Kategorija: Svijet

“Zemlje EU da razgovaraju sa Rusijom”

Francuski predsednik Emanuel Makron izjavio je danas u Evropskom parlamentu da evropske države moraju da prazgovaraju sa Rusijom.

“Zemlje Evropske unije moraju zajedno da rade na novom sporazumu o stabilnosti i bezbednosti o kojem bi potom mogle da razgovaraju sa Rusijom”,izjavio je Makron.

Makron je u obraćanju Evropskom parlamentu u Strazburu povodom početka francuskog šestomesečnog predsedavanja EU, poručio da Evropa želi da pronađe politički odgovor na sukob u Ukrajini i pozvao Rusiju da se suzdrži od “napora za destabilizaciju” na kontinentu, prenosi agencija Rojters.

“Bezbednost našeg kontinenta je nedeljiva”, istakao je Makron i dodao da Evropa mora da definiše sopstvene bezbednosne garancije.

Takođe je dodao da Evropa mora da “bude u poziciji u kojoj bi se uverila da bezbednosne garancije mogu da budu i ispoštovane”.

Dodao je da Francuska i Nemačka treba da nastave razgovore sa Ukrajinom i Rusijom u normandijskom formatu o ukrajinskoj krizi.

Makron je pozvao i na “snažnu i nezavisnu Evropu” koja može da odgovori na klimatske, tehnološke, digitalne izazove.

“Treba nam nezavisna Evropa koja će odlučivati sama o svojoj budućnosti i neće zavisiti od drugih sila”, rekao je Makron, prenosi Hina.

Prioriteti francuskog predsedanja su i reforma šegenskog prostora, zaštita granica i borba protiv ilegalnih migracija, zelena i digitalna tranzicija, a Makron se založio i da EU i Velika Britanija pronađu put poverenja posle bregzita.

“Demokratija, napredak i mir, obećanja na kojima počiva Evropa, dovedeni su u pitanje i potrebno je raditi na tome da se održe”, rekao je Makron.

Francuski predsednik rekao je i da je “vladavina prava dragocena, a one zemlje koje to ne poštuju treba uveriti da to ponovno čine”, što se najviše odnosi na Mađarsku i Poljsku.

19 Januara, 2022
“Vladimir Putin da prizna”

Poslanici Komunističke partije Rusije podneli su danas Državnoj dumi na razmatranje novi nacrt zakona.

U nacrtu zakona apeluje se na predsednika Rusije Vladimira Putina da prizna samoproglašene narodne republike – Lugansku i Donjecku.

“Poslanici Državne dume smatraju da je priznavanje Donjecke Narodne Republike i Luganske Narodne Republike osnovano i moralno opravdano. Proteklih godina, na osnovu volje naroda, u republikama su formirani demokratski organi i države sa svim atributima legitimne vlasti”, navodi se u dokumentu.

Nacrt odgovarajuće rezolucije predložilo je 11 poslanika Komunističke partije na čelu sa liderom stranke Genadijem Zjuganovom.

Portparol ruskog predsednika Dmitrij Peskov saopštio je da u Kremlju nisu upoznati sa nacrtom zakona poslanika.

19 Januara, 2022
Putin prekida tradiciju – neće zaroniti u hladnu vodu

Ruski predsjednik Vladimir Putin, zbog pandemije virusa korona, danas neće zaroniti u ledenu vodu na praznik Bogojavljenje, izjavio je portparol Kremlja Dmitrij Peskov.

On je rekao da je predsjednik Rusije poslušao preporuke predstavnika crkve i da neće ići na Bogojavljensko kupanje, prenosi RIA Novosti.

Putin tradicionalno na Bogojavljenje zaranja u ledenu vodu.

Na Bogojavljenje vjernici obilježavaju dan krštenja Isusa Hrista u reci Jordan, a na taj praznik hiljade ljudi u Rusiji kupa se u hladnim rijekama i jezerima.

19 Januara, 2022
Ukrajinski ambasador u EU: Rusija treba prestati da sanja obnovu Sovjetskog saveza

Rusija treba ići naprijed i prestati sanjati o obnovi Sovjetskog Saveza, rekao je istaknuti ukrajinski diplomata za CNBC dok napetosti s Moskvom eskaliraju.

“Rusija se treba ponovno osmisliti kao moderna država i prestati se pridržavati, recimo, ideje rekonstrukcije Sovjetskog Saveza”, rekao je Vsevolod Čencov, ukrajinski ambasador pri EU.

“To je već nestalo”, rekao je o sovjetskom bloku koji se raspao 1991. godine.

Odnosi između Kremlja i njegovih evropskih kolega pali su na najniži nivo 2014. kada je Rusija anektirala ukrajinski Krim. I podržao je proruski ustanak na istoku zemlje gdje se od tada nastavljaju borbe na niskoj razini između ukrajinskih snaga i proruskih snaga.

Sada, američki dužnosnici upozoravaju da bi Rusija mogla razmišljati o potencijalnoj invaziji na bivšu sovjetsku republiku Ukrajinu, s Kremljom koji će 100.000 vojnika premjestiti blizu granice. Geopolitički analitičari sugerišu da bi akcije Moskve, kao i svaki upad, bili pokušaj jačanja ruskog utjecaja u drugim dijelovima regije.

Američki republikanski senator Mitt Romney rekao je da vjeruje da ruski predsjednik Vladimir Putin želi ponovno uspostaviti “tip Sovjetskog Saveza” i “da se to ne može dopustiti”.

Evolucija stava EU

Drugi stručnjaci sugeriraju da Kremlj umjesto toga pokušava destabilizovati Evropsku uniju, blok s kojim dijeli nekoliko granica. Čencov, koji blisko surađuje s Briselom, rekao je da, ako je ovo Putinov plan, onda ne funkcionira.

“Postoji više jedinstva među državama članicama i više razumijevanja ruskih akcija”, dodao je.

“Svjedoci smo postupne evolucije stava EU-a prema Ukrajini, prema krizi”, rekao je, spominjući različite izjave i posjete europskih dužnosnika Kijevu.

Njemačka ministrica vanjskih poslova Annalena Baerbock, koja je nedavno posjetila Ukrajinu, izjavila je u utorak u Moskvi da nema “nema razumljivog razloga” za jačanje ruske vojske u blizini Ukrajine.

Dodala je kako je “teško” ovaj potez ne doživljavati kao “prijetnju”. U međuvremenu, ukrajinski dužnosnici žalili su se na nevoljkost Njemačke da pošalje obrambeno oružje u pomoć Kijevu.

“Željeli bismo imati veću pomoć. Također materijalnu pomoć naših partnera poput Njemačke”, rekao je Čencov, dodajući da namjera nije napad na Rusiju, već da se zaštiti Ukrajina u slučaju daljnje vojne agresije.

Na pitanje je li Kijev priznao da bi potencijalna njemačka odluka o slanju oružja Ukrajini mogla dodatno eskalirati napetosti s Rusijom, Čencov je rekao: “Ne dijelimo tu logiku da bi to pogoršalo situaciju.”

Dodao je da se nada da će Berlin promjeniti stav.

Govoreći u ponedjeljak u Kijevu, njemačka ministrica Baerbock umanjila je izglede da se Berlin predomisli, navodno rekavši da će njemačka vlada podržati Ukrajinu “na druge načine”.

Njemački stav u suprotnosti je s najavom Velike Britanije u utorak u kojem se navodi da će Kijev opskrbljivati obrambenim oružjem. Britanski ministar obrane Ben Wallace rekao je da ovo oružje ima “kratki domet” i da ne predstavlja prijetnju Rusiji.

19 Januara, 2022
Kolaps u srcu Evrope – grad postao žarište virusa

Dugački redovi pred centrima za testiranje, prazne prodavnice i uskoro manje autobusa i tramvaja?

U njemačkom glavnom gradu eksplodiraju brojke novozaraženih koronom.

Vjenčanje u Berlinu trenutno nije porodično slavlje. Na ceremoniji u gradskoj kući smije da bude samo sedam osoba. Zbog velikog broja zaraženih korona-virusom i u restoranima vladaju stroga ograničenja. A vremenske prilike su loše.

Ipak, mnogi mladi ljudi se ne obeshrabruju: ispred gradske kuće u četvrti Berlin-Šarlotenburg sjede na klupi u debelim jaknama, s flašom šampanjca i malom svadbenom tortom. Čuje se glasan smijeh. Angela i Johanes upravo su se vjenčali – u pandemijskim uslovima.

„Morali smo pisanim putem da se prijavimo, a za ceremoniju smo morali da budemo ili vakcinisani ili svježe testirani ili da dokažemo da smo preležali koronu“, priča mlada o ceremoniji koja je, kaže, trajala „10 do 15 minuta“.

„Kada smo rekli ’da’ smijeli smo da skinemo maske i poljubimo se. S tako divnim prijateljima i mojim divnim suprugom sve je moguće.“ Novopečena supruga takođe ističe: „Svi smo vakcinisani i pridržavamo se propisa. Više od toga ionako ne možemo da uradimo.“

Širi se omikron

Dobro raspoloženje u Šarlotenburgu, loše u Krojcbergu. Tamo je proteklog tmurnog vikenda bilo neuobičajeno mirno. Subotom je obično uvijek živo u ulici s mnogim malim prodavnicama, restoranima i kafićima, a sada je tamo samo par prolaznika.

Onaj ko želi da nešto kupi u nekom butiku, mora da pokaže potvrdu o vakcinisanju ili svježi test. Ali u većini prodavnica nema kupaca. Jedna prodavačica kaže da još nikada nisu imali tako slab promet: zbog velikog broja zaraženih, dodaje, niko se ne usuđuje da nepotrebno izlazi iz kuće.

I zaista, brojke u Berlinu proteklih nekoliko dana drastično su porasle. Virus se prije svega širi u gusto naseljenim dijelovima grada, tamo gdje je incidencija i prije ovog vikenda bila daleko iznad 1.000.

Soj omikron odavno je dominantan. Naučnici iz Centra Maks Delbrik proteklih nedjelja ispitivali su berlinske otpadne vode i zaključili: u roku mjesec dana omikron je prevladao i potpuno potisnuo deltu.

Dugački redovi ispred centara za testiranje

Zadnjih dana je zbog velikog broja zaraženih prava navala na 12 berlinskih centara za testiranje koje je organizovao grad. U četvrti Veding prošlog vikenda formirao se dugačak red, sve do paralelne ulice. Neki od onih koji stoje u redu žele da uradi PCR-test kako bi saznali da li su li se zarazili, drugima je potreban negativan test kako bi izašli iz karantina, a treći su dobili upozorenje od korona-aplikacije.

Među njima je i jedan mladi par. Kažu da već sat vremena čekaju u redu i pretpostavljaju da će čekati još najmanje toliko. „Sami smo uradili dva brza testa koji su bili negativni. Ali bili smo u kontaktu sa zaraženom osobom i zato želimo da uradimo i PCR-test“, kažu.

Antigenski ili PCR-test?

Mnogo je manji red ispred privatnog centra za testiranje ponuđača „Coronatest.de“. Ta firma širom Njemačke ima 50 centara za testiranje i nudi brze i PCR-testove koji se analiziraju u njihovim laboratorijima, objašnjava za DW šef firme Benjamin Fekersberger.

PCR-test tu košta između 14,99 i 120 evra u zavisnosti od toga za šta vam je potreban i koliko brzo želite rezultate.

PCR-testovi su očigledno jedina mogućnost za pouzdano utvrđivanje zaraze omikronom. Privatni centri besplatno nude samo brze testove, jer im troškove za njih nadoknađuju gradske vlasti.

Laboratorije za testiranje pred kolapsom

“To je rasprava koju sve vrijeme pokušavam da vodim sa političarima“, kaže Fekersberger. „Ako uradimo PCR-test za 12 evra neto, a za antigenski brzi test od grada dobijemo 12,50 evra, onda je farsa da grad plaća te glupe brze testove. Umjesto toga, trebalo bi ulagati u PCR-kapacitete.“

Fekersberger kaže da su u Berlinu dvije laboratorije ovlašćene za analizu testova iz gradskih centara za testiranje. Oni su, kaže, toliko preopterećeni da se ponekad na rezultat čeka tri pa i više dana.

Dodatni problem predstavlja to što se mnogo zaposlenih takođe zarazilo, pa nedostaju na radnom mjestu.

Isti problem pogađa i sve one koji su zaduženi za snabdijevanje stanovništva. Još uvijek su u Berlinu police u prodavnicama pune, ali javni prevoz je već najavio da ove nedjelje ograničava promet na pojedinim linijama – zbog bolesti vozača.

19 Januara, 2022
Merkelovoj ponuđen posao iz Njujorka

Bivša njemačka kancelarka Angela Merkel, koja je 16 godina obilježila ne samo razvoj njene zemlje, već i Evrope, dobila je ponudu za posao iz Njujorka.

Generalni sekretar UN Antonio Guteres ponudio je Merkelovoj da bude dio visokog savjetničkog tima u svjetskoj organizaciji.

Agencija DPA, pozivajući se na diplomatske izvore u UN, kako prenose njemački mediji, ponudio je Merkelovoj predsjedavanje tijelom o globalnim javnim dobrima, koja potencijalno treba da koriste svim građanima svijeta.

Guteres je ponudu Merkelovoj uputio pismom.

U sjedištu UN u Njujorku, međutim, procjenjuju da su male šanse da će Merkelova prihvatiti ponudu.

Merkelova do sada nije odgovorila, a o ponudi predstavnici UN ne žele zvanično da se izjašnjavaju.

Tijelo o globalnim javnim dobrima je Guteresov projekat koji je dio reforme UN.

U svom izvještaju o reformi UN od prošle godine on je najavio da će pozvati bivše šefove država i vlada da uspostave globalnu listu javnih dobara, i druge oblasti od zajedničkog interesa gdje je potrebno poboljšati upravljanje.

19 Januara, 2022
Okončano vanredno stanje u svim regionima Kazahstana
- Vanredno stanje koje je bilo uvedeno u Kazahstanu tokom nemira početkom mjeseca isteklo je večeras u ponoć po lokalnom vremenu (20.00 časova po srednjoevropskom).
Kazahstanske vlasti objavile su da su red i vladavina zakona ponovo uspostavljeni u svim regionima, ali da se antiterorističke operacije nastavljaju u nekoliko oblasti, prenio je TASS.

Nemiri su počeli 5. januara, a predsjednik Kasim Žomart Tokajev proglasio je vanredno stanje u cijeloj zemlji do 19. januara u ponoć. U istom periodu na snazi je bio policijski čas od 23.00 do 7.00 časova.

Nakon što se situacija stabilizovala, vlasti su postepeno ukidale vanredno stanje od 12. januara u određenim oblastima.

Crvena uzbuna i dalje je na snazi u Almatiju, najvećem gradu u zemlji, gdje se nastavljaju antiterorističke operacije.
19 Januara, 2022
Afera “partigejt” lomi vrat Džonsonu?

Otkrića o žurkama u Dauning stritu za vrijeme lokdauna sve više ugrožavaju politički opstanak britanskog premijera Borisa Džonsona. Jedan poseban izvještaj trebalo bi da razotkrije sva kršenja pravila.

Njegovi politički protivnici dugo su sumnjali da će Boris Džonson svojim nepoštovanjem dužnosti i pravila sam sebe dovesti do pada. Sada se čini da bi skandal sa žurkom, “partigejt” mogao dramatično da ubrza njegov odlazak s mjesta premijera.

Nakon posljednjih izvještaja o zabavama u Dauningu stritu 10 tokom lokdauna, on se osjetio prisiljenim da lično zamoli kraljicu Elizabetu II za oproštaj: u aprilu su održane dvije zabave, uoči sahrane njenog supruga princa Filipa. U konzervativnom Tajmsu komentator Danijel Finkelštajn je napisao: “Glupost i arogancija s broja 10 su zapanjujući”. I predložio je Džonsonu da podnese ostavku.

Nešto prije toga, Džonson je u parlamentu priznao da je u maju 2020. prisustvovao zabavi u bašti u Dauning stritu i izvinio se. Mislio je, kako je rekao, da je to “radni sastanak” – nakon čega se suočio sa talasom ismijavanja i poruga na Twitteru: “Kancelarijski materijal” je tako recimo u jednom tvitu napisano iznad slike police za vino u supermarketu.

Dirljiva slika 95-godišnje kraljice koja je sjedila sama na klupi u crkvi, daleko od svoje porodice, na dan sahrane princa Filipa, postala je simbol za bezobrazno i besramno ponašanja šefa vlade.

Jedno pravilo za vladare, drugo za narod
Većina Britanaca sada je s ljutnjom okrenula leđa svom premijeru. Njegova stranka, Torijevci, u istraživanjima javnog mnjenja pala je za deset bodova iza opozicije.

U nedjelju je voditelj Skaj njuza Trevor Filips jedva suzdržavao suze dok je intervjuisao poslanika Torijevca Olivera Daudena o skandalu sa žurkama. Njegova kćerka umrla je sama u svom stanu u aprilu 2021. za vrijeme lokdauna, njena porodica nije mogla da bude s njom – a u isto vrijeme u bašti Dauning strita održavala se pijana zabava s nekoliko desetina službenika kojoj je neko vrijeme prisustvovao i premijer Boris Džonson.

“Može li premijer da razumije”, upitao je Filips svog sugovornika, “zašto su ljudi tako ljuti?”

Džim Šanon iz Sjeverne Irske izmamio je suze tokom debate o skandalu u Donjem domu parlamenta kada je govorio o usamljenoj smrti svoje tašte tokom korona zatvaranja. U isto vrijeme, partijaneri u Dauning stritu poslali su jednog od članova osoblja sa kolicima u supermarket da kupi još vina.

“Jedno pravilo važi za njih, drugo za nas” – zaključak je mnogih Britanaca. Upravo to kršenje fer odnosa čini “partigejt” toliko opasnim za Borisa Džonsona.

Napad na BBC
Onda je tokom vikenda ministarka za kulturu Nadin Doris, jedna od Džonsonovih najvjernijih pristalica, rekla da vlada želi da do 2027. ukine pretplatu za BBC i da finansiranje javnog servisa zamIJeni novim modelom. To bi značilo kraj tradicionalne televizije, koja se smatra svetionikom kvalitetnog novinarstva.

Desničarski konzervativci, koji su dugo prozivali BBC kao ljevičarski i pristran, na to su aplaudirali.

Dali Džonson dakle želi da smiri desnicu u svojoj stranci, koja se sve više ljuti zbog loših anketa i afere “partigejt”? Opoziciona laburistička stranka ocjenjuje da je ta najava napad na BBC.

“Premijer vjeruje da bi oni koji izvještavaju o njegovim kršenjima pravila trebalo da snose posljedice, dok on od toga bježi”, rekla je poslanica Laburističke stranke Lusi Pauel.

Šta je sljedeće?
U to se uklapa i način na koji Vlada sada želi da reaguje. Plan je skloniti novinare, konsultante i sve druge za koje premijer smatra da su uvučeni u skandal. Najavljena “noć dugih noževa” već se ismijava kao “duga noć žrtvenih jarca”.

Boris Džonson mora da se bori za svoju funkciju. U beskrajnom lancu skandala, ovo je prvi koji je postao zaista prijeteći za premijera. Od trošenja milijardi funti prilikom kupovine zaštitne medicinske odjeće pri čemu su besramno profitirale pristalice Torijevaca ili skupog renoviranja službenog stana u Dauning stritu na čije zidove je premijerova supruga zalijepila zlatne tapete – Džonson je sve to uspijevao da izdrži s njemu svojstvenom lakoćom.

Ali žurke tokom lokdauna mogle bi da mu skrše vrat. Do kraja nedjelje očekuje se izvještaj nezavisne zvaničnice vlade s pojedinostima o svim vladinim kršenjima pravila tokom pandemije virusa korona. Izvještaj Suzan Grej mogao bi da bude kap koja će preliti čašu. Britanske novine izvještavaju da je nadležno stranačko tijelo već primilo 35 od 54 pisma potrebna za izglasavanje nepovjerenja. U međuvremenu, u Džonsonovom kabinetu, zagrijavaju se ministarka spoljnih poslova Liz Trus i ministar finansija Riši Sunak. Oni su njegovi mogući nasljednici.

19 Januara, 2022
Na Tongi zagađena voda, snaga erupcije procijenjena na pet do 10 megatona TNT-a
- Dva broda novozelandske mornarice stići će u petak u Tongu, noseći prijeko potrebne zalihe vode za ovu pacifičku ostrvsku državu koju je prije nekoliko dana potresla vulkanska erupcija i pogodio cunami, i u velikoj mjeri je odsječena od ostatka svijeta.
U saopštenju Ministarstva spoljnih poslova Novog Zelanda se navodi da je Tonga odobrila dolazak brodova “HMNZS Aotearoa” i “HMNZS Velington” u zemlju koja nema nijedan slučaj kovida, iako postoji zabrinutost od potencijalnog izbijanja virusa korona, što bi vjerovatno moglo zakomplikovati napore pružanja pomoći, prenosi agencija Rojters.

Simon Grifits, kapetan “Aotearoa”, rekao je da njegov brod nosi 250.000 litara vode i da ima kapacitet da proizvede još 70.000 litara dnevno.

Druge zemlje i agencije, uključujući Ujedinjene nacije, izrađuju planove za pomoć, a portparol kineskog ministarstva spoljnih poslova poručuje da će Kina poslati pomoć, uključujući vodu i hranu, kada se ponovo otvori glavni međunarodni aerodrom Fuamotu na arhipelagu.

Aerodrom nije oštećen, ali je pista prekrivena pepelom koji se mora očistiti ručno.

Stotine kuća na manjim ostrvima Tonge su uništene, a najmanje tri osobe su poginule nakon što je subotnja ogromna erupcija izazvala talase cunamija, koji su se nadvili preko ostrva, uzrokujući, kako je saopštila Vlada, katastrofu bez presedana.

Informacije o razmjerama razaranja se uglavnom prikupljaju putem izviđačkih aviona, pošto je aerodrom pod slojem vulkanskog pepela, a komunikacija otežana usljed presijecanja podmorskog kabla.

Crveni krst je saopštio da su njegovi timovi u Tongi potvrdili da slana voda iz cunamija i vulkanskog pepela zagađuje izvore vode za piće više desetina hiljada ljudi.

“Obezbjeđivanje pristupa bezbjednoj vodi za piće je ključan prioritet, jer postoji sve veći rizik od bolesti kao što su kolera i dijareja”, izjavila je Kejti Grinvud, šef pacifičke delegacije Međunarodne federacije Crvenog krsta i Crvenog polumjeseca.

Džejms Garvin, glavni naučnik Centra za svemirske letove NASA, rekao je da je snaga erupcije procijenjena na pet do 10 megatona TNT-a, što je eksplozivna sila koja je više od 500 puta veća od nuklearne bombe koju su Sjedinjene Države bacile na Hirošimu, u Japanu, na kraju Drugog svjetskog rata.
19 Januara, 2022
Premijer Avganistana: Priznajte talibansku administraciju

Vršilac dužnosti premijera Avganistana mula Hasan Akhund, pozvao je danas međunarodne vlade da zvanično priznaju talibansku administraciju u zemlji, pošto su, kako tvrdi, za to ispunjeni svi uslovi.

“Tražim od svih vlada, posebno islamskih zemalja, da počnu s priznavanjem”, izjavio je Akhund u prvom velikom javnom nastupu otkako je preuzeo tu funkciju u septembru, prenosi agencija Rojters.

Akhund i drugi funkcioneri talibanske administracije su na konferenciji za novinare, kojoj su prisustvovali i zvaničnici Ujedinjenih nacija, uputili apel da se ublaže novčana ograničenja, okrivljujući zamrzavanje sredstava za sve veću ekonomsku krizu u zemlji.

“Kratkoročna pomoć nije rješenje; moramo pokušati da pronađemo način da suštinski riješimo probleme”, rekao je Akhund.

Međunarodna zajednica je nedavno povećala humanitarnu pomoć Avganistanu kako bi se odgovorilo na hitne potrebe, ali je sve veći broj građana “skliznuo” u siromaštvo, jer je zemlja suočena s novčanom krizom i pogoršanjem stanja ekonomije.

Strane sile oklijevaju da priznaju talibansku administraciju koja je preuzela vlast u Avganistanu u avgustu prošle godine, dok su zapadne nacije predvođene Sjedinjenim Državama zamrznule više milijardi dolara bankarskih računa Avganistana i prekinule s finansiranjem njegovog razvoja, što je nekada činilo okosnicu avganistanske privrede.

19 Januara, 2022