VRBAS Media

Kategorija: Svijet

  • Nova biorazgradiva plastika se razlaže na suncu i zraku

    Nova biorazgradiva plastika se razlaže na suncu i zraku

    Naučnici su razvili biorazgradivu plastiku koja se razlaže na suncu i zraku.

    Plastika je veliki problem u svijetu, a ponegdje je značajan uzrok poplava. S obzirom na činjenicu da se plastični polimeri ne razlažu lako, ovaj vid zagađenja može “zakrčiti” rijeke. Ako plastika dođe do mora, ona završava u ogromnim plutajućim poljima smeća.

    Kako bi se rješavao problem sa zagađejem plastičnim otpadom, naučnici su razvili razgradivu plastiku koja se razlađe nakon što se izloži suncu i zraku samo sedam dana. To je ogroman napredak u odnosu na činjenicu da su danas za razlaganje plastike potrebna desetljeća pa i stoljeća.

    Naučnici su u magazinu Journal of the American Chemical Society (JACS) objavili detalje o razgradivoj plastici koja se na suncu pretvara u jantarnu kiselinu, prirodnu netoksičnu malu molekulu koja je ostavlja mikroplastične fragmente u okolini. Naučnici su koristili nuklearnu magnetnu rezonansu (NMR) i hemijsku sektroskopiju kako bi demonstrirali svoja otkrića na plastici, polimeru baziranom na nafti.

    Autori istraživanja su rekli da se razgradiva plastika može miješati s drugom plastikom kako bi se proizveli izdržljiviji predmeti, a uz to bi bili i lakše razgradivi.

    Razgradiva plastika bi mogla biti posebno korisna u elektronici. Kada bi se koristila, plastika bi bila zatvorena u elektronskom uređaju te zaštićena od zraka i sunčeve svjetlosti, tako da bi mogla trajati godinama. Međutim, nakon transporta na deponiju, uređaj bi se slomio, a plastika bi bila izložena suncu i zraku te bi se raspala za nekoliko dana.

    Nusproizvod plastike, jantarna kiselina, također bi se mogla reciklirati za komercijalnu upotrebu u farmaceutskoj i prehrambenoj industriji. Nedavno je razvijena metoda u kojoj se biorazgradia plastika pretvara u mlazno gorivo.

    Biorazgradiva plastika je korak naprijed u borbi protiv plastičnog otpada, ali je potrebno učiniti mnogo više jer 10 miliona tona plastičnog otpada završi u okeanima svake godine.

    Komercijalizacija nove plastike se očekuje za pet do deset godina.

  • Kina predstavila najbrže kopneno vozilo na planeti, voz koji ide 600 kilometara na sat

    Kina predstavila najbrže kopneno vozilo na planeti, voz koji ide 600 kilometara na sat

    Kina je predstavila voz koji je u stanju da dostigne maksimalnu brzinu od 600 kilometara na sat, javili su državni mediji. Maksimalna brzina učinila bi voz, koji je Kina sama razvila i proizvela u gradu Qingdao, najbržim kopnenim vozilom na planeti.

    Koristeći elektromagnetsku silu, maglev (magnetno- levitacijski) voz “levitira” iznad pruge bez ikakvog kontakta između kompozicije i šina.

    Kina je koristila tu tehnologiju skoro dvije decenije u veoma ograničenom obimu. Šangaj ima kratku maglev liniju od jednog od njegovih aerodroma do grada.

    Iako još nema međugradskih ili međupokrajinskih maglev linija u Kini, današnja objava mogla bi se pokazati dobrom za korištenje većih brzina, a neki gradovi kao što su Šangaj i Chengdu započeli su da provode istraživanja.
    Brzinom od 600 kilometara na sat, putovanje vozom između Pekinga i Šangaja,duže od 1.000 kilometara, trajalo bi svega dva i po sata.

    Poređenja radi, putovanje avionom na toj dužini trajalo bi tri sata, a vozom velike brzine pet i po sati.

    Zemlje od Japana do Njemačke također nastoje izgraditi maglev željezničke mreže, i pored visokih troškova i njihove inkompatibilnosti s infrastrukturom postojećih mreža koje ostaju glavne prepreke za njihov brzi razvoj, prenosi Reuters.

  • Propao pokušaj atentata na predsjednika Malija tokom bajramske molitve

    Propao pokušaj atentata na predsjednika Malija tokom bajramske molitve

    Ured predsjednika Malija Assima Goïte objavio je da je čelnik ove afričke države “siguran i zdrav” nakon što je danas za vrijeme bajramske molitve u džamiji u glavnom gradu Bamaku na njega pokušao nasrnuti muškarac naoružan nožem.

    Novinar AFP-a u džamiji Grande u Bamaku, gdje se pukovnik Goïta pridružio ostalim vjernicima u molitvama za Kurban-bajram, rekao je da su predsjednika napala dvojica muškaraca, ali samo jedan je držao nož.

    U izjavi predsjednikovog ureda navodi se da je napadač odmah priveden, a da je predsjednik odveden ravno u kasarnu izvan grada.

    Napad zabrinjava zemlju koja se suočava sa sve većim sigurnosnim izazovima, uključujući pobunu džihadista i čestim napadima skupina povezanih s Al-Qaidom i ISIL-om.

    Pukovnik Goïta kontroverzna je figura – izvršio je dva vojna puča u manje od godinu dana. Proglasio se predsjednikom u maju nakon što je svrgnuo privremenu vladu koja je postavljena nakon što je on u avgustu prošle godine vodio puč protiv bivšeg predsjednika Ibrahima Boubacara Keïte.

    Obećao je vratiti zemlju u potpunu civilnu vladavinu početkom sljedeće godine.

    “Sve je u redu. Nema problema”, rekao je Assimi Goïta novinarima nekoliko sati nakon pokušaja napada, potvrđujući da njegova vladavina nije ugrožena.

  • John Kerry i Sergej Lavrov razgovarali telefonom o klimatskim promjenama

    John Kerry i Sergej Lavrov razgovarali telefonom o klimatskim promjenama

    Rezultati posjete Moskvi specijalnog predstavnika američkog predsjednika za klimu Johna Kerryja bili su glavna tema njegovog telefonskog razgovora sa ruskim ministrom vanjskih poslova Sergejom Lavrovom, saopćeno je iz Ministarstva vanjskih poslova Rusije.

    U saopćenju se navodi da su dvojica zvaničnika razgovarala o rezultatima posjete Kerryja Moskvi, te da su se usredsredili na važnost bilateralne i multilateralne saradnje na zaštiti životne sredine i o pripremama za 26. sjednicu Konferencije UN-a za klimatske promjene, koja će se održati u Glazgovu od 31. oktobra do 12. novembra.

    Razgovor je obavljen na inicijativu SAD-a, prenio je TASS.

    Kerry je boravio u posjeti Rusiji od 12. do 15. jula. On je tokom boravka u Moskvi telefonom razgovarao sa predsjednikom Rusije Vladimirom Putinom, a sastao se sa Lavrovom i sa specijalnim predstavnikom ruskog predsjednika za klimu.

  • Turska uspješno testirala hibridnu raketu za misiju na Mjesec

    Turska uspješno testirala hibridnu raketu za misiju na Mjesec

    Turska je u ponedjeljak uspješno završila letačke testove raketnog sistema sonde koji će se koristiti u svemirskoj letjelici bez posade, koja će biti poslana u sklopu nacionalne misije na Mjesec 2023. godine.

    Razvijen hibridnom tehnologijom motora, raketni sistem sonde (SORS) lansiran je iz sjeverne provincije Sinop na svečanosti kojoj su prisustvovali ministar industrije i tehnologije Mustafa Varank i drugi zvaničnici.

    Sistem je razvila Delta V, državna istraživačka firma koja ima vodeću ulogu u nacionalnom svemirskom programu najavljenom u februaru. Turska želi ostvariti prvi dio svoje misije na Mjesec 2023. godine slanjem svemirske letjelice bez posade.

    “Krajnji cilj ovdje je premašiti nadmorsku visinu od 100 kilometara, početak svemira, hibridnim raketama”, rekao je Varank.

    SORS je vlasnik jedne od najnaprednijih tehnologija širom svijeta, rekao je generalni direktor Delta V Arif Karabeyoğlu.

    “Govorimo o motoru s vrlo brzim izgaranjem i visokih performansi koji koristi tekući kisik i parafinsko gorivo”, napomenuo je Karabeyoğlu.

    Turska je uspješno provela prvo ispitivanje hibridnog raketnog motora, za koje se očekivalo da će se koristiti u misiji na Mjesec 2023. godine. Također je izveo vertikalno ispitivanje pucanja sustava potiska SORS-a.

  • Uzorci krvi iz Italije ponovo pokrenuli diskusiju o prvim slučajevima korone u Evropi

    Uzorci krvi iz Italije ponovo pokrenuli diskusiju o prvim slučajevima korone u Evropi

    Obnovljeni testovi uzoraka krvi prikupljeni u Italiji već u oktobru 2019. oživjeli su raspravu o tome je li koronavirus cirkulisao Evropom prije nego što su kineske vlasti potvrdile prvi slučaj u Wuhanu.

    Naučnici iz milanskog Istituto Nazionale Tumori, istraživačkog centra za rak, u novom su radu objavljenom u ponedjeljak napisali da je ponovno testiranje malog broja uzoraka krvi prije pandemije u dva laboratorija ukazalo na prisutnost antitijela koja se normalno uočavaju nakon zaraze koronavirusom.

    “Rezultati ovog ponovnog testiranja sugerišu da je ono što smo prethodno izvijestili kod asimptomatskih bolesnika vjerovatan signal rane cirkulacije virusa u Italiji”, rekao je Giovanni Apolone, jedan od naučnika.

    Ako se to potvrdi, ovo bi objasnilo eksploziju simptomatskih slučajeva uočenih u Italiji 2020. godine. Sars-Cov-2 ili ranija verzija cirkulisala je tiho, ispod površine.

    Italijanski istraživači su izvorno pregledali 959 osoba ispitujući imaju li rak pluća prije pandemije. Prošle godine ponovno su testirali uzorke tražeći antitijela povezana s koronavirusom i rekli da su pronašli tragove infekcije.

    Na zahtjev Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) te je uzorke ponovno testirao laboratorij VisMederi u Sieni u Italiji i ustanova povezana sa WHO-om na Univerzitetu Erasmus u Nizozemskoj.

    Marion Koopmans, voditeljica virologije u Erasmusu, rekla je da su novi rezultati “zanimljivi”. Međutim, upozorila je da, iako postoje neki dokazi o antitijelima, niti jedan uzorak nije pružio konačan dokaz o prethodnoj infekciji Covid-19, na temelju strogih kriterija.

    “Koristimo prilično strog prag i ne možemo isključiti da je neka od promatrane reaktivnosti stvarna”, rekla je. “Međutim, za potvrdu ranije cirkulacije preporučili bismo studije pacijenata s neobjašnjivim bolestima za virološku potvrdu.”

    Laboratoriji su ponovno testirali 29 izvornih italijanskih uzoraka, neke pozitivne, a neke negativne, zajedno s 29 kontrolnih slučajeva iz 2018. godine.

    Iz ovih testova, Erasmus i VisMederi utvrdili su da su tri uzorka pozitivna na vrstu antitijela povezanih s koronavirusom, IgM, što obično ukazuje na nedavnu infekciju. Najraniji je prikupljen 10. oktobra 2019. godine. Jedan od uzoraka, od 5. februara 2020., također je bio pozitivan na takozvana neutralizirajuća antitijela.

    Međutim, niti jedan uzorak nije sadržavao dovoljno visok nivo svake od tri vrste antitijela koja Erasmus zahtijeva da bi se smatrala dokazom infekcije.

    U još devet uzoraka za koje je VisMederi rekao da su pozitivni na infekciju, razina IgM antitijela bila je ispod granične vrijednosti koju je postavila Erasmus, Gabriella Sozzi, jedan od talijanskih istraživača.

    Sozzi je tvrdio da je u razdoblju prije pandemije virus mogao biti manje agresivan ili zarazan, zbog čega je bilo “potrebno koristiti vrlo osjetljive testove uprkos riziku od pronalaska lažno pozitivnih slučajeva”.

    Koopmans je rekao da su strogi kriteriji sveučilišta Erasmus nužni da bi se konačno utvrdilo je li pandemija započela ranije nego što se mislilo.

    “To ne znači da je nemoguće”, rekla je.

    Nalazi će vjerojatno potaknuti raspravu o tome je li Covid-19 cirkulisao u Italiji ili negdje drugo prije prvog potvrđenog slučaja u Wuhan u decembru 2019. godine. Druge su studije utvrdile prve slučajeve u Evropi već u novembru 2019., uključujući jedan u Milanu.

  • Ruski tenkovi stigli blizu granice sa Avganistanom

    Ruski tenkovi stigli blizu granice sa Avganistanom

    Tenkovska jedinica ruske “201. vojne baze” u Tadžikistanu prešla je 200 kilometara do poligona Harb-Majdon blizu granice sa Avganistanom, saopšteno je iz pres-službe Centralnog vojnog okruga.

    U saopštenju se navodi da su posade tenkova “T-72” tokom marša vježbale pružanje borbene bezbjednosti za kolone vojske, savladavanje dionica kontaminiranih terena, odbijanje neprijateljskih subverzivnih i izviđačkih grupa i vazdušnih udara.

    “Po dolasku na poligon, grupe su počele da zauzimaju položaje i skloništa za borbena vozila”, ističe se u saopštenju za TASS.

    Prema navodima pres-službe, oko 50 komada opreme već je razmješteno.

    Centralni vojni okrug saopštio je juče da će Rusija, Uzbekistan i Tadžikistan od 5. do 10. avgusta održati zajedničke vojne vježbe na poligonu Harb-Majdon, na oko 20 kilometara od granice sa Avganistanom.

  • Njemačke vlasti pod vatrom kritika zbog smrtonosnih poplava

    Njemačke vlasti pod vatrom kritika zbog smrtonosnih poplava

    Njemačke vlasti našle su se u utorak pod vatrom kritika zbog smrtonosnih poplava koje su zahvatile velike dijelove zemlje u prošloj sedmici, ostavljajući najveću evropsku ekonomiju razorenu katastrofom.

    Dok je kancelarka Angela Merkel otputovala u zonu katastrofe, drugi put, pojavila su se učestala pitanja kako su se pripremile lokalne i nacionalne vlasti za poplave.

    “Pojavila su se upozorenja o gomilama mulja i nabujalim vodama koje su se kretale prema tim ljudima i tim se upozorenjima nije bavilo na način na koji se trebalo baviti”, izjavio je Julian Reichelt, urednik Bilda, njemačkih najtiražnijih novina, u diskusiji na online panelu.

    Dok se zemlja nalazi samo deset sedmica od nacionalnih izbora, poplave su dovele u pitanje upravljačke sposobnosti njemačkih čelnika u kriznim situacijama, a opozicioni političari tvrde da broj poginulih otkriva neke manjkavosti u pripremama za suočavanje s poplavama.

    “Za neke ljude koji žive ovdje to predstavlja užasnu situaciju. Mnoge kuće su tako uništene da se u njima ne može boraviti. Jedina utjeha je solidarnost među ljudima”, izjavila je Merkel tokom posjete.

    U poplavama je poginulo više od 160 ljudi u Njemačkoj, a vodene bujice su harale selima, odnoseći kuće, ceste i mostove.

    Vladini zvaničnici odbacili su sugestije da su učinili premalo za pripremu, i tvrde da su sistemi upozoravanja funkcionirali. Parlamentarna komisija za unutrašnju politiku trebala bi se sastati naredne sedmice kako bi raspravljali koliko je dobro sistem funkcionirao, prenosi Reuters.

  • SAD i Njemačka rješavaju spor oko Sjevernog toka 2

    SAD i Njemačka rješavaju spor oko Sjevernog toka 2

    Sjedinjene Države i Njemačka objaviće idućih dana dogovor kojim rješavaju dugogodišnji međusobni spor oko Sjevernog toka 2, vrijednog 11 milijardi dolara, rekli su za Reuters izvori upoznati s tim pitanjem.


    Američki predsjednik Džo Bajden i njemačka kancelarka Angela Merkel na prošlosedmičnom sastanku nisu uspjeli riješiti nesuglasice oko tog podmorskog plinovoda, koji bi dnom Baltičkog mora trebao dopremati 55 milijardi kubika plina iz ruskih nalazišta, ali su se složili da se Moskvi ne smije dopustiti da energiju koristi kao oružje protiv svojih susjeda.

    Dogovor se sada nazire, piše Reuters, i to nakon razgovora američkih i njemačkih zvaničnika o zabrinutosti SAD-a da će plinovod, koji je 98 posto dovršen, povećati zavisnost Evrope od ruskog plina i uskratiti Ukrajini obilne tranzitne takse koje sada ubire za ruski plin koji se pumpa kroz postojeći cjevovod i šalje Evropi.

    Sporazum bi, nastavlja Reuters, trebao spriječiti američke sankcije protiv projektne kompanije “Nord Stream 2”, koja stoji iza gradnje plinovoda.

    Pojedinosti sporazuma nisu dostupne, ali neki izvori tvrde da će uključivati ​​obaveze obje strane za povećanjem ulaganja u energetski sektor Ukrajine kako bi se nadoknadile bilo kakve negativne posljedice novog cjevovoda za tu zemlju.

    “Izgleda dobro”, rekao je jedan od izvora, koji je govorio pod uslovom da ostane anoniman, jer razgovori još traju. Taj izvor očekuje sklapanje sporazuma idućih dana. Drugi izvor rekao je da su se dvije strane približile sporazumu koji će umanjiti američku, kao i zabrinutosti Ukrajine.

    Američki predsjednik Bajden odlučio je još u maju ukinuti sankcije protiv “Nord Streama 2”, objasnivši da je projekt pri kraju te da bi nastavak sankcija mogao naštetiti američkim odnosima s Evropom.

    Na prošlosedmičnom sastanku s njemačkom kancelarkom Angelom Merkel Biden je ponovio zabrinutost zbog izgradnje plinovoda Sjeverni tok 2.

    Sjedinjene Države žele da Njemačka pronađe način kako osigurati da Rusija ne može koristiti plinovod za nanošenje štete Ukrajini ili drugim saveznicima u istočnoj Evropi.

    Rusija, pak, ističe da je Sjeverni tok 2 čisti komercijalni projekt te da nije politički obojen i usmjeren protiv interesa bilo koje zemlje, a američku politiku otežavanja izgradnje stavlja u kontekst nastojanja SAD-a da svoje viškove plina plasira na unosno evropsko tržište.

  • Rusija traži da se glasa o ukidanju OHR-a u BiH

    Rusija traži da se glasa o ukidanju OHR-a u BiH

    Savjet bezbjednosti Ujedinjenih nacija trebalo bi u četvrtak, 22. jula ove godine, glasati o tome da se funkcija visokog predstavnika i njegove kancelarije u Bosni i Hercegovini ukine! Tako barem zahtijeva Rusija, piše portal Politički.ba.
    Ona je podnijela nacrt rezolucije kojim traži da se 31. jula naredne godine ukine funkcija visokog predstavnika i OHR ugasi.

    Prema navodima diplomata s kojima su razgovarali novinari agencije France-Presse (AFP), zatraženo je da se glasa u četvrtak poslije podne po njujorškom vremenu.

    Sada je na Francuskoj, predsjedavajućoj zemlji, da potvrdi taj vremenski okvir, prenosi AFP.

    OHR i visoki predstavnik predmet su polemika već godinama, a posljednjih sedmica je ponovo aktuelizovana. Ona suprotstavlja Rusiju Zapadu, posebno Njemačkoj, čiji bivši ministar Kristijan Šmit treba 1. avgusta preuzeti mandat visokog predstavnika.

    Zapadni diplomati smatraju da Savjet bezbjednosti u imenovanju visokog predstavnika za BiH nema nikakve ingerencije.

    Rusija se s tim ne slaže.

    Njen ambasador u UN-u saopštio je prošlog mjeseca da “kategorički odbija” imenovanje Šmita na poziciju šefa OHR-a.

    Za SAD, s druge strane, to je “gotova stvar”.

    Ujedinjeni narodi nemaju ništa s imenovanjem visokog predstavnika, o kojem odlučuje Savjet za provođenje mira (PIC), stav je Washingtona.

    AFP citira jednog od diplomata koji kaže da ruski nacrt rezolucije nema drugi cilj nego “potkopati instituciju” koju predstavlja Kancelarija visokog predstavnika.