VRBAS Media

Kategorija: Svijet

  • Napuštaju Rusiju

    Kompanija Western Union (WU) prestaće sa transferima novca unutar Rusije od 1. aprila.

    Pažnju će usmeriti na prekogranično poslovanje zbog pojačane konkurencije na tržištu te zemlje.

    WU je prisutan u Rusiji duže od 30 godina, ali je sve manje potreban usled razvoja isplata između banaka koje nude besplatne i trenutne transakcije.”Od 1. aprila Western Union prekida transfer novca u Rusiji. Kompanija će pažnju usmeriti na tradicionane usluge transfera novca na međunarodnom nivou”, navodi se u saopštenju kompanije, prenosi portal Investitor pisanje Srne.Odluka je, kako se dodaje, doneta zbog, između ostalog, sve popularnijih transfera među bankama putem broja mobilnog telefona.

  • Švedska ukinula mjere i prestala testirati: “Pandemija nije gotova, ali restrikcije jesu”

    Tačno u ponoć, otprilike dvije godine nakon početka pandemije, Švedska je ukinula sve epidemiološke mjere, prestala s masovnim i besplatnim testiranjem na kovid-19 i potpuno otvorila granice za sve građane Evropske unije.

    Čak su i brojke zaraženih i umrlih nestale s istaknutih mjesta u švedskim medijima, prenosi portal Index.

    Na još uvijek plamteću pandemiju, jer Švedska je posljednjih dana bilježila desetine hiljada pozitivnih testova, od jutros podsjeća tek savjet nevakcinisanima da izbjegavaju gužve u zatvorenim prostorima, te preporuka svima da ostanu kod kuće ako imaju simptome kovida-19.

    “Pandemija nije gotova, ali restrikcije jesu”
    “Pandemija nije gotova, ali ograničenja i restrikcije jesu. I dalje postoje posebni savjeti za vevakcinisane osobe. Važno je da svi građani ostanu kod kuće ako imaju simptome. Ne moraju se testirati, osim ako ne rade u zdravstvu i socijalnoj zaštiti. Za njih postoje posebna pravila ponašanja”, rekla je švedska ministrica zdravstva Lena Halengren, te dodala:

    “I dalje postoji potreba da se ljudi vakcinišu. Ako ste dobili dvije doze vakcina, trebali biste uzeti i treću. Za produženje zaštite od širenja zaraze, ali i od ozbiljne bolesti, potrebne su tri doze”.

    Koje su sve mjere ukinute?
    Od srijede, dakle, više ne važesljedeće epidemiološke mjere:

    obavezna kontrola kovid-potvrda za sva javna okupljanja u zatvorenom s više od 50 osoba, sva javna okupljanja u zatvorenom moraju imati sjedeća mjesta, ograničenje javnih okupljanja u zatvorenom na 500 osoba (u sportu 500 osoba po tribini) i najmanje 10 kvadratnih metara prostora po učesniku.
    Ukinuto je i zatvaranje restorana i barova u 23:00, ograničenje od osam osoba za stolom u restoranima uz najmanje jedan metar razmaka među stolovima, javni prostori poput teretana, muzeja, galerija, zabavnih parkova i bazena moraju osigurati najmanje 10 kvadratnih metara prostora po posjetiocu.
    Ukinute su i preporuke da se radi od kuće, da odrasli izbjegavaju učestvovalnje u masovnim sportskim takmičenjima i kampovima, da univerziteti djelimično nastavu održavaju na daljinu, te da se u slučaju gužve u javnom prevozu nosi maska.
    Građani EU ne moraju dokazivati da su vakcinisani ili negativni
    Dodajmo i to da građani EU/EEA i Švajcarske na ulasku u Švedsku više ne moraju dokazivati ni da su vakcinisani, ni da su negativni na kovid-testovima. Vrata su širom otvorena kao i prije pandemije.

    Poseban pandemijski režim i dalje vrijedi za radnike i pacijente u bolničkom sistemu, te zaposlene i korisnike usluga socijalne zaštite. Njih će i dalje testirati kad postoji indikacija, još neko vrijeme u zdravstvenim ustanovama nosiće se maske i slijediti druge epidemiološke mjere.

    Zanimljivo je i da kovid-19 zasad ostaje društveno opasna bolest u Švedskoj.

    Ministrica Halengren najavila je mogućnost ukidanja takve klasifikacije tek početkom aprila.

    Neki restorani potjerali goste u 23:00, pa ih pozvali nazad sat vremena kasnije
    Iako ni dosad epidemiološka ograničenja nisu posebno remetila svakodnevicu Šveđana, niti ukidanje mjere znači da je korona virus nestao, u javnosti se može osjetiti olakšanje.

    Većina noćnih klubova otvorila je vrata posjetiocima točno u minut nakon ponoći s utorka na srijedu.

    Neki su restorani čak potjerali goste u 23:00, prema još važećim propisima, da bi ih ponovno pozvali nazad sat vremena kasnije. Takođe, putničke agencije i avio-kompanije već danima bilježe eksploziju interesa za putovanjima i to najprije na daleke destinacije poput Tajlanda i Floride.

    Zašto ukidanje mjera? Jer su vakcinisali dovoljno ljudi
    Osova ovog izlaska iz pandemijskog režima najprije leži visokoj stopi vakcinisanja, relativno niskoj smrtnosti od kovida-19 i stabilnom broju pacijenata na intenzivnom liječenju bez obzira na snažan porast broja zaraženih s pojavom omikronog soja.

    Do danas je u Švedskoj s dvije doze vakcinisano 84 odsto populacije starije od 12 godina (ovdašnji Zavod za javno zdravstvo mlađima vakcinisanja ionako ne preporučuje), a još 53 odsto odraslih primilo je i treću dozu.

    U prošloj sedmici Švedska je zabilježila 221 smrtni slučaj od kovida-19, a s ukupnom stopom smrtnosti od 157 preminulih na 100.000 stanovnika Švedska je prema podacima američkog Univerziteta Džons Hopkins na 55. mjestu u svijetu, odnosno čak 45 mjesta iza Hrvatske. Na odjeljenjima intenzivnog liječenja trenutno je 100 pacijenata s teškim kovidom-19.

    “Moramo izvući pouke iz ove pandemije”
    “Mislim da smo ono što smo svi zajedno postigli u prošle dvije godine možemo označiti uspjehom. Nismo zatvorili škole, uspjeli smo sačuvati privredu iako se radilo od kuće i nismo se fokusirali samo na velike kompanije nego i na pojedinca”, rekla je Halengrin.

    “Postojala je odlučnost da iz krize, koja nas je tako snažno i sveobuhvatno pogodila, moramo izaći što je moguće bezbolnije. Ipak, moramo izvući pouke iz ove pandemije, jer očigledno je da naša zaštita građana koji su u najvećem riziku nije bila dovoljna”, zaključila je ministrica Halengreen.

  • Bijela kuća upozorava: Ne možemo kontrolisati naredni ruski potez i ne znamo šta će uraditi Putin

    Bijela kuća upozorava: Ne možemo kontrolisati naredni ruski potez i ne znamo šta će uraditi Putin

    Glasnogovornica Bijele kuće Jen Psaki održala je konferenciju za medije na kojoj je između ostalog govorila i o aktuelnoj situaciji na istoku Evrope i diplomatskim naporima SAD-a i drugih zemalja da riješe probleme između Rusije i Ukrajine.

    Psaki s tokom konferencije osvrnula na nedavno održani sastanak francuskog predsjednika Emmanuela Macrona i ruskog predsjednika Vladimira Putina te je naglasila kako Sjedinjene Američke Države pozdravljaju sve diplomatske napore, ali da još uvijek nisu upoznati s detaljima ovog sastanka.

    “Ohrabruju nas bilo kakvi napori u diplomatiji. Mislimo da je predsjednik Macron tokom sastanka jasno stavio do znanja Putinu da će se Rusija suočiti s ogromnim posljedicama ukoliko se odluče za napad na Ukrajinu. Nastavit ćemo održavati kontakt s našim francuskim partnerima. Macron i Biden su razgovarali dva puta, a uskoro se očekuje i zajednički angažman na istoku Evrope”, rekla je Psaki.

    Na pitanje da li se u ovim trenucima mogu procijeniti naredni koraci Ruske Federacije i Vladimira Putina na području Ukrajine, Psaki ističe kako je izuzetno teško govoriti o tome.

    “Još uvijek nemamo nikakva predviđanja šta će predsjednik Rusije Vladimir Putin uraditi. Ne možemo kontrolisati naredni ruski potez. Uvijek ćemo ostaviti otvorena vrata diplomatiji. Razmišljamo tako jer ne znamo šta će Putin uraditi. Još uvijek Rusija nije izvršila invaziju na Ukrajinu i zbog toga je važno ostaviti otvorena vrata diplomatiji. “, ističe glasnogovornica Bijele kuće.

    Na kraju razgovora s medijima, Psaki se osvrnula i na susret Bidena i njemačkog kancelara Olafa Scholza. Iako Scholz direktno nije govorio o tome da li će paket sankcija prema Rusiji uključivati i rusko – njemački projekt Sjeverni tok 2, Psaki je još jednom poručila kako taj projekt neće proći nekažnjeno.

    “Čuli ste i njemačkog kancelara šta je govorio tokom posjete Bijeloj kući. Također, predsjednik Biden je bio jasan. Ako Rusija napadne Ukrajinu, stat ćemo u kraj Sjevernom toku 2. Međutim, treba znati da Sjeverni tok 2 nije u funkciji. Njemački regulatori još uvijek nisu proveli certifikaciju plinovoda. Bilo smo vrlo jasni tokom sastanaka, ali i izjava u javnosti, taj projekt se neće nastaviti ako Ukrajina bude ugrožena”, zaključila je Psaki.

  • “Biće to kraj Ukrajine. I Rusi to znaju”

    “Biće to kraj Ukrajine. I Rusi to znaju”

    Ukrajina bi mogla biti uronjena u haos, tvrde bivši funkcioneri te zemlje.

    Kako ističu, do toga bi došlo ako zapadne vlade prisile Kijev da se pokori ruskim zahtevima za decentralizacijom vlasti kako bi se sprečila invazija.

    Oni su za “Telegraf”, naveli da su strani državnici potegnuli pitanje usvajanja elemenata mirovnog sporazuma Minsk II iz 2015. godine, za koji kažu da bi fatalno potkopao ukrajinski suverenitet.

    Minsk II sastavljen je dok su ruska vojska i njeni saveznici opkolili ukrajinske snage, te su ih potom porazili na železničkom čvoru zvanom Debaltseve 2015. godine, a neposredna odredba sporazuma je bila nametanje primirja i povlačenje teškog naoružanja.

    To takođe zahteva nekoliko amandmana na više ukrajinskih zakonskih akata koji bi onda išli pred ukrajinski parlament na potvrdu. Oni uključuju dodelu “posebnog statusa” i stupnja samouprave delova Donjecka i Luganska pod kontrolom separatista, organizovanje novih izbora na tom području, pomilovanje onih koji su se borili za proruske ciljeve, kao i izmenu ukrajinskog ustava kako bi se vlast decentralizovala na regione.

    Ukrajinski funkcioneri kažu da bi rezultat takvih izmena u praksi bio da vlasti pod ruskom kontrolom postanu legitimna lokalna vlast, a njihova milicija lokalne policijske snage, navodi britanski “Telegraf”. Oni bi birali zastupnike pod ruskom kontrolom u ukrajinski parlament Radu, a federalizacija bi Kremlju, preko regionalne vlade u Donbasu, omogućila pravo veta na spoljnu i unutrašnju politiku.

    Francuski predsednik Emanuel Makron u ponedeljak se sastao sa ruskim predsednikom Vladimirom Putinom, a prvi čovek zvanične Moskve obećao je da neće preduzimati nikakve nove “vojne inicijative” kao znak da se priprema na deeskalaciju.

    Međutim, primedbe ukrajinskih funkcionera odražavaju široko rasprostranjenu zabrinutost ukrajinske političke elite da cilj sadašnjeg Putinovog vojnog gomilanja nije samo provođenje sporazuma Minska II, već i izazivanje podela unutar zemlje.

    “Ako se SAD i Rusija slože da mora da se nametne Minsk II, to će biti najgore moguće rešenje”, rekao je Sergij Rahmanjin, član Rade iz Odbora za sigurnosnu odbranu i obaveštajne poslove.

    “Biće to kraj Ukrajine. I stvorio bi se haos koji bi Rusija tada iskoristila. Ne građanski rat, nego samo haos. I Rusi to znaju”, dodao je.

    Tri ukrajinska funkcionera slažu se u proceni da će sprovođenje sporazuma pokrenuti “treći Majdan”, ili narodnu revoluciju, te kažu kako sumnjaju da je to upravo ono čemu se Putin nadao.

    Scenario iz noćne more, navode, bili bi ruski tenkovi ispred Kijeva, dok se u glavnom gradu međusobno bore vladine snage i dobro naoružani demonstranti koji se protive sporazumu.

    Podsećanja radi, mirovni sporazum Minsk II ispregovarali su Vladimir Putin i tadašnji ukrajinski predsednik Petro Porošenko u februaru 2015. godine u Minsku na pregovorima uz posredovanje tadašnjeg francuskog predsednika Fransoe Olanda i bivše nemačke kancelarke Angele Merkel.

  • Protesti na Novom Zelandu zbog obavezne vakcinacije inspirisani demonstracijama u Kanadi

    Na Novom Zelandu se već drugi dan održavaju demonstracije protiv ograničenja pandemije, a demonstranti kampuju ispred nacionalnog parlamenta po uzoru na proteste kamiondžija u Ottawi.

    Inspirisani velikim skupovima protiv obavezne vakcinacije u Kanadi, stotine građana stigle su u utorak da organizuju nove proteste protiv mandata vakcine i drugih pravila covida.

    Demonstranti su preuzeli naziv “Konvoj slobode” i blokirali ulice u glavnom gradu Wellington, a do srijede njihov broj se smanjio na desetine.

    Oko 100 policajaca okupilo se ispred parlamenta, javljaju lokalni mediji.

    Novozelandski parlamentarci su u velikoj mjeri ignorirali skupove ove sedmice, a lokalni mediji izvještavaju da nijedan poslanik nije otišao u susret masi za razliku od nekih prethodnih skupova.

    Premijerka Jacinda Ardern također je odbacila demonstrante kao marginalnu manjinu.

    “Mislim da bi bilo pogrešno na bilo koji način okarakterizirati ono što smo vidjeli vani kao reprezentaciju većine”, rekla je Ardern u utorak.
    “Većina Novozelanđana učinila je sve što je u njihovoj moći da jedni druge zaštite”, poručila je.

    Novi Zeland već skoro dvije godine primjenjuje stroga ograničenja kako bi obuzdao virus. Karantin i zatvaranje međunarodne granice pomogli su da se broj zaraženih i smrtnih slučajeva zadrži na vrlo niskom nivou.

    Zemlja je zabilježila 53 smrtna slučaja i oko 18.000 slučajeva među pet miliona stanovnika.

    Međutim, trajanje mnogih ograničenja – uključujući minimalnu 10-dnevnu izolaciju i obaveznu vakcinaciju – podstaklo je rastuću ogorčenost u zajednici.

    Javne ankete pokazuju sve veće nezadovoljstvo vladom Jacinde Ardern, a posljednjih mjeseci došlo je do povećanja protestnih aktivnosti.

    Ardern je u srijedu rekla da su demonstranti slobodni da protestuju, ali je istakla da su to mogli učiniti jer je većina Novozelanđana slijedila vladine savjete kako bi dobili vakcine. Oko 77 posto stanovništva je dvostruko vakcinisano.

    Novi Zeland je prošle sedmice najavio svoj dugo očekivani plan ponovnog otvaranja granice – koji će omogućiti desetinama hiljada iseljenika da se lakše vrate kući kasnije ovog mjeseca.

    Međutim, većini međunarodnih putnika i dalje je zabranjen ulazak barem do oktobra što je vremenski okvir koji su kritizirale mnoge turističke kompanije.

  • Koliki je ukupan dug stanovništva SAD

    Koliki je ukupan dug stanovništva SAD

    Ukupan dug stanovništva SAD dostigao je kraju 2021. godine 15,6 biliona dolara, prema podacima Federalnih rezervi okruga Njujork objavljenim danas.

    Samo u četvrtom tromjesečju prošle godine, američki građani su povećali dug za 333 milijarde dolara, a u cijeloj godini za nesto više od 1.000 milijardi dolara (jedan bilion dolara), prenosi CNBC.

    Prema podacima njujorške filijale FED-a, povećanje duga stanovništva u posljednja tri lanjska mjeseca je najveće u jednom kvartalu od 2007. godine, dok je rast duga na godišnjem nivou najveći ikada, otkako je 2003. počela da se vodi ova evidencija.

    Povodom visokog duga Amerikanaca, CNBC predočava da se ove godine očekuje da FED počne da podiže referentnu kamatu kako bi zauzdao inflaciju koja je dostigla najviši nivo u posljednjih skoro 40 godina, što će se direktno odraziti na troškove zaduživanja građana, počev od hipotekarnih zajmova do kreditnih kartica.

    Na tržištima kapitala se procjenjuje da će američka centralna banka početi da podiže kamatu u martu i da će ove godine biti najmanje pet povećanja stope u ukupnom iznosu od 1,25 procentnih poena.

    Veliki dio povećanja duga stanovništva potiče od hipotekarnih kredita, koji su podigli bilans za 890 milijardi dolara za godinu dana i za 258 milijardi dolara u četvrtom kvartalu, na skoro 11 biliona dolara.

    Stanje duga po kreditnim karticama uvećalo se za 52 milijarde dolara u posljednja tri mjeseca prošle godine, što je novi kvartalni rekord koji je ukupan dug u toj kategoriji digao na 860 milijardi dolara.

    Zbog brzog rasta cijena, bilans stanja kredita za automobile povećan je za 90 milijardi dolara, ili za 6,6 odsto, na 1,46 biliona dolara. Cijene novih automobila u SAD su skočile za 11,8 procenata lani, dok su polovnjaci poskupili za vrtoglavih 37,3 posto, prema podacima Ministarstva rada.

    Jedina kategorija duga stanovništva u kojoj je zabilježen mali rast bili su studentski krediti, koji su povećani za samo 20 milijardi dolara za godinu dana, dok su u četvrtom tromjesečju čak neznatno opali, navodi američki medij.

  • Sankcije protiv Rusije nanijele bi štetu svima

    Sankcije protiv Rusije nanijele bi štetu svima

    Rusija, ali i EU i Ukrajina pretrpjele bi teške ekonomske posljedice u slučaju sankcija zapada protiv Moskve, ocjenjuje Bečki ekonomski institut (WIIW).

    Ukoliko bi se Rusija odlučila na vojnu akciju postoje da scenarija, smatraju eksperti WIIW.

    Najizgledniji scenario je ograničena vojna intervencija Rusije u Ukrajini s ciljanim napadima na vojnu i ekonomsku strukturu ili na Dombas.

    Drugi scenario, a to je potpuna invazija Ukrajine, bio bi za sve strane razarajući i zbog toga se, prema WIIW, može isključiti.

    U prvom scenariju Rusija bi se suočila s ograničenom reakcijom u vidu sankcija, dok bi invazija vodila ka težim sankcijama Zapada, ukazuje WIIW.

    Rusija se velikim rezervama valuta i odvajanjem od dolara djelimično “imunizovala” protiv novih sankcija, ukazuje se u analizi uz zapažanje da bi posljedice ograničenih sankcija na rusku privredu i valutu bile pregledne.

    Međutim Rusija je “ranjiva” u vezi sa smanjenjema cijene ili obima izvoza gasa i nafte, konstatuje WIIW.

    “Nuklearna opcija”, to jest ograničenje trgovine energentima između Rusije i EU, kažu, imalo bi značajne negativne posljedice po obje strane i zbog toga nije poželjna varijanta.

    Oštrim sankcijama protiv Rusije u sektoru energije EU bi nanijela veliku štetu i sopstvenoj privredi, a takođe, finansijske sankcije protiv Rusije pogodile bi velike banke, među kojima su banke iz EU, zaključuje WIIW.

  • Šolc: Zajednički cilj da spriječimo rat u Evropi

    Šolc: Zajednički cilj da spriječimo rat u Evropi

    Njemački kancelar Olaf Šolc izjavio je večeras da su Njemačka, Francuska i Poljska ujedinjene u zalaganju da mir bude očuvan u Evropi.

    Šolc je, uoči sastanka sa francuskim predsjednikom Emanuelom Makronom i poljskim predsjednikom Andžejem Dudom, rekao da će sa njima razgovarati o deeskalaciji tenzija povodom okupljanja ruske vojske na granici sa Ukrajinom.

    “Naš zjednički cilj je da spriječimo rat u Evropi”, rekao je njemački kancelar, prenio je AFP.

    Duda je rekao da je uvjeren da je i dalje moguće da se rat izbjegne ublažavanjem tenzija u odnosima sa Rusijom povodom Ukrajine.

    “Moramo da pronađemo rješenje i izbjegnemo rat. Kao što sam rekao, to nam je glavni zadatak. Vjerujem da ga možemo ostvariti. Smatram da su danas najvažniji jedinstvo i solidarnost”, izjavio je Duda uoči sastanka u Berlinu.

  • Stoltenberg: Uloga NATO-a na Zapadnom Balkanu je da spriječi novi sukob

    Stoltenberg: Uloga NATO-a na Zapadnom Balkanu je da spriječi novi sukob

    Generalni sekretar NATO-a Jens Stoltenberg, kojem mandat ističe u oktobru, govorio je za srbijanske medije o značaju Alijanse na Zapadnom Balkanu i svijetu.

    On je poručio da su vrata za ulazak novih članica uvijek otvorena za sve zemlje koje ispunjavaju standarde Alijanse, ali da treba poštovati slobodnu volju suverenih država i njihovu odluku o (ne)ulasku. Tako se osvrnuo i na odluku Srbije da ne uđe u ovaj savez.

    “To je suverena nezavisna odluka Srbije i NATO je apsolutno poštuje, kao što uvažava odluke Švedske i Finske koje su nam bliski partneri, ali nisu ušle u NATO. Ne želimo da uđemo u sferu utjecaja kada velike sile odlučuju šta će njihovi mali susjedi da učine. Svaka zemlja u Evropi ima pravo da odluči o svom putu”, rekao je Stoltenberg.

    On je naveo da je NATO ima obavezu da čuva mir i odbrani svakog saveznika ako je napadnut, a ne samo članice Alijanse.

    “Svrha NATO-a je očuvanje mira. Uloga NATO-a nije da provocira konflikt, već da ga spriječi. Uvijek tražimo političko rješenje. Mi vjerujemo da, bez obzira koliko smo jaki, uvijek možemo da započnemo politički dijalog. To smo radili mnogo puta i spremni smo ponovo”, kazao je.

    Rekao je i da je glavna uloga NATO-a na Zapadnom Balkanu “da spriječi novi sukob”.

    “NATO ima važnu ulogu u održavanju mira i sprečavanju sukoba. Kada je riječ o dijalogu Beograda i Prištine, mi podržavamo EU. NATO na Kosovu podržava politički dijalog i osigurava slobodu kretanja svih zajednica. Mi radimo zajedno sa evropskim institucijama, ali su one mnogo više uključene u političke procese”, naveo je.

  • Eksplozija u Abu Dabiju; ulice bile prepune ljudi, zavijale sirene

    Timovi civilne odbane ugasili su požar, koji je izazvala eksplozija plinske boce u jednoj zradi u Abu Dabiju, javlja državna agencija WAM.

    U požaru nema povređenih, prenosi Rojters.

    AP navodi da je do eskplozije došlo u ulici Hamdam u Abu Dabiju, gde se održava Svetsko klupsko prvenstvo u fudbalu.

    Na pojedinim snimcima vidi se nešto što izgleda kao vatrena lopta na krovu zrade, a na ulicama se vide vozila Hitne pomoći.

    AP podseća da su jemenski Huti izveli nekoliko napada na Abu Dabi i da je nedavno u takvom napadu stradalo troje ljudi, dok je šest ranjeno.

    Na društvenim mrežama su se pojavile informacije da iza napada stoje pobunjeničke grupe Huta.

    Na jednom od snimaka se vidi da je delovala i protivvazdušna odbrana, a užarena lopta koja pada bi mogao da bude i deo pogođene rakete. Očevidac je rekao:

    “Hitno! Eksplozija u Abu Dabiju. Sumnja se da su projektili ispaljeni na grad.”

    Drugi snimci sa lica mesta pokazuju kako policija i hitne službe žure na lice mesta uz izveštaje o drugoj eksploziji