VRBAS Media

Kategorija: Svijet

  • Proradio najaktivniji vulkan u Evropi

    Proradio najaktivniji vulkan u Evropi

    Italijanska Etna, najviši i najaktivniji vulkan u Evropi, proradio je na spektakularan način, osvjetlivši noćno nebo eksplozijama i svjetlocrvenom rastopljenom lavom.

    Sinoćna erupcija dogodila se na jugoistočnom krateru vulkana, na visini od oko 2.900 metara, prenio je Rojters.

    Vulkan je poslao pepeo i oblake dima osam kilometara uvis u nebo, saopštio je italijanski Nacionalni institut za geofiziku i vulkanologiju.

    Za sada nema podataka o eventualnim žrtvama niti povrijđenima.

    Vulkan visok 3.330 metara izbacuje lavu nekoliko puta godišnje visoko iznad mediteranskog ostrva.

  • Holandija, Japan i Crna Gora svojim državljanima: Čim prije napustite Ukrajinu

    Holandija, Japan i Crna Gora svojim državljanima: Čim prije napustite Ukrajinu

    • Holandska vlada je savjetovala svoje državljane da što prije napuste Ukrajinu zbog bezbjednosne situacije, javila je danas holandska televizija BNR, pozivajući se na holandskog ambasadora u Ukrajini.

    Holandija će premjestiti svoje diplomatsko predstavništvo iz Kijeva u Lavov na zapadu Ukrajine, izvjestila je BNR, prenio je Rojters.

    I Japan je pozvao svoje državljane u Ukrajini da hitno napuste zemlju, navodi se u savjetodavnim smjernicama koje je objavilo japansko Ministarstvo spoljnih poslova.

    Prema navodima ministarstva, oko 150 japanskih državljanina nalazi se u Ukrajini.

    Predsjednik SAD Džozef Bajden sinoć je pozvao američke državljane da odmah napuste Ukrajinu i poručio da neće slati vojnike da spasu Amerikance koji budu bježali iz zemlje, ukoliko je Rusija napadne.

    Američki Stejt department prethodno je pozvao Amerikance u Ukrajini da odmah napuste tu zemlju zbog, kako tvrde, povećane pretnje od vojne akcije Rusije.

    Zbog rastućih napetosti i nepredvidive bezbjednosne situacije, Ministarstvo inostranih poslova Crne Gore obavijestilo je crnogorske državljane koji borave u Ukrajini da razmotre mogućnost privremenog napuštanja teritorije te države.

    “Naše državljane molimo da budu u stalnom kontaktu Ambasadom Crne Gore u Ukrajini”, navedeno je u saopštenju Ministarstva instranih poslova, prenijele su pogoričke “Vijesti”.

    Sa osobljem crnogorskog diplomatskog predstavništva u Kijevu crnogorski državljani mogu da kontaktiraju putem telefona: +380 44 287-78-11, +380952323712 i mejla: ukraine@mfa.gov.me, stoji u saopštenju.

  • Šojgu se sastao sa britanskim kolegom: Moguće obnavljanje vojnih veza sa Londonom

    Šojgu se sastao sa britanskim kolegom: Moguće obnavljanje vojnih veza sa Londonom

    Ruski ministar odbrane Sergej Šojgu rekao je danas na sastanku sa britanskim kolegom Benom Volasom da je Rusija spremna da razmotri prijedlog o obnavljanju vojne saradnje sa Londonom, saopštilo je rusko Ministarstvo odbrane.

    U saopštenju se navodi da je “postignuto razumijevanje o tome da treba nastaviti kontakte između dva ministarstva odbrane”, prenio je TASS.

    “Strane su naglasile značaj održavanja kontakata u vezi sa pitanjima koja se odnose na izbjegavanje incidenata i smanjivanje rizika od slučajnih konflikta tokom vojnih aktivnosti”, dodaje se u saopštenju.

    Rusko Ministarstvo odbrane navodi da su u fokusu razgovora dva ministarstva bila “najvažnija pitanja o evropskoj bezbjednosti”.

  • Ukrajina dala Rusiji 48 sati

    Ukrajina dala Rusiji 48 sati

    Ukrajina je zatražila od Rusije objašnjenje u roku od 48 sati o njenim “vojnim aktivnostima” u oblastima blizu granice sa Ukrajinom.

    To je izjavio u petak ukrajinski ministar spoljnih poslova Dmitrij Kuleba.

    Kuleba je na Tviteru rekao da je Kijev zvanično pokrenuo mehanizam smanjenja rizika u skladu sa stavom III Bečkog dokumenta i zatražio od Moskve da pruži detaljna objašnjenja o vojnim aktivnostima u oblastima blizu teritorije Ukrajine i na Krimu, prenosi TASS.

    On je rekao da Rusija ima 48 sati da odgovori.

    “U slučaju da ne bude odgovora ili da on bude nedovoljan ili nebitan, Ukrajina će se obratiti Rusiji kao i drugim državama potpisnicama Bečkog dokumenta, kako bi se održao vanredni sastanak na kojem će Rusija morati da pruži objašnjenje”, naveo je Kuleba.

  • SAD: Ruska invazija na Ukrajinu je moguća u bilo kojem trenutku

    SAD: Ruska invazija na Ukrajinu je moguća u bilo kojem trenutku

    Američki državni sekretar Antony Blinken kazao je danas kako je Rusija poslala još vojnika na svoju granicu s Ukrajinom i mogla bi pokrenuti invaziju u bilo kojem trenutku, uključujući i za vrijeme Zimskih olimpijskih igara.

    On je za vrijeme svoje posjete Australiji kazao da Washington nastavlja povlačiti osoblje svoje ambasade u Ukrajini i ponovio je poziv State Departmenta svim američkim državljanima u Ukrajini da odmah napuste zemlju.

    “Jednostavno rečeno, i dalje vidimo vrlo zabrinjavajuće znakove ruske eskalacije, uključujući i to da još vojnika stiže na ukrajinsku granicu”, rekao je Blinken na konferenciji za medije u australskom gradu Melbourneu.

    Dodao je da kao što je već rekao, invazija bi mogla početi u bilo kojem trenutku, i da budemo jasni, to uključuje i vrijeme održavanja Olimpijskih igara.

    Rusija, koja ima više od 100.000 vojnika pored ukrajinske granice, poriče optužbe Zapada da planira napasti Ukrajinu, podsjeća Reuters.

    Američki State Department pozvao je Amerikance u Ukrajini da odmah napuste zemlju zbog, kako su rekli, povećanih prijetnji ruske vojne akcije i Blinken je rekao da će Washington nastaviti povlačiti svoju ambasadu.

    “Nastavit ćemo taj proces i bili smo vrlo jasni, svi američki državljani koji su još u Ukrajini trebali bi sad napustiti tu zemlju”, poručio je Blinken.

    Sličnih stavova o stanju na ukrajinskim granicama je u Velika Britanija.

  • Potvrđeno – Makron je odbio

    Potvrđeno – Makron je odbio

    Francuski predsednik Emanuel Makron odbio je da se testira na kovid 19 po dolasku u Moskvu gde se sastao sa ruskim predsednikom Vladimirom Putinom.

    Tu informaciju je potvrdio i Kremlj, tačnije portparol ruskog predsednika Dmitri Peskov, preneo je Sputnjik na engleskom.

    Peskov je naglasio da se ne radi o politici i da to nije uticalo na razgovore.

    Kako je navedeno, francuskom predsedniku ponuđena opcija ili da uradi PCR test kako bi se približio Putinu ili da poštuje mere predostrožnosti, odnosno fizičku distancu.

    Makron je odlučio da uradi ovo drugo, navodno zbog zabrinutosti da će njegovi DNK uzorci završiti u rukama ruskih lekara.

    “Znali smo vrlo dobro da to znači da nema rukovanja i taj dugi sto. Ali nismo mogli da prihvatimo da se dočepaju predsednikovog DNK“, rekao je izvor, prenosi Rojters.


    Na kraju su se pregovori odvijali za stolom dugim 4 metra, što je izazvalo spekulacije da bi to mogao biti znak hladnih odnosa između Rusije i Zapada.

  • Inflacija u SAD-u ogromnih 7,5 posto, najviša u posljednjih 40 godina

    Inflacija u SAD-u ogromnih 7,5 posto, najviša u posljednjih 40 godina

    Vijest dana u Americi je veliki pad dionica na Wall Streetu nakon što je objavljen podatak da je inflacija u SAD-u dosegnula najviše nivoe u posljednjih 40 godina.

    Osim obezvređivanja novca, dodatni problem za ulagače je strah da će FED (američka centralna banka) povećati kamatne stope agresivnije nego što se očekivalo.

    Dow Jones skliznuo je 526 bodova ili 1,47 posto, na 35.241 bod, dok je S&P 500 potonuo 1,81 posto, na 4.504 boda, a Nasdaq indeks 2,10 posto, na 14.185 bodova.

    Oštar pad indeksa posljedica je izvještaja da je inflacija u SAD-u u januaru dosegnula 7,5 posto na godišnjem nivou, više od 7,3 posto, koliko su očekivali analitičari, i najviše u posljednjih 40 godina.

    U svih 11 najvažnijih sektora S&P 500 indeksa cijene dionica su jučer pale, pri čemu najviše u tehnološkom, 2,75 posto, piše Reuters.

    Ulagače je dodatno uznemirio James Bullard, predsjednik ogranka FED-a u St. Louisu, koji je kazao da je nakon tih podataka uvjereniji da kamate treba oštrije povećati, pa sada smatra da bi do 1. jula kamate trebalo povećati za cijeli postotni bod.

    “Nakon još jednog iznenađujuće snažnog rasta inflacije tržište se plaši agresivnog FED-a. I dok bi se ubuduće situacija u vezi s inflacijom mogla poboljšavati, zabrinutosti u vezi s tim da će se povećati kamate više nego što bi to trebalo neće nestati dok inflacija ne bude pod kontrolom”, kaže Barry Gilbert, strateg u kompaniji LPL Financial.

  • WHO: Afrika izlazi iz pandemije koronavirusa

    Iz Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) su saopćili da Afrika izlazi iz pandemije koronavirusa te da se kreće prema fazi u kojoj će moći dugoročno upravljati covidom.

    “Pandemija ulazi u drugačiju fazu. Mislimo da se krećemo, posebno jer se povećava broj vakcinisanih, prema onom što bi mogla biti endemija”, izjavila je čelnica WHO-a za Afriku Matshidiso Moeti.

    Smatra da je broj zaraženih na ovom kontinentu sedam puta veći od registrovanog, a da je broj preminulih i do tri puta veći od registrovanog.

    Moeti je istakla da je to posljedica problema u vezi s testiranjem, a što se odrazilo kroz zvanično relativno mali broj zaraženih i preminulih. To je bio razlog da se stekne dojam da Afrika nije mnogo pogođena pandemijom.

    Prema podacima Univerziteta Johns Hopkins, do jučer, 10. februara, u ovom dijelu svijeta je registrovano 11 miliona ljudi koji su bili zaraženi koronavirusom te 250.000 preminulih. No, u WHO-u procjenjuju da je bilo zaraženo 70 miliona osoba te da je preminulo 750.000.

    U prilog ovoj procjeni su rezultati više istraživanja koja ukazuju na to da ovi brojevi nisu veći od zvaničnih samo u Africi, već i u ostatku svijeta, piše list Guardian.

    Podsjećamo, direktor WHO-a za Evropu Hans Kluge je nedavno izjavio da je izgledno da je i pred Evropom dug period zatišja kada je riječ o pandemiji koronavirusa.

  • Biden pozvao Amerikance da napuste Ukrajinu: Neću slati vojsku po vas

    Biden pozvao Amerikance da napuste Ukrajinu: Neću slati vojsku po vas

    Američki predsjednik Joe Biden pozvao je sve američke državljane koji borave u Ukrajini da odmah napuste tu zemlju zbog pojačanih prijetnji ruskom vojnom akcijom. Upozorio je kako svjetski rat znači momenat kada Amerikanci i Rusi zapucaju jedni na druge.

    Biden je rekao da neće slati vojne trupe da spašavaju Amerikance ako Moskva napadne Ukrajinu. On je upozorio da bi “stvari mogle brzo da polude” u regionu.
    Američki State Department također je pozvao sve Amerikance da što prije izađu iz Ukrajine.

    “Imamo posla s jednom od najvećih vojski na svijetu. To je sasvim drugačija situacija i stvari bi brzo mogle ‘poludjeti'”, rekao je Biden.

    Upitan da li postoji scenarij koji bi ga mogao navesti da pošalje vojsku u spašavanje Amerikanaca koji bježe iz Ukrajine, Biden je odgovorio da ne postoji.

    “To je svjetski rat kada Amerikanci i Rusi počnu pucati jedni na druge. Mi smo u potpuno drugačijem svijetu, drugačijem nego je iko ikada bio”, rekao je, prenosi BBC.


    Svjetski lideri su u međuvremenu nastavili ofanzivnu diplomatiju kako bi ublažili trenutnu krizu oko Ukrajine i spriječili eskalaciju i rat.

    Rusija je više puta poricala bilo kakve planove za invaziju na Ukrajinu uprkos tome što je na granici nagomilala više od 100.000 vojnika.

    Upravo juče je započela velike vojne vježbe sa susjednom Bjelorusijom, a Ukrajina je optužila Rusiju da joj blokira pristup moru.

    Kremlj ne krije kako želi uvesti “crvene linije” kako bi osigurao da Ukrajina nikada ne pristupi NATO-u.


    Britanski premijer Boris Johnson izjavio je u četvrtak da se Evropa suočila s najvećom sigurnosnom krizom u posljednjih nekoliko decenija usred tenzija.

  • “Izgradićemo šest novih nuklearnih reaktora”: Prvi će u rad biti pušten 2035.

    “Izgradićemo šest novih nuklearnih reaktora”: Prvi će u rad biti pušten 2035.

    Francuska će izgraditi najmanje šest novih nuklearnih reaktora u narednim decenijama, izjavio je predsednik te zemlje Emanuel Makron.

    On je tako stavio nuklearnu energiju u središte programa te zemlje na putu ka ugljeničnoj neutralnosti do 2050. godine.

    Makron je rekao da će nove elektrane graditi i njima upravljati državna kompanija EDF i da će desetine milijardi evra javnih sredstava biti mobilisano za finansiranje projekata i obezbeđenje finansija EDF-a, prenosi Rojters.

    “Ono što našoj zemlji treba, a uslovi postoje, jeste preporod francuske nuklearne industrije”, rekao je Makron, predstavljajući svoju novu nuklearnu strategiju u industrijskom gradu Belfor, na istoku Francuske.

    Uz obećanja da će ubrzati i razvoj solarne energije i vetroelektrana na moru u Francuskoj, Makron je takođe najavio da želi da produži životni vek starijih nuklearnih elektrana na 50 ili više godina sa sadašnjih 40 godina, pod uslovom da su bezbedne.

    Prema proceni EDF-a, cena za šest novih reaktora iznosiće oko 50 milijardi evra, u zavisnosti od uslova finansiranja.

    Prvi novi reaktor, tzv razvijeni Evropski reaktor pod pritiskom (EPR), biće pušten u rad do 2035. godine, rekao je Makron, dodajući da će biti pokrenuta studija za još osam reaktora, mimo početnih šest novih nuklearki.

    Francuska će takođe za deset puta povećati svoje kapacitete solarne energije do 2050. godine na više od 100 gigavata (GW) i planira izgradnju 50 morskih vetroelektrana zajedničkog kapaciteta od najmanje 40 GW.

    Kapacitet kopnenih vetroturbina, koje nailaze na snažan otpor u javnosti, biće udvostručen do 2050, prema rečima Makrona.

    Rojters primećuje da Makronova odluka da produži životni vek postojećih nuklearnih elektrana označava preokret u odnosu na njegovo ranije obećanje da će zatvoriti više od deset od postojećih 56 reaktora EDF-a do 2035. godine.

    Novi nuklearni plan sada cementira posvećenost Francuske nuklearnoj energiji, koja je bila glavni oslonac posleratne industrijske moći zemlje, ali čija je budućnost bila neizvesna nakon što su Makron i njegov prethodnik obećali da će smanjiti njen udeo u energetskom miksu zemlje.

    Na promenu Makronovog mišljenja uticali su ambiciozni ciljevi Evropske unije za postizanjem nulte emisije CO2 u roku od tri decenije, s fokusom na energiju, uključujući i nuklearnu, čija proizvodnja ima manji ili nulti procenat emisija gasova s efektom staklene bašte nego fosilna goriva.

    Rastuće cene energenata i zabrinutost zbog oslanjanja Evrope na uvoz ruskog gasa takođe su doprineli zalaganju francuskih zvaničnika za veću energetsku nezavisnost celog regiona.

    Međutim, pitanje nuklearne bezbednosti podelilo je Evropu nakon japanske katastrofe u Fukušimi, pri čemu Francuska snažno lobira da nuklearna energija bude označena kao održiva u novim pravilima Evropske komisije o finansiranju zelenih energetskih projekata, navodi Rojters.