VRBAS Media

Kategorija: Svijet

  • Amerika odgovorila Rusiji: Šta je istina, a šta laž u odnosima NATO-a i Moskve

    Amerika odgovorila Rusiji: Šta je istina, a šta laž u odnosima NATO-a i Moskve

    Sjedinjene Američke Države objavile su kratki video u kojem analiziraju posljednje izjave ruskih zvaničnika koje se tiču širenja NATO saveza prema istoku, ali i drugih teza koje su iznijeli ruski političari u posljednjih nekoliko mjeseci.

    Između ostalog, na početku videosnimka Sjedinjene Američke Države prikazuju izjavu ruskih zvaničnika, u kojoj se ističe kako je NATO opkolio Rusiju te da države članice ovog saveza kuju zavjeru protiv Rusije još od kraja Hladnog rata.

    “NATO je odbrambeni savez koji ne traži sukob. Rusija graniči s 14 zemalja. Samo njih pet su članice NATO-a”, odgovorili su iz SAD-a.

    Nakon toga iz SAD-a su se osvrnuli i na tvrdnje da raspoređivanjem NATO snaga na istoku Evrope ova alijansa zapravo prijeti Rusiji.
    “Jedino raspoređivanje NATO snaga na istoku Evrope bilo je zbog vojne sile koju upotrebljava Rusija. Ovo raspoređivanje snaga je isključivo odbrambeno i to su tražile zemlje domaćini”, navodi se u odgovoru Washingtona.

    Na kraju, američki zvaničnici su citirali izjavu Putina iz 2002. godine te su naglasili kako se u potpunosti slažu s ruskim predsjednikom.

    “Svaka zemlja ima pravo da izabere način na koji želi osigurati svoju sigurnost”, stoji u izjavi Vladimira Putina, koju su 20 godina kasnije prenijeli američki zvaničnici.

  • EU ambasadori ne dolaze na obilježavanje Nacionalnog dana Srbije u Orašac zbog prisustva Dodika

    EU ambasadori ne dolaze na obilježavanje Nacionalnog dana Srbije u Orašac zbog prisustva Dodika

    Ambasadori zemalja Evropske unije ove godine neće prisustvovati obeležavanju Nacionalnog dana Srbije u Orašcu zbog najave prisustva Milorada Dodika, saznaje ekskluzivno Blic u diplomatskim krugovima.

    Srbija se tako po riječima izvora Blica našla pred velikim izazovom.

    – Sa jedne strane morala bi da se odrekne zajedničkog obilježavanja važnih datuma sa Republikom Srpskom, a sa druge strane, prisustva evropskih predstavnika na toj manifestaciji – kaže izvor.

    Šta će po tom pitanju Vlada Srbije da uradi znaće se po povratku prenijerke Ane Brnabić iz Pariza kada je očekuje razgovor sa predsednikom Srbije Aleksandrom Vučićem.

  • “Pripremaju se za rat – u toku je masovno prebacivanje stotina tona vojne tehnike”

    “Pripremaju se za rat – u toku je masovno prebacivanje stotina tona vojne tehnike”

    Kijevske vlasti se pripremaju za rat u Donbasu, koncentrisale su sve borbeno gotove jedinice Oružanih snaga Ukrajine na liniji razgraničenja.

    To je izjavio direktor ruske Spoljnoobaveštajne službe Sergej Nariškin.

    “Koji im je cilj? Mislim da je cilj da unište narodne republike. I sve to sa namerom da se Rusija uvuče u unutrašnji ukrajinski sukob”, rekao je on u intervjuu za list “Moskovski komsomoljec”.

    Prema njegovim rečima, ukrajinskog predsednika Vladimira Zelenskog nacionalisti i zapadni pokrovitelji guraju u rat.

    “U toku je masovno prebacivanje stotina tona vojne tehnike i municija iz američkih baza u Evropi, iz Velike Britanije i Kanade. Povećava se kontingent savetnika i instruktora specijalnih snaga NATO-a. Čak postoje informacije o pojavi multinacionalnih odreda militanata-džihadista”, upozorio je Nariškin.

    S tim u vezi, naveo je da su u zonu sukoba u Donbasu stigli novinari kako bi pripremili lažne priče.

    “Savet bezbednosti Ukrajine i Oružane snage te zemlje pripremaju provokacije na liniji razgraničenja u Donbasu i njihovo ‘dokumentovanje’ u stilu dezinformacija u vezi sa ‘Belim šlemovima’ u Siriji. Kontingent ‘propagadnih snaga za operativno razmeštanje’ zapadnih medija je višestruko povećan tamo”, istakao je on.

    Kako je rekao, optužbe na račun Rusije da navodno priprema invaziju na Ukrajinu su dobro izrežirana provokacija. Moskva nema takve planove, istakao je šef ruskih obaveštajaca.

    “Optužbe za agresivne planove protiv Ukrajine su neosnovane. Planova za ‘invaziju’ nije bilo i nema ih i sve što se dešava oko toga je dobro izrežirana provokacija. Znamo njene autore i vidimo kakvim snagama i sredstvima nastavlja da se umnožava ova zlonamerna i veoma opasna laž”, konstatovao je Nariškin.

    Posledice sukoba, koji može da se razbukta usled aktivnosti ukrajinskih vlasti, biće teške za narode Rusije i Ukrajine, smatra on.

    “Ukrajinske vlasti, koje se aktivno zalažu za vojnu avanturu, vrlo su svesne svoje sudbine nakon raspirivanja sukoba. Nije u interesu naroda Ukrajine i Rusije da se plamen rata rasplamsa. Posledice bi u svakom slučaju bile teške za sve”, naglasio je.

    Nariškin je dodao da ponovno uspostavljanje dobrih odnosa između Rusije i Ukrajine otežava nesposobnost dogovora kijevskog režima i političkih snaga koje su došle na vlast tokom državnog prevrata 2014.

    U isto vreme, konfontaciju na jugoistoku zemlje nazvao je glavnom pretnjom po Ukrajinu.

    “Jedini put za rešavanje tog sukoba je diplomatski. To je put primene paketa mera za implementaciju Minskih sporazuma”, zaključio je direktor.

  • Truss i Lavrov održali sastanak, ruski zvaničnik poručio: Ovo je kao razgovor nijemih i gluhih

    Ministrica vanjskih poslova Velike Britanije Elizabeth Truss danas se u Moskvi sastala s ruskim šefom diplomatije Sergejem Lavrovom s kojim je razgovarala o trenutnoj krizi između Ukrajine i Rusije.

    Nakon sastanka, šefica britanske diplomatije je izjavila kako Rusija još uvijek ima vremena da se vrati na put diplomatije.

    “Još uvijek postoji dovoljno vremena da se Rusija vrati diplomatiji i prekine agresiju prema Ukrajini. NATO je jasan, ako se ne odabere put diplomatije, bit će velikih posljedica za Evropu, Rusiju i Ukrajinu”, rekla je Truss.

    Također, naglasila je kako ruske aktivnosti oko Ukrajine potkopavaju ruski položaj u međunarodnoj zajednici.

    “Agresija ruske vlade i pokušaji iskrivljavanja prošlosti potkopavaju ruski status u svijetu. Ruske akcije i destabilizacija Ukrajine i kroz hibridni rat i gomilanje trupa na granicama, su djela koja djeluju tako da jačaju NATO, a istovremeno udaljavaju ukrajinski narod od Rusije”, poručila je britanska ministrica.

    Također, ona je naglasila kako zapadni saveznici spremaju velike sankcije za Rusiju ukoliko se ova država odluči za invaziju na Ukrajinu.

    “Vjerujemo u samoopredjeljenje ukrajinskog naroda. Velika Britanija i saveznici uveli bi velike sankcije. Sjedinjene Američke Države su jasno rekle da u slučaju invazije Sjeverni tok 2 neće funkcionisati. Rusija i dalje može birati alternativu”, mišljenja je Truss.

    S druge strane, ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov izjavio je kako je razočaran postupcima i razmišljanjima zapadnih zemalja.

    “Razočaran sam jer je ovo kao razgovor između nijeme i gluhe osobe. Zapad uporno ignoriše naše zahtjeve. Govori se o invaziji na tu zemlju, a i iz samog Pentagona stižu informacije kako Rusija ne planira nikakvu invaziju. Predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski je također pozvao zapadne saveznike i medije da ne paniče. Šta je sve napravila ta priča? Vidimo da investitori, novac i diplomate napuštaju Ukrajinu”, ističe Lavrov.

    On je govorio i o raspoređivanju ruskih trupa oko granice s Ukrajinom.

    “Dosta sam vremena na sastanku potrošio da objasnim šta naše trupe rade na našoj teritoriji. Trenutno je u baltičkim državama raspoređeno hiljade stranih vojnika i to na teritoriji drugih zemalja. Ruska vojska je na ruskoj teritoriji. Zašto su naše kolege tako sebične kada se govori o sigurnosti Evrope i zašto su sebični kada izrazimo zabrinutost kada je riječ o našoj sigurnosti?”, pojašnjava Lavrov.

    Također, ruski šef diplomatije je naglasio kako Rusija nikome ne prijeti, već da se prijeti Moskvi.

    “Nigdje nismo iznijeli niti jednu prijetnju. Oni nama prijete. Zapad koristi Ukrajinu kako bi poboljšao svoj ugled. Čini se kako Rusija nema ista prava u međunarodnom ‘ringu’ kao Velika Britanija”, rekao je ruski šef diplomatije.

  • “Napad sve izvjesniji, spremamo se za najgore”

    “Napad sve izvjesniji, spremamo se za najgore”

    Rusija mora da bira između diplomatskog rešenja krize oko Ukrajine ili suočavanja sa ekonomskim sankcijama, rekao je generalni sekretar NATO Jens Stoltenberg.

    Sa druge strane, povećano je vojno prisustvo snaga NATO u istočnim zemljama Alijanse.

    “Rusija ima izbor: mogu da izaberu diplomatsko rešenje, ali ako izaberu konfrontaciju, platiće visoku cenu”, poručio je Stoltenberg na zajedničkoj konferenciji za medije sa britanskim premijerom Borisom Džonsonom u Briselu, prenosi agencija Rojters.

    On je upozorio da će biti ekonomskih sankcija i povećanog vojnog prisustvo NATO u istočnom delu Alijanse, kao i da je Velika Britanija zaista važan deo toga.

    U odgovoru na pitanje novinarke Bi-Bi-Sija, Džonson je procenio da trenutno ukrajinska vojska ima 200.000 vojnika.

    “Želim samo da naglasim da bi bila apsolutna katastrofa ako bi došlo do rata na ukrajinskom tlu, kao i da bi došlo do ozbiljnog krvoprolića”, upozorio je britanski premijer.

    On je poručio da ljudi u Rusiji moraju da razmišljaju i o tome da li je razumno da se, kako je naveo, troši krv ruskih vojnika u ratu, za koji on kaže da bi bio katastrofalan.


    Broj ruskih vojnika na ukrajinskoj granici se povećava i mogući napad je sve izvesniji, rekao je Stoltenberg.

    “Ovo su opasna vremena za evropsku sigurnost”, rekao je Jens Stoltenberg na zajedničkoj konferenciji za novinare.

    “Broj ruskih vojnika se povećava. Mogući napad sve je izvesniji”, upozorio je.

    “NATO nije pretnja Rusiji, ali moramo biti spremni za najgore, istovremeno verujući u političko rešenje”, naglasio je.

  • Mađarski šef diplomatije: Nećemo prihvatiti dodatno razmještanje NATO trupa na našem teritoriju

    Mađarski šef diplomatije: Nećemo prihvatiti dodatno razmještanje NATO trupa na našem teritoriju

    Ministar vanjskih poslova Mađarske Peter Szijjarto izjavio je kako ova država neće prihvatiti dodatne NATO trupe na njenoj teritoriji u sklopu jačanja vojnih kapaciteta NATO članica u kontekstu rusko – ukrajinske krize.

    Iako su Sjedinjene Američke Države poslale dodatni kontingent vojnika u Poljsku i Rumuniju, dok je Njemačka povećala broj vojnika u Litvaniji, Szijjarto ističe kako Mađarska neće dozvoliti dodatno gomilanje trupa na svojoj teritoriji.

    “Ne nismo pristali na to i nećemo pristati jer već imamo NATO trupe u državi. To je mađarska vojska i ona je u stanju da garantuje sigurnost zemlje. Zbog toga, ne trebaju nam nikakve dodatne trupe u Mađarskoj”, rekao Szijjarto za Euronews.

    Između ostalog, mađarski šef diplomatije je rekao kako SAD, Evropska unija i Rusija moraju nastaviti razgovore kako bi se mirno riješila kriza u i oko Ukrajine.

    Također, naglasio je kako trenutna kriza budi sjećanja na Hladni rat i mnoge decenije u kojima su patili brojni narodi u Evropi.

    “Zato ne želimo da se ova vremena vrate. Tražimo i pozivamo međunarodnu zajednicu da da sve od sebe kako bi se izbjegao povratak u Hladni rat. Nažalost, iz historije smo naučili kako u sukobu između istoka i zapada najviše ispaštaju države centralne Evrope. Mi ne želimo da budemo gubitnici”, poručio je Peter Szijjarto.

  • Američki vojnici stigli u Rumuniju, bit će raspoređeni u bazi blizu Crnog mora

    Američki vojnici koji su prethodne sedmice stigli iz SAD-a u Evropu, u sklopu pojačanja zemljama NATO saveza na istoku, raspoređeni su sinoć na područje Rumunije, saopćilo je ministarstvo odbrane ove države.

    Sjedinjene Američke Države su u sklopu pojačanja i tenzija između Ukrajine i Rusije u Evropu poslale dodatnih 3.000 vojnika, koji će većinom biti raspoređeni u Poljskoj i u Rumuniji.

    Prema informacijama rumunskog ministarstva odbrane, kontingent američkih vojnika stigao je u Rumuniju u noći sa srijede na četvrtak, a trebali bi biti smješteni u vojnoj bazi “Mihail Kogalniceanu” na istoku države. Ovu bazu, koja je smještena na Crnom moru, američke trupe koriste još od 1999. godine.

    “Američke trupe stigle su u Rumuniju i uglavnom su sastavljene od vojnika 2. konjičkog puka. Djelovat će na području Rumunije u oklopnim transporterima Stryker, a uz koje bi trebali doći i vojnici drugih specijalnosti”, saopćeno je iz rumunskog ministarstva odbrane.

    Kako prenose mediji u ovoj državi, u Rumuniji bi u narednom periodu trebalo biti raspoređeno 1.000 američkih vojnika iz ove jedinice, koji bi trebali služiti kao podrška američkim trupama koje su prisutne u ovoj državi već od ranije.
    “Glavna misija američkih vojnika bit će izvođenje obuke i zajedničkih aktivnosti sa strukturama rumunske vojske u cilju podizanja nivoa interoperabilnosti i međusobnog povjerenja. Razmještanje ovog odreda je dio mjera jačanja savezničke pozicije na cijelom istočnom krilu NATO saveza”, pišu rumunski mediji.

    Povodom razmještanja američkih trupa u Rumuniji oglasio se i savjetnik američkog državnog sekretara Derek Chollet, koji je naglasio kako je jačanje istočnog krila NATO-a prioritet rada ove vojnopolitičke alijanse.

    “Jednu stvar smo vrlo jasno rekli ruskoj strani. Ako nastave putem eskalacije, i ako odluče da krenu prema Ukrajini, suočit će se s još više sposobnosti NATO saveza na istočnom krilu”, poručio je Chollet.

  • Pokušaj atentata na premijera Libije: Napadači izrešetali njegov auto

    Napadači su danas mecima pogodili automobil libijskog premijera Abdulhamida al-Dbeibaha, ali je on pobjegao nepovrijeđen, rekao je izvor blizak njemu, usred intenzivnih frakcijskih prepirki oko kontrole nad vladom.
    Izvor je rekao da se incident dogodio dok se Dbeibah vraćao kući, opisujući to kao jasan pokušaj atentata, ali su napadači pobjegli i incident je upućen na istragu, piše “Reuters”.

    Dbeibah u martu postavljen na mjesto šefa GNU-a

    Ako se potvrdi, pokušaj atentata na Dbeibaha mogao bi pogoršati krizu oko kontrole nad Libijom nakon što je rekao da će ignorisati glasanje koje je parlament sa sjedištem na istoku zemlje zakazao kasnije u četvrtak da ga zamijeni.

    Oružane snage su posljednjih sedmica mobilizovale više boraca i opreme u glavnom gradu, što je izazvalo bojazan da bi politička kriza mogla izazvati borbe.

    Libija je imala malo mira i stabilnosti od pobune protiv Moamera Gadafija koju je podržao NATO 2011. godine, a 2014. se podijelila između zaraćenih frakcija na istoku i zapadu.

    Dbeibah je postavljen u martu na funkciju šefa Vlade nacionalnog jedinstva (GNU) koju podržavaju UN, a koja je trebala ujediniti podijeljene institucije u zemlji i nadgledati izbore u decembru kao dio mirovnog procesa.

    Suparničke frakcije borile su se za poziciju nakon što se izborni proces raspao usred sporova oko pravila, uključujući i legitimnost Dbeibahove kandidature za predsjednika nakon što je obećao da se neće kandovati. Parlament, koji je uglavnom podržavao istočne snage tokom građanskog rata, proglasio je GNU nevažećim i u četvrtak će održati glasanje za imenovanje novog premijera koji će formirati drugu vladu.

    Neće biti održani izbori
    Dbeibah je u govoru ove sedmice rekao da će predati vlast tek nakon izbora, a savjetnik UN-a za Libiju i zapadne zemlje su rekle da nastavljaju da priznaju GNU.

    Parlament je ove sedmice rekao da ove godine neće biti održani izbori, nakon što su on i još jedno političko tijelo izmijenili privremeni ustav zemlje, uznemirujući mnoge Libijce koji su se registrovali za glasanje.

    Potez parlamenta da odabere novog premijera mogao bi dovesti do povratka na situaciju prije nego što je uspostavljena Dbeibahova vlada jedinstva, s paralelnim administracijama koje žele vladati Libijom iz različitih gradova.

    Međutim, analitičari kažu da to možda neće odmah pokrenuti povratak građanskom ratu.

  • Gori štamparija novca, povrijeđeno 30 ljudi

    Više od 30 ljudi je povrijeđeno, a stotine je evakuisano iz zapaljene štamparije novca u Šamalijeru u Francuskoj. Vatrogascima je trebalo tri sata da ugase požar.

    Vatrogasci su upućeni na lice mjesta, pošto su zaposleni u objektu prebačeni na sigurno. Stanovnicima Šamalijera savjetovano je da ostanu u stanovima i da drže zatvorene prozore.

    Vatra je stavljena pod kontrolu poslije tri sata gašenja požara, a lokalne vlasti su saopštile da požar nije zahvatio hemikalije, prenosi Blic.

    U saopštenju, zvaničnici su rekli da su 34 osobe zadobile lakše povrede, od kojih je 10 prebačeno u bolnicu na liječenje. Među povrijeđenima su i dva vatrogasca.

  • Predstavnik Rusije u EU: Naći ćemo kupce za gas čak i ako Sjeverni tok 2 ne proradi

    Predstavnik Rusije u EU: Naći ćemo kupce za gas čak i ako Sjeverni tok 2 ne proradi

    Pod pretpostavkom da gasovod Sjeverni tok 2 ne bude pušten u rad, Rusija će naći druge kupce za taj gas, rekao je u intervjuu za RIA Novosti stalni predstavnik Rusije pri Evropskoj uniji Vladimir Čižov.

    Američki predsjednik Džo Bajden zaprijetio je da Sjevernog toka 2, koji je već položen po dnu Baltičkog mora, ali još nije pušten u rad, “neće biti” u slučaju eskalacije situacije oko Ukrajine.

    “Naći ćemo gdje i kako prodati gas”
    Odgovarajući na tu izjavu, Čižov je rekao da je pokretanje Sjevernog toka 2 “potrebno prvenstveno evropskim potrošačima, a ne čak i samoj Rusiji”.

    “Naći ćemo gdje i kako prodati gas, ako hipotetski zamislimo da neće biti Sjevernog toka 2”, rekao je Čižov.

    Ranije je izjavio da Rusija, odnosno Gazprom, nije dužan povećati izvoz plina u Evropsku uniju. Napomenuo je da Rusija već isporučuje dodatne količine, iako ne u mjeri u kojoj to želi Bruxelles.

    Sjeverni tok 2 je izvozni gasovod kapaciteta 55 milijardi kubnih metara godišnje iz Rusije u Evropu. Polaganje cijevi je završeno, ali gasovod ne može proraditi bez sertifikacije, koja je obustavljena.

    Kada njemački regulator donese nacrt odluke o sertifikaciji, biće potrebno mišljenje Evropske komisije koja namjerava donijeti zaključak nakon konsultacija s Ukrajinom.

    EU zemlje optužile Rusiju da je izazvala krizu
    U međuvremenu, cijene gasa na evropskom tržištu višestruko su porasle u odnosu na prošlogodišnje ljeto. Vlasti evropskih zemalja više puta su optuživale Rusiju da je izazvala energetsku krizu. Rusi, s druge strane, kažu da su Bruxellesu nudili nastavak saradnje u obliku dugoročnih ugovora, ali je Evropska komisija insistirala na tržišnim cijenama, što je dovelo do krize.

    Gasprom je u utorak objavio da je cijena njegovog gasa u decembru iznosila 517.8 dolara, u odnosu na 156.6 dolara u decembru 2020. Prosječna cijena za cijelu prošlu godinu bila je 272.8 dolara.

    Te cijene višestruko su niže od burzovnih. Tako je 21. decembra prošle godine burzovna cijena gasa u Evropi prvi put u istoriji premašila je 2.000 dolara za hiljadu kubnih metara, na talasu nadolazećeg hladnog vremena i nenormalno niskih rezervi u evropskim podzemnim skladištima.

    Ali, idućih dana cijena se korigovala s obzirom na otopljenje, pojačanu proizvodnju struje iz vjetroelektrana i povećanog broja tankera koji prevoze ukapljeni prirodni gas LNG iz SAD-a u Evropu, prenosi Index.