VRBAS Media

Kategorija: Svijet

  • Presretnut dron Ukrajine

    Presretnut dron Ukrajine

    Narodna milicija Luganske Narodne Republike presrela je dron Oružanih snaga Ukrajine, koji je Kijev planirao da upotrebi za korekciju artiljerijske vatre.

    To je izjavio zvanični predstavnik resora odbrane LNR Ivan Filiponenko.

    Ranije je LNR najavio dolazak posada bespilotnih letelica ukrajinskih snaga bezbednosti u Donbas. Letovi borbenih aviona i dronova duž cele linije dodira u Donbasu zabranjeni su sporazumima iz Minska.

    “U oblasti ​​naselja Popasnaja (pod kontrolom Kijeva), neprijatelj je lansirao bespilotnu letelicu ‘LELEKA-100’, sposobnu da prenosi video-slike u realnom vremenu, određujući tačne geografske koordinate, prenoseći ih na kontrolnu tačku vatre i vršeći snimanje ovih informacija”, rekao je Filiponenko.

    On je pojasnio da je istovremeno Narodna milicija LNR zabeležila napredovanje dežurne artiljerije 24. brigade ukrajinskih snaga bezbednosti na vatrene položaje i spremnost za gađanje minobacačkog voda Oružanih snaga Ukrajine u oblast sela Novoaleksandrovka pod kontrolom Kijeva.

    Borci Narodne milicije LNR uspeli su da potisnu signal Oružanih snaga Ukrajine, presretnu dron i prizemlje ga u blizini sela Kalinovo-Borščevatoe.

    “Pretnja artiljerijskog udara je neutralizovana”, objasnio je Filiponenko. Sada specijalisti Narodne milicije LNR proučavaju podatke i video zapise iz memorije uređaja.

    “Treba napomenuti da su ukrajinski militanti slikali fašističke simbole na krilima drona”, dodao je Filiponenko.

    Od jula 2020. u Donbasu su na snazi dodatne mere kontrole prekida vatre. Oni uključuju zabranu pucanja, ofanzivnih i izviđačkih i sabotažnih operacija, upotrebe aviona i raspoređivanja teškog naoružanja u naseljenim područjima. Samo Specijalna posmatračka misija OEBS-a u Ukrajini može da koristi bespilotne letelice u okviru svojih aktivnosti za praćenje poštovanja primirja. Za kršenje režima tišine merama je predviđena disciplinska odgovornost, a uzvratna vatra je dozvoljena samo uz direktnu naredbu komande.

  • “Ako Njemačka…ako Rusija…” Bajden pomješao ko koga treba da napadne

    “Ako Njemačka…ako Rusija…” Bajden pomješao ko koga treba da napadne

    Novi lapsus američkog predsednika širi se društvenim mrežama.

    Američki predsednik Džozef Bajden napravio je lapsus na konferenciji za štampu sa nemačkim kancelarom Olafom Šolcem. On je rekao je da će Nemačka izvršiti “invaziju” na Ukrajinu.

    “Dozvolite da prvo odgovorim na prvo pitanje. Ako Nemačka… ako Rusija izvrši invaziju, ako njeni tenkovi i trupe ponovo pređu granicu sa Ukrajinom, tada više neće biti “Severnog toka 2”. Stavićemo tačku na njega”, izjavio je Bajden.Kijev i zapadne države u poslednje vreme izražavaju zabrinutost zbog navodnog povećanja “agresivnih dejstava” Rusije u blizini granica Ukrajine. Rusija je u više navrata negirala optužbe Zapada i Ukrajine za “agresivna dejstva”, navodeći da nikome ne preti i nema nameru nikoga napada, a izjave o “ruskoj agresiji” koriste se kao izgovor da se što više vojne tehnike NATO-a rasporedi u blizini ruske granice.

  • Bivši papa moli za oproštaj: Osjećam bol zbog zlostavljanja djece koja su počinili sveštenici

    Bivši papa moli za oproštaj: Osjećam bol zbog zlostavljanja djece koja su počinili sveštenici

    Bivši papa Benedikt XVI zatražio je oproštaj za sve “teške greške” u svom postupanju u slučajevima seksualnog zlostavljanja koje su počinili sveštenici tokom njegovog mandata, navodeći da u tome nije bilo nikakve njegove lične greške.

    Imao sam velike odgovornosti u Katoličkoj crkvi. Utoliko je veći moj bol zbog zloupotreba i grešaka koje su se dešavale na tim različitim mjestima za vrijeme mog mandata – rekao je penzionisani papa, prenosi agencija AP.

    Benedikt (94) je odgovorio na izvještaj njemačke advokatske firme od 20. januara, a kojoj je njemačka crkva naložila da ispita kako su se slučajevi seksualnog zlostavljanja rješavali u minhenskoj nadbiskupiiji u periodu od 1945. do 2019. godine.

    Benedikt (Jozef Racinger) bio je na čelu nadbiskupije od 1977. do 1982. godine.

    Autori izvještaja su okrivili Benedikta za vođenje četiri slučaja u vrijeme dok je bio nadbiskup, optužujući ga za nedolično ponašanje, jer nije ograničio obavljanje službe sveštenicima koji su bili krivično gonjeni i osuđeni.

    U izvještaju se okrivljuju i njegovi prethodnici i nasljednici, uz procjenu da je tokom decenija bilo najmanje 497 žrtava zlostavljanja i najmanje 235 osumnjičenih počinilaca.

    Vatikan je, naime, danas objavio pismo Benedikta kojim odgovora na optužbe, a u kojem je i odgovor njegovog advokatskog tima i njegovih savjetnika na 82 stranice o gotovo petogodišnjem mandatu Benedikta u Minhenu.

    “Kao nadbiskup kardinal Racinger nije bio umiješan ni u kakvo prikrivanje djela zlostavljanja”, naveli su u zaključku savetnici bivšeg pape.

    Kako su naveli, izvještaj ne pruža nikakve dokaze da je Benedikt znao za kriminalnu istoriju bilo kog od četiri sveštenika koji se pominju.

  • Baerbock u panciru i sa šljemom na glavi posjetila liniju kontakta na jugoistoku Ukrajine

    Ministrica vanjskih poslova Njemačke Annalena Baerbock nastavila je danas dvodnevne diplomatske aktivnosti u Ukrajini te je zajedno s ukrajinskim vojnicima posjetila tzv. liniju kontakta u blizini Mariupolja na jugoistoku Ukrajine.

    Noseći zaštitnu opremu koja uključuje šljem i pancir, Baerbock je zajedno s komandantom ukrajinske vojske i pripadnicima ove vojne organizacije obišla mjesto Širokino, gdje se uvjerila u razmjere sukoba između ukrajinskih snaga i proruskih separatista od 2014. godine.

    “Ovdje se radi o veoma depresivnim osjećajima i veoma depresivnim slikama. Možete osjetiti šta se ovdje dogodilo prije mnogo godina. Ljudi su izgubili sve što su imali. Dječije igračke su još uvijek na putu, a mjesto svjedoči činjenici da se usred Evrope vodi rat”, rekla je Baerbock.

    Ministrica je tokom posjete još jednom naglasila kako se sukob Ukrajine i Rusije može riješiti samo diplomatskim putem te da su njene aktivnosti u Kijevu upravo usmjerene u tom smjeru.
    “Želim poslati jasan signal. Mi, zajedno kao Evropljani, ne okrećemo glavu. Ne zaboravljamo ljude čija je sudbina u pitanju u ovom sukobu. Mi stojimo uz Ukrajinu”, poručila je šefica njemačke diplomatije.

    Tokom posjete Ukrajini, Baerbock će se u međuvremenu sastati i s predstavnicima specijalne posmatračke misije OSCE-a u Ukrajini. Ova organizacija u istočnoevropskoj državi ima oko 1.300 zaposlenih i ujedno predstavlja najveću misiju OSCE-a u jednoj državi.

    Tokom posjete liniji kontakta Baerbock je obavila razgovor i s prvom zamjenicom ministra vanjskih poslova Ukrajine koja se zahvalila njemačkoj ministrici na posjeti i na svemu što Njemačka u ovom trenutku čini za Ukrajinu.
    “Zajedno s ministricom vanjskih poslova Njemačke Annalenom Baerbock posjetila sam Širokino. Nekadašnje primorsko selo izgleda apokaliptično u 21. stoljeću. Ovako izgleda ruska agresija na Ukrajinu. Zahvalni smo Njemačkoj na podršci i pomoći u odvraćanju Rusije od daljnje eskalacije”, rekla je zamjenica ministra vanjskih poslova Ukrajine Emine Džaparova.

  • Na brodu sa 450 kg kokaina u Italiji pronađen Srbin prerezanog grkljana

    U Đenovi je zaplijenjeno preko 400 kilograma kokaina, koji je bio sakriven u kontejneru u kom je bila kafa iz Brazila, a pored droge na brodu MSC Adelaide pronađen je i zaklan moreplovac, državljanin Srbije, prenosi Genova 24.it.

    Prema navodima italijanskih medija, na brodu je zaplenjeno tačno 445 kilograma kokaina.

    “Teretnjak MSC Adelaide je u nedjelju uplovio u luku u Đenovi. Detaljnim pregledom utvrđeno je da se droga nalazi u jednom kontejneru gdje je kafa, bilo je skoro 450 kilograma droge, koja je bila obložena u nekim kesama”, prenose tamošnji mediji i dodaju:

    “Istražitelji su uhapsili dvojicu mušakaraca, koje su zatekli na brodu. Tada je jedan od njih uhvaćen kako uzima torbe iz kontejnera koji je bio postavljen u prostor za video-nadzor. Vrijednost zaplijenjene droge na tržištu bi bila 30 miliona evra”.

    Italijanski mediji pišu da je nakon kontrole broda pronađeno i tijelo Srbina.

    “Srpski moreplovac je bio zaklan, prerezano mu je grlo. Naložena je obdukcija Srbina, poslije koje će se znati kako je zaklan”, piše Genova 24.it, prenose srpski mediji.

  • Scholz: Putin ne može razdvojiti saveznike u NATO-u i EU, nastupamo jedinstveno prema Moskvi

    Njemački kancelar Olaf Scholz jučer je stigao u posjetu Sjedinjenim Američkim Držama, gdje se sastao s američkim predsjednikom Bidenom, s kojim je razgovarao o trenutnoj krizi između Ukrajine i Rusije.

    Tokom posjete Scholz je govorio i za CNN, gdje je objasnio stav Njemačke u kontekstu rusko-ukrajinske krize. Na pitanje da li je Njemačka više ruski nego ukrajinski saveznik, Scholz je oštro odbacio takve navode.

    “Sve je to apsolutna neistina. Mi smo najveći donator Ukrajini zajedno sa Sjedinjenim Američkim Državama. Dajemo novac Ukrajini i kroz Evropsku uniju. Postoji saradnja i podrška prema Ukrajini i tako će biti i u budućnosti”, rekao je Scholz.

    Kada je riječ o konkretnim sankcijama Rusiji, Scholz ističe kako zapadni saveznici djeluju jedinstveno na ovom planu.

    “Njemačka radi aktivno s Amerikom te saveznicima u NATO-u i Evropskoj uniji da pronađemo konkretne mjere koje ćemo poduzeti u slučaju ruske invazije na Ukrajinu. U tom slučaju, reagovat ćemo zajedno, imat ćemo isti pristup i spremamo se za to. Bit će to velike sankcije koje će intenzivno pogoditi Rusiju”, pojašnjava njemački kancelar.

    Ipak, ono što je zanimljivo, Scholz nije direktno odgovorio na pitanje da li će se sankcije odnositi i na Sjeverni tok 2, njemačko-ruski projekt koji u posljednjem periodu izaziva brojne kontroverze.
    “Možete biti sigurni da će Njemačka biti zajedno sa saveznicima u tome i poduzet ćemo iste mjere. Tu neće biti razlike između nas. Naš odgovor Rusiji utjecat će na njenu ekonomiju i mogućnosti razvoja države”, rekao je kancelar.

    Tokom intervjua Scholz se osvrnuo i na izvoz njemačkog naoružanja te je odgovorio na pitanje zašto Njemačka dodatno ne pomaže Ukrajini kroz donacije oružja.

    “Radimo mnogo kako bismo podržali naše partnere. Imamo striktne propise za izvoz naoružanja. Zbog tih propisa mogli smo izvoziti oružje u Egipat, ali zbog tih propisa ne možemo raditi isto s Ukrajinom. Takva je situacija godinama. Njemačka je zemlja koja je finansijski najviše podržala Ukrajinu poredeći sve druge zemlje”, pojašnjava Scholz.

    Na kraju, njemački kancelar je poslao poruku i ruskom predsjedniku Vladimiru Putinu.

    “Transatlantsko partnerstvo je ključ mira u Evropi i Putin mora znati da ne može razdvojiti Evropu i NATO te da mi djelujemo zajedno. On će čuti iste stvari od svih nas”, zaključio je njemački kancelar Olaf Scholz.

  • Zbog “Sjevernog toka dva” i vojne pomoći: Zelenski otkazao sastanak sa njemačkim ministrom

    Zbog “Sjevernog toka dva” i vojne pomoći: Zelenski otkazao sastanak sa njemačkim ministrom

    Ukrajinski predsjednik Vladimir Zelenski otkazao je sastanak sa njemačkim ministrom spoljnih poslova Analenom Berbok zbog nesaglasnosti u vezi sa gasovodom “Sjeverni tok dva” i vojne pomoći Kijevu, javio je CNN.

    Pozivajući se na izvor blizak ukrajinskoj Vladi, CNN navodi da je Zelenski otkazao svoj sastanak sa Berbokovom jer je odbila da kaže da će Njemačka napustiti gasovod “Sjeverni tok dva” čak i ako Rusija izvrši invaziju, te zbog odbijanja Njemačke da obezbijedi bilo kakvu direktnu ili indirektnu vojnu pomoć Kijevu.

    Izvor napominje da je ovo zvanično opisano kao greška u zakazivanju, ali nije – bilo je namjerno.

    “Mnogi u Istočnoj Evropi i Kijevu sve više vide Njemačku kao ruskog saveznika nego kao zapadnog”, piše CNN.

    Berbokova je juče shvatila da ne može da se sastane sa Zelenskim jer je sastanku trebalo da prisustvuje i francuski ministar spoljnih poslova Žan-Iv le Drijan, ali je francuska strana imala promjenu planova, podsjeća TASS.

  • Putin obećao Macronu: 30.000 ruskih vojnika povući će se iz Bjelorusije

    Putin obećao Macronu: 30.000 ruskih vojnika povući će se iz Bjelorusije

    Predsjednik Francuske Emmanuel Macron i ruski lider Vladimir Putin jučer su održali još jedan u nizu sastanaka, a kako je saopćeno iz Kremlja, lideri su tokom razgovora govorili o vježbama u Bjelorusiji koje izazivaju zabrinutost Zapada.Glasnogovornik Kremlja Dmitrij Peskov izjavio je za Financial Times kako su Putin i Macron spremni da nastave dijalog o francuskim prijedlozima za rješavanje krize na istoku Evrope, ali je također naglasio kako razgovori tek trebaju u potpunosti ublažiti zabrinutost Moskve.

    “Sve ove teme zahtijevaju saglasnost francuskih saveznika iz EU i NATO saveza, prije svega Sjedinjenih Američkih Država. Prerano je govoriti o bilo čemu”, rekao je Peskov.

    Iako ni Putin ni Macron nisu direktno spomenuli “dogovor o Ukrajini” o kojem je razgovarano tokom sastanka, francuski predsjednik je izjavio kako ga je Putin uvjerio da je spreman razgovarati o deeskalaciji.

    “Svjesni smo težine situacije i interesa svih da se pronađe put za očuvanje mira i stabilnosti u Evropi. Još imamo vremena”, rekao je Macron.

    Pored razgovora o Ukrajini, Macron i Putin su, prema informacijama Financial Timesa, razgovarali i o vojnim vježbama Rusije i Bjelorusije, koje će se održati na bjeloruskoj teritoriji u periodu od 10. do 20. februara. Iako vježba izaziva zabrinutost Zapada, londonski list tvrdi kako je Putin obećao Macronu kako će se ruske trupe povući s područja Bjelorusije nakon što se vježbe završe.

    “Zvaničnici su rekli da će sporazum takođe uključivati povlačenje ruskih trupa iz Bjelorusije nakon završetka zajedničkih vojnih vježbi u kojima učestvuje čak 30.000 ruskih vojnika. To će također dovesti i do daljnjih sastanaka na kojima će se razgovarati o kolektivnoj sigurnosti Evrope”, piše Financial Times.

    Na kraju, navodi se kako je Macron rekao kako je osnovni cilj izgradnja konkretnih sigurnosnih garancija za sve države u Evropi, uključujući i Ukrajinu i Rusiju, što bi omogućilo izgradnju novog poretka sigurnosti i stabilnosti u Evropi.

  • Putin jasan: Ako Ukrajina uđe u NATO i krene na Krim, moguć rat

    Putin jasan: Ako Ukrajina uđe u NATO i krene na Krim, moguć rat

    Ako Ukrajina bude članica NATO i pokuša silom da vrati Krim, doći će do vojne konfrontacije između Rusije i Alijanse, izjavio je predsjednik Rusije Vladimir Putin na zajedničkoj konferenciji za novinare poslije razgovora sa francuskim kolegom Emanuelom Makronom.

    On je sinoć naveo da u doktrinarnim dokumentima Ukrajine stoji da je Rusija njen protivnik i da je moguće vratiti Krim vojnim putem, prenio je Interfaks.

    Rusiju i dalje pokušavaju da umire argumentacijom da je NATO čisto odbrambeni savez, ali su se građani mnogih zemalja na sopstvenoj koži uvjerili koliko je to tačno, rekao je Putin, prenio je Sputnjik.

    To su Irak, Libija, Avganistan, a i velika vojna operacija protiv Beograda bez odobrenja Savjeta bezbjednosti UN, koja je daleko od onoga što bi miroljubiva organizacija mogla da izvede, podsjetio je ruski lider.

    On je kazao da je Rusija u vojnoj strategiji Alijanse označena kao protivnik.

    – Između ostalog, ne možemo da zanemarimo ovo: u vojnoj strategiji NATO-a iz 2019. godine Rusija je direktno nazvana glavnom bezbjednosnom prijetnjom i protivnikom. NATO nas je označio kao protivnika. Pri čemu je primakao svoju vojnu infrastrukturu sve do naših granica – istakao je Putin.

    Prema njegovim riječima, NATO i njegove države članice smatraju da je ispravno da Rusiju ponešto nauče o tome gdje i kako treba da raspoređuje oružane snage i smatraju da je moguće zahtjevati da se ne izvode planirani manevri i vježbe, a premještanje ruskih trupa na sopstvenoj teritoriji predstavlja se kao prijetnja ruske invazije, u ovom slučaju, na Ukrajinu.

    – Navodno, opasnost osjećaju i baltičke zemlje i druge države – naši susjedi. Na osnovu čega, nije baš jasno. U svakom slučaju, to se koristi kao teza u cilju izgradnje neprijateljske politike prema Rusiji – konstatovao je Putin.

    On je dodao da su glavne zabrinutosti Rusije koje su navedene u prijedlozima za bezbjednosne garancije ignorisane.

    – Tokom razgovora nastavili smo da razmjenjujemo mišljenja o ruskim prijedlozima upućenim SAD i NATO-u o obezbjeđivanju dugoročnih pravnih garancija bezbjednosti – rekao je Putin i nabrojao zabrinutosti Moskve u ovoj oblasti.

    Prema njegovim riječima, „centralne zabrinutosti su, nažalost, ignorisane u odgovorima dobijenim 26. januara od SAD i NATO”. Govoreći o situaciji na istoku Ukrajine, Putin je naveo da je Kijev krenuo putem demontaže Minskih sporazuma.

    – Po mom mišljenju, svima je očigledno da su sadašnje vlasti u Kijevu krenule putem demontaže Minskih sporazuma. Nema napretka u takvim fundamentalnim pitanjima kao što su ustavna reforma, amnestija, lokalni izbori, pravni aspekti posebnog statusa Donbasa. Još uvijek nije unijeta u ukrajinsko zakonodavstvo dobro poznata, barem za stručnjake, Štajnmajerova formula – ocijenio je predsjednik Rusije.

    Prema njegovim riječima, Kijev nastavlja da ignoriše „sve mogućnosti za mirnu obnovu teritorijalnog integriteta zemlje kroz direktan dijalog sa Donjeckom i Luganskom”. Ruski predsjednik uvjeren je da pri rješavanju situacije u Ukrajini nema alternative Minskim sporazumima.

    – Što se tiče Minskih sporazuma, da li su živi, da li imaju neku perspektivu ili ne, smatram da jednostavno nema druge alternative – naglasio je Putin.

    Putin je skrenuo pažnju na dvosmislen stav kijevskih vlasti koje “ponekad kažu da će poštovati (sporazume), ponekad kažu da će to uništiti njihovu zemlju”.

  • Jeljcin predlagao Klintonu konferenciju kako bi se zaustavio rat u BiH

    Boris Jeljcin, predsjednik Rusije, predlagao je u telefonskom razgovoru dva lidera u aprilu 1994. godine Bilu Klintonu, predsjedniku SAD, da se rat u BiH završi mirovnom konferencijom u koju bi pored SAD i Rusije bili uključeni Njemačka i Francuska, što je Klinton prihvatio.

    Iako se iz ovog dokumenta ne može zaključiti da je Rusija bila ta koja je bila ključna za sporazum koji će kasnije postati Dejtonski sporazum za mir u BiH, prvi put je objavljen dokument koji baca novo svjetlo na udio Rusije u procesu koji je doveo do mira u BiH. Iz ovog dokumenta se može jasno zaključiti da su SAD, odnosno Klinton, bile voljne da organizuju konferenciju o miru u BiH velikim dijelom zahvaljujući urgiranju Rusije, odnosno Jeljcina, da do toga dođe. Takođe, u dokumentu se prvi put Klinton jasno pozicionira u odnosu prema Bošnjacima u BiH jer je podvukao da SAD neće ući u rat na strani Bošnjaka.

    “U jednu ruku moramo reći Srbima da ne mogu spriječiti volju međunarodne zajednice u Goraždu i na drugim područjima. U drugu ruku moramo pojačati naš diplomatski pritisak, baš kako si ti želio, da ubijedimo Muslimane da međunarodna zajednica neće ući u rat na njihovoj strani”, rekao je Klinton Jeljcinu.

    Radi stavljanja stvari u kontekst već smo pisali da je Jeljcin bio jako ljut na SAD što je NATO bombardovao srpske pozicije bez ruskog znanja, te da je Strob Talbot, zamjenik američkog državnog sekretara, dobio zadatak da sa Moskvom ispegla odnose i stvori preduslove, između ostalog, i za pomenuti razgovor dva lidera.

    Što se tiče ruskog prijedloga o mirovnoj konferenciji, kroz čitav dokument Klinton konstantno daje do znanja da je to Jeljcinov prijedlog, koji on prihvata.

    “Vjerujem da je tvoj prijedlog o susretu na visokom nivou između SAD, Rusije, UN i EU dobar. Jasno je da ne možemo uspjeti bez diplomatskog angažmana”, rekao je Klinton i dodao da predlaže diplomatski angažman kako je to tražio Jeljcin.

    Jeljcin je u ovom razgovoru sugerisao da je na ideju o zajedničkoj konferenciji SAD, Rusije, EU i UN došao nakon NATO napada na srpske položaje u Goraždu, izrazivši bojazan da će ljuti Srbi odbiti da prestanu da se bore.

    “To je razlog što sam juče (19. april 1994.) predložio taj sastanak na visokom nivou, s tim da bi prvo trebalo da se sretnu naši ministri spoljnih poslova. Onda bismo pozvali muslimanske i srpske lidere da potpišu sporazum. Nadam se da ćeš se složiti. Mislim da je to jedini način da se okonča krvoproliće”, rekao je Jeljcin. Precizirao je da bi lideri iz cijele bivše Jugoslavije trebalo da podrže sporazum koji bi se postigao.

    “Siguran sam da možemo uspjeti. Juče sam zvao Helmuta Kola (njemačkog kancelara) i objasnio mu svoj prijedlog. On se u potpunosti slaže. I muslimanske države će to prihvatiti, i Muslimani u BiH će prihvatiti jer na njih ti imaš uticaj. To će uticati na Muslimane, i na Hrvate, a mi ćemo uticati na Srbe, i uspjećemo”, rekao je Jeljcin.

    Dalje ističe da bi ministri spoljnih poslova odmah trebalo da počnu s pripremama za samit.

    “Onda ćemo uz dodatna upozorenja reći Srbima, Muslimanima i Hrvatima da ćemo preduzeti drastične mjere ako borbe ne prestanu”, rekao je Jeljcin, na šta je Klinton ponovio da se slaže.

    Inače, u ostalim dokumentima iz zbirke najviše je memoranduma Talbota, koji je u više navrata rekao da je sporazum u BiH bio moguć zahvaljujući uskoj saradnji SAD i Rusije.

    “BiH je savršen primjer gdje smo toliko toga postigli zajedno. Moramo održati Kontakt grupu ne samo radi mira u bivšoj Jugoslaviji, nego i radi rusko-američke saradnje”, rekao je Talbot u dokumentu od 27. septembra 1994. godine.

    Međutim, već u novembru Tolbot je izrazio zabrinutost da će američko zahlađivanje prema Rusiji uticati na kooperativnost Moskve.

    “Rusi se boje da naše riječi o podršci njihovim reformama i integracijama nisu iskrene i da smo, umjesto toga, odustali od njih te da zauzimamo veoma tvrdu poziciju.

    Već vidimo diplomatske i obavještajne podatke da Rusi vjeruju da su ekspanzija NATO-a i više od dodatnih 25 milijardi dolara za naš vojni budžet dva znaka da napuštamo naše partnerstvo i da umjesto toga zauzimamo strategiju preventivnog ograničavanja”, navodi Talbot u dokumentu od 11. decembra 1994.