VRBAS Media

Kategorija: Svijet

  • “Ako se Rusija ne povuče…”

    “Ako se Rusija ne povuče…”

    NATO razmatra mogućnost pojačanog vojnog prisustva u baltičkim državama i Poljskoj u slučaju da Rusija zadrži trupe u Belorusiji nakon planirane vojne vežbe.

    U Belorusiji, severnom susedu Ukrajine, Rusija ovog meseca ima 30.000 vojnika zbog zajedničkih vojnih vežbi, pa je ukupan broj ruskih vojnika na granicama Ukrajine sada veći od 100.000.

    “Sve zavisi od toga da li će ruske trupe ostati. Sjedinjene Države su prošle nedelje poslale 3.000 vojnika u Rumuniju i Poljsku, a Nemačka je saopštila da razmatra jačanje trenutnih vojnih snaga u Litvaniji. Moguće je dalje raspoređivanje savezničkih snaga NATO-a”, rekao je Rob Bauer, holandski admiral na čelu najvišeg strateškog tela NATO-a.

    “Razmatramo gde imamo trupe u kontinuitetu u različitim nacijama – razgovaramo o tome, što rezultira trenutnim potezima. Možda će biti nekih promena u budućnosti, a one će biti rezultat ovakvog razvoja”, rekao je Bauer na konferenciji za novinare u Vilniusu.

    “Sve u velikoj meri zavisi, naravno, od toga da li će ruske trupe, koje se sada nalaze u Belorusiji, tamo ostati“, dodao je on.

    “Rusija bi mogla da ima dovoljno vojnika do kraja mjeseca”

    Moskva je saopštila da ne planira invaziju na Ukrajinu, ali bi mogla da preduzme neku vojnu akciju ako njeni bezbednosni zahtevi ne budu ispunjeni.

    “Ako obratite pažnju na nagomilavanje vojnih snaga, Rusija bi zapravo mogla imati dovoljno trupa za ozbiljnu invaziju do kraja ovog meseca, ali ne znamo da li ima stvarnu nameru da to učini”, rekao je Bauer.

    “U okviru najnovijeg raspoređivanja vojnih snaga na beloruskoj granici vidimo i izgradnju poljskih bolnica, kao i drugih pomoćnih objekata potrebnih za podršku u slučaju vojnog napada”, rekao je Bauer.

    “Ako zaista razmišljate o invaziji, zapravo vam je potrebno više od vojnih snaga. I sve više upravo takvih stvari vidimo duž granica sa Ukrajinom i na granici između Belorusije i Ukrajine, što je samo po sebi veoma zabrinjavajuće”, rekao je.

  • Facebook i Instagram mogli bi biti ugašeni u Evropi

    Društvene mreže Facebook i Instagram mogle bi biti ugašene širom Evrope, saopćeno je iz njihove matična kompanije Meta.

    Problem je u evropskim propisima o podacima koji sprječavaju Metu, kompaniju koja se ranije zvala Facebook, da prenosi, pohranjuje i obrađuje podatke Evropljana na serverima u SAD-u, piše Euronews.

    U svom godišnjem izvještaju američkoj Komisiji za vrijednosne papire i berze, finansijskom regulatoru, Meta je prošlog četvrtka upozorila da će, ako se ne usvoji novi okvir i kompanija više ne može koristiti trenutni model sporazuma, vjerojatno morati otići s kontinenta.

    Meta je navela da je obrada korisničkih podataka između zemalja ključna za poslovanje i ciljanje oglasa.

    “​Ako nismo u mogućnosti prenositi podatke između zemalja i regija u kojima poslujemo, ili ako nam je zabranjeno dijeljenje podataka među našim proizvodima i uslugama, to bi moglo utjecati na našu sposobnost pružanja naših usluga, način na koji pružamo naše usluge ili našu sposobnost ciljanja oglasa”, stoji u izjavi.

    Iz Mete je saopćeno da se oni nadaju novom sporazumu ove godine, ali ako to ne učini, naveli su da vjerovatno neće moći ponuditi u Evropi niz njihovih najznačajnijih proizvoda i usluga, uključujući Facebook i Instagram.

  • Satelitski snimci pokazali približavanje ruskih trupa granici s Ukrajinom

    Novi satelitski snimci koje je dobio CNN pokazuju da je velika baza u kojoj su se nalazili ruski tenkovi, artiljerija i municija u blizini ukrajinske granice u velikoj mjeri ispražnjena, a oprema je, kako se navodi, premještena mnogo bliže granici.

    Kako se navodi, baza se nalazi u Jelnji, jugoistočno od grada Smolenska i oko 260 kilometara od ukrajinske granice.

    Velike količine naoružanja prebačene su tamo krajem 2021. godine, uključujući oko 700 tenkova, borbenih vozila pješadije i lansera balističkih projektila, a veći dio te opreme je sada nestao, prema radarskim satelitskim snimcima koji su dobijeni 6. februara.

    “Čini mi se da je značajna količina vozila (tenkova, artiljerije i drugih pomoćnih vozila) otišla sa sjeveroistočnog parkinga vozila, a da su dodatna oklopna vozila otišla iz centralnog parkinga”, izjavio je za CNN viši direktor kompanije za satelitske snimke “Maksar” Stiven Vud.

    Stručnjak za praćenje vojnih kretanja u kompaniji “Rohan konsalting” Konrad Muzika kaže da je ono što se dogodilo u Jelnji jedna od nekoliko “važnih promjena u sastavu ruskih snaga i njihovim lokacijama”.

    “Ulazimo u novu fazu gomilanja trupa gdje vidimo da se unaprijed pozicionirane jedinice popunjavaju dodatnim osobljem i da se ta oprema vjerovatno premješta u pokazne zone”, poručio je on.

    Snimci na društvenim mrežama koji su načinjeni posljednjih dana pokazuju dio te opreme u vozovima i na putevima mnogo južnije, u regionu Brjanska, a koji je blizu Ukrajine, dok su oklopna vozila iz tih jedinica prethodno bila postavljena u Jelnji.

    Muzika je rekao da su primijećena značajna kretanja vojske i na drugim mjestima.

    “Vidimo ogroman priliv vozila i osoblja u Kursk”, napisao je on na Twitteru u nedjelju.

    Kursk je udaljen oko 100 kilometara od granice sa Ukrajinom.

    Rusija bi mogla da izvrši invaziju na Ukrajinu u roku od nekoliko dana ili nedjelja, ali bi mogla da se odluči i za diplomatski put, izjavio je juče savjetnik Bijele kuće za nacionalnu bezbjednost Džejk Saliven.

    Moguća ruska akcija mogla bi uključivati aneksiju ukrajinskog regiona Donbas, sajber napade ili invaziju na Ukrajinu u punom obimu, rekao je on za Ej-Bi-Si njuza.

    Saliven je rekao i da bi ruska vojna akcija protiv Ukrajine mogla da uslijedi koliko sutra i da bi mogla da traje nekoliko nedjelja.

    Kremlj je više puta negirao bilo kakve planove za vojnu ofanzivu na Ukrajinu.

  • “Plaćenici stižu u Donbas?”

    “Plaćenici stižu u Donbas?”

    Obaveštajne službe Narodne milicije samoproglašene (DNR) imaju informaciju o dolasku poljskih plaćenika u zonu takozvanih operacija ukrajinskih oružanih snaga.

    “Na području naselja Popasnaja je primećeno prisustvo dve naoružane grupe koje broje do dvadeset ljudi u mešovitoj taktičkoj uniformi”, izjavio je danas zamenik načelnika Narodne milicije DNR-a Eduard Basurin, a prenosi ruska agencija Tas.

    Prema njegovim rečima, prilikom dopunskog prikupljanja obaveštajnih podataka, utvrđeno je da su ti pojedinci govorili poljski i da su stigli da bi sproveli zadatke u zoni odgovornosti 24. mehanizovane brigade.

    Kako je dodao, njihov cilj je izvođenje specijalnih selektivnih gerilskih i terorističkih akcija zajedno sa jedinicama ukrajinskih snaga, što je, kako naglašava, usmereno na onesposobljavanje vitalne i socijalne infrastrukture i sejanje straha među lokalnim stanovništvom.

    Iz DNR-a smatraju da će plaćenici, pre ofanzive ukrajinske vojske, pokušati da “nanesu što više štete civilnim infrastrukturnim objektima”, kako bi primorali tu republiku da preduzme recipročne mere koje će ukrajinska strana pokušati da iskoristi kao izgovor za pokretanje vojnih akcija.

  • Razbio se ponos američke avijacije: Snimak koji se širi na društvenim mrežama

    Razbio se ponos američke avijacije: Snimak koji se širi na društvenim mrežama

    Pojavio se novi snimak pada najvećeg ponosa američke avijacije borbenog aviona F-35C.

    U nedelju se pojavila videosnimak s tzv. PLAT kamere jednog od aviona s američkog nosača aviona USS Karl Vinson na kojoj se vidi trenutak u kojem je 24. januara 2022. borbeni avion F-35C udario o palubu broda i potom završio u Južnom kineskom moru, piše Business Insider.

    Nekoliko dana nakon nesreće na internet je procurila fotografija F-35C koji pluta u moru, a odmah potom i video snimak s repa aviona koji prikazuje poslednje sekunde pre prizemljenja. Američka mornarica je nekoliko dana kasnije potvrdila autentičnost i fotografije i videa.Video s PLAT kamere koji je u nedelju objavljen je na Redditu i prikazuje nesreću iz drugog ugla.

    Na snimku se vidi avion koji se prebrzo približava palubi, što je potaknulo zaposlene u kontroli leta da počnu da viću “power”, a zatim “prelet, prelet” što je trebala da bude poruka pilotu da prekine sletanje i odmah zaobilazi brod.

    Tačno u 16:30, dogodio se udar u rampu ili vrlo kratko i teško sletanje. Video je snimljen s ekrana računara pa kvalitet nije zadovoljavajući.

    U svakom slučaju, avion je vrlo snažno udario u brod, pri čemu je odsečen glavni trap što je uzrokovalo da se F-35 odbio o palubu i udario u nos, te počeo kliziti u stranu zahvaćen plamenom.

    Dok posada nosača aviona poziva hitnu pomoć, u videu se vidi zapis s druge kamere koja prikazuje posledice pada.

    Snimka druge kamere počinje u trenutku kad kontrola leta upozorava pilota da se prebrzo približava palubi, pre nego što očajnički viče “prelet’. Kamera pokazuje da se pilot uspio katapultirati i spasiti, nakon čega je zrakoplov bočno otklizao prema sredini palube već zahvaćen plamenom.

    F-35 je zatim izmakao kontroli i pao ravno u more, dok su neki njegovi zapaljeni delovi poleteli prema drugom avionu parkiranom na palubi. Hitna posada brzo je intervenirala kako bi ugasila požar.

    Korisnik koji je video postavio na Reddit kaže kako ga nije on sâm snimio, no ne navodi gde je snimak nabavio. Video snimljen s repa prvo je podeljen na Telegramu, nakon čega je postao viralan na Instagramu i drugim društvenim mrežama. Američka mornarica još nije potvrdila autentičnost videa, iako se čini da je u skladu s detaljima o incidentu koji su se do sada pojavili.

    Iako je bilo mnogo nagađanja o glavnom uzroku incidenta i kako se incident dogodio, zasad nije objavljeno službeno saopštenje.

    U međuvremenu, američka mornarica radi na izvlačenju aviona s dna mora.

    U trenutku nesreće pilot je obavljao rutinski let. Sigurno se katapultirao nakon čega ga je iz mora izvukao vojni helikopter. Pilot je u stabilnom stanju.

    Od šestoro povređenih na palubi, trojica su prebačena u bolnicu u Manili na Filipinima, a stanje im je takođe stabilno. Preostala trojica mornara ukazana je medicinska pomoć na samom nosaču.

  • Kako je Kina jednom riječju otvorila stare rane Britanije i Argentine

    Kako je Kina jednom riječju otvorila stare rane Britanije i Argentine

    Iako je kriza između Rusije i Ukrajine jedna od onih o kojoj se najviše govori u posljednjem periodu, velike svjetske sile koriste svaku priliku kako bi i na drugim dijelovima svijeta propagirali vlastite interese na štetu onih koje smatraju “neprijateljski” nastrojenim.

    Tokom Zimskih olimpijskih igara u Pekingu, kineski predsjednik Xi Jinping organizovao je niz sastanaka s brojnim svjetskim državnicima. Pored sastanka s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom, Xi Jinping se sastao i s predsjednikom Argentine Albertom Fernandezom.

    Državnici Argentine i Kine su tokom sastanka potpisali niz sporazuma kao što je infrastrukturna inicijativa Pojas i put, a tom prilikom argentinski predsjednik je podržao i kinesko pravo na tajvansku teritoriju što je spor koji izaziva jednako pažnje kao i trenutna kriza Rusije i Ukrajine.

    S druge strane, kao znak zahvalnosti, kineski predsjednik Xi Jinping potvrdio je svoju podršku Argentini, te je izjavio kako ova država ima potpuno pravo raspolagati teritorijom Falklandskih ostrva.

    Ovo područje danas, baš kao i prethodnih nekoliko decenija izaziva velike sporove između Argentine i Velike Britanije, a države su 1982. vodile i rat u kojem su Britanci izvojevali pobjedu.


    Nakon što je Xi Jinping izjavio kako podržava argentinsko pravo na Falklandska ostrva , nije dugo trebalo da se oglase i iz Velike Britanije. Ministrica vanjskih poslova ove države Elizabeth Truss reagovala je na izjave kineskog predsjednika te je ponovila kako niko nema pravo govoriti o suverenitetu i teritorijalnom integritetu Falklandskih otoka.

    “U potpunosti odbacujemo bilo kakva pitanja u suverenitetu Falklanda. Falklandski otoci su dio britanske porodice i mi ćemo braniti njihovo pravo na samoopredjeljenje. Kina mora poštovati suverenitet Falklandskih ostrva”, rekla je Truss.

    Vrlo brzo, uslijedile su reakcije i kineskih novinara bliskih Komunističkoj partiji ove države koji su napravili paralelu između spora oko Falklandskih otoka i aktuelne situacije u Južnom kineskom moru.
    “Je li uredu da Velika Britanija osporava suverenitet Kine u Južnom kineskom moru slanjem ratnih brodova? Barem Kina ne šalje svoju mornaricu blizu Malvina ili onoga što vi zovete Falklandima”, napisali su novinari.

    Uprkos činjenici da je pažnja svijeta u ovom trenutku fokusirana na Ukrajinu i Rusiju, očigledno je svjetske sile koriste svaku priliku za otvaranje “starih političkih rana” kao što su i Falklandski otoci.

    Falklandi su očigledno samo jedan od primjera koji Kina želi iskoristiti u diplomatskom obračunu sa Zapadom i kao “kontru” diplomatskim inicijativama zapadnih zemalja na području Indo – Pacifika.

    Učinak teško može biti isti, ali poruka je ispunila svoju svrhu. Isprovocirala je Veliku Britaniju i odjeknula na događaju koji se u ovom trenutku i najviše prati – Zimskim olimpijskim igrama u Pekingu.

  • U Austriji priznate kineske vakcine, ali ne i ruski sputnjik

    U Austriji priznate kineske vakcine, ali ne i ruski sputnjik

    Ministarstvo zdravlja Austrije izdalo je uredbu kojom se reguliše primjena Zakona o uvođenju obavezne vakcinacije protiv virusa korona, prema kojoj se, pored vakcina koje je odobrila Evropska agencija za lijekove (EMA), priznaju i dvije kineske vakcine, kao i indijske, ali ne i ruski sputnjik.

    U Austriji je, od subote, stupila na snagu obaveza vakcinacije protiv virusa, a u prvoj fazi, koja važi do sredine marta, neće biti kažnjavanja, već samo informisanja građana o njihovoj obavezi.

    Od 16. marta policija će, tokom svakog djelovanja, sprovoditi kontrole i podnositi prijave, a kazne će biti za “pojednostavljeni postupak” do 600 evra, a u slučaju žalbe ili neplaćanja mogu ići do 3.600 evra.

    Obavezna vakcinacija važi za sve punoljetne građane koji su prijavljeni u Austriji.

    Uredba Ministarstva odredila je i niz izuzetaka od obavezne vakcinacije.

    Od obavezne vakcinacije izuzete su trudnice, osobe sa posebnim autominunim obljenjima, oboljeli od raka, posebno za vrijeme hemoterapije, pacijenti nakon transplantacije organa ili matičnih ćelija, osobe koje poslije treće doze nisu stvorile dovoljni imunitet, lica sa alergijama na sastojke vakcine, akutno oboljeli od kovid-19, te osobe koje su imale teške nus pojave poslije vakcinacije.

    Isto tako na 190 dana od vakcinacije izuzeta su lica koja su preležala kovid-19.

    Potvrde o izuzetku mogu izdavati samo stručne ambulante, odnosno lokalni državni ljekari ili epidemiolozi.

    Što se tiče vakcina koje se prihvataju Uredba jasno navodi da su to vakcine koje je odobrila EMA – biontek-fajzer, moderna, džonson&džonson, AstraZeneka i Novavax, kao i dvije kineske vakcine sinofarm i sinovac, te i tri indijske vakcije.

    Jedino ruska vakcina sputnjik nije priznata.

    Za sticanja statusa “vakcinisan” građani moraju poštovati i intervale vakcinisanja.

    Osobe koje su primile tri doze vakcine, ili dvije nakon preležane infekcije koronom, tretiraju se kao lica koja su ispunila obavezu.

    Prema uredbi to znači da druga doza mora biti primljena u roku od 65 dana nakon prve, a treća doza nakon 190 dana od druge.

    Ko je primio jednu vakcinu, i od prve doze je prošlo godinu dana, moraće da primi “novu seriju” od tri vakcine.

    Slično je i ako je od druge doze prošlo godinu dana.

    Što se tiče onih koji su preležali kovid oni moraju u roku od 180 dana od pozitivnog testa primiti prvu dozu, i u roku od 190 dana od prve da prime i drugu dozu vakcine.

  • Više od milion Austrijanaca moraće da se vakciniše

    Više od milion Austrijanaca moraće da se vakciniše

    Oko 1,3 miliona punoljetnih Austrijanaca trenutno krši Zakon o obaveznoj vakcinaciji protiv virus korona, koji je u subotu stupio na snagu, proizilazi iz procjene Ministarstva zdravlja.

    Prema agenciji APA ova procjena uzima u obzir ne samo stopu vakcinisanosti, već i lica koja su preležala infekciju u proteklih šest mjeseci.

    U Austriji je trenutno vakcinisano tri četvrtine punoljetnih građana, odnosno 76,4 odsto, a 6,4 procenata ima sertifikat o preležanom kovid-19.

    Time preostaje 17,2 odsto punoljetnih građana koji krše Zakon, koji predviđa da svi punoljetni građani moraju biti vakcinisani, uz određene izuzetke.

    Posebno je velik udio onih koja krše zakon je u Beču, gdje jedna petina, odnosno 20,3 odsto nije vakcinisana, niti preležala kovid-19.

    Inače u Beču je stopa vakcinisanosti 75,9 odsto, ali je stopa onih koji su preležali kovid-19 sa 3,7 odsto duplo manja nego austrijski prosjek.

  • Iz Bijele kuće tvrde da je ruski napad na Ukrajinu moguć svakog dana

    Ruski predsjednik Vladimir Putin mogao bi narediti napad na Ukrajinu u roku od nekoliko dana ili sedmica, upozorio je u nedjelju savjetnik Bijele kuće za nacionalnu sigurnost Jake Sullivan.

    Dok Washington i njegovi evropski saveznici nastavljaju napore da Putinu ponude diplomatski izlaz iz krize, Sullivan upozorava da bi se konkretni potezi mogli desiti svaki dan.
    “Rusija bi svaki dan mogla preduzeti vojnu akciju protiv Ukrajine, ili bi to moglo biti za nekoliko sedmica od sada, ili bi Rusija mogla izabrati da krene diplomatskim putem umjesto toga”, rekao je Sullivan za “Fox News Sunday” program.

    Kako prenosi Reuters, Sullivan je dao isti komentar u više televizijskih intervjua nakon što su dva američka zvaničnika u subotu izjavila da Rusija, koja je oduzela Krim Ukrajini 2014. godine, ima oko 70 posto borbene moći za koju vjeruje da bi joj bila potrebna za invaziju na Ukrajinu u punom obimu.

    Kako Rusija okuplja više od 100.000 vojnika u blizini granice, Moskva je rekla da ne planira invaziju, ali da bi mogla preduzeti neodređenu vojnu akciju ako njeni sigurnosni zahtjevi ne budu ispunjeni.

    Među njima je obećanje da NATO nikada neće priznati Ukrajinu, zahtjev koji su Sjedinjene Američke Države i 30-člana zapadna sigurnosna alijansa nazvali neprihvatljivim.
    Američki predsjednik Joe Biden razgovarao je u nedjelju s francuskim predsjednikom Emmanuelom Macronom, saopštila je Bijela kuća. Taj poziv je uslijedio uoči posjete Macrona Moskvi u ponedjeljak, u pokušaju da se deeskaliraju tenzije.

    Četrdesetominutni razgovor između Bidena i Macrona omogućio je dvojici lidera da se dogovore prije puta, rekao je izvor iz francuskog predsjedništva za Reuters.

    Ako Putina ne odvrati diplomatski pritisak, moguća ruska akcija mogla bi uključivati aneksiju ukrajinskog regiona Donbas, gdje su se separatisti koje podržava Rusija 2014. otrgli kontroli ukrajinske vlade, kao i cyber napade ili invaziju na Ukrajinu punog razmjera, rekao je Sullivan.

    “Vjerujemo da postoji vrlo jasna mogućnost da Vladimir Putin naredi napad na Ukrajinu”, ponovio je Sullivan za “This Week” program ABC televizije.

  • Zaharova: Pored ovakvih prijatelja na Zapadu, Ukrajini nisu potrebni neprijatelji

    Zaharova: Pored ovakvih prijatelja na Zapadu, Ukrajini nisu potrebni neprijatelji

    Glasnogovornica Ministarstva vanjskih poslova Rusije Marija Zaharova izjavila je kako Sjedinjene Američke Države i Velika Britanija na svaki način nastoje održati priču o ruskoj invaziji na Ukrajinu, kako bi pronašli novi način i izgovor za borbu protiv ove države.

    Na zvaničnom Telegram kanalu ruska zvaničnica je govorila o trenutnoj situaciji u Ukrajini te je poručila kako i pored brojnih natpisa Rusija ne razmišlja o napadu.

    “Vrijeme prolazi, a Rusija ne napada Ukrajinu. Razumljiva je kalkulacija Sjedinjenih Američkih Država koje su naručile ovu ‘pjesmu’ i Britanaca koji su im se pridružili. Sami su izmislili ‘rusku prijetnju’, okupili su se u ‘herojskoj’ borbi protiv nje, kako bi napravili provokaciju i glasno objavili svoju ‘pobjedu'”, ističe Zaharova.

    Ona je naglasila kako sve zapadne države kroz krizu u Ukrajini imaju priliku da skrenu pažnju s političkih kriza unutar država te da izvezu milijarde dolara vrijedno naoružanje u “krhke demokratske zemlje”.

    “Evropa također nije nepristrasna u ovom sukobu. Brane svoju sferu utjecaja još od 2013. godine kada su u Briselu, ne birajući sredstva i prekoračujući svoje norme, očajnički forsirali pridruživanje Ukrajine Evropskoj uniji”, pojašnjava Zaharova.

    Na kraju Zaharova ističe kako Ukrajina teško može očekivati ulazak u EU.

    “Prema svemu sudeći, neće biti uskoro primljeni. Nakon nastupa zapadnih zemalja neće biti primljeni ni u jednu organizaciju. Kome treba zemlja koju Rusija želi napasti? Kako kažu, s takvim prijateljima na Zapadu, Ukrajini ne trebaju neprijatelji. Međutim, više puta smo rekli da su interesi Ukrajinaca najmanje bitni za Zapad”, poručila je glasnogovornica Ministarstva vanjskih poslova Rusije Marija Zaharova.