VRBAS Media

Kategorija: Svijet

  • Pregovori zaustavljaju rast cijena nafte?

    Pregovori zaustavljaju rast cijena nafte?

    Ako Sjedinjene Države ukinu sankcije Iranu, to bi doprinelo povećanju isporuka i većoj ponudi nafte na globalnom tržištu.

    Novi signali o tome da se privode kraju pregovori između američkih i iranskih zvaničnika o oživljavanju sporazuma kojim se ograničava razvoj nuklearnog oružja u Iranu, mogli bi da zaustave cena nafte koje su u petak dostigle višegodišnje maksimume, kažu trgovci.

    Ako Sjedinjene Države ukinu sankcije Iranu, to bi doprinelo povećanju isporuka i većoj ponudi nafte na globalnom tržištu.

    Evropska nafta Brent je pojeftinila za pet centi ili za 0,1 posto, na 93,22 dolara za barel na noćašnjem trgovanju u Aziji u 3:12 časova po srednjoevropskom vremenu, prenosi Rojters.

    Nafta Brent, koja se smatra referencom za cene ne globalnom tržištu “crnog zlata”, zaključena je u petak na nivou na 93,27 dolara po barelu, nakon što je tokom trgovanja dostigla najviši nivo od oktobra 2014. od 93,70 dolara.

    Cena američke nafte WTI je oslabila danas za 63 centa na 91,68 dolara za barel.

    SAD su u petak obnovile odluku o ublažavanju sankcija omogućivši nastavak međunarodne nuklearne saradnje s Iranom na projektima osmišljenim da spreče korišćenje iranskih nuklearnih pogona za razvoj oružja.

    Jedan visoki zvanižnik Stejt departmenta rekao je u petak da ublažavanje sankcija treba da omogući tehničke razgovore o oživljavanju nuklearnog sporazuma, ali da to ne znači da su Sjedinjene Države na ivici postizanja sporazuma o njegovoj obnovi.

    Govoreći pod uslovom anonimnosti, jedan evropski zvaničnik je izjavio da će se najviši izaslanici dve strane u pregovorima – koji su indirektni jer je Iran do sada odbijao da sedne za sto sa američkim diplomatama – verovatno sastati u utorak u Beču.

    „Američki predsednik (DŽo) Bajden i dalje želi da pregovaramo u Beču… To je znak našeg uverenja da sporazum nije mrtav, da moramo da ga oživimo jer je to u našem interesu“, rekao je u nedelju uveče Rob Mali, američki izaslanik za Iran, gostujući u jednoj televizijskoj emisiji.

    S druge strane, iranski ministar spoljnih poslova je u subotu ocenio da potez SAD o ublažavanju sankcija Teheranu nije dovoljan i da Vašington treba da pruži garancije za oživljavanje nuklearnog sporazuma iz 2015. sklopljenog sa velikim zapadnim silama.

    Izraelski premijer Naftali Benet izjavio je juče da je razgovarao sa Bajdenom o modalitetima da se zaustavi iranski nuklearni program.

  • Australija nakon dvije godine otvara granice za vakcinisane turiste

    Australija nakon dvije godine otvara granice za vakcinisane turiste

    Australija je najavila ponovno otvaranje svojih granica za vakcinisane turiste i druge nosioce viza prvi put u skoro dvije godine. Ponovno otvaranje, 21. februara, bit će dobrodošla vijest za mnoge sektore, uključujući međunarodno obrazovanje.

    “Ako ste dvostruko vakcinisani, radujemo se vašem povratku”, poručio je premijer Scott Morrison.

    Australija je imala neke od najstrožijih graničnih kontrola na svijetu tokom pandemije koronavirusa.

    U martu 2020. godine vlada je zatvorila granice i zabranjen je ulazak većini stranaca, dok je istovremeno ograničen ukupan broj dolazaka – što je služilo u borbi protiv covida.

    Nekim međunarodnim studentima i kvalifikovanim migrantima dozvoljen je ulazak u zemlju od prošlog decembra.

    Morrison je u ponedjeljak rekao da će oni koji uđu u Australiju kada se granice potpuno ponovo otvore morati da prilože dokaz o vakcinaciji.

    “To je pravilo. Od svih se očekuje da ga se pridržavaju”, rekao je.

    Nevakcinisani putnici koji imaju medicinski razlog zašto nisu imunizirani i dalje će morati da se prijave za izuzeće i, ako ga uspiju dobiti, morat će biti u karantinu u hotelu.

    Od početka pandemije Australija je poduzela stroge mjere kako bi pomogla u borbi protiv širenja zaraze covidom – čak je i zabranila vlastitim stanovnicima da napuste zemlju prošle godine.

    Zemlja je do sada prijavila više od 2,7 miliona slučajeva koronavirusa i 4.248 smrtnih slučajeva povezanih s covidom, prema podacima Univerziteta Johns Hopkins, a gotovo 80 posto stanovništva je potpuno vakcinisano.

  • Macron s Putinom, Scholz kod Bidena

    Macron s Putinom, Scholz kod Bidena

    Sve oči na svjetskoj političkoj sceni danas će biti uprte u Moskvu i Washington. Francuski predsjednik Emmanuel Macron će se sastati s ruskim kolegom Vladimirom Putinom, dok njemački kancelar Olaf Scholz stiže kod Joea Bidena u Bijelu kuću.

    Istovremeno, danas su u posjeti Kijevu šefovi njemačke, francuske i austrijske diplomatije – Annalena Baerbock, Jean-Yves Le Drian i Alexander Schallenberg.

    Ovi sastanci dolaze u trenutku rusko-ukrajinske krize, a cilj evropskih lidera je smiriti situaciju i pozvati na dijalog i deeskalaciju te razjasniti pozicije i razmotriti daljnji plan aktivnosti.

    U međuvremenu, Rusija je okupila 130.000 vojnika na granici s Ukrajinom i održava zajedničke vojne vježbe sa svojom saveznicom Bjelorusijom.

    Francuski predsjednik Emmanuel Macron rekao je kako vjeruje da može donijeti “historijsko rješenje” za ukrajinsku krizu. Macron je proteklih dana imao pravu diplomatsku ofanzivu te je već obavio tri telefonska poziva s Putinom, a razgovarao je i s Bidenom.

    Uoči puta za Moskvu rekao je da bi njegov razgovor s Putinom vjerovatno bio dovoljan da spriječi izbijanje vojnog sukoba uprkos pesimističnim procjenama u mnogim zapadnim zemljama. Macron je u nedjelju za list Journal du Dimanche rekao da cilj Rusije “nije Ukrajina, već pojašnjenje pravila u vezi s NATO-om i EU”.

    “Intenzitet dijaloga koji smo vodili s Rusijom i ova posjeta Moskvi su osmišljeni da spriječe eskalaciju. Onda ćemo razgovarati o uslovima deeskalacije. Moramo biti veoma realni. Nećemo dobiti jednostrane ustupke, ali je bitno zaustaviti pogoršanje situacije”, izjavio je francuski lider.

    Njemački kancelar Olaf Scholz otputovao je u nedjelju u Washington u nastojanju da će uvjeriti Amerikance da njegova zemlja stoji uz bok Sjedinjenim Američkim Državama i drugim partnerima u NATO-u u suprotstavljanju bilo kakvoj ruskoj agresiji na Ukrajinu. Inače, ovo je prva posjeta Scholza Washingtonu otkako je preuzeo funkciju kancelara.


    Scholz će se u ponedjeljak sastati s predsjednikom Joeom Bidenom i članovima Kongresa kako bi pokušali izgladiti razlike u pristupu ovoj krizi. Nastup Scholza mogao bi imati široke implikacije na američko-njemačke odnose i na Scholzov status u Njemačkoj.

    Dok je bivši predsjednik SAD-a Donald Trump često kritikovao Njemačku, optužujući je da nema svoju međunarodnu težinu, njegov nasljednik Joe Biden je nastojao obnoviti odnose s Berlinom.

    Scholz je rekao da će Moskva platiti “visoku cijenu” u slučaju napada na Ukrajinu, ali je odbijanje njegove vlade da isporuči oružje Ukrajini i pojača prisustvo njemačkih trupa u Istočnoj Evropi i navede koje će sankcije podržati protiv Rusije izazvalo kritike u inostranstvu, ali i u zemlji.

    Uoči putovanja u Ameriku Scholz je branio stav Njemačke da ne snabdijeva Kijev oružjem, ali je rekao da njegova zemlja znatno finansijski pomaže Ukrajinu.

    Upitan o budućnosti gasovoda “Sjeverni tok 2”, kojim se ruski gas želi dovesti u Njemačku, ispod Baltičkog mora, zaobilazeći Ukrajinu, Scholz je odbio da se izričito obaveže za taj projekt.

    “Ništa nije isključeno”, rekao je on za njemački ARD, prenosi Euronews.

    Njemačka se našla na udaru kritika zbog snažnog oslanjanja na ruske isporuke prirodnog gasa, a Sjedinjene Američke Države su se dugo protivile tom gasovodu.

  • Komitet ministara Savjeta Evrope u martu razmatra poteze protiv BiH

    Komitet ministara Savjeta Evrope u martu razmatra poteze protiv BiH

    Komitet ministara Savjeta Evrope bi trebalo na sjednici početkom marta da se odredi prema činjenici da bh. institucije nisu uspjele da tokom pregovora u Neumu riješe pitanje implementacije odluke Evropskog suda za ljudska prava u predmetu “Sejdić i Finci”, rečeno je “Nezavisnim novinama”.

    Kako saznajemo, na toj sjednici će podsjetiti na pismo koje je upućeno u junu prošle godine, a u kojem su vlasti BiH pozvale da do 1. septembra pripreme nacrt izmjena i dopuna Ustava i Izbornog zakona kako bi izbori 2022. godine bili održani u skladu s Evropskom konvencijom o ljudskim pravima.

    U tom pismu su, da podsjetimo, bh. zvaničnike upozorili da je, ukoliko do tada izostane opipljiv napredak, moguće preduzimanje novih radnji kako bi BiH kao tužena i presuđena u potpunosti ispoštovala svoje obaveze koje proističu iz ovih odluka.

    U Savjetu Evrope su za “Nezavisne novine” podsjetili da su ministri u decembru ponovo raspravljali o BiH i osvrnuli se na predmete “Sejdić i Finci”, “Zornić”, “Šlaku”, “Pilav” i “Pudarić”. Svi ovi predmeti se, podsjećamo, bave problematikom koja se odnosi na pravo manjina ili konstitutivnih naroda na pasivno biračko pravo.

    “Komitet ministara zahtijeva od BiH i bh. političkih lidera da ulože sav napor na pronalaženju konsenzusa u vezi s neophodnim izmjenama Ustava i izbornog zakonodavstva kako bi izbori u oktobru 2022. godine bili održani u punoj usklađenosti s presudama Evropskog suda za ljudska prava”, istakli su oni.

    Kako se navodi, ministri su odlučili da će ponovo preispitati ove slučajeve u martu, te da će tada potvrditi spremnost da preduzmu akcije kako bi BiH u potpunosti poštovala svoje obaveze.

    U Savjetu Evrope nam nisu mogli reći šta bi te odluke mogle da podrazumijevaju, odnosno da li su možda u planu određene restriktivne mjere prema BiH.

    Kako saznaju “Nezavisne novine” iz diplomatskih krugova u BiH, svi naredni potezi međunarodne zajednice zavisiće od mišljenja koje će iznijeti Savjet Evrope, odnosno Venecijanska komisija, ali nam je takođe rečeno, kao što je već objavljeno, da za međunarodnu zajednicu ne dolazi u obzir neodržavanje, odnosno otkazivanje izbora.

    Jakov Finci, bivši ambasador BiH i jedan od apelanata u predmetu “Sejdić i Finci”, za “Nezavisne novine” kaže da ne vjeruje da ima dovoljno vremena da se ove odluke implementiraju do izbora u oktobru ove godine.

    “Izbori se raspisuju šest mjeseci prije održavanja, a do tada je ostalo još stotinak dana. Ni zemlje koje imaju mnogo veću parlamentarnost to ne bi mogle obaviti za tako kratko vrijeme. Ne vidim razlog ako smo mogli čekati 12 godina da ne možemo sačekati još nekoliko mjeseci i poslije izbora u miru nastaviti pregovore koji će zadovoljiti sve strane”, rekao je Finci.

    Prema njegovim riječima, problem je u tome što je potrebno izmijeniti i Ustav, a to zahtijeva širu raspravu, za koju nije ostalo dovoljno vremena.

    Na naše pitanje da li se, onda, planira kandidovati na izborima 2026. godine, odgovorio nam je da će to učiniti ako se do tada implementiraju odluke ESLJP-a.

  • Šolc: Sankcije mogu da uključuju više nego što Moskva može da zamisli

    Šolc: Sankcije mogu da uključuju više nego što Moskva može da zamisli

    Njemački kancelar Olaf Šolc upozorio je danas Rusiju na ozbiljne posljedice u slučaju pogoršanja situacije u vezi s Ukrajinom, dodajući da ne isključuje sankcije i prema gasovodu Sjeverni tok 2.

    “Ništa nije isključeno”, kazao je Šolc i napomenuo da lista sankcija može da uključuje “više nego što Moskva može da zamisli”, prenio je TAS S.

    On je dodao da je Njemačka napravila pripremu sa saveznicima.

    “Razgovaramo o mogućim sankcijama, koje bi bile vrlo oštre, ukoliko bude potrebno, iako su naši napori danas usmjereni ka izbjegavanju da do toga dođe”, kazao je on za njemački javni servis ARD prije nego što je ušao u avion i otišao u posjetu SAD.

  • Američki zvaničnici: Rusija 70 odsto spremna za invaziju Ukrajine

    Američki zvaničnici: Rusija 70 odsto spremna za invaziju Ukrajine

    Rusija je rasporedila oko 70 odsto vojnih snaga potrebnih za potpunu invaziju Ukrajine, navode američki zvaničnici.

    Očekuje se da se sredinom februara zemlja zaledi i stvrdne, što će Moskvi omogućiti da dovede još teškog naoružanja, navode neimenovani zvaničnici, piše BBC.

    Rusija je navodno rasporedila više od 100.000 trupa u blizini ukrajinske granice, ali negira planove o napadu.

    Američki zvaničnici nisu pružili dokaz za ove tvrdnje.

    Kažu da su informacije dobijene obavještajnim radom, ali nisu mogli otkrivali detalje zbog osjetljivosti, prenose američki mediji.

    Zvaničnici takođe kažu da ne znaju da li se ruski predsjednik odlučio na takav korak, dodajući da je diplomatsko rješenje i dalje moguće.

    Govoreći pod uslovom anonimnosti, dvoje američkih zvaničnika za Rojters navode da će vremenski uslovi pružiti mogućnost da Rusija dovede još vojne opreme između 15. februara i kraja marta.

    Prema izvještajima, zvaničnici upozoravaju da bi ruska invazija Ukrajine mogla da dovede do smrti 50.000 civila.

    Procjenjuju i da bi napad doveo do pada ukrajinskog glavnog grada Kijeva u roku od nekoliko dana, što bi izazvalo izbjegličku krizu u Evropi sa milionima ljudi u bijegu od rata.

    Dodatne američke snage stigle su u Prag, kao dio plana za povećanje NATO snaga u regionu.

    Prva grupa vojnika stigla je na jugoistok zemlje u subotu.

    Iz administracije predsjednika Bajdena najavljeno je prije nekoliko dana da će poslati dodatnih 3.000 trupa u Istočnu Evropu.

    Moskva tvrdi da je trupe rasporedila u tom regionu za potrebe vojnih vježbi, ali Ukrajina i njeni zapadni saveznici zabrinuti su da Kremlj planira napad.

    Do tenzija je došlo gotovo osam godina od ruske aneksije Krima, južnog ukrajinskog poluostrva, i podrške koju je Moskva pružala krvavoj pobuni u regionu istočnog Donbasa.

    Moskva optužuje ukrajinsku vladu da nije implementirala Sporazum iz Minska – međunarodni dogovor za uspostavljanje mira na istoku, gdje pobunjenici koje podržava Rusija kontrolišu veliki dio teritorije i gdje je najmanje 14.000 ljudi ubijeno od 2014. godine.

    Rusija insistira na tome da Ukrajini ne treba da se dozvoli članstvo u NATO.

    Rivalitet između Rusije i Amerike, koje i dalje imaju najveći nuklearni arsenal na svijetu, potiče još iz vremena Hladnog rata, kada je Ukrajina bila važan dio komunističkog Sovjetskog Saveza.

  • “Kao da su nas upravo bombardovali”

    “Kao da su nas upravo bombardovali”

    Najmanje šest osoba je poginulo, a gotovo 50.000 je raseljeno nakon što je ciklon Batsirai s obilnom kišom i vetrom pogodio Madagaskar.

    Batsirai, druga velika oluja koja je pogodila Madagaskar u poslednje dve nedelje, zahvatila je istočnu obalu, tačnije područje udaljeno 530 kilometara od glavnog grada Antananariva, s udarima od 235 km/h i visokim talasima koji su pogodili obalna područja, prenosi BBC.

    Navodno su cela sela gotovo potpuno uništena, a nacionalna meteorološka služba izvestila je da je ciklon sada oslabio.

    Poslednja dva dana stanovnicima je nestalo struje, a poremetilo se i vodosnabdevanje. Jedan je stanovnik rekao za Rojters da su školama i crkvama koje je trebalo koristiti kao centre za evakuaciju uništeni krovovi.

    “Kao da su nas upravo bombardovali. Grad Nosy Varika je gotovo 95% uništen. Vetar je na kućama otkinuo krovove. Drvene kolibe su, uglavnom, uništene”, rekao je savetnik potpredsednika Senata Vili Raharijaona za Rojters.

    Ministarka ekologije Vahinala Raharinirina rekla je za BBC da su mnoga sela gotovo potpuno nestala, a neka je odnela oluja.

  • “Debelo ćemo naplatiti Moskvi ako napadne Ukrajinu”

    “Debelo ćemo naplatiti Moskvi ako napadne Ukrajinu”

    Ministarka spoljnih poslova Velike Britanije Liz Tras izjavila je danas da ruske tvrdnje da ne planira da napadne Ukrajinu su lažne i da su Britanija i saveznici odlučni da “debelo naplate” Moskvi ukoliko preduzme, kako se navodi, “dalju akciju”.

    Uz linkovanje tvita sa “Vašington posta” o američkoj procjeni o ruskim planovima, Tras je kazala da je jasna ozbiljnost ruskih namjera da prete i naškode su jasne, prenio je Rojters.

    “Ruske akcije pokažuju da njihove tvrdnje da ne planiraju da izvrše invaziju na Ukrajinu su lažne. Mi i saveznici stojimo ujedinjeni u podršci Ukrajini. Odlični smo da debelo naplatimo Rusiji ukoliko preduzmu dalje korake”, navela je Tras.

  • Gradonačelnik Otave: Situacija van kontrole, demonstranti drže grad

    Gradonačelnik Otave: Situacija van kontrole, demonstranti drže grad

    Demonstranti koji su protiv obavezne vakcinacije u Kanadi nadmašili su brojno policiju u glavnom gradu Otavi i kontrolišu situaciju, a pojedini dijelovi grada su zakrčeni, izjavio je danas gradonačelnik Džim Votson, govoreći o 10. danu protesta.

    “Konvoj slobode” počeo je kao protest protiv obaveze vakcinacije za kanadske kamiondžije, ali se pretvorio u opšti javni protest protiv antikovid mjera i Vlade premijera Džastina Trudoa, prenio je Rojters.

    Demonstranti su paralisali centar Otave prethodnih devet dana, a neki od njih nose zastave Konfederacije ili nacističke zastave, dok drugi kažu da žele da vide leđa aktuelnoj vladi.

    “Situacija je u ovom trenutku totalno van kontrole zbog pojedinaca na protestu koji vuku poteze. Imaju više ljudi nego što mi imamo policije”, kazao je Votson.


    U gradu se non-stop čuju sirene automobila i odjekuju eksplozije pirotehničkih sredstava, a organizatori konvoja kažu da će se suzdržati od korišćenja sirena danas na četiri sata “kao gest dobre volje”.

    Demonstranti su ranije poručili da neće otići dok sva ograničenja ne budu ukinuta, pozivajući na smjenu Vlade Trudoa.

    Trudo je u petak rekao da kanadska vlada ne planira da pošalje vojnike da se bave protestom kamiondžija zbog obavezne vakcinacije.

    Policija je danas optužila četiri osobe za zločin iz mržnje i istražuje pretnje protiv javnih ličnosti, zajedno sa američkim Federalnim istražnim biroom (FBI).

  • Macron opravdava Rusiju uoči puta u Moskvu, smatra da bi Zapad trebao napraviti ustupke

    Macron opravdava Rusiju uoči puta u Moskvu, smatra da bi Zapad trebao napraviti ustupke

    Francuski predsjednik Emmanuel Macron optimističan je da može osigurati deeskalaciju oko Ukrajine kada u ponedjeljak otputuje u Moskvu kako bi se sastao sa Vladimirom Putinom, ali je dao naslutiti da bi zapadne zemlje mogle morati učiniti ustupke Kremlju.

    Njegova prognoza o diplomatskom kompromisu potaknut će uzbunu među onima koji zagovaraju čvršći stav prema Rusiji, posebno u prijestolnicama srednje i istočne Europe koje strahuju od ruske agresije. U intervjuu za list Journal du Dimanche prije svog odlaska, Macron je ne samo umanjio strahove da je Putinova stvarna strateška ambicija okupacija Ukrajine, već je također opravdao Rusiju rekavši da razumije potrebu Moskve da brani svoje sigurnosne interese.

    “Intenzitet dijaloga koji smo imali s Rusijom i ova posjeta Moskvi vjerojatno će spriječiti vojnu operaciju da se dogodi. Zatim ćemo razgovarati o uvjetima deeskalacije”, rekao je.

    “Uvijek sam bio u dubokom dijalogu s predsjednikom Putinom i naša je odgovornost izgraditi historijska rješenja”, dodao je.

    Putin je rasporedio oko 130.000 vojnika na ukrajinskim granicama unutar Rusije i Bjelorusije, izazivajući strah od neposredne invazije.

    Macron je, međutim, tvrdio da osvajanje nije Putinov konačni cilj.

    “Geopolitički cilj današnje Rusije očito nije Ukrajina, već definisanje pravila kohabitacije s NATO-om i EU”, rekao je.

    Rusija postavlja brojne zahtjeve, uključujući da se NATO obveže da se neće širiti, posebno na istok u Ukrajinu, i da će zadržati svoju vojnu infrastrukturu na mjestu gdje je bila 1997. Mnoge članice NATO-a odbacuju rusku listu želja iz ruke, a nacije uključujući SAD, Veliku Britaniju , Poljska i Turska naoružavaju Kijev u pokušaju da odvrate Putina od prelaska granice.

    Međutim, Macron je rekao da Rusija u skladu sa svojim pravom nastoji pregovarati o sigurnosnim garancijama.

    “Sigurnost i suverenitet Ukrajine ili bilo koje druge evropske države ne mogu biti predmet kompromisa, dok je također legitimno da Rusija postavlja pitanje vlastite sigurnosti”, rekao je Macron.

    Sklapanje dogovora, međutim, može značiti odustajanje od nečega.

    “Moramo biti vrlo realni. Nećemo povlačiti jednostrane poteze, ali je bitno izbjeći pogoršanje situacije prije nego što izgradimo mehanizme i recipročne geste povjerenja”,naglasio je Macron.

    “Moramo zaštititi našu evropsku braću predlažući novu ravnotežu koja će očuvati njihov suverenitet i mir. To se mora učiniti uz poštovanje Rusije i razumijevanja savremenih trauma ovog velikog naroda i nacije”, rekao je francuski predsjednik.

    Nakon sastanka s Putinom u ponedjeljak, Macron će sutradan otputovati u Kijev kako bi razgovarao s ukrajinskim predsjednikom Volodimirom Zelenskim.

    Putovanje francuskog šefa države dolazi u trenutku kada je glavni tajnik NATO-a Jens Stoltenberg nazvao rusko vojno raspoređivanje “najvećim od Hladnog rata”. Ranije ove sedmice, Joe Biden naredio je raspoređivanje oko 3000 američkih vojnika u Poljsku, Njemačku i Rumuniju.

    Otkako je Macron izabran 2017., nastavio je dijalog s Putinom – iako je njegova prva predsjednička kampanja navodno bila na meti hakera koje podržava Rusija. Strategija francuskog predsjednika – koja se ponekad naziva “naivnom”, kako je priznao i sam predsjednikov pomoćnik u vezi s Rusijom – još nije donijela strateški napredak.

    Uoči putovanja u ponedjeljak, francuski predsjednik i njegov ruski kolega razgovarali su telefonom više puta u posljednjih nekoliko dana, a Putin se požalio da su zapadne zemlje odbile poslušati temeljne zahtjeve Rusije.