VRBAS Media

Kategorija: Svijet

  • Zeman: Nema dokaza da su ruski obavještajci ušli u skladište

    Zeman: Nema dokaza da su ruski obavještajci ušli u skladište

    Češka bezbjednosno-informativna služba nema dokaz da su ruski obavještajci ušli na teritoriju skladišta municije u Vrbeticama na istoku Češke, izjavio je danas predsjednik Češke Miloš Zeman u intervjuu za CNN.

    Češke vlasti su 17. aprila 2021. godine tvrdile da je Moskva navodno umiješana u eksplozije u skladištu municije u selu Vrbetice, u kojima su poginule dvije osobe.

    Češka je nakon toga protjerala 18 ruskih diplomata.

    Rusko Ministarstvo spoljnih poslova uložilo je snažan protest zbog ovog koraka preduzetog, kako je navelo, pod izmišljenim i neosnovanim izgovorima i proglasilo 20 zaposlenih u češkoj ambasadi u Moskvi personama non grate.

    Zeman je kritikovao Mihala Kudelku, vršioca dužnosti direktora kontraobavještajne Bezbjednosno-informativne službe.

    Zvanični internet portal pravnih informacija objavio je 14. maja 2021. spisak neprijateljskih stranih zemalja, koji je odobrila ruska vlada, na kome se nalaze samo SAD i Češka.

  • Šolc o Ukrajini: Nećemo slati smrtonosno oružje

    Šolc o Ukrajini: Nećemo slati smrtonosno oružje

    Njemačka neće isporučiti smrtonosno oružje Ukrajini, izjavio je danas njemački kancelar Olaf Šolc prije polaska u SAD.

    “Vlada Njemačke dugo vremena ima jasan kurs: nikada ne isporučujemo smrtonosno naoružanje u krizne regione i ne isporučujemo ga Ukrajini”, rekao je Šolc stanici ARD.

    On je dodao da je njegov prethodnik Angela Merkel bila posvećena takvoj politici i da je to bilo ispravno, te da će tako i ostati.

    Šolc je rekao da anekte pokazuju da većina Nijemaca dijeli ovakav stav Vlade, prenio je TASS.

  • Lukašenko: Morao sam da pijem s Jeljcinom i Nazarbajevim

    Lukašenko: Morao sam da pijem s Jeljcinom i Nazarbajevim

    Predsjednik Bjelorusije Aleksandar Lukašenko ispričao je tokom intervjua za YouTube kanal Solovjov uživo kako je “morao” da pije s prvim predsjednicima Rusije i Kazahstana Borisom Jeljcinom i Nursultanom Nazarbajevim.

    Lukašenko je rekao da nije pijanac i da uopšte ne podnosi alkohol.

    On je objasnio da je sa Jeljcinom i Nazarbajevim pio iz poštovanja.

    “Ako bi Nazarbajev sjeo i rekao: ‘Saša, čašu’ , kako sam mogao da kažem da neću da pijem”, ispričao je Lukašenko.

    On je pored ostalog pričao i o Ukrajini, ocijenivši da bi rat s tom zemljom trajao samo nekoliko dana i da će Rusija i Belorusija snažno odgovoriti u slučaju da Kijev napadne Donbas.

  • Gomila se vojska na ukrajinskoj granici

    Gomila se vojska na ukrajinskoj granici

    Očekuje se da će stotine američkih elitnih vojnika stići danas u jugoistočnu Poljsku blizu granice sa Ukrajinom.

    Po naređenju predsednika SAD Džoa Bajdena tamo će se rasporediti 1.700 vojnika zbog straha od ruske invazije na Ukrajinu.

    Desantne pešadijske trupe 82. vazdušno-desantne divizije čiji ;komandant je general-major Kristofer Donahju očekuju se na aerodromu Žešov-Jasionka.

    Bajden je naredio da se dodatne trupe SAD-a rasporede u Poljsku, Rumuniju i Nemačku kako bi iskazao i saveznicima i neprijateljima posvećenost istočnom krilu NATO-a zbog rastućih tenzija između Rusije i Ukrajine.

    Poljska, članica NATO-a, graniči se sa Rusijom i Ukrajinom, Rumunija se graniči sa Ukrajinom.

    Divizija se može brzo rasporediti u roku od 18 sati i početi sa izvođenjem padobranskih napada kako bi osigurala ključne ciljeve.

    Ranije ove nedelje, američki avioni su dovezli opremu i logističke trupe kao pripremu za dolazak divizije na aerodrom, koji se nalazi na nekih 90 kilometara od granice Poljske sa Ukrajinom.

    Poljski vojnici su ranije radili zajedno sa divizijom SAD na misijama u Iraku i Avganistanu dok je oko 4.000 američkih vojnika stacionirano u Poljskoj od 2017. godine po principu rotacije.

    “Rusija bi svakog dana mogla da preduzme vojnu akciju protiv Ukrajine”
    Rusija bi mogla da izvrši invaziju na Ukrajinu u roku od nekoliko dana ili nedelja, ali bi ipak mogla da se odluči za diplomatski put, izjavio je danas je savetnik Bele kuće za nacionalnu bezbednost DŽejk Saliven.

    Moguća ruska akcija mogla bi uključivati aneksiju ukrajinskog regiona Donbas, sajber napade ili invaziju na Ukrajinu u punom obimu, rekao je on za program En-Bi-Si (NBC) Njuza “Mit d pres” (Meet the Preš), preneo je Rojters.

    Saliven je istakao da bi ruska vojna akcija protiv Ukrajine mogla da usledi koliko sutra i da bi mogla da traje nekoliko nedelja.

    “Rusija bi svakog dana mogla da preduzme vojnu akciju protiv Ukrajine ili bi to moglo da se dogodi za nekoliko nedelja, ili bi Rusija mogla da izabere da krene diplomatskim putem umesto toga”, rekao je Saliven za program “Foks njuz sandej”.

  • SAD procjenjuju da bi Kijev mogao da padne za 72 sata

    SAD procjenjuju da bi Kijev mogao da padne za 72 sata

    Načelnik združenog štaba američke vojske general Mark Mili prenio je kongresmenima da bi Kijev mogao da padne u roku od 72 sata ako dođe do “potpune ruske invazije” na Ukrajinu, reklo je za Foks njuz više izvora u Kongresu.

    Kako se navodi, Mili je to rekao kongresmenima na brifingu iza zatvorenih vrata 2. i 3. februara. Takođe je naveo da bi, ako dođe do “invazije”, moglo stradati 15.000 ukrajinskih i 4.000 ruskih vojnika.

    Kako navodi Foks njuz, nekoliko kongresmena je izrazilo zabrinutost što Vašington nije brzo reagovao kako bi Ukrajini pružio značajnu vojnu pomoć, kao što su protivvazdušni i raketni sistemi, ali su zvaničnici na sastancima odgovorili da bi značajnija vojna pomoć Ukrajini mogla biti iskorišćena kao povod za ruski napad.

    “Brifinzima su, između ostalih, prisustvovali američki državni sekretar Entoni Blinken i ministar odbrane Lojd Ostin”, navodi Foks njuz.

  • Ukrajina dostavila Njemačkoj listu oružja koje želi

    Ukrajina dostavila Njemačkoj listu oružja koje želi

    Ukrajina je poslala Njemačkoj listu oružja koje želi od te zemlje, objavili su njemački mediji.

    U pismu koje je ukrajinska ambasada u Berlinu predala njemačkom Ministarstvu vanjskih poslova, a kopiju Ministarstvu odbrane, nalazi se i popis oružja koje Ukrajina očekuje od Njemačke, objavio je njemački list Süddeutsche Zeitung.

    Naglašeno je da je oružje traženo u pismu u odbrambene svrhe, te da se zbog napete situacije i ruske prijetnje taj zahtjev što prije procesuira.

    Lista uključuje protuzračni raketni sistem srednjeg dometa, prenosne protuzračne projektile, mikrovalni sistem za uništavanje i elektroničke sisteme praćenja, kao i mnoga oružja i vojnu opremu kao što su uređaji za noćno gledanje, nadzorne kamere, digitalni radio, sisteme za uništavanje mina i radarske stanice.

    Dužnosnici njemačke vlade odbijaju isporučiti oružje Ukrajini, ističući da se smrtonosno oružje neće slati u krizna i ratna područja.

    Njemački kancelar Olaf Scholz sastat će se 7. februara s američkim predsjednikom Joeom Bidenom, a 10. februara s čelnicima baltičkih država, nakon čega slijede razgovori u Kijevu i Moskvi.

    Nakon ovih kontakata, postavlja se pitanje hoće li se promijeniti stav njemačke vlade prema slanju oružja Ukrajini.

    S druge strane, neki političari u zemlji zagovaraju davanje oružja Ukrajini, a neki ne.​

  • Iran: Imamo pravo nastaviti nuklearni razvoj

    Iranski vodeći sigurnosni zvaničnik Ali Shamkhani izjavio je kako Islamska Republika ima pravo nastaviti s nuklearnim istraživanjima i razvojem, koji se ne mogu zaustaviti nikakvim sporazumom.

    “Iran ima legalno pravo nastaviti istragu i razvoj te sačuvati na miroljubiv način svoje nuklearne kapacitete i dostignuća, poštovanje sigurnosti”, istakao je on, prenosi Tanjug, pozivajući se na Reuters.

    To se ne može spriječiti nikakvim sporazumom, napisao je na Twitteru Shamkhani, koji je sekretar iranskog Vrhovnog nacionalnog sigurnosnog vijeća.

    SAD-e su u petak ublažile neke sankcije Iranu, u pokušaju da daju podsticaj da se u Beču oživi nuklearni sporazum iz 2015. godine, pošto razgovori, prema ocjeni mnogih, ulaze u finalnu fazu.
    Administracija američkog predsjednika Joea Bidena dozvolila je stranim kompanijama koje sarađuju s iranskim civilnim atomskim programom da nastave saradnju, jer se na njih neće odnositi sankcije uvedene Teheranu.

  • SAD: Rusija se priprema za sveobuhvatnu invaziju na Ukrajinu, početak moguć do sredine februara

    SAD: Rusija se priprema za sveobuhvatnu invaziju na Ukrajinu, početak moguć do sredine februara

    Američki dužnosnici pozivajući se na obavještajne izvore tvrde da Rusija pojačava pripreme za sveobuhvatnu invaziju na Ukrajinu. Ipak, nije jasno da li se Moskva odlučila na takav korak.

    Dužnosnici su posljednjih dana u izvještajima članovima Kongresa kazali da se ruske snage na granici povećavaju brzinom koja bi Putinu dala vojnu moć potrebnu za invaziju punog razmjera, oko 150.000 vojnika, do sredine februara.

    Trenutno je njegova spremnost na oko 70 posto, smatraju oni, prenio je Reuters. Rekli su da Putin želi sve moguće opcije na raspolaganju, od ograničene kampanje u proruskoj regiji Donbas u Ukrajini do invazije punog razmjera.

    Rusija je stacionirala oko 110.000 vojnika duž granice sa svojim prozapadnim susjedom, ali američke obavještajne službe nisu određene u pogledu toga je li se predsjednik Vladimir Putin odlučio na invaziju. U obližnoj Bjeorusiji u isto vrijeme održavaju se zajednički vojni manevri Rusije i Bjelorusije, što dodatno pojačava ruske snega u tom regionu.
    Ako se Moskva ipak odluči za napad punog razmjera, ruski vojnici mogli bi zauzeti glavni grad Kijev i svrgnuti predsjednika Volodimira Zelenskija u roku od 48 sati, rekli su dužnosnici.

    Procijenili su da bi u takvom napadu smrtno stradalo 25.000 do 50.000 civila, zajedno s 5.000 do 25.000 ukrajinskih vojnika i 3.000 do 10.000 ruskih vojnika.

    Kažu i kako bi sve ovo također moglo izazvati izbjegličku krizu jer bi od milion do pet miliona Ukrajinaca izbjegao iz svojih domova, uglavnom u Poljsku.

  • Cijeli svijet tuguje za hrabrim Rajanom iz Maroka

    Cijeli svijet tuguje za hrabrim Rajanom iz Maroka

    Spašavanje petogodišnjeg Marokanca Rajana pratio je danima bez daha cijeli svijet, a vijest da je preminuo ubrzo nakon što je izvučen iz dubokog bunara potresla je planetu.

    U utorak, 1. februara petogodišnji Rayan igrao se nedaleko svoje kuće u sjevernoj marokanskoj pokrajini kad je odjednom upao u bunar dubok 32 metra.

    “Popravljao sam nešto oko bunara i samo na trenutak maknuo oči s dječaka. U trenu je nestao”, rekao je njegov otac medijima

    Od tada do juče trajala je velika akcija spašavanja. Spasioci su od tada danonoćno pokušavali doprijeti do njega, što je pratio čitav svijet.

    Radilo se o delikatnoj operaciji spašavanja u kojoj je iskopano okno paralelno bunaru, a potom i horizontalni tunel da se dođe do dječaka.

    Spasioci su pokušavali održati dječaka na životu dajući mu vode i zalihe kisika. Spustili su mu nadzornu kameru kako bi pratili njegovo zdravstveno stanje i komunicirali s njim. No napori za izvlačenje dječaka bili su otežani uskim otvorom suhe bušotine i krhkim tl

    HIljade ljudi okupilo se oko bunara čekajući izvlačenje Rayana. U večernjim satima subote spasioci su ga uspjeli izvući i zamotanog u žutu deku staviti u kombi Hitne pomoći koji je žurno krenuo prema bolnici. U kombiju su ga, kako su objavili mediji, čekali mama i tata. Oduševljenje se moglo čuti među okupljenima.

    No, nedugo potom stigla je vijest kako je dječak umro.

    Dječak nije preživio, objavila je kraljevska palača. Kralj Mohamed poslao je sućut njegovim roditeljima, objavili su državni mediji.

    Brojni korisnici društvenih mreža svoje su misli posvetili malom dječaku

    “Rayanova hrabrost će ostati u našem sjećanju i bit će nam inspiracija”, napisao je nogometaš Milana Ismael Bennacer na Twitteru.

    Francuski predsjednik oglasio se putem svog Facebook profila:

    “Večeras želim reći obitelji malog Rayana i svim Marokancima da dijelimo njihovu bol.”

  • Lukašenko: Bolje da nas ne diraju, rat sa Ukrajinom bi trajao par dana

    Lukašenko: Bolje da nas ne diraju, rat sa Ukrajinom bi trajao par dana

    Bjeloruski predsjednik Aleksandar Lukašenko smatra da bi potencijalni oružani sukob između Ukrajine i Bjelorusije bio okončan za nekoliko dana.

    “Ukrajina nikada neće ratovati sa nama. Taj rat bi trajao najviše tri-četiri dana. Tamo neće imati ko da ratuje protiv nas”, rekao je Lukašenko u intervjuu na Jutjub kanalu Solovjov lajv.

    Rekao je da rat sa Bjelorusijom, a prije svega sa Rusijom, nema perspektivu, prenosi agencija RIA Novosti.

    “Ne govorimo o nekakvom nuklearnom i drugom oružju. Ali, bolje nas je ne diratati. Ne dirajte nas”, dodao je Lukašenko.