VRBAS Media

Kategorija: Svijet

  • NASA angažovala 24 teologa da procjene kako bi svijet reagovao na otkriće vanzemaljskog života

    NASA angažovala 24 teologa da procjene kako bi svijet reagovao na otkriće vanzemaljskog života

    NASA je zatražila pomoć teologa da ispitaju kako bi svijet reagovao ako bi se život pronašao na drugim planetama i kakav bi uticaj takvo otkriće imalo na duboko ukorijenjena vjerovanja o božanstvu i stvaranju.
    Američka svemirska agencija je do sada regrutovala oko 24 naučnika za učešće u programu u Centru za teološka istraživanja Univerziteta Prinston u Nju Džersiju. Centar – koji je 2014. godine dobio od Agencije NASA grant od 1,1 milion dolara – nastoji da izgradi „mostove razumijevanja“ između akademika različitih disciplina, naučnika i kreatora politike o „globalnim pitanjima“.

    Prema „Dejli mejlu“, program očigledno ima za cilj da odgovori na najveća pitanja kao što su „šta je život? Šta znači biti živ? Gdje povlačimo granicu između čovjeka i vanzemaljaca? Kakve su mogućnosti za inteligentni oblik života na drugim mjestima?”

    Prošle nedjelje, direktor Univerziteta Vil Storar rekao je za „Tajms“ da je cilj programa koji organizje NASA „ozbiljna stipendija koja se objavljuje u knjigama i časopisima“ kako bi se pozabavila „dubokim čudom i misterijom i implikacijama pronalaženja mikrobnog života na drugoj planeti“, prenosi RT.

    „Možda nećemo otkriti život još 100 godina. Ili ćemo to možda otkriti sledeće nedjelje“, rekao je stručnjak Agencije NASA za list, koji je dodao da rastuće odjeljenje „astrobiologije“ traži nove odgovore na stara pitanja već nekih 25 godina.
    Među onima koji su učestvovali u programu je i Endru Dejvison, sveštenik i teolog sa Univerziteta Kembridž koji ima doktorat iz biohemije. Dejvison, koji je bio dio programa 2016-2017, primijetio je da su „religijske tradicije“ bile „važna karakteristika u tome kako će čovječanstvo raditi kroz svaku takvu potvrdu života na drugim mjestima“.

    Druge vjerske ličnosti, uključujući biskupa Bakingema Alana Vilsona, rabina Džonatana Romena iz sinagoge Mejdenhed i imama Karija Asima iz džamije u Meki u Lidsu, rekli su za „Tajms“ da hrišćansko, jevrejsko i islamsko učenje neće biti pogođeno otkrićem vanzemaljskog života.

    U međuvremenu, Karl Pilčer, bivši šef NASA-inog instituta za astrobiologiju, rekao je da agencija „daje daje akcenat pitanjima koja su prije 20. vijeka uglavnom bila u domenu filozofije, teologije i religije“.

  • Dječak poželio gitaru za Novu godinu – lider Rusije mu pomogao da dobije stan

    Dječak poželio gitaru za Novu godinu – lider Rusije mu pomogao da dobije stan

    Ruski predsjednik Vladimir Putin pomogao je porodici dječaka koji je maštao o gitari da u okviru kampanje “Jelka želja” riješi stambeno pitanje.

    Mark Kobljenjev, 14-godišnjak iz Moskovske oblasti, želio je da za Novu godinu dobije gitaru, ali je predsjednik u razgovoru sa njegovom majkom Nadeždom saznao da njih dvoje žive sa prijateljima u porodici sa više djece.

    Putin je obećao da će razgovarati sa šefom regiona kako bi pomogao dječaku i njegovoj majci, kao i onima koji su im pružili utočište, piše RIA novosti.

    Predsjednik je danas pozvao Marka i Nadeždu, koji su u svom novom stanu i dječaka je najprije pitao o časovima muzike.

    “Dobio si gitaru. Moraćeš da vježbaš. Mislio sam da će biti bolje ako budeš imao svoju sobu za bavljenje muzikom”, rekao je Putin.

    Mark je obećao da će naučiti da svira gitaru i da će otpjevati pjesmu za predsjednika.

    “Za mene? Hvala. A Koju”, interesovao se Putin, a dječak je odgovorio da će to biti pjesma “Visina” ruskog umjetnika Vladimira Visockog.

    Kampanja “Jelka želja” održana je ove godine od 15. novembra do 15. decembra.

    U okviru te akcije ispunjavaju se želje deci sa posebnim potrebama, sa invaliditetom i siročićima ili djeci iz porodica sa niskim primanjima.

  • Lavrov: Sumnjamo da ce zahtjev o neširenju NATO dobiti zamah

    Lavrov: Sumnjamo da ce zahtjev o neširenju NATO dobiti zamah

    • Rusija sumnja da će njen zahtjev da se zaustavi širenje NATO na istok dobiti zamah, izjavio je ruski ministar spoljnih poslova Sergej Lavrov.

    Rusija je nedavno javnosti predstavila svoje prijedloge bezbjednosnih garancija, sa ciljem da spriječi Zapad da ih gurne “pod tepih”, dodao je Lavrov u intervjuu za YouTube kanal ”Solovjev”.

    “Ipak, i dalje imamo ozbiljne sumnje da će ključna stvar u prijedlogu, a to je bezoslovno zaustavljanje širenja NATO na istok, biti gurnuta u stranu”, dodao je Lavrov, a prenio TAS S.

  • SAD i Rusija će pregovarati o sigurnosnim pitanjima, Putin spremio listu prijedloga

    SAD i Rusija će pregovarati o sigurnosnim pitanjima, Putin spremio listu prijedloga

    Funkcioneri SAD i Rusije u jeku rastućih napetosti oko Ukrajine sudjelovaće u bezbjednosnim pregovorima 10. januara 2022., potvrdio je u ponedjeljak Rojtersu izvor iz Bajdenove vlade.

    Vrlo je vjerovatno da će se i razgovori između NATO i Rusije održati 12. januara, a širi sastanak na kojem će uz Moskvu i Vašington, biti i neke evropske zemlje, dogovoren je za 13. januar.

    Rusija, koja je uznemirila Zapad gomilanjem vojnika u blizini Ukrajine, objavila je svojevrsnu listu želja vezanih uz sigurnosne prijedloge o kojima želi pregovarati, uključujući i obećanje da NATO neće provoditi nikakve vojne aktivnosti u istočnoj Evropi i Ukrajini.

    “Kada budemo sjeli i razgovarali, Rusije može predstaviti staviti svoje brige, ali i mi ćemo predstaviti koje nas ruske aktivnosti zabrinjavaju”, rekao je izvor iz Savjeta nacionalne sigurnosti Bijele kuće, koji je želio ostati anoniman. Dodao je da nijedna odluka o Ukrajini neće biti donesena bez Ukrajine.

    Ruski funkcioneri ranije su potvrdili da imaju namjeru sudjelovati u pregovorima s SAD u januaru, a rekli su i kako razmatraju prijedlog NATO o susretu 12. decembra.

    Američki predsjednik Džo Bajden u ponedjeljak je potpisao zakonski prijedlog prema kojemu planira osigurati 300 miliona dolara za podršku Ukrajinskoj vojsci. Vlada SAD-a, koja smatra da ruski predsjednik Vladimir Putin namjerava invaziju na Ukrajinu, ruskom čelniku zaprijetila je “brutalnim sankcijama” ukoliko se to dogodi, ali Rusija osporava takve namjere.

  • Predsjednik Poljske stavio veto na kontroverzni zakon o vlasništvu nad medijima

    Predsjednik Poljske stavio veto na kontroverzni zakon o vlasništvu nad medijima

    Predsjednik Poljske Andrzej Duda saopćio je kako je stavio veto na kontroverzni poljski zakon o vlasništvu nad medijima koji je nedavno usvojen u parlamentu ove države u kojem većinu čini vladajuća partija Pravo i pravda (PiS).

    Nakon nedavno održanih protesta, ali i pritiska iz Sjedinjenih Američkih Država i Evropske unije, čiji su zvaničnici više puta izjavljivali kako zakon krši osnovne slobode, poljski predsjednik je izjavio kako se nakon razgovora s građanima odlučio na ovaj potez.

    “Prijedlog zakona i njegove izmjene tiču se subjekata koji su već prisutni na tržištu. Postoji i pitanje medijskog pluralizma i slobode govora. Prilikom donošenja odluke, ovaj element sam ozbiljno uzeo u obzir. Stavljam veto na ovaj zakon”, rekao je Duda.

    U izjavi za medije u ponedjeljak, Duda je također naglasio kako bi realizacija ovakvog zakona mogla ugroziti i sporazum potpisan sa SAD-om, a koji se tiče ekonomskih i trgovinskih odnosa.

    “Jedan od argumenata koji je razmatran tokom analize zakona bio je i onaj koji se tiče međunarodnog ugovora koji je zaključen 1990. godine”, izjavio je predsjednik Poljske.

    Bivši lider Evropske unije i aktuelni lider poljske opozicione partije Građanska platforma Donald Tusk, pohvalio je odluku poljskog predsjednika te je naglasio kako je pritisak na vladajuće strukture urodio plodom.

    “Ulica i inostranstvo (Amerika) i pritisak imaju smisla. Neka niko više ne govori da se ne isplati, da je nemoguće i da ne možemo uraditi ništa. Možemo i moramo”, rekao je Tusk.

    Povodom uloženog veta oglasio se i američki otpravnik poslova u Varšavi Bix Aliu koji je pohvalio potez poljskog predsjednika.
    “Hvala vam predsjedniče Duda za liderstvo i posvećenost zajedničkim demokratskim vrijednostima i za zaštitu investicione klime u Poljskoj. Zajedno, saveznici su jači!”, napisao je Aliu.

    Podsjetimo, Parlament Poljske usvojio je zakon koji bi spriječio kompanije izvan Evropskog ekonomskog prostora da posjeduju vlasnička prava u poljskim medijima.

    Ovakva odluka najviše bi pogodila američku grupaciju Discovery koja bi bila primorana da proda većinski udio u vlasničkoj strukturi poljskog medija TVN, jednu od najvećih poljskih privatnih tv mreža.

    Nakon usvajanja zakona, poljski zastupnici u parlamentu su izjavili kako on ima za cilj zaštiti poljsku medijsku scenuod potencijalno neprijateljskih aktera kao što je Ruska Federacija.

    Ipak, ova odluka je inicirala organizaciju novih protesta građana koji su se okupili ispred predsjedničke palate ui Varšavi te su izrazili svoje nezadovoljstvo ovakvim zakonskim rješenjem.

    Nakon odluke predsjednika države koji je stavio zakon van snage, oglasili su se i iz medijske grupacije TVN te naglasili kako je Duda ovim činom podržao slobodu medija u Poljskoj.

    “S uvažavanjem i radošću prihvatamo odluku predsjednika Republike Poljske Andrzeja Dude, koji je podržao slobodu medija i pravo gledalaca na izbor. Stavljanjem veta na ‘Lex TVN’, predsjednik je odbranio dobre odnose sa Sjedinjenim Američkim Državama”, saopćili su iz Upravnog odbora TVN grupacije.

  • Posljedice pada vrijednosti lire: Bugari i Grci pohrlili u Tursku u kupovinu

    Posljedice pada vrijednosti lire: Bugari i Grci pohrlili u Tursku u kupovinu

    Veliki broj Bugara i Grka se odlučio na kupovinu u Turskoj usljed pada vrijednosti turske valute.

    Posebno je to izraženo na zapadu ove države, gdje mnogi građani Bugarske dolaze automobilima i autobusima. Među njima je i Hatice Ahmetova, koja je za 200 bugarskih leva ili malo više od 100 eura dobila 1.150 lira.

    Gulfiye Osinova je došla u Tursku da bi unucima kupila novogodišnje poklone. Kao razlog zašto se na to odlučila istakla je to što je u njenoj državi sve skupo.

    U Turskoj inflacija iznosi više od 21 posto, što je utjecalo na cijene hrane, goriva i drugih potreba domaćinstva. Nepovoljne ekonomske okolnosti su pogodile veliki broj Turaka, ali ne i turiste. Naprotiv, boravak i kupovina u ovoj zemlji sada su znatno povoljniji.

    Turski predsjednik Recep Tayyip Erdogan je predstavio plan kojim želi zaustaviti devalvaciju lire. Krajem prošle sedmice jedan euro je iznosio 12,65 lira.

    Prema pojedinim procjenama, broj stranaca koji kupuju u gradu na sjeverozapadu države – Edirneu se učetverostručio u nekoliko sedmica. Osim Bugara, mnogi dolaze i iz Grčke kako bi obavili kupovinu, piše Euronews.

  • “Teška srca” okreću leđa Rusima? Još jedna država želi Rafale

    “Teška srca” okreću leđa Rusima? Još jedna država želi Rafale

    Još jedna država planira da nabavi francuske višenamenske borbene avione Rafale, čiju je kupovinu nedavno dogovorila i Hrvatska.

    S obzirom na to da je proizvođač Daso avijasion (Dassault Aviation), sa zvaničnim Parizom, ranije ove godine dogovorio sa Egiptom, Indijom i Grčkom prodaju dodatnih Rafala, a sa Ujedinjenim Arapskim Emiratima isposlovao narudžbu od čak 80 aparata, ispada da je godina na izmaku jedno od najboljih poslovnih razdoblja u istoriji pariske kompanije.

    Impresivnom spisku uskoro bi se mogla pridružiti još jedna zemlja koja je ovih dana izvestila da odustaje od nabave ruskih Su-35E te da će u započetom konkursu birati između Rafala i američkih F-15EX Eagle II, piše T portal.

    Uz Hrvatsku, koja je krajem novembra dogovorila kupovinu 12 primeraka Rafala u vrednosti od 1,1 milijardu evra, francuski Daso je i ranije ove godine zabeležio narudžbe za svoj višenamenski avion 4,5 generacije, pa je tako Egipat, pored postojećih 24 aparata, naručio dodatnih 30 komada, a Indija “potražuje” još 110.

    Grčka je tokom aktuelne godine naručila šest novih primeraka od ukupno 24 naručena nova i polovna aviona, a Indiji se upravo isporučuje 35 primeraka sklopljenih u indijskom pogonu Dasoa. Početkom decembra UAE su naručili čak 80 komada Rafala F4, čime će postati najveći regionalni korisnik tog modela aviona nakon Francuske.

    Prodaju Emiratima, kao u slučaju s Hrvatskom, dogovorio je francuski predsednik Emanuel Makron, a međudržavni sporazum kritikovala je organizacija Hjuman rajts voč (Human Rights Watch) podsetivši javnost da UAE oružano učestvuje u sukobu u Jemenu i Libiji.

    Rusko-američka kombinacija

    Ove nedelje interes za Rafale pokazala je i Indonezija saopštivši da odustaje od nabavke Suhojevog Su-35E te da će u započetom konkursu birati između Rafala i F-15EX. Vest o izbacivanju ruskog “takmičara” objavio je maršal indonezijskog ratnog vazduhoplovstva Fadjar Prasetjo, dodavši da je sužavanje izbora na američki i francuski avion usaglašeno sa tamošnjim ministarstvom obrane. Prasetjo je precizirao da Indonezija želi dve do tri eskadrile lovaca 4,5 generacije, dakle njih od 24 do 36 komada, ali i naglasio da Džakarta “teška srca” odustaje od svog plana za nabavku dvomotornog Su-35E, modela koji je odabrala još 2015. godine. Tri godine kasnije započeli su konkretni razgovori za nabavku 11 aviona, ali pregovori nisu konkretizovani dogovorom.

    Iako to nije izričito rekla, postoji mogućnost da je jedna od dosad ekonomski stabilnijih zemalja jugoistoka Azije odlučila istisnuti ruskog ponuđača zbog zabrinutosti da bi taj potez mogao pokrenuti američke sankcije prema Zakonu o suzbijanju američkih protivnika sankcijama (CAATSA). Zakon je izglasao Kongres 2017. godine, a cilj mu je da odvrati vlade ili subjekte od nabavke oružja, vojne opreme i delova od američkih neprijatelja poput Irana, Severne Koreje i Rusije.

    Indonezija od ranije u redovima svog ratnog vazduhoplovstva ima ruske lovce Su-27SKM i Su-30MKK te jurišne Su-30MK2 i kombinuje ih sa američkim lovcima F-16 Block 15/32+. Sada traži avion kojim bi zadovoljila svoje sve hitnije potrebe protivvazdušne odbrane zbog stalnih trzavica u Južnom kineskom moru, a koje se mogu preliti i u Indonezijski arhipelag.

    Opravdan strah i logičan zaključak

    Zemlja s pravom strahuje od embarga na kupovinu oružja s obzirom na to da je već dobila američke sankcije početkom 2000-ih zbog okupacije Istočnog Timora. Indonezija se za to vreme okrenula Rusiji i nabavila svoje prve Suhoje, a oni su pre dve godine modernizovani u Belorusiji. Dakako, reč je o zemlji koja je odnedavno takođe pod udarom američkih, ovaj put ekonomskih sankcija zbog stvaranja migrantske krize na njenim granicama sa Evropskom unijom, a koja joj je također nametnula embargo. Stoga se nameće zaključak da Džakarta izbacivanjem Rusa iz konkursa igra na sigurno znajući da će teško moći da održava ruske avione u zemljama na udaru SAD i EU.

    Za takve avione potrebna je hitna zamena pa je Prasetjo optimistično napomenuo da bi Indonezija, za slučaj odabira F-15EX, mogla očekivati isporuku već 2027. godine. Kako se radi o najnovijoj verziji najuspešnijeg lovca modernog doba sa potvrđene 104 vazdušne pobede, valja pomenuti i njegove najbolje karakteristike.

    Reč je o Boingovom taktičkom lovcu povećane sposobnosti nošenja oružja, digitalizovanih sistema i tzv. otvorenoj arhitekturi OMS (Open Mission Systems) što omogućava vrlo brzo ugrađivanje najnovijih avionskih tehnologija. Avion ima Raytheonov AESA radar, novi digitalni fly-by-wire upravljački sistem, potpuno novi sistem za elektronsko ratovanje i naprednu digitalizovanu kabinu. Može se pohvaliti i dodatnim rezervoarima za gorivo te poneti čak 22 rakete vazduh-vazduh i hiperzvučnu raketu mase 3,2 tone. Američka vojska dosad je primila osam novih Orlova te su raspoređeni kao zamena za već dotrajale F-15C u sastavu Nacionalnih gardi Floride i Oregona, a koštali su 1,1 milijardu dolara.

  • Avion se srušio na naselje

    Manji putnički avion, najverovatnije “lirdžet 35”, srušio se u okrugu San Dijego u Kaliforniji na grad El Kahon.

    Broj žrtava u ovoj nesreći nije poznat za sada, a avion je prilikom pada srušio i električne kablove, pa je bez struje ostalo više stotina meštana ovog grada, preneo je Sputnjik.

    Avion je pao u blizini raskrsnice Peper drajva i Severne druge ulice oko sedam sati popodne po lokalnom vremenu i zapalio se, navode američki mediji.Iz kancelarije šerifa San Dijega saopštili su da je avion leteo ka aerodromu Gilespi fild i da je istraga u toku, dok drugi detalji nesreće nisu poznati. Šerifova kancelarija upozorila je ljude da izbegavaju mesto nesreće.

  • Borelj sumirao 2021. godinu; samo jedna rečenica o Zapadnom Balkanu

    Borelj sumirao 2021. godinu; samo jedna rečenica o Zapadnom Balkanu

    Šef diplomatije EU Žozep Borelj sumirao je u svom blogu dešavanja u Evropi, Latinskoj Americi, Aziji i Africi tokom 2021. godine.

    Zapadni Balkan je pomenuo tek u jednoj rečenici, bez osvrta na dijalog Beograda i Prištine.

    Borelj je naveo da “moramo da nastavimo da gradimo globalnu ulogu EU i da odgovorimo svom odlučnošću koju možemo da prikupimo na tekuće krize”.

    Šef diplomatije EU dotakao se pandemije, situacije u Ukrajini, Latinskoj Americi, Africi…novog predsednika SAD Džoa Bajdena, a kada je u pitanju Zapadni Balkan, Borelj je sumirao kroz osvrt na dešavanja u BiH.

    “Samit istočnog partnerstva je reafirmisao strateški, ambiciozan i napredan pristup EU sa našim istočnoevropskim partnerima. Porast retorike koja izaziva podele i akcija širom Zapadnog Balkana, posebno u Bosni i Hercegovini, takođe su ometali napore da se ovih šest zemalja približi njihovoj evropskoj budućnosti”, rekao je Borelj.

  • Ukrajina se sprema na invaziju Rusije i diže rezerviste, Moskva tvrdi da će NATO prvi napasti

    Ukrajina se sprema na invaziju Rusije i diže rezerviste, Moskva tvrdi da će NATO prvi napasti

    Zamjenik predsjedavajućeg Kijevske gradske državne uprave Andriy Kryshchenko rekao je nakon sastanka sa gradonačelnikom Vitalijem Kličkom da Kijev kreće sa formiranjem štaba Teritorijalne odbrane.

    Prema riječima gradonačelnika Kijeva Vitalija Klička, u slučaju napada treba postojati jasan plan, koordinacija i djelovanje svih službi.

    “Izjave i prijetnje iz Rusije i koncentracija agresorskih trupa na granicama naše države motivišu nas da se pripremimo za različite moguće scenarije. Posebno na najgore”, rekao je Kličko, prenosi BBC.


    Obećano je da će odbrambeni sistem Kijeva biti raspoređen u bliskoj budućnosti. Također, u januaru vlasti planiraju da izvedu komandno-štabne vježbe teritorijalne odbrane glavnog grada te se aktiviraju rezervni sastavi.

    U slučaju opasnosti, istaknuto je na sastanku, više od 500 objekata kritične infrastrukture grada bit će uzeto pod zaštitu različitih resora – Nacionalne policije, vojske i jedinica teritorijalne odbrane.

    Glavni grad planira 29. decembra provjeriti spremnost sistema za uzbunu.

    Prema zapadnim obavještajnim podacima, postoji “velika vjerovatnoća destabilizacije” Ukrajine od strane Rusije ove zime.

    Ukrajinski zvaničnici također sugerišu da je moguća invazija Rusije u punom obimu krajem januara.

    Službena Moskva traži opravdanje za invaziju?

    U međuvremenu zamjenik ruskog ministra odbrane Alkesander Fomin rekao je danas da se NATO priprema za oružani sukob velikih razmjera sa Rusijom.


    “Vojna konstrukcija tog vojnog bloka je potpuno preorijentisana na pripreme za veliki i intenzivni oružani sukob sa Rusijom”, rekao je Fomin na vojno-diplomatskom bifingu u Moskvi.

    On je naglasio da je u nedavno objavljenim dokumentima o doktrini NATO saveza Rusija identifikovana kao “glavni izvor prijetnji sigurnosti Alijanse”, kaže Formin.

    Istovremeno, dodao je Fomin, Deklaracija iz Rima, u kojoj se navodi da Rusija i zapadni savez nisu neprijatelji, i dalje je na snazi, a ta pozicija je potvrđena na samitu Rusija-NATO u Lisabonu 2010. godine.

    Zamjenik ministra odbrane rekao je da napori Alijanse da se proširi i ojača svoju vojnu infrastrukturu na svom istočnom krilu negativno utječu na sigurnosnu arhitekturu čitavog evropskog kontinenta i da je to jedna od više akcija koje taj savez preduzima sa takvim efektom u posljednjih nekoliko decenija.