Kategorija: Svijet

  • Ugušen otpor u sjevernom Afganistanu: Talibani zauzeli još tri okruga

    Ugušen otpor u sjevernom Afganistanu: Talibani zauzeli još tri okruga

    Talibani su u jučer zauzeli tri okruga u sjevernom Afganistanu koji su prošle sedmice pripali lokalnim militantnim grupama, rekao je jutros glasnogovornik talibana, iako nema potvrđenih izvještaja o daljim borbama.

    Okruzi Bano, Deh Saleh, Pul e-Hesar u sjevernoj provinciji Baghlan prošle su sedmice zauzele lokalne militantne grupe u jednom od prvih znakova oružanog otpora talibanima od njihovog zauzimanja glavnog grada Kabula 15. augusta.

    Do ponedjeljka, talibanske snage su očistile okruge i osnovane su u Badakhshanu, Takharu i Andarabu u blizini doline Panjshir, prema Twitter nalogu glasnogovornika Zabihullaha Mujahida, prenosi Reuters.

    Snage odane Ahmadu Massoudu, sinu pokojnog zapovjednika mudžahedina Ahmada Shaha Massouda, učvrstile su se u njegovom uporištu Panjshir, koje se opiralo i Sovjetima i talibanima prije 2001.

    Massoud, u čije snage ulaze ostaci regularne vojske i jedinica specijalnih snaga, pozvao je na pregovore o formiranju inkluzivne vlade za Afganistan, ali je obećao da će pružiti otpor ako talibanske snage pokušaju ući u dolinu, sjeverno od Kabula.

    Talibanska informativna služba Alemarah rekla je da se stotine boraca kreće prema Panjshiru. Nije bilo potvrde bilo kakvih borbi, ali pomoćnik Massouda rekao je da su obje strane spremne za vojnu akciju.

    Zabihullah Mujahid rekao je da je prijevoj Salang, na glavnom autoputu koji vodi od juga Afganistana prema sjeveru, otvoren i da su neprijateljske snage blokirane u dolini Panjshir. Ali njegova izjava sugerira da za sada nema borbi.

    “Islamski emirat pokušava mirno riješiti probleme”, rekao je Zabihullah.

  • “Nastavićemo da jačamo potencijal ruske mornarice” Putin pokrenuo izgradnju nuklearnih podmornica

    “Nastavićemo da jačamo potencijal ruske mornarice” Putin pokrenuo izgradnju nuklearnih podmornica

    Ruski predsjednik Vladimir Putin pokrenuo je danas izgradnju nove nuklearne podmornice i ostalih ratnih brodova, kao dio modernizacije vojske.

    Tokom video konferencije, Putin je naložio izgradnju dvije nuklearne podmornice naoružane interkontinentalnim balističkim raketama, zajedno sa dvije podmornice na dizelski pogon, kao i dvije korvete u brodogradilištima u Sjeverodvinsku, Sankt Peterburgu i Kosmomolsku na Amuru, javio je AP.

    – Nastavićemo da jačamo potencijal ruske mornarice, da razvijamo baze i infrastrukturu i da ih naoružavamo najboljim oružjem. Snažna i suverena Rusija treba moćnu i dobro izbalansiranu mornaricu – dodao je predsjednik Rusije.

    Ruska mornarica je već prisutna na Mediteranu, sa pomorskom bazom u sirijskoj luci Tartus.

    Rusija je proširila i modifikovala bazu u Tartusu, jedini objekat ovakve vrste koji posjeduje van teritorije bivšeg Sovjetskog saveza.

    – Ruska zastava će se vijoriti u strateški važnim okeanskim mjestima. Brojna naša oružja imaju sposobnosti kakve nema niko u svijetu, a neka će ostati bez konkurencije još dugo vremena -zaključio je Putin.

  • Dolina lavova spremna, neće prihvatiti agresiju talibana

    Dolina lavova spremna, neće prihvatiti agresiju talibana

    Zvaničnik Nacionalnog fronta otpora (NRF) zadužen za spoljne poslove Ali Nazari izjavio je danas da pokret okupljen u provinciji Pandžšir na sjeveroistoku Avganistana ima hiljade boraca spremnih za borbu, ali je izrazio nadu da će se mirovni pregovori nastaviti.

    “Ali ako pregovori ne budu uspjeli mi nećemo prihvatiti bilo kakvu vrstu agresije talibana”, poručio je Nazari, prenosi BBC.

    U međuvremenu, talibani su saopštili da su opkolili uporište NRF u provinciji Pandžšir i da je štab pokreta otpora pod opsadom.

    Zvaničnici povezani sa pokretom otpora potvrdili su da talibani napreduju u tom regionu sjeveroistočno od glavnog grada Kabula.

    Amrulah Saleh, koji je bio potpredsjednik u vladi koju su zbacili talibani, a sada se nalazi u provinciji Pandžšir, objavio je na svom Twitter nalogu da su talibani okupili snage blizu ulaza u dolinu.

    Provincija Pandžšir, a posebno istoimena dolina, poznati su po organizovanju uspješnog pokreta, uključujući i suprotstavljanje sovjetskim snagama tokom rata od 1979. do 1989. godine, ali i talibanima tokom devedesetih.

    Provincija je i dalje pod kontrolom NRF koji je osnovao Ahmad Masoud, sin avganistanskog heroja i ikone pokreta otpora Ahmada Šaha Masouda.

    Nazari je izjavio da pokret NRF ima “hiljade boraca spremnih za otpor”, iako BBC nije nezavisno potvrdio ovu tvrdnju.

    “Međutim, radije bismo da pregovaramo o miru prije bilo kakvog rata ili sukoba”, poručio je Nazari.

  • Hoće li Afganistan ponovno biti baza za džihad?

    Hoće li Afganistan ponovno biti baza za džihad?

    Nakon pobjede talibana postavlja se i pitanje: Hoće li Afganistan ponovno postati baza za terorističke napade? Stručnjaci vide relativno mali rizik, piše Deutsche Welle.

    Za američkog predsjednika Joea Bidena nema sumnje da je Washington imao prije svega jedan cilj s obzirom na Afganistan: garantovati vlastitu sigurnost. Tako će, kako je rekao, i ostati.

    “Naš jedini vitalni interes za Afganistan ostaje ono što je uvijek bio: spriječiti teroristički napad na našu zemlju”, rekao je u svom govoru u ponedjeljak prošle sedmice.

    Bidenovu pretpostavku da bi to moglo uspjeti čak i bez prisutnosti SAD-a ne dijele svi Amerikanci.

    “Vraćamo se u stanje kakvo je postojalo prije (2001). To će reći, u žarište terorizma”, rekao je republikanski kongresmen Michael McCaul.

    Američki general Mark Milley izrazio je zabrinutost da bi skupine poput Al Qaide i Islamske države (IS) mogle brzo obnoviti svoje mreže u Afganistanu.

    Afganistan opet kao utočište za džihadiste?

    Rizik da bi se ove grupe mogle reorganizirati u Afganistanu apsolutno je stvaran, piše američki stručnjak Bliski istok i terorizam Daniel Byman u članku u časopisu “Foreign Affairs” pod naslovom: “Hoće li Afganistan ponovno postati sigurna luka za teroriste?”

    Protivterorističke mjere su, kako navodi, znatno otežane povlačenjem SAD-a iz Afganistana. Međutim, malo je vjerojatno, kako dalje navodi, da bi Afganistan mogao ponovno postati sigurno utočište za međunarodne džihadističke skupine. Prema njegovom mišljenju za to postoji nekoliko razloga. Al Qaeda je izgubila veliki dio svojih bivših snaga te je Islamska država u neprijateljskim odnosima sa talibanima. I prije svega, kako piše Byman, talibani su učili iz prošlosti i u skladu s tim se ponašaju drugačije.

    Stručnjak za južnu Aziju Christian Wagner iz Berlinske zaklade za nauku i politiku (SWP) također vjeruje da je malo vjerovatno da će džihadističke grupe u Afganistanu povratiti svoju staru prisutnost i snagu. “Oni više ne žele biti država parija, već traže međunarodno priznanje”, kaže Wagner. On podsjeća da su “Islamski emirat Afganistana”, kojim su vladali talibani od 1996. do 2001. godine, priznale samo tri zemlje, Pakistan, Saudijska Arabija i UAE.

    “Talibani sada to žele promijeniti. Oni znaju da je to moguće samo ako postoji odgovarajuća politika. To uključuje, između ostalog, njihov odnos s džihadističkim skupinama”, kaže Wagner.

    Talibani su pod prismotrom sa svih strana

    Ideja o Afganistanu u kojem žive međunarodni džihadisti ne samo da plaši Zapad. Rusija godinama održava kanale komunikacije s talibanima, a Kina također od prije nekoliko mjeseci sve češće razgovara s talibanima. Vodstvo u Teheranu također se oslanja na dijalog s talibanima. Odlazeći ministar vanjskih poslova Javad Sarif već je ponudio pomoć u mirovnim pregovorima koji se možda vode u Afganistanu. Sve tri susjedne države ujedinjene su u borbi protiv džihadizma. Talibani bi morali biti svjesni toga.

    I konačno, čak i nakon povlačenja, SAD ne ovise samo o dobrohotnosti talibana kada je u pitanju zaštita od terorističkih prijetnji. Prema Danielu Bymanu, oni još uvijek imaju dobro osmišljene izviđačke mogućnosti pomoću kojih mogu promatrati džihadističku scenu u Afganistanu i, ako je potrebno, boriti se s njom.

    “Američka vojska je pronašla kako da svoje zračne baze izvan Afganistana koristi za napade ili na drugi način djeluje u zemlji ukoliko bi to bilo neophodno”, kaže Byman.

    Razlike u odnosu na IS i Al Qaidu

    Međutim, veze između talibana i Al Qaide ostaju bliske, rekao je Edmund Fitton-Brown, šef misije UN-a za nadzor terorističkih grupa Islamska država, Al Qaeda i talibani.

    “Polazimo od toga da će vodstvo Al Qaede i dalje biti pod zaštitom talibana”, rekao je Fitton-Brown američkoj televiziji NBC.

    Nasuprot tome sasvim drugačije izgleda situacija sa IS-om u Afganistanu, koji sebe naziva “Islamskom državom u provinciji Khorasan” u odnosu na povijesnu regiju. Prema izvještaju koje je Vijeće sigurnosti UN-a objavilo u maju 2020., ova grupa je pretrpjela “značajne udarce”. “Talibanske snage odigrale su važnu ulogu u nanošenju ovih udaraca IS-u”, navodi se u izvještaju.

    U osnovi, džihadističke grupe poput Al Kaide i IS-a slijede drugačije ciljeve od talibana. Dok se potonji usredotočuju na proširenje svoje vladavine u Afganistanu, druge dvije skupine djeluju na međunarodnoj razini. Za njih granice ne igraju nikakvu ulogu.

    “Ovo različito gledište odigralo je ulogu samo u odnosu talibana s IS -om”, kaže Christian Wagner.

    IS optužuje Afganistance da se koncentrišu samo na svoju državu i na taj način to više vrednuju od islama i njegovog širenja. Al Qaeda, kako kaže Wagner, također slijedi taj cilj, ali za razliku od IS-a, to ne dovodi do napetosti s talibanima.

    “Obje grupe (Talibani i Al Qaeda) međusobno su povezane zajedničkim borbenim iskustvom u Afganistanu, a u nekim slučajevima teško se mogu odvojiti jedna od druge”, kaže Wagner.

    Upravo bi to, kako očekuje Wagner, moglo talibanima otežati definiranje njihovog odnosa s Al Qaedom nakon što su došli na vlast. Stoga će se, prema njegovom mišljenju, mnogo toga razjasniti na lokalnoj, a ne na nacionalnoj razini.

  • Plenković se u Kijevu obraćao na ukrajinskom: Krim je Ukrajina

    Plenković se u Kijevu obraćao na ukrajinskom: Krim je Ukrajina

    Hrvatski premijer Andrej Plenković je učestvovao na inauguracijskom samitu Krimske platforme prilikom čega je pružio podršku Ukrajini u naporima da riješe problem s Rusijom, međutim on je govorio na ukrajinskom jeziku.

    U uvodnom obraćanju, Plenković je u jednom dijelu na njihovom jeziku kazao da Hrvatska u potpunosti podržava teritorijalni integritet Ukrajine, njenu cjelovitost i suverenost te je upozorio na kršenja prava stanovnika Krima. Obraćanje je na kraju završio riječima “Krim je Ukrajina”, također na ukrajinskom.

    Korisnike društvenih mreža, na kojima “kruži” videosnimak Plenkovićeveg obraćanja, ovo najviše asocira na pokušaj srbijanskog predsjednika Aleksandra Vučića da govori kineski jezik.
    Krimskom forumu koji se održava u Kijevu se odazvalo 45 predstavnika zemalja i organizacija, a poslata je poruka da je okupacija Krima nezakonita i neprihvatljiva.

  • Njemačka umjesto lokdauna uvodi pravilo “3G”

    Njemačka umjesto lokdauna uvodi pravilo “3G”

    Savezna država i njemačke pokrajine donijele su zajedničku odluku da od ponedjeljka (23. avgusta) građani neće moći u kafanu ili bioskop ako nemaju dokaz o vakcinaciji, negativnom testu ili o preležanom kovidu.

    Pristup javnim prostorijama u Njemačkoj od ponedjeljka (23. avgusta) imaju samo osobe koje su vakcinisane, negativno testirane ili su preležale bolest pa imaju potvrdu da su ozdravile. Prema dogovoru savezne države i pokrajina, ova pravila važe za klinike, domove za stare osobe, teretane, bazene, frizerske salone, hotele, restorane i razne priredbe.

    Ovo pravilo se zove “3G” pošto na njemačkom sve tri riječi – vakcinisan, testiran i ozdravio – počinju slovom “g” (geimpft, getestet, genesen).

    Prošle subote je incidencija za sedam dana – broj oboljelih na 100.000 stanovnika – prvi put od maja premašila 50. Najveći skok broja novozaraženih ima Sjeverna Rajna-Vestfalija, tamo je 99,2 novih slučajeva kovida na 100.000 stanovnika u posljednjih sedam dana, dok je na drugom mjestu Berlin. U glavnom gradu Njemačke ta brojka iznosu 67,3.

    Njemački prosjek je u ponedjeljak ujutru skočio na 56,4.

    Ponovo više pacijenata u bolnicama
    Raste i broj pacijenata oboljelih od kovida koji moraju da se zbrinu u bolnicama. Naročito su pogođene osobe koje imaju između 35 i 59 godina. Skoro sve nove infekcije je prouzrokovao zarazniji delta soj.

    Prema podacima Instituta “Robert Koh” ljudi koji imaju potpunu vakcinacionu zaštitu manje često se zaraze, a oni koji se ipak razbole veoma rijetko imaju teži oblik bolesti. Doduše, od februara se uprkos vakcinaciji zarazilo više od 13.000 ljudi. Ali samo 2,4 odsto pacijenata koji imaju između 18 i 59 godina, a liječe se na stanicama intenzivne njege, vakcinisani su u potpunosti.

    Institut “Robert Koh” je od početka pandemije registrovao 3,9 miliona oboljelih osoba. Mlađe osobe koje su zakoračile u treću deceniju života – a broj vakcinisanih među njima je posebno mali – obolijevaju od kovida deset puta više u odnosu na ljude koji imaju između 65 i 84 godine.

    Tempo vakcinisanja se prošle nedjelje u Njemačkoj znatno usporio. U punom obimu vakcinisano je 58,8 odsto ljudi, a 63,9 odsto s najmanje jednom dozom.

    Sa “3G” kroz jesen i zimu
    Pokrajinski premijer bavarske Markus Zeder (Hrišćansko-socijalna unija, CSU) ne želi više da se orijentiše samo na osnovu incidencije: “Na osnovu visoke vakcinacione kvote, metodologija koje se primjenjivala u prava tri talasa, dakle incidencija, nije više odgovarajuća”, rekao je Zeder za minhenske medije. On se zalaže za to da se mnogo više uzme u obzir situacija u bolnicama i da se napravi “neka vrsta bolničkog semafora” koji će označavati crvenu liniju.

    Njemački ministar zdravstva Jens Špan (Hrišćansko-demokratska unija, CDU) isključio je mogućnost da se ljudima koji su potpuno ozdravili ili vakcinisanim osobama ubuduće ograničavaju kontakti i izlasci. On je dodao da je cilj da se kroz jesen i zimu prođe bez dodatnih mjera, uz pomoć pridržavanja poznatih pravila o boravku u javnom prostoru – distanci, higijeni i maskama – kao i uz pomoć pravila “3G” u zatvorenim prostorijama, i naposlijetku uz geslo “vakcinisanje, vakcinisanje, vakcinisanje”.

    Ministar privrede Peter Altmajer (CDU) izjavio je za medijsku grupu iz Esena: “Prema svemu što sada znamo, možemo da izbjegnemo novo zatvaranje za vakcinisane i one koji su ozdravili.”

    Sličnu izjavu je dala i njemačka ministarka Kristine Lambreht (Socijaldemokratska partija Njemačke, SPD). Ona je za nedjeljno izdanje lista Velt rekla da isključuje novi lokdaun ili posebne zakone o vanrednom stanju, za nju je to nezamislivo. “To jedva da bi se moglo opravdati kada je većina stanovništva vakcinisana”, rekla je ona.

    Pravilo “3G” izazvalo je nezadovoljstvo ugostitelja i hotelijera. Menadžerka udruženja ove branše (Dehoga) Ingrid Hartges, smatra da će sprovođenje ovih mjera biti zahtjevno, i da preti smanjivanje prihoda.

  • Američka agencija za lijekove dala potpuno odobrenje za Pfizer vakcinu

    Američka agencija za lijekove dala potpuno odobrenje za Pfizer vakcinu

    Američka agencija za hranu i lijekove dala je u ponedjeljak potpuno odobrenje za vakcinu Pfizer/BioNTech za osobe starije od 16 godina.

    Ovo je prva vakcina protiv koronavirusa koju je u potpunosti odobrila FDA, a očekuje se da će otvoriti vrata većem broju vakcina. Potpuno odobrenje moglo bi povećati upotrebu i možda pridobiti i pojedine ljudi koji oklijevaju na vakcinaciju.

    Vakcina Pfizer/BioNTech odobrena je za hitnu upotrebu u Sjedinjenim Američkim Državama od sredine decembra za osobe starije od 16 godina. U maju je ovlaštenje prošireno na dob od 12 i više godina.

    Od 170 miliona ljudi u SAD-u koji su potpuno vakcinisani protiv Covid-19, više od 92 miliona je primilo vakcinu Pfizer/BioNTech.

    Zvaničnici su ovog vikenda razgovarali o tome kako se pripremiti za vakcinaciju nakon što je FDA dala potpuno odobrenje, s obzirom na to da će to biti velika prilika za poticanje na vakcinaciju.

  • Bajden: Moguće produženje roka evakuacije poslije 31. avgusta

    Bajden: Moguće produženje roka evakuacije poslije 31. avgusta

    Predsjednik SAD Džozef Bajden izjavio je da se ubrzava “teška i bolna” evakuacija Amerikanaca i desetina hiljada drugih ljudi iz Kabula i najavio mogućnost da se rok za napuštanje Avganistana, koji je postignut sa talibanima, produži i nakon isteka krajnjeg roka, 31. avgusta.

    Bajden je branio svoju odluku o okončanju sukoba i insistirao da bi izlazak svih Amerikanaca iz Avganistana bio težak i u najboljim mogućim okolnostima.

    Kritičari optužuju Bajdena za ozbiljan propust u rasuđivanju jer je predugo čekao da naredi početak evakuacije, koja se nakon neočekivano brzog pada vlade u Kabulu ozbiljno iskomplikovala, prenosi AP.

    “Evakuacija više hiljada ljudi iz Kabula je teška i bolna, bez obzira kada je počela. Isto bi bilo i da smo počeli da evakuišemo prije mjesec dana jer ne postoji način da se ovoliki broj ljudi izvede iz Avganistana bez patnje i gubitaka koje i sami vidimo na TV”, rekao je Bajden i potvrdio da su u toku razgovori o potencijalnom produženju vazdušne evakuacije i po isteku krajnjeg roka, 31. avgusta.

    Ipak, on je izrazio nadu da rok neće morati da se produžava, ali je i najavio mogućnost konsultacija o tom pitanju sa talibanima.

  • Zelenski obećao da će učiniti sve da vrati Krim

    Zelenski obećao da će učiniti sve da vrati Krim

    Ukrajinski predsjednik obećao je u ponedjeljak da će učiniti sve što može kako bi vratio poluotok Krim, koji je pripojen Rusiji prije sedam godina, i pozvao međunarodne saveznike da podrže ove napore.

    Predsjednik Volodimir Zelenski govorio je na samitu Krimske platforme, koji je Ukrajina organizovala da pojača pritisak na Rusiju zbog aneksije 2014.godine koju je veći dio svijeta proglasio nezakonitom. Zbog toga su odnosi Rusije i Zapada na veoma lošem nivou kakav nije bio još od Hladnog rata, piše AP.

    U svom uvodnom izlaganju, Zelenski je obećao “učiniti sve što je moguće kako bi vratio Krim, tako da Krim, zajedno s Ukrajinom, postane dio Evrope”.

    “Za to ćemo upotrijebiti sva moguća politička, pravna i prije svega diplomatska sredstva”, rekao je Zelenski i dodao da Kijevu treba “učinkovita podrška na međunarodnom nivou”.

    Na samitu su učestvovali najviši dužnosnici iz 46 zemalja i blokova, uključujući Sjedinjene Države, Evropsku uniju i Tursku.

    Glasnogovornik Kremlja Dmitrij Peskov osudio je samit kao “antiruski događaj”.

    Zelenski je optužio da je Rusija Krim pretvorila u “vojnu bazu” i “uporište za Rusiju da pojača svoj uticaj na crnomorsku regiju”. Rekao je da je Moskva utrostručila svoju vojnu prisutnost na Krimu.

    U aprilu je Rusija povećala broj vojnika blizu svojih granica s Ukrajinom, uključujući i Krim, što je izazvalo bijes međunarodne zajednice.

    Na samitu je bilo zastupljeno svih 30 država članica NATO -a.

    “Okupacija Krima dovodi u sumnju učinkovitost cijelog međunarodnog sigurnosnog sistema”, rekao je ukrajinski predsjednik.

    Naglasio je da bez povjerenja u međunarodni sigurnosni sistem niti jedna država ne može biti sigurna da neće postati sljedeća žrtva okupacije.

  • Dvogodišnja djevojčica stradala u stampedu na aerodromu u Kabulu

    Dvogodišnja djevojčica stradala u stampedu na aerodromu u Kabulu

    Očajna majka opisala je trenutak čistog užasa u kojem je njena dvogodišnja kćerka nasmrt pregažena na kabulskom aerodromu.

    Djevojčica je stradala u stampedu koji je nastao dok je gomila ljudi pokušavala da se ukrca u avion i pobjegne od talibanskog režima.

    “Moje srce krvari. To je bilo kao da se davim i pokušavam da držim svoje dijete iznad vode”, rekla je za New York Times očajna majka, inače bivša radnica jedne američke organizacije u Kabulu.

    Žena je rekla da je njena porodica – muž, dvogodišnja kći, nemoćni roditelji, tri sestre i rođak – pokušala da se ukrca u avion na aerodromu Hamid Karzai, kako bi pobjegli iz zemlje, kad je gomila ljudi nagrnula prema ulaznim vratima.

    Pokušala je da pronađe kćerku, ali našla je samo njeno beživotno tijelo nakon što ju je gomila pregazila, prenosi Telegraf.

    “Osjetila sam čisti užas, nisam mogla da je spasim” rekla je.

    Majka je dodala i da je malena tokom čitavog haosa bila veoma hrabra.

    Kad su se u njihovom komšiluku začuli pucnji, rekla je malenoj da je to vatromet.

    “Moje dijete je bilo tako hrabro. Kad bi čula pucnje, samo bi povikala: “Petarde!” kaže slomljena majka.

    Ona otkriva da njena porodica, poslije svega, ne planira da se vrati na aerodrom.

    “Radije ću umrijti na dostojanstven način, nego ovako” rekla je.

    “Dešava se da ljudi budu prignječeni i pregaženi do smrti. Paravojne snage počele su da izvlače ljude iz gomile, a medicinski timovi pružaju pomoći povrijeđenima. Mrtvi su pokriveni bijelim čaršavima” rekao je novinar Skaj Njuza Stjuart Remzi.

    Američka ambasada poručila je svim američkim državljanima da se drže podalje od aerodroma zbog potencijalne opasnosti kod ulaznih vrata.

    Taj savet je u direktnoj suprotnosti s podsticajima predsjednika Džoa Bajdena, da američki državljani treba da nastave put prema aerodromu gdje je do sada poginulo već desetine ljudi.