VRBAS Media

Kategorija: Svijet

  • Kriza u BiH na dnevnom redu ministara spoljnih poslova EU

    Kriza u BiH na dnevnom redu ministara spoljnih poslova EU

    Situacija u BiH tema je sastanka koji će danas održati ministri spoljnih poslova EU, najavljeno je iz EU.

    Kako su naveli u saopštenju, BiH se suočava sa jednom od najdubljih političkih kriza od kraja oružanih sukoba 1995. godine.

    Savjet je izrazio žaljenje zbog produžene političke krize u BiH, navedeno je na sajtu EU.

    Peter Sijarto, mađarski ministar spoljnih poslova, rekao je da u okviru priprema za ovaj sastanak telefonom razgovarao sa Miloradom Dodikom, srpskim članom Predsjedništva BiH.

    Sijarto je naglasio da je politika sankcija propala i da samo podstiče neprijateljstvo.

    “Ponovo smo potvrdili našu posvećenost teritorijalnom integritetu zemlje i poštovanje međunarodnih sporazuma, uključujući Dejtonski sporazum”, naveo je Sijarto.

    Podsjetimo, Žozep Borel, visoki predstavnik EU za bezbjednost i spoljnu politiku, pozvao je 11. februara sve lidere u BiH da nastave ozbiljan i smislen dijalog da bi se osiguralo dugoročno i održivo rješenje aktuelne političke krize u zemlji.

    Inače, ministri će danas razgovarati i o ruskom vojnom nagomilavanju nedaleko od Ukrajine i o evropskog bezbjednosnoj situaciji. Sastankom ce predsjedavati Borelj.

  • Ukrajina: Rusiju treba odmah zaustaviti, vrijeme je za sankcije

    Ukrajina: Rusiju treba odmah zaustaviti, vrijeme je za sankcije

    Vrijeme je da Zapad uvede barem dio sankcija koje je pripremio protiv Rusije, poručio je ukrajinski ministar vanjskih poslova Dmitro Kuleba.

    “Rusiju treba odmah zaustaviti. Vidimo kako se događaji odvijaju”, izjavio je ministar Kuleba.
    Njegova je izjava uslijedila ubrzo nakon što su Rusija i Bjelorusija odlučile produžiti vojne vježbe u blizini ukrajinske granice i dok zapadni čelnici upozoravaju na skoru rusku invaziju dok se sukobi pojačavaju u istočnoj Ukrajini.

    “Vrijeme je za djelovanje. Službeno izjavljujem da postoje svi razlozi da se odmah može provesti barem dio sankcija pripremljenih protiv Rusije”, rekao je Kuleba na brifingu na minhenskoj konferenciji o sigurnosti.


    U isto vrijeme mediji javljaju kako se nastavlja evakuacija civila iz Donjecka i Luganska, koji se nalaze u ukrajinskoj regiji Donbas.

  • Zaharova: Lavrov i Le Drijan u ponedjeljak razgovaraju telefonom

    Zaharova: Lavrov i Le Drijan u ponedjeljak razgovaraju telefonom

    Ministri spoljnih poslova Rusije i Francuske Sergej Lavrov i Žan-Iv Le Drijan razgovaraće sutra telefonom, izjavila je portparolka ruskog Ministarstva spoljnih poslova Marija Zaharova.

    “U skladu sa dogovorima, Sergej Lavrov je bio spreman da danas razgovara sa francuskim kolegom. Le Drijan nije mogao. Dakle, telefonski kontakt je zakazan za ponedeljak”, rekla je ona za TAS S.

    Predsednik Francuske Emanuel Makron i njegov ruski kolega Vladimir Putin saglasili su se danas da se u narednim satima omogući održavanje sastanka radne grupe s ciljem postizanja primirja na liniji kontakta u Ukrajini, saopštila je Jelisejska palata.

    Putin i Makron su se snažno angažovali da preduzmu sve korisne akcije radi, kako navodi zvanični Pariz, “izbegavanja eskalacije, smanjenja rizika i očuvanja mira”.

  • Putin Makronu: NATO podstiče Ukrajinu na vojno rješenje Donbasa

    Putin Makronu: NATO podstiče Ukrajinu na vojno rješenje Donbasa

    Predsjednik Rusije Vladimir Putin rekao je u današnjem telefonskom razgovoru sa francuskim kolegom Emanuelom Makronom da su uzrok eskalacije situacije u Donbasu provokacije ukrajinskih snaga, saopštio je Kremlj.

    Putin je takođe istakao da NATO dotura oružje Ukrajini i podstiče je na vojno rješenje situacije u Donbasu, prenosi RIA Novosti.

    Telefonski razgovor Makrona i Putina trajao je jedan sat i 45 minuta, navela je Jelisejska palata.

    Prema navodima francuskog predsjedništva, današnji razgovor Putina i Makrona, poslije njihovog sastanka 7. februara u Moskvi, predstavlja “posljednje moguće i neophodne napore da se izbjegne veliki sukob u Ukrajini”, prenose francuski mediji.

  • Blinken: Diplomatija sve dok se ne pokrenu tenkovi i avioni

    Blinken: Diplomatija sve dok se ne pokrenu tenkovi i avioni

    Američki državni sekretar Entoni Blinken izjavio je danas da sve što se dešava na terenu oko Ukrajine, uključujući najavu produženja vojnih vježbi Rusije i Bjelorusije, sugeriše da je svijet na ivici “ruske invazije” na Ukrajinu.

    Blinken je za CNN rekao da su Sjedinjene Američke Države do posljednjeg trenutka posvećene tome da iskoriste svaku priliku da diplomatskim putem odvrate ruskog predsjednika Vladimira Putina od “invazije”.

    “Vjerujemo da je predsjednik Putin donio odluku, ali dok se tenkovi stvarno ne pokrenu i avioni ne polete, koristićemo svaku priliku i svaki minut da vidimo da li diplomatija još može da odvrati predsjednika Putina da to nastavi”, istakao je Blinken.

    Dodao je da je predsjednik SAD Džozef Bajden spreman da razgovara sa ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom u bilo kom formatu ako će to pomoći u sprečavanju rata.

  • Peskov: Stalna predviđanja invazije su provokativna

    Peskov: Stalna predviđanja invazije su provokativna

    Stalna predviđanja Zapada o ruskoj invaziji na Ukrajinu su provokativna i mogu imati negativne posljedice, izjavio je danas portparol Kremlja Dmitrij Peskov.

    • Svakodnevno objavljivati datum za invaziju Rusije na Ukrajinu je veoma loša praksa – rekao je Peskov državnoj televiziji “Rusija 1”.

    Prema njegovim riječima, činjenica je da to direktno dovodi do povećanja napetosti.

    • Kada tenzija eskalira do maksimuma, kao što je sada, na primjer, na liniji kontakta u istočnoj Ukrajini, onda svaka varnica, svaki neplanirani incident ili svaka manja planirana provokacija može dovesti do nepopravljivih posljedica – rekao je Peskov i dodao da sve to može imati štetne posljedice.

    Američki predsjednik Džozef Bajden rekao je u petak da je ubijeđen da je ruski predsjednik Vladimir Putin donio odluku da izvrši invaziju na Ukrajinu, i iako još ima prostora za diplomatiju, očekuje da će Rusija krenuti na tu zemlju u narednim danima.

    Rusija je više puta negirala da se priprema za invaziju na Ukrajinu.

    Peskov je naveo da Putin ne obraća pažnju na takve izjave sa Zapada.

  • Proglašena vanredna situacija

    Proglašena vanredna situacija

    Raspletu ukrajinskog čvora i dalje se ne nazire kraj. Vlasti samoproglašene Narodne Republike Lugansk (LNR) saopštile su danas da su dva civila poginula u pokušaju oružanih snaga Ukrajine da se probiju kod sela Pionerskoje, nedaleko od granice s Rusijom, a u Voronješkoj oblasti u Rusiji proglašena je vanredna situacija zbog priliva građana koji se evakuišu iz oblasti u kojima su tenzije najizraženije.

    Za to vrijeme nastavljaju se optužbe Vašingtona da se Moskva sprema za rat, uprkos konstantnim odgovorima da to nije istina.

    Britanski premijer Boris Džonson otišao je danas i korak dalje, navodeći da Rusija planira nešto što bi mogao biti po obimu najveći rat u Evropi od 1945. godine. Zaprijetio je da će SAD i Velika Britanija onemogućiti ruskim kompanijama pristup američkim dolarima i britanskim funtama ukoliko Kremlj naredi invaziju na Ukrajinu.

    S druge strane, portparol Kremlja Dmitrij Peskov poručio je juče da je Rusija, koja je preživjela toliko ratova, posljednja država u Evropi koja uopšte želi da izgovori riječ “rat”.

    “Moskva poziva Zapad na razum. Pozivamo vas da se zapitate koja je svrha da Rusija nekoga napada? Pozivamo vas da se sjetite istorije. Pa, tako da kažem, neki na Zapadu ne stoje baš dobro sa isto-rijom, kao što smo se nedavno uvjerili. Ali podsjećamo vas da Rusija nikada tokom svoje istorije nije nikoga napala”, rekao je on za TV Rusija 1. Dodao je da predsjednik Rusije Vladimir Putin ne obraća pažnju na zapadne izjave o datumima na-vodne ruske invazije na Ukrajinu, ali je istakao da je to element provokacije i da dovodi do eskalacije tenzija.

    Upozorio je da su tenzije na liniji dodira u Donbasu eskalirale do maksimuma i da svaka varnica ili manja planirana provokacija može dovesti do nepopravljivih posljedica.

    Marija Zaharova, portparolka ruskog Ministarstva spoljnih poslova, smatra da ukrajinski predsjednik Vladimir Zelenski ne shvata da Zapadu nije potrebna jaka Ukrajina.

    “Nerazumijevanje predsjednika Ukrajine da Zapadu nije potrebna jaka njegova zemlja i diskusije o tome zašto se novac daje samo pod uslovima da Kijev sprovede reforme, katastrofa je državnosti”, napisala je juče Zaharova na Telegramu.

    Kako bi dokazao da je spreman da sarađuje s ciljem rješavanja krize, Zelenski je u subotu pozvao Putina da se sastanu i razgovaraju.

    “Ne znam šta predsjednik Ruske Federacije želi, tako da predlažem sastanak”, kazao je Zelenski na minhenskoj bezbjednosnoj konferenciji, gdje se sastao i s američkom potpredsjednicom Kamalom Haris, prenijela je agencija AP.

    Ukrajinski predsjednik je dodao da Rusija može da izabere lokaciju sastanka.

    “Ukrajina će nastaviti da slijedi samo diplomatski put radi mirnog rješenja”, naveo je Zelenski, koji je na toj konferenciji kazao da bi Ukrajina mogla da odustane od svog višedecenijskog statusa nenuklearne nacije i anulira odluku koju je donijela kada se odrekla svog atomskog oružja poslije raspada Sovjetskog Saveza.

    Istakao je da se Ukrajina 1994. godine pridružila Budimpeštanskom memorandumu i odrekla se svog nuklearnog naoružanja u zamjenu za bezbjednosne garancije, sugerišući da bi taj potez mogao biti poništen u slučaju prijetnje od susjedne Rusije, prenila je “Russia Today”.

    Stoltenberg: Ako hoćete manje NATO-a, dobićete više
    Ako Rusija želi da nas podijeli, dobiće, zapravo, potpuno suprotno, dobiće kohezivniju Sjevernoa-tlantsku alijansu, izjavio je generalni sekretar NATO-a Jens Stoltenberg proteklog vikenda na minhenskoj konferenciji o bezbjednosti.

    “Ako Rusija želi manje snaga NATO-a kod svojih granica, dobiće suprotno – dobiće više NATO-a”, rekao je on.

    Ponovo je pozvao Rusiju da povuče svoje snage s granica Ukrajine i otpočne diplomatske pregovore u cilju rješavanja krize.

    Makron i Putin razgovarali skoro dva sata
    Predsjednik Francuske Emanuel Makron razgovarao je juče s predsjednikom Rusije Vladimirom Putinom o krizi u Ukrajini.

    “Telefonski razgovor s predsjednikom Putinom trajao je jedan sat i 45 minuta”, navela je Jelisejska palata.

    Poslije Putina, Makron je trebalo da telefonski razgovara i s predsjednikom Ukrajine Vladimirom Zelenskim. Prema navodima francuskog predsjedništva, novi razgovor Putina i Makrona, poslije njihovog sastanka 7. februara u Moskvi, predstavlja posljednje moguće i neophodne napore da se izbjegne veliki sukob u Ukrajini, prenijeli su fran-cuski mediji.

  • Zelenski pozvao na hitan prekid vatre

    Zelenski pozvao na hitan prekid vatre

    Predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski pozvao je danas na hitan prekid vatre u istočnom dijelu zemlje, gdje su se sukobi između proruskih snaga i ukrajinskih snaga pojačali tokom posljednjih dana.

    On je takođe rekao da Ukrajina podržava mirovne pregovore u okviru Trilateralne kontakt grupe (TCG), gdje Ukrajina zajedno učestvuje sa Rusijom i Organizacijom za evropsku bezbjednost i saradnju (OEBS), prenosi agencija Rojters.

    “Zalažemo se za intenziviranje mirovnog procesa. Podržavamo trenutno sazivanje TCG”, napisao je Zelenski na Twitteru.

  • Josep Borrell na Minhenskoj konferenciji: Situacija u BiH je zabrinjavajuća više nego ikada prije

    Josep Borrell na Minhenskoj konferenciji: Situacija u BiH je zabrinjavajuća više nego ikada prije

    Visoki predstavnik EU za vanjsku i sigurnosnu politiku Josep Borrell je govorio na sigurnosnoj konferenciji u Minhenu, a dotakao se i Bosne i Hercegovine kazavši da je duboko zabrinut zbog tenzija.

    “Situacija u BiH je sigurno zabrinjavajuća više nego ikada prije. Nikada nije bila laka, ali sada su centrifugalne sile zaista veoma zabrinjavajuće”, rekao je Borrell dodavši kako je pozvao Dodika da ga podsjeti na to da trebaju razgovarati o diskusiji.

    Također je naglasio da neće biti podjele Bosne i Hercegovine.

    “Mogu da vas uvjerim da smo, u bliskom kontaktu sa Sjedinjenim Državama, državni sekretar i ja smo izdali veoma ozbiljno upozorenje. Nećemo prihvatiti raspad i dezintegraciju Bosne i Hercegovine”, poručio je Borrell.

    On je apelovao i političke lidere u BiH i pozvao ih na odgovornost.

    “Apelujem na odgovornost političkih lidera Bosne i Hercegovine da izbjegnu raspad zemlje”, rekao je visoki predstavnik EU za spoljnu politiku.

    Naveo je i da će proces ustavnih i izbornih promjena biti dug, ali je pozvao lidere na provođenje reformi.

  • Mađarski šef diplomatije: Politika sankcija je propala, ionako imamo dovoljno tenzija u regionu

    Mađarski šef diplomatije: Politika sankcija je propala, ionako imamo dovoljno tenzija u regionu

    Mađarski ministar vanjskih poslova Peter Szijjarto je nakon telefonskog razgovora s članom Predsjedništva Bosne i Hercegovine Miloradom Dodikom rekao da je politika sankcija propala jer je samo pokrenula konfrontaciju na Zapadnom Balkanu.

    On je razgovarao s Dodikom u sklopu priprema za sastanak ministara vanjskih poslova Evropske unije u ponedjeljak u Briselu na kojem će biti riječi o situaciji u Bosni i Hercegovini. Pretpostavlja se da do sankcija neće doći zbog toga što ih, između ostalog, Mađari ne žele podržati.

    Szijjarto je tokom razgovora s Dodikom istakao da je jedino pravo rješenje za probleme na Zapadnom Balkanu “ubrzanje evropske integracije”.

    Dodao je da su mir i stabilnost na Zapadnom Balkanu osnovni nacionalni interes Mađarske.

    “Imamo dovoljno tenzija u našem regionu, ne treba nam više”, rekao je Szijjarto, dodajući da će Mađarska nastaviti da poziva EU da vodi dijalog sa izabranim liderima Zapadnog Balkana umjesto da im prijeti sankcijama.

    Osim toga, naveo da je Dodika uvjerio u posvećenost Mađarske teritorijalnom integritetu Bosne i Hercegovine i poštovanju međunarodnih ugovora, uključujući Dejtonski mirovni sporazum.