Britanska kraljica Elizabeta Druga pozitivna je na virus korona, potvrdila je Bakingemska palata.
Kraljica (95) ima blage simptome slične prehladi, ali nastavlja da obavlja lakše dužnosti u Vindzoru.
Ona će i dalje biti pod nadzorom ljekara i slijediće odgovarajuće instrukcije, piše “Dejli mejl”.
Prije nekoliko dana zaraženi su i princ Čarls i Kamila.
Ukrajina bi mogla da odustane od svog višedecenijskog statusa ne-nuklearne nacije i anulira odluku koju je donijela kada se odrekla svog atomskog oružja poslije raspada Sovjetskog Saveza, upozorio je ukrajinski predsjednik Vladimir Zelenski.
Govoreći na bezbjednosnoj konferenciji u Minhenu, Zelenski je istakao da se Ukrajina 1994. godine pridružila Budimpeštanskom memorandumu i odrekla se svog nuklearnog naoružanja u zamijenu za bezbjednosne garancije, sugerišući da bi taj potez mogao biti poništen u slučaju prijetnje od susjedne Rusije, prenosi Raša Tudej.
-Danas nemamo ni oružje ni obezbjeđenje. Izgubili smo dio naše teritorije, koja je po površini veća od Švajcarske, Holandije, Belgije. Što je najvažnije, izgubili smo milione naših građana. Svega toga Ukrajina više nema – rekao je Zelenski u subotu.
On je podsjetio da je Ukrajina tri puta pokušavala da pokrene konsultacije sa državama garantima Budimpeštanskog memoranduma u sklopu napora da se preispitaju uslovi tog dogovora, ali bez ikakvog uspjeha i stoga u Minhenu po četvrti, posljednji put “poziva na konsultacije”.
-Ako se konsultacije ne održe ili ne budu donijete konkretne odluke u vezi sa bezbjednosnim garancijama za našu državu, Ukrajina će imati puno pravo da vjeruje da Budimpeštanski memorandum ne funkcioniše i da su sve odluke donijete 1994. godine dovedene pod znak pitanja – rekao je Zelenski.
Prema njegovim riječima, “kolektivna osuda” zapadnih saveznika do sada se nije pretvorila u “kolektivne akcije”.
Bijela kuća saopštila je da bi Rusija mogla u svakom trenutku pokrenuti napad na Ukrajinu i da će američki predsjednik Džozef Bajden danas održati sastanak Savjeta za nacionalnu bezbjednost, kako bi razmotrili trenutnu situaciju.
Strateške nuklearne snage Rusije održale su juče vježbe koje je nadgledao predsjednik Vladimir Putin, a Vašington optužuje ruske trupe, grupisane duž ukrajinske granice, da se približavaju i da su spremne za neposredno dejstvovanje, prenio je Rojters.
Tokom jučerašnjih vojnih manevara, Vazdušno-kosmičke snage Ruske Federacije uspešno su lansirale hipersonične aerobalističke rakete Kinžal, sapštio je Kremlj.
Kako je navedeno na sajtu, pod rukovodstvom vrhovnog komandanta Oružanih snaga Vladimira Putina održana je planska vježba snaga strateškog odvraćanja, tokom koje su lansirane balističke i krstareće rakete Kinžal i Јars, prenijele su RIA Novosti.
Oko 950.000 stanovnika Donbasa podnijelo je zahtjev za dobijanje ruskog državljanstva, saopštio je poslanik Državne dume Viktor Vodolacki.
U ovom trenutku, državljanstvo Rusije je dobilo već više od 770.000 stanovnika Donbasa, dodao je on.
U Donbasu živi oko 2,2 miliona ljudi.
Јaka artiljerijska paljba po Donjecku se nastavlja od ranog jutra. Eksplozije se čule u različitim dijelovima grada.
Po širem rejonu grada je palo 25 granata, javljaju mediji.
Ukrajinske snage granatirale su više naselja u Donjeckoj Narodnoj Republici (DNR) na jugoistoku Ukrajine, koristeći minobacače kalibra 120 mm zabranjene sporazumima iz Minska, saopštila je rano misija DNR pri Zajedničkom centru za kontrolu i koordinaciju režima prekida vatre.
Ukupno dvadeset minobacača kalibra 120 mm lansirano je na naselja Komunarivka i Staromihajlivka, saopštile su vlasti DNR. Tokom noći, granatirana su u naselja Aleksandrovka, Staromihajlivka, Spartak i Zajcevo, sva u okolini Donjecka.
Prema neprovjerenim i nepotvrđenim informacijama zarobljeno je nekoliko ukrajinskih divezanta, a ranjena su dva DNR specijalca.
Do sada, u rusku Rostovsku oblast stiglo je oko 40.000 stanovnika Donbasa, saopštilo je Ministarstvo za vanredne situacije Rusije.
Više od 2.000 ljudi je poslato vozom u Voronješku i Kursku oblast.
Osnivač Microsofta Bil Gejts izjavio je da se dramatično smanjio rizik od korona virusa, ali je dodao da je sigurno da dolazi nova pandemija.
Gejts je za CNBC, na Minhenskoj bezbjednosnoj konferenciji, rekao da će vjerovatno to biti pandemija izazvana još jednim patogenom iz porodice korona virusa.
Međutim, Gejts je dodao da bi napredak u medicinskoj tehnologiji mogao da pomogne svijetu da se bolje izbori sa novom pandemijom, ako se već sada investira u nju.
“Imaćemo novu pandemiju. Sljedećeg puta biće u pitanju novi patogen”, rekao je Gejts.
On je ocijenio i da poslije dvije godine od početka pandemije korona virusa, on više nije toliko opasan pošto je globalna populacija stekla određeni nivo imuniteta.
Međutim, Gejts je rekao da je to na mnogim mjestima posljedica samog virusa, koji stvara određeni nivo imuniteta, i da je on “bolje uradio posao nego što je urađen sa vakcinama”.
“Šansa za teške bolesti, koja je uglavnom povezana sa starijim osobama, gojaznošću ili dijabetesom, takvi rizici su sada znatno smanjeni zbog izloženosti samom virusu”, rekao je on.
Gejsts je rekao da je već “prekasno” da se postigne cilj Svjetske zdravstvene organizacije da vakciniše 70 odsto svjetske populacije do sredine 2022. godine. Trenutno je 61,9 % svjetske populacije primilo najmanje jednu dozu vakcine protiv korona virusa.
On je rekao i da bi svijet u budućnosti trebalo da se kreće brže u razvoju i distribuciji vakcina, pozivajući vlade da u to ulažu sada.
“Sljedeći put bi trebalo da pokušamo da ih napravimo, umjesto za dvije godine, recimo za šest mjeseci”, rekao je Gejts, dodajući da standardizovane platforme, uključujući tehnologiju RNK (mRNA), to omogućavaju.
“Ceijna spremnosti za sljedeću pandemiju nije tako velika. To nisu klimatske promjene, pa ako budemo racionalni, sljedeći put ćemo je ‘uhvatiti’ ranije”, zaključio je on, prenosi “Telegraf.rs”.
Pentagon planira da ojača zalihe rijetkih minerala, kobalta i litijuma kako bi se smanjila dugoročna zavisnost od Kine, inače najvećeg dobavljača u tom sektoru u proteklih 30 godina.
Novi plan za zalihe bi trebalo da bude objavljen naredne nedjelje, skoro godinu dana nakon što je predsjednik SAD, Džozef Bajden, naredio da se preispita američki lanac snabdijevanja ovim rudama, prenosi Glas Amerike (VOA).
Rijetki minerali, kobalt i litijum se koriste u proizvodnji oružja nove generacije, borbenih aviona koje pravi Lockheed Martin i precizno navođene municije korporacije Raytheon Technologies.
Litijum je ključni sastojak baterija za električna vozila. Važan je da bi se ostvario plan Pentagona da prebaci svojih 170.000 netaktičkih vozila na režim prilikom kojeg ne emituju štetne emisije.
Sekretarijati za odbranu, energetiku i Stejt department, koji su, prema izvorima, napravili novi plan snabdijevanja, nisu odgovorili na upit za komentar, prenosi VOA. Još nije poznato odakle bi Pentagon nabavljao ove rude, u cilju da izbjegne Kinu.
SAD imaju samo jedno nalazište rijetkih minerala i nema mogućnosti za njihovu dalju preradu. Pentagon je do sada, za potrebe svojih rezervi, rijetke minerale kupovao od Kine, što je paradoks koji mnogi na Kapitol hilu žele da okočaju. Jedini aktivan rudnik litijuma u Americi je u Nevadi, ali mogućnosti proizvodnje su veoma ograničene, dodaje se.
NATO je premjestio svoje osoblje iz glavnog ukrajinskog grada Kijeva u Lavov na zapadu zemlje i u Brisel iz sigurnosnih razloga, rekao je u subotu dužnosnik NATO-a te ujedno potvrdio izvještaje norveškog portala VG.
Sigurnost našeg osoblja je najvažnija, pa je zbog toga osoblje premješteno u Lavov i Brisel. Uredi NATO-a u Ukrajini ostaju otvoreni, izjavio je dužnosnik ne navodeći detalje o broju i poslovima preseljenih.
NATO i države saveznice pomno prate i procjenjuju situaciju te će nastaviti poduzimati sve potrebne mjere, rekao je dužnosnik.
Lavov se nalazi na krajnjem zapadu Ukrajine, a mnoge zemlje su već premjestile svoje osoblje iz Kijeva.
Ria Novosti navode da su Oružane snage Ukrajine pokušale napasti proruske vojne položaje u oblasti Pionersky, odnosno luhansku policiju.
Resor samoproglašene republike je izvijestio o tome da su ukrajinske snage prešle rijeku i da su srušili nekoliko stambenih objekata u kojima je bilo civila.
“Oko pet ujutro, 20. februara, militanti 79. desantno-jurišne brigade pokušali su da napadnu položaje Narodne milicije. Usljed okršaja, neprijatelj je pretrpio gubitke i povukao se”, navodi se u njihovoj poruci.
Usljed djelovanja Oružanih snaga Ukrajine navode da je uništeno pet stambenih objekata, a da među civilnim stanovništvom ima mrtvih.
Proteklih dana situacija u Donbasu je ozbiljno eskalirala, sve češće se mogu čuti informacije o oružanim ispadima, a sa prostora Rostovske oblasti evakuisane su žene, djeca i stariji, dok je objavljena i opća mobilizacija.
Konflikt na istoku Ukrajine traje osam godina, a za to vrijeme, prema podacima UN-a, više od 13.000 ljudi je ubijeno, a oko 44.000 ih je povrijeđeno.