Kategorija: Svijet

  • NATO: Nikad nije kasno da Rusija prestane pripreme za rat u Ukrajini

    NATO: Nikad nije kasno da Rusija prestane pripreme za rat u Ukrajini

    Generalni sekretar NATO-a Jens Stoltenberg rekao je danas da nikada nije kasno da se prekinu pripreme za rat i pozvao Moskvu da prestane da se priprema za napad na Ukrajinu.

    “Nikada nije kasno da Rusija odstupi, da prestane da se priprema za rat i da otpočne diplomatske razgovore sa NATO i NATO saveznicima kako bi se pronašlo političko rješenje”, rekao je Stoltenberg na Minhenskoj sigurnosnoj konferenciji.

    On je rekao da će Rusija, ako želi da podijeli NATO, dobiti ujedinjeniji NATO.

    “A ako Rusija želi manje NATO-a na svojim granicama, dobija suprotno – više NATO-a”, dodao je Stoltenberg.

  • Rusiji će biti uskraćen pristup tržištu i visokim tehnologijama?

    Rusiji će biti uskraćen pristup tržištu i visokim tehnologijama?

    Moskva ne bi imala pristup finansijskim tržištima i visokotehnološkim proizvodima pod sankcijama koje Zapad priprema u slučaju da Rusija napadne Ukrajinu.

    To je rekla danas predsednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen na bezbednosnom skupu u Minhenu.

    Ona je to izjavila u vreme pojačanih tenzija oko namera Rusije prema Ukrajini i nakon jučerašnje izjave predsednika SAD Džoa Bajdena da je uveren u odluku ruskog predsednik Vladimir Putin da izvrši invaziju.

    Fon der Lajen je iznela detalje o planiranim sankcijama na godišnjoj bezbednosnoj konferenciji u Minhenu, na kojoj je ;govorila i potpredsednica SAD Kamala Haris.

    “Opasno razmišljanje Kremlja, koje dolazi direktno iz mračne prošlosti, može koštati Rusiju prosperitetne budućnosti”, rekla je Fon der Lajenova. Ona je navela da je Evropska komisija razvila “robustan i sveobuhvatan” paket finansijskih sankcija zajedno sa SAD, Britanijom i Kanadom.

    “U slučaju da Rusija napadne mi ćemo ograničiti pristup finansijskim tržištima ruskoj ekonomiji i nametnuti izvozne kontrole koje će je onemogućiti da modernizuje i širi svoju ekonomiju”, dodala je ona.

    Fon der Lajen je rekla da je Rusiji apsolutno neophodna visokotehnološka roba u čijoj proizvodnji EU dominira i koja se ne može lako zameniti. Visoka evropska zvaničnica rekla na tom skupu da Rusija nastoji da podrije konstrukciju evropske bezbednosti i flagrantno pokušava da ispiše nova pravila međunarodnog poretka.

    “Ne možemo dozvoliti da se to desi, suočeni smo sa flagrantnim pokušajima ponovnog pisanja pravila međunarodnog poretka”, rekla je Fon der Lajen na Minhenskoj bezbednosnoj konferenciji.

    Ona je takođe osudila savez Kine i Rusije formiran da se nametne “zakon jačeg”. Eskalacija poslednjih nedelja u Ukrajini gde Zapad strahuje od napada Rusije mogla bi da “preoblikuje ceo međunarodni poredak”, rekla je šefica Evropske komisije.

    Nemački kancelar Olaf Šolc rekao je da je tokom sastanka sa ruskim predsednikom Vladimirom Putinom u utorak stavio do znanja da će svako dalje kršenje teritorijalnog integriteta Ukrajine imati velike političke i ekonomske troškove za Rusiju.

    “Naglasio sam da neće zbog nas diplomatija biti neuspešna. Što više diplomatije bez naivnosti, to je naša težnja i za to koristimo sve kanale komunikacije”, rekao je Šolc.

    Zapadni lideri još nisu precizirali koja bi to ruska akcija izazvala sankcije. Francuski zvaničnik rekao je da bi invazija na teritoriju koja je trenutno pod kontrolom vlade u Kijevu pokrenula uvodjenje sankcija.

    Delovi istočne Ukrajine su pod kontrolom proruskih separatista koji se bore protiv ukrajinskih snaga od 2014, godine kada je Rusija anektirala ukrajinsko poluostrvo Krim.

  • Fon der Lajen u Minhenu: “Gasprom” isporučio gas Evropi na najnižim nivoima

    Fon der Lajen u Minhenu: “Gasprom” isporučio gas Evropi na najnižim nivoima

    “Gasprom” je tokom proteklih šest mjeseci isporučio gas Evropi na najnižim nivoima koji je mogao prema svojim ugovorima, izjavila je danas predsjednik Evropske komisije Ursula fon der Lajen.

    “Ono što smo vidjeli u posljednjih šest mjeseci je da je Gasprom isporučio gas na najnižem nivou”, rekla je ona na Minhenskoj bezbjednosnoj konferenciji.

    Prema njenim riječima, moraju da isporučuju po ugovoru.

    “Imaju ugovore u kojima se kaže plati ili isporuči. Tako često biraju plaćanje umjesto isporuke gasa, a isporuka Gasproma u našem skladištu ove godine je na najnižem nivou u posljednjih 10 godina”, rekla je ona.

  • Snažna eksplozija u Lugansku

    Snažna eksplozija odjeknula je večeras u Lugansku, a moguće je da se radi o eksploziji gasovoda, objavio je lokalni informativni centar.

    Kako je prenijela agencija Tass, objavljen je i video snimak eksplozije koja je osvijetlila nebo iznad Luganska.

    Za sada nema drugih informacija o eksploziji.

  • Opšta mobilizacija i u samoproglašenoj Luganskoj Narodnoj Republici

    Predsednik samoproglašene Luganske Narodne Republike (LNR) Leonid Pasečnik potpisao je ukaz o opštoj mobilizaciji, javljaju ruske agencije.

    “Doneo sam odluku da objavim opštu mobilizaciju na teritoriji Luganske Narodne Republike“, navedeno je u ukazu Pasečnika, navodi Interfaks.

    Prethodno je predsednik samoproglašene Donjecke Narodne Republike (DNR) Denis Pušilin proglasio opštu mobilizaciju.

    Pašinjin i Pasečnik objavil sui početak evakuacije građana u Rostovku oblast u Rusiji, navodeći da će predsednik Ukrajine Vladimir Zelenski uskoro izdati naređenje za napad na Donbas.

    Ukrajina, međutim, tvrdi da ne priprema operaciju u Donbasu.

  • Zaharova: U Donbasu genocid od strane Kijeva

    Zaharova: U Donbasu genocid od strane Kijeva

    Portparolka Ministarstva spoljnih poslova Marija Zaharova izjavila je da je ovo što se događa u Donbasu genocid od strane Kijeva.

    “A sada zapadni partneri dozvoljavaju sebi da sumnjaju u to da situacija tamo nije onakva kakva mi govorimo da jeste, da tamo nema masovnih grobnica, da to može biti lažna vest, da tamo situacija nije nalik na genocid. Ne, to zaista nije nalik na genocid, to i jeste genocid, prirodni. Možda nije u takvom obimu kao u Africi, ali zar treba da se operiše kvantitativnim parametrima ako sedam godina ginu djeca, žene, civilno stanovništvo, kada ljudi uopšte ne znaju šta je miran život, kada je za njih zvuk granate nešto sasvim normalno?”, izjavila je Zaharova za televiziju “NTV”.

    Stoltenberg: Ovo je najveća koncentracij vojske u Evropi od Hladnog rata
    Glavni sekretar NATO Jens Stoltenberg rekao je da vojska koju je Rusija nagomilala na granicama Ukrajine “najveća koncentracija vojnih snaga u Evropi od Hladnog rata”.

  • Većina Nijemaca protiv članstva Ukrajine u NATO

    Većina Nijemaca protiv članstva Ukrajine u NATO

    Većina Nijemaca je protiv prijema Ukrajine u NATO, barem u narednim godinama, pokazuje anketa “Dojčandtrend”.

    Prema anketi “Dojčlandtrend”, koja se redovno sprovodi za javni servis ARD, većina Nijemaca odbija prijem Ukrajine u NATO.

    Više od polovine anketiranih (53%) je protiv članstva – od toga je 31 odsto protiv članstva u narednim godinama, dok je čak 22 odsto protiv toga da Ukrajina ikada postane članica tog vojnog saveza, prenosi DW.

    Istovremeno, 28 odsto ispitanih Nijemaca s pravom glasa je protiv članstva te zemlje u NATO u trenutnoj situaciji, a 19 odsto ispitanih nije moglo ili nije htjelo da komentariše to pitanje.

    Pitanje članstva Ukrajine u NATO je centralna tačka u napetoj bezbjednosnoj situaciji u Evropi.

    Kao garanciju bezbjednosti, Rusija između ostalog zahtijeva da njena susjedna država ne bude primljena u NATO.

    Velika većina odobrava ukidanje pandmijskih mjera
    Istraživači su se bavili i odlukom njemačke savezne i pokrajinskih vlada o opsežnom ublažavanju mjera protiv korone i utvrdili da to nailazi na jasno odobravanje njemačkih građana: 67 odsto smatra taj korak prikladnim, 27 odsto neprikladnim.

    Savezna i pokrajinske vlade dogovorile su se da do kraja marta u velikoj mjeri ukinu aktuelne mjere protiv virusa korona, a simpatije za to preovladavaju u svim slojevima stanovništva i glasača.

    Najviše zagovornika ima u redovima Liberala (FDP) – 72 odsto i Alternative za Njemačku (AfD) 83 procenata. Nešto oprezniji su Nijemci stariji od 65 godina, ali i oni daju pretežno pozitivne ocjene za ukidanje mjera (57 do 34 odsto).

    Vladajuća koalicija ima podršku 48 odsto Nijemaca
    Ispitavanje javnog mnjenja “Dojčlandtrend” redovno postavlja pitanje: kako bi glasali da su u nedjelju izbori? Ove sedmice odgovor glasi: Socijaldemokrate (SPD) bi dobili 24 odsto glasova, dva procentna poena više nego prije dve nedjelje, a konzervativni Demohrišćani (CDU i CSU) ostali su najjača snaga sa 26 odsto, što je ipak za jedan procenat manje nego prije mjesec dana. Zeleni (15%) i Liberali (9%) takođe su izgubili po jedan procentni poen, AfD ostaje na 12 odsto, kao i Ljevica na svojih pet procenata.

    Sve u svemu, vladajuću koaliciju, SPD, Zeleni i FDP, podržava ukupno 48 odsto građana.

    Istraživanje “Dojčalndtrend” sprovedeno je 15. i 16. februara telefonom i onlajn na slučajnom uzorku od 1.202 osoba s pravom glasa u Njemačkoj.

  • Bajden: Uvjeren sam da je Putin donio odluku da će napasti Ukrajinu

    Bajden: Uvjeren sam da je Putin donio odluku da će napasti Ukrajinu

    Američki predsjednik Džozef Bajden obratio se povodom situacije u Ukrajini.

    “U zadnjih nekoliko dana vidjeli smo povećani broj kršenja vatre u istočnoj Ukrajini. Rusija u isto vrijeme tvrdi da Ukrajina planira lansirati veliki napad u istočnoj Ukrajini. To prkosi logici. Suludo je vjerovati da bi Ukrajina u ovom trenutku pokrenula napad kad se na njihovim granicama nalazi više od 150.000 ruskih vojnika”, rekao je Bajden.

    Kako je dodao, vjeruje da će u narednim sedmicama Rusija napasti Ukrajinu, što uključuje i Kijev, grad sa više od dva miliona stanovnika.

    “Zapad je ujedinjen i odlučan. Uvesćemo teške sankcije Rusije u slučaju daljnje agresije na Ukrajinu”, rekao je američki predsjednik.

    Na pitanje smatra li da je Vladimir Putin donio odluku o tome hoće li ili neće napasti Ukrajinu, Bajden je odgovorio: “U ovom trenutku mislim da je donio odluku. Uvjeren sam da je donio odluku da će napasti Ukrajinu”.

    “Ne mislim da Putin ozbiljno razmišlja o korištenju nuklearnog oružja. Teško je znati šta Putin misli”, dodao je.

  • Snažna oluja pogodila dijelove zapadne i sjeverne Evrope, milioni ljudi ugroženi

    Oluja Eunice zahvatila je Veliku Britaniju i rekordnom brzinom vjetrova prisilila milione da se sklone jer je ometala letove, vozove i trajekte širom zapadne i sjeverne Evrope. Stradalo je najmanje devet osoba.

    London je bio sablasno prazan nakon što je u britanskoj prijestolnici na snagu stupilo prvo “crveno” upozorenje za vremenske prilike, a što znači da postoji “opasnost po život”.
    Do noći, policija je saopćila da je žena u svojim 30-ima umrla nakon što je drvo palo na automobil u kojem je bila putnica. Jedan muškarac u svojim 50-im godinama također je stradao na sjeverozapadu Engleske nakon što su krhotine udarile u vjetrobran vozila u kojem je putovao, prema policiji Merseysidea.

    Izvan Britanije, u padu drveća poginule su tri osobe u Holandiji i jedan muškarac u 60-im godinama na jugoistoku Irske, dok je Kanađanin star 79 godina poginuo u Belgiji.

    Desetine domova evakuisano je u Hagu zbog straha da bi se crkveni toranj mogao srušiti. Na snimku se vidi kako se toranj klati i veliki komad krhotina pada na automobil.

    Kao i u Londonu, najviši nivo upozorenja na vremenske prilike proglašen je širom južne Engleske, Južnog Velsa i Holandije, sa velikim brojem zatvorenih škola i paralizovanim željezničkim saobraćajem.

    U međuvremenu, vjetar je doveo do nestanka struje za više od 140.000 domova u Engleskoj, uglavnom na jugozapadu i 80.000 u Irskoj.

    Eunice je izazvala visoke talase koji su zahvatili obalu Bretanje na sjeverozapadu Francuske, dok su Belgija, Danska i Švedska izdale meteorološka upozorenja. U sjevernoj Njemačkoj zaustavljeni su međugradski i regionalni vozovi.

    Trajekti preko Lamanša obustavljeni su prije nego što je engleska luka Dover ponovo otvorena kasno poslijepodne. Stotine letova su otkazane ili odgođene na londonskim aerodromima Heathrow i Gatwick i Schiphol u Amsterdamu.

    “Svi bismo trebali slijediti savjete i poduzeti mjere predostrožnosti kako bismo bili sigurni”, rekao je britanski premijer Boris Johnson koji je britansku vojsku stavio u pripravnost.

    Zvaničnik Agencije za životnu sredinu Roy Stokes upozorio je vremenske posmatrače i fotografe amatere da ne idu na britansku južnu obalu u potrazi za dramatičnim snimcima, nazvavši to “vjerovatno najglupljom stvari koju možete učiniti”.

    Vatrogasna brigada Londona proglasila je “veliki incident” nakon što je primila 550 hitnih poziva u nešto više od dva sata.

    Služba za kvarove RAC-a saopštila je da prima neuobičajeno mali broj poziva na glavnim britanskim putevima, što ukazuje na to da vozači “ozbiljno shvaćaju vremenska upozorenja i ne kreću”.


    Još jedna oluja Dudley, izazvala je poremećaje u transportu i nestanke struje kada je pogodila Britaniju u srijedu, iako šteta nije bila velika.

  • Bild: Srbi na Kosovu i Metohiji simbol stradanja

    Bild: Srbi na Kosovu i Metohiji simbol stradanja

    Francuski evroposlanik Dominik Bild izjavila je da su Srbi na Kosovu i Metohiji simbol stradanja i da je frapantno da se to događa u Evropi.
    Bildova, koja je Evropskom parlamentu podnijela prijedlog rezolucije o teškom položaju Srba na Kosovu i Metohiji, izrazila je nadu da će ovaj dokument biti ispraćen efektima.

    Na pitanje kako vidi rješenje za situaciju na Kosovu i Metohiji, Bildova je rekla da ostaje samo nada da će biti pravedno i da će biti uzeta u obzir i težnja srpskog naroda.

    “I pet država članica EU ne priznaje nezavisnost Kosova, koje se, dakle ne može smatrati završenom stvari”, rekla je Bildova za “Večernje novosti”.

    Bildova u prijedlogu rezolucije, između ostalog, protestuje što je Srbima na Kosovu i Metohiji nedavno bilo uskraćeno pravo da se izjasne na referendumu Srbije o promjeni Ustava, ukazala je na neprijateljstvo koje je iskazano prema Srbima u Hramu Hrista Sšasitelja u Prištini i izrazila zabrinutost zbog zahtjeva da se četiri srpska manastira sklone sa liste ugrožene svjetske baštine Uneska.

    Ukazala je i da je, prema izvještaju Međunarodnog centra za tranzicionu pravdu, 155 crkava i manastira oštećeno ili oskrnavljeno od 1999. godine.