VRBAS Media

Kategorija: Svijet

  • Kina pretiče SAD?

    Kina pretiče SAD?

    Kina nadmašuje Sjedinjene Države kada su u pitanju bežične mreže pete generacije ili 5G.

    To su napisali bivši izvršni direktor Gugla Erik Šmit i profesor vlade na Harvardu Grejem Alison u tekstu za Volstrit džurnal.

    Prema njihovim rečima, “oklevanje” američke vlade ostavilo je SAD “daleko iza u skoro svakoj dimenziji 5G, dok druge nacije, uključujući Kinu, trče napred”, prenosi Sputnjik.

    “Patetični učinak SAD u trci 5G je znak većeg neuspeha Amerike da održi korak sa Kinom u pogledu strateški važnih tehnologija”, napisali su oni. “Kina je takođe ispred Amerike u proizvodnji visoke tehnologije, zelenoj energiji i mnogim primenama veštačke inteligencije.”

    Šmit i Alison pozvali su Bajdenovu administraciju da 5G učini “nacionalnim prioritetom”, upozoravajući da će u suprotnom “Kina posedovati budućnost 5G”.

    Oni su istakli da je prosečna kineska brzina preuzimanja 5G značajno veća od one u SAD.

    “Brzina mobilnog interneta je centralni napredak 5G, koji omogućava novi domen prodornih aplikacija sa moćnim implikacijama na ekonomiju i nacionalnu bezbednost”, rekli su oni, prenosi RT.

    Dvojica stručnjaka su objasnila da će “korak ka stvarnim 5G brzinama dovesti do analognih otkrića u autonomnim vozilima, aplikacijama virtuelne stvarnosti kao što je metaverzum i drugim oblastima. Mnogo je aplikacija koje bi mogle da donesu prednost obaveštajnim agencijama neke zemlje i unaprede njene vojne sposobnosti.”

  • “Nezavisne” saznaju: Njemačka imenuje izaslanika za zapadni Balkan

    Njemačka vlada treba danas da imenuje Manuela Saracina, člana stranke Zelenih i bivšeg poslanika u Bundestagu kao posebnog izaslanika Njemačke za zapadni Balkan, saznaju ekskluzivno Nezavisne.

    Saracin je dobar poznavalac prilika na zapadnom Balkanu a pripada stranci koja trenutno drži resor spoljnih poslova Njemačke.

    Kako smo pisali u današnjem izdanju “Nezavisnih”, Njemačka se priprema da se značajnije angažuje na zapadnom Balkanu, pomogne evropske integracije a ujedno izoluje region u slučaju eskalacije krize na istoku Ukrajine.

    Ovu informaciju o imenovanju je za “Nezavisne” potvrdio naknadno i Josip Juratović, poslanik SPD-a u njemačkom Bundestagu, te je izrazio zadovoljstvo što će region, kako je rekao, imati nekoga pri ruci ko će im pomoći na putu demokratizacije i evropskih integracija.

    Saracin je tokom pregovora o formiranju nove vlade u Njemačkoj nakon prošlih parlamentarnih izbora u septembru prošle godine bio član delegacije Zelenih za pregovore o pitanjima evropskim poslovima.

    U svojoj političkoj karijeri značajan interes je posvetio BiH, ali se i javno izrazio i protiv stvaranja “trećeg entiteta” iako je izrazio razumijevanje za političke ciljeve Hrvata.

    Od prošlog saziva Savezne vlade tražio je jači angažman u BiH, a njegov prijedlog je bio da se EU manje fokusira na “etno lidere”.

  • Lavrov: Plaćenici sa Kosova, iz Albanije i BiH stigli u Donbas

    Lavrov: Plaćenici sa Kosova, iz Albanije i BiH stigli u Donbas

    Šef ruske diplomatije Sergej Lavrov rekao je da Moskva ima informacije da su plaćeni vojnici sa Kosova, Albanije i iz Bosne i Hercegovine poslati u Donbas.

    “Rusija pažljivo provjerava informacije koje sugerišu da se regrutuju plaćenici u regionu Donbasa iz samoproglašenog Kosova, Albanije i iz Bosne”, rekao je Lavrov na konferenciji za medije.

    “Njemački kancelar Olaf Šolc i svi drugi lideri NATO kažu da je alijansa defanzivna. Ruski predsjednik Vladimir Putin je na konferenciji za novinare poslije razgovora sa Šolcom podsjetio na bombardovanje 1999. godine. Šolc je rekao da je NATO intervenisao da bi spriječili genocid nad kosovskim Albancima, da je sve urađeno uspješno i da sada ovaj region cvjeta”, rekao je Lavrov.

    Kako je kazao, region je zapravo daleko od procvata.

    “Kosovo i neki drugi dijelovi zapadnog Balkana postaju leglo kriminla. Postoje teroristi, dileri droge. To je regrutovanje plaćenika koji učestvuju u sukobima koji se postepeno raspiruju.

    Ranije ovog mjeseca obavještajni podaci iz Donbasa pokazali su prisustvo britanskih i poljskih plaćenika koji djeluju u liniji fronta u istočnoj Ukrajini.

    Region je gurnut u građanski rat u proljeće 2014. godine, nakon državnog udara u Kijevu, koji su podržale SAD i Evropska unija.

  • Mediji: Eksplozija u centru Donjecka

    Mediji: Eksplozija u centru Donjecka

    Ruski medij RIA Novosti je objavio da je u centru Donjecka, grada koji drže proruski separatisti, odjeknula glasna eksplozija, i to samo nekoliko desetaka metara daleko od zgrade vlade samoproglašene Narodne Republike Donjeck (DNR).

    Za sada nema informacija o tome da li ima povrijeđenih ili poginulih u eksploziji.

    Prema navodima očevidaca, prethodno su se oglasile sirene za uzbunu.

    Vlasti samoproglašene Donjecke Narodne Republike najavile su ranije danas evakuaciju stanovništva na jugoistok Rusije zbog pojačanog granatiranja.

    Organizovana je evakuacija autobusima, a najprije će, kako je najavljeno, biti evakuisana djeca, žene i stariji ljudi.

  • Putin: Situacija u Ukrajini pogoršana

    Putin: Situacija u Ukrajini pogoršana

    Vladimir Putin je na press konferenciji s Aleksandrom Lukašenkom rekao da vidi “pogoršanje situacije u istočnoj Ukrajini”.

    Bez iznošenja dokaza, Putin je na presu iznio optužbe za “masovno i sistemsko kršenje ljudskih prava te diskriminaciju” ruske populacije u Ukrajini.

    Vlastima u Kijevu je poručio da krenu u pregovore s liderima separatista.

    Novinarima je kazao kako je spreman razgovarati sa zapadnim liderima o krizi u Ukrajini, ali ih je ponovo optužio da “ignorišu ruske sigurnosne zahtjeve”, te upozorio da “bilo kakav dogovor mora uključivati pravno obvezujuće jamstvo da će NATO zaustaviti širenje na istok”.

    Odbacio je prijetnje zapadnim sankcijama, kazavši kako će “Amerika i njihovi savenici uvijek naći neki razlog da uvedu finansijske sankcije” njegovom režimu.

    Ruski predsjednik Vladimir Putin je takođe rekao su da su vojne vježbe koje provodi ruska vojska “isključivo defanzivne i ne ugrožavaju nikoga”.

    Govoreći na zajedničkoj pres konferenciji s Aleksandrom Lukašenkom u Moskvu, Putin je rekao da će se zajedničke vojne vježbe s Bjelorusijom nastaviti do nedjelje.

    “Detaljno smo razgovarali o zajedničko obrambenom prostoru između Rusije i Bjelorusije. Nastavit ćemo poduzimati korake prema zajedničkoj obrani, naročito uzevši u obzir rastuću prisutnost NATO-a na granicama naših država”, rekao je Putin na pres konferenciji.

  • Rusija najavila vježbu nuklearnih snaga, Putin će nadgledati

    Rusija najavila vježbu nuklearnih snaga, Putin će nadgledati

    Ruski predsjednik Vladimir Putin će sutra nadgledati vježbe ruskih nuklearnih snaga u sklopu kojih je planirano lansiranje balističkih i krstarećih raketa, javlja agencija Interfaks pozivajući se na rusko ministarstvo odbrane.

    “Ruske oružane snage će 19. februara sprovesti zakazane vježbe snaga strateškog odvraćanja pod upravom vrhovnog vojnog komandanta Vladimira Putina, tokom kojih će biti lansirane balističke i krstareće rakete”, objavilo je rusko ministarstvo odbrane, a prenosi ruska agencija TAS S.

    Kako je istaklo Ministarstvo, vježbe strateškog odvraćanja “planirane su unaprijed radi provjere pripremljenosti vojnih komandnih centara, lansirnih borbenih timova, posade borbenih brodova, nosača raketa za izvršavanje dodijeljenih misija, kao i pouzdanosti nuklearnog i konvencionalnog oružja”.

  • Berlin želi izolovati zapadni Balkan od ukrajinske krize

    Berlin želi izolovati zapadni Balkan od ukrajinske krize

    Njemačka je posljednjih nekoliko sedmica preduzela veliku diplomatsku aktivnost da ublaži posljedice eventualnog zaoštravanja krize i izbijanja rata u Ukrajini na zapadni Balkan.

    Analena Berbok, njemačka ministrarka spoljnih poslova, u srijedu je o vezi Ukrajine i zapadnog Balkana razgovarala s Aleksandrom Šalenbergom, ministrom spoljnih poslova Austrije, koji je nakon ostavke Sebastijana Kurca kratko bio i premijer te zemlje.

    Oni su saopštili da EU treba da koordiniše svoj pristup prema Ukrajini i istovremeno omogući evropsku perspektivu zemljama zapadnog Balkana.

    “Potrebna nam je velika brzina u našoj spoljnoj politici kada je u pitanju hitna evropska perspektiva za zapadni Balkan”, rekla je Berbokova.

    Kako saznajemo, namjera Njemačke je preduprijediti moguće izbijanje napetosti na zapadnom Balkanu u slučaju mogućeg ograničenog sukoba između Rusije i Ukrajine oko NATO aspiracija ruskog zapadnog susjedstva.

    Čak i ako do sukoba i ne dođe, u Berlinu smatraju da će narednih mjeseci, pa možda i godina, trajati pregovori između Rusije i Ukrajine o trajnom rješenju problema koji su uzrokovali krizu. Prošli put, tokom administracije Donalda Trampa, bivšeg američkog predsjednika, upravo je Austrija igrala ulogu u predlaganju razmjene teritorija između Beograda i Prištine, što je Njemačka tada spriječila, a sada želi da preventivno spriječi.

    O zapadnom Balkanu je i Olaf Šolc, njemački kancelar, nedavno razgovarao sa Džoom Bajdenom, američkim predsjednikom, a sasvim je izvjesno da je tu temu spomenuo i Vladimiru Putinu, predsjedniku Rusije, s kojim je takođe imao sastanak. Podsjećanja radi, nakon tog sastanka Putin je optužio NATO da je bez odobrenja Savjeta bezbjednosti UN-a bombardovao Jugoslaviju i naglasio da se Rusija zalaže za poštovanje međunarodnog prava. Iako još nije jasno šta su Šolc i Putin dogovorili, za očekivati je da će ponovo biti oživljen minski proces o novom političkom uređenju Ukrajine, u koji je, osim Ukrajine, Rusije i Njemačke, uključena i Francuska, a Njemačka ne želi da se druga pitanja u Evropi povezuju s rješenjem ukrajinske krize.

    Da je njemačka poruka shvaćena i u Vašingtonu, svjedoči i izjava Gabrijela Eskobara, američkog prvog diplomate za zapadni Balkan, koji je tokom svjedočenja u Pododboru za Evropu Odbora za spoljne poslove Senata SAD rekao da su SAD svjesne potrebe da se paralelno pažljivo prate Ukrajina i zapadni Balkan, u kontekstu onoga što SAD smatraju negativnim ruskim djelovanjem u oba regiona, odnosno pokušaj da razvuku resurse evroatlantske zajednice na više regiona.

    “Pažljivo pratimo šta se dešava i imamo resurse da istovremeno pratimo oba regiona i pokušamo da izolujemo eventualni efekat”, rekao je Eskobar.

    Faris Kočan, ekspert za evropske integracije iz Slovenije, mišljenja je da SAD preuveličavaju prijetnju ratom kako bi lakše držale Evropu na okupu. “Crna Gora i Sjeverna Makedonija su već članice NATO-a, Hrvatska i Slovenija isto, i Rusija dobro zna da je taj prostor izgubljen. Ako neki efekat postoji, kao kad je u pitanju nezavisnost Kosova, mislim da se radi o pokušaju SAD da pritisnu EU da koordinišu sve što se dešava u vezi s Rusijom i Ukrajinom”, rekao je Kočan za “Nezavisne novine”.

  • Zašto omikron “ne uspijeva” na Kubi

    Zašto omikron “ne uspijeva” na Kubi

    Široko rasprostranjena vakcinacija protiv Kovida-19 na Kubi i rano uvođenje imunizacije djece pokazali su se ključnim u suzbijanju veoma zarazne omikron varijante prije nego što se uopšte proširila ostrvom, poručuju lokalni i međunarodni stručnjaci.

    Omikron je stigao na Kubu u decembru, ali je zabilježeno mnogo manje slučajeva nego u drugim zemljama, a infekcije su od tada pale za više od 80 odsto, pokazuju zvanični podaci, prenosi “Reuters”.

    Brazilski virusolog Amilkar Perez Riverol rekao je da, iako se broj slučajeva uveliko razlikuje od zemlje do zemlje u zavisnosti od stope testiranja, izgleda da omikron varijanta ima poteškoća da se zadrži na Kubi ili da izazove porast smrtnih slučajeva ili teže oblike bolesti.

    “Izgleda da omikron neće imati ni približno uticaj koji je delta soj imao na Kubi, pa čak ni uticaj koji ima u drugim zemljama, niti će vršiti pritisak na bolnički sistem kao u drugim zemljama”, rekao je Perez Riverol za “Reuters”.

    Naročito su mala djeca postala podložna širenju omikrona u mnogim zemljama, jer neke vakcine, uključujući one koje proizvode Pfizer, Moderna i Johnson&Johnson, tek treba da budu odobrene od strane zdravstvenih regulatora za osobe mlađe od 5 godina.

    Kuba je razvila sopstvene vakcine protiv kovida i postala prva zemlja u svijetu koja je započela masovnu vakcinaciju djece od dvije godine.

    Zdravstveni radnici na ovom karipskom ostrvu od tada su u potpunosti vakcinisali 1,8 miliona djece između dvije i 18 godina, ili više od 96 odsto od ukupnog broja, bez prijavljenih ozbiljnih neželjenih efekata, zvanični su podaci kubanskih zdravstvenih vlasti.

    Eduardo Martinez, predsjednik državne farmaceutske kompanije “BioCubaFarma”, saopštio je da je takva kampanja izdvojila Kubu u borbi protiv omikrona.

    “Na drugim mjestima u svijetu virus kruži više u pedijatrijskoj populaciji, ali to se ne dešava na Kubi”, rekao je Martinez.

    Lokalni i strani stručnjaci navode da su naglasak na imunizaciji djece, širok domet kampanje vakcinacije u zemlji i rasprostranjen “hibridni imunitet” koji dolazi od kombinacije preležane infekcije tokom prethodnih talasa praćenih vakcinacijom takođe pomogli da se spriječi masovnije širenje omikrona na Kubi.

    Kuba je u potpunosti vakcinisala 87 odsto svoje ukupne populacije, a skoro 94 odsto je primilo najmanje jednu dozu, što je svrstava među prve tri zemlje u svijetu meju onima koje imaju najmanje milion stanovnika, a što potvrđuju i zvanični podaci sajta “Naš svijet u brojkama”.

    Kubanski naučnici su saopštili prije masovnog širenja omikrona da njihove vakcine protiv Kovida-19 Abdala, Soberana 02 i Soberana Plus, koje su proteinskog tipa, pružaju više od 90 odsto zaštite od simptomatske bolesti kada se primjenjuju u tri doze, navodi “Reuters”.

  • Blinken i Lavrov dogovorili novi susret u Evropi, ali će do njega doći samo pod jednim uslovom

    Blinken i Lavrov dogovorili novi susret u Evropi, ali će do njega doći samo pod jednim uslovom

    Američki State Department saopćio je kako će se državni sekretar SAD-a Antony Blinken krajem sljedeće sedmice sastati s ministrom vanjskih poslova Rusije Sergejem Lavrovom, ali pod uslovom da Rusija ne izvrši invaziju na Ukrajinu u narednim danima.

    Posljednji put šefovi diplomatija Amerike i Rusije sastali su se 21. januara u Ženevi, a prema pisanju medija, novi susret bi se također mogao dogoditi na “neutralnoj” teritoriji, najvjerovatnije ponovno u Ženevi.
    Iako su Lavrov i Blinken nakon 21. januara obavili niz telefonskih razgovora, iz Moskve i Washingtona ističu kako su novi diplomatski susreti neophodni kako bi se smirile tenzije na istoku Evrope.

    “Državni sekretar SAD-a je u izlaganju na Vijeću sigurnosti UN-a istakao da je jedini odgovoran način za rješavanje ove krize diplomatija i dijalog. Predložili smo susret sljedeće sedmice u Evropi. Rusi su odgovorili na predložene datume koje prihvatamo, pod uslovom da ne izvrše invaziju na Ukrajinu”, rekao je glasnogovornik State Departmenta Ned Price.

    Price je također naglasio da ako Rusija izvrši invaziju u narednim danima, onda nikada nije ni bila spremna na diplomatsko rješavanje problema.

    “Ako oni izvrše invaziju u narednim danima, to će jasno pokazati da nikada nisu bili ozbiljni po pitanju diplomatije. Nastavit ćemo da koordiniramo aktivnosti s našim saveznicima i partnerima i insistirat ćemo na daljnjem angažmanu s Rusijom kroz Vijeće NATO – Rusija i OSCE”, saopšteno je iz State Departmenta.

    Pored stanja na istoku Ukrajine i oko granica ove države, Lavrov i Blinken bi tokom novog susreta trebali “otvoriti” i znatno širu temu koja se tiče ruskih sigurnosnih zahtjeva prema Briselu i Washingtonu.

    Nakon što je Rusija prije nekoliko sedmica objavila zahtjeve te je na njih dobila odgovore od NATO-a i SAD-a, jučer su ruski zvaničnici prema Zapadu uputili nova opažanja koja se tiču odgovora Zapada na zahtjeve.

    Oni su poručili da se ne slažu s formiranjem vojnih baza NATO-a na teritoriji država koje su ranije bile dio SSSR-a i nisu članice saveza. Također ističu da nije prihvatljivo korištenje infrastrukture tih zemalja za izvođenje bilo kakvih vojnih aktivnosti.

    “U nedostatku američke spremnosti da se dogovorimo o čvrstim, pravno obavezujućim garancijama za osiguranje Rusije od Sjedinjenih Država i njihovih saveznika (NATO), mi ćemo biti prinuđeni da odgovorimo, uključujući i provođenje mjera vojno-tehničke prirode”, stoji u odgovoru dostavljenom Sullivanu.

  • Baerbock o ruskim sigurnosnim zahtjevima: Podsjećaju na period Hladnog rata

    Baerbock o ruskim sigurnosnim zahtjevima: Podsjećaju na period Hladnog rata

    Ministrica vanjskih poslova Njemačke komentirala je situaciju u Ukrajini uoči početka Minhenske sigurnosne konferencije te je optužila Rusiju da ugrožava sigurnost Evrope svojim zahtjevima.

    U saopćenju koje je predstavlja svojevrsnu dobrodošlicu zvaničnicima zemalja koji će učestvovati na Minhenskoj konferenciji, Baerbock je poručila kako Moskva mora pokazati ozbiljne korake ka deeskalaciji.

    “Raspoređivanjem trupa bez presedana na granici s Ukrajinom i zahtjevima koji podsjećaju na Hladni rat, Rusija osporava temeljne principe evropskog mirovnog poretka”, rekla je Baerbock.

    Iako iz Moskve dolaze signali kako su zainteresovani za nastavak dijaloga sa Zapadom, Baerbock ističe kako takve najave moraju imati utemeljenje u djelima.

    “Spremnost da se uključe u pregovore mora biti potkrijepljena stvarnim ponudama za dijalog. Najavljeno povlačenje trupa mora biti potkrijepljeno povlačenjem koje se može provjeriti, a reafirmacije u vezi sporazuma iz Minska moraju biti potkrijepljene stvarnom spremnošću za uključivanje u pregovore”, ističe ministrica vanjskih poslova Njemačke.

    Na kraju, Baerbock je izjavila kako je šteta što Rusija ne želi učestvovati na konferenciji u Minhenu.

    “Veliki je gubitak što Rusija ne koristi ovu priliku. Konferencija pruža priliku da razgovaramo o tome kako se još uvijek možemo suprotstaviti prijetnjama nasiljem i vojnoj eskalaciji”, zaključila je Baerbock.

    Pored domaćina Njemačke, sastanku će prisustvovati i zvaničnici brojnih zemalja i organizacija. U Minhen bi tako trebala otputovati i potpredsjednica SAD-a Kamala Harris, generalni sekretar UN-a Antonio Guterres, šefica Evropske komisije Ursula von der Leyen, šef NATO-a Jens Stoltenberg kao i ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski.

    Na marginama Minhenske sigurnosne konferencije u subotu bi se trebali sastati i ministri vanjskih poslova zemalja G7 koji će također razgovarati o aktuelnoj situaciji u svijetu.