VRBAS Media

Kategorija: Svijet

  • Ruski mediji: Srušen mit o neosvojivosti

    Ruski mediji: Srušen mit o neosvojivosti

    Pre nedelju dana zgrada uprave metalurškog kombinata Azovstalj mogla je da se vidi samo dronom, a danas može da joj se priđe peške, javlja televizija Zvezda.

    “Srušen je mit o neosvojivosti citadele nacionalističkog puka ‘Azov'”, javila je ta televizija, a prenosi Sputnjik. Na toj deonici Azovstalja, ekipa Zvezde praktično je među prvima koji su uspeli da zađu duboko u kombinat, odnosno ceo kilometar.

    Kako kažu vojnici Narodne milicije DNR, snajperisti grupe Azov stalno menjaju položaje, koristeći režim tišine. Međutim, malo je verovatno da će išta pomoći snajperistima puka Azov – blokada fabrike polako pada, uz minimalne gubitke ruskih snaga i uz maksimalne za neprijatelja.

    Inače, puk Azov je dobrovoljačka jedinica u sastavu Nacionalne garde Ukrajine. To je ultradesničarska grupa poznata po svojoj neonacističkoj i paganskoj ideologiji. Protiv mnogih vođa i dobrovoljaca Azova u Rusiji pokrenut je krivični postupak.

  • Ukoliko se iz napuštenog tankera kod Jemena izlije nafta, čišćenje će koštati 20 milijardi dolara

    Ukoliko se iz napuštenog tankera kod Jemena izlije nafta, čišćenje će koštati 20 milijardi dolara

    Iz Ujedinjenih nacija su upozorili da je potonuće naftnog tankera FSO Safer neminovno i da bi to imalo devastirajući efekat, a operacija čišćenja bi koštala 20 milijardi dolara.

    FSO Safer je 45 godina star tanker na kojem se nalazi 1,1 milion barela sirove nafte i služio je kao plutajuća naftna platforma. Od 2015. godine privezan je u jemenskoj luci Hodeida bez da je servisiran.

    “Uticaj izlijevanja će biti katastrofalan. Učinak na okoliš bio bi ogroman… Naša procjena je da bi samo čišćenje nafte koštalo 20 milijardi dolara”, rekao je u Jemenu, UN-ov humanitarni kordinator za Jemen David Gressly.

    Prošlog mjeseca UN je zatražio 80 miliona dolara za operaciju koja bi spriječila nekontrolisano izlijevanje nafte. Hitni dio operacije bi uključivao ispumpavanje otrovnog tereta s platforme za skladištenje i prebacivanje na brod za privremeno skladištenje i koštao bi 79,6 miliona dolara. Greesly je procijenio da bi za potpunu operaciju trebalo 144 miliona dolara.

    Ova kriza se dešava dok se Jemen nalazi u sedmoj godini građanskog rata u koji su direktnom vojnom intervencijom uključeni i njegovi susjedi. UN je stanje u Jemenu nazvao najvećom humanitarnom krizom u svijetu.

  • Specijalni izaslanik Njemačke poručio Srbiji: Ne možete sjediti na dvije stolice, mi nismo glupi

    Specijalni izaslanik Njemačke poručio Srbiji: Ne možete sjediti na dvije stolice, mi nismo glupi

    Od 1. marta ove godine, Manuel Sarrazin ekspert za istočnu Evropu i političar Zelenih, prvi je specijalni predstavnik njemačke vlade za zapadni Balkan. On je danas stigao u Beograd kako bi se sastao sa predsjednikom Aleksandrom Vučićem.

    Sarrazin je nedavno boravio u Srbiji u delegaciji njemačke ministrice vanjskih poslova Annalene Baerbock koja je tom prilikom poručila da države kandidatkinje za članstvo u EU moraju uskladiti svoje stavove sa pozicijama EU na putu za članstvo referirajući se na izazove odnosa sa Ruskom Federacijom.

    Specijalni predstavnik Njemačke za zapadni Balkan nedavno je izjavio kako je u interesu srbijanskih političara da zauzmu jasnu poziciju te da pogledaju šta se trenutno događa Ukrajini koja je također vjerovala u ruska obećanja.

    “Moj utisak je da niti jedan od Putnovih argumenata nije nov. To je stara konstrukcija ruske vlade koja se podgrijava nevjerovatnim tvrdnjama kako je u Ukrajini došlo do rata. Ruska propaganda se zasniva na tome da ponavljanjem narativa njih stavi nama u glavu. To je kolonijalni rat i to je Putinov cilj”, kazao je za N1 Sarrazin.

    U Srbiji bi se trebao sresti i sa predstavnicima opozicije.

    “Moj utisak je da je mnogo lakše od navodnog bratstva sa Rusijom, što ste dalje od nje na mapi. Ja sam 18 puta bio u Ukrajini. Mislim da je ljudima u Srbiji lakše da tvrde da imaju neke bliske veze sa narodom Rusije ako nisu u neposrednoj blizini zločinačkog utjecaja tih ljudi”, mišljenja je Sarrazin.

    Evropski zvaničnici već su nekoliko puta direktno naglašavali kako je važno da se zna da je Srbija strateški opredijeljena za ulazak u blok uprkos istraživanjima javnog mnijenja čiji rezultati govore da je većina građana u ovome trenutku protiv ulaska u EU.

    “Mislim da morate imati sasvim jasan stav o ovome ratu. Očekujemo da to političari u Srbiji i vlada zajedno iznesu ne samo riječima već i djelima. Očekujemo od Srbije da se uskladi u sankcijama EU prema Rusiji. Svako ko u Srbiji racionalno razmišlja, bliskost sa EU će više cijeniti no onu sa Rusijom”, kazao je Sarazzin.

    Smatra kako je Srbiji i politici Vučića u prethodnim godinama bila važna ravnoteža između dva bloka.

    “Mi nismo glupi, mi to vidimo. Sada je jasno da su se vremena promijenila. Očekujemo od politike u Srbiji da nam da znak da je i ona to shvatila”, naglasio je specijalni predstavnik Njemačke.

  • Bajden: Putin nema opciju za izlazak iz Ukrajine

    Bajden: Putin nema opciju za izlazak iz Ukrajine

    Američki predsjednik izjavio je da je zabrinut jer ruski predsjednik Vladimir Putin nema opciju za izlazak iz Ukrajine i da razmišlja šta može da učini u vezi sa tim.

    Bajden je u obraćanju na političkom skupu sakupljanja donacija u predgrađu Vašingtona rekao da je Putin pogriješio kada je povjerovao da će akcijom u Ukrajini razbiti NATO i EU.

    Umjesto toga, SAD i mnoge evropske zemlje stale su na stranu Ukrajine.

    Bajden je rekao da je Putin veoma proračunat čovjek i da ga brine to što ruski lider “sada nema način da izađe” iz ove situacije. Predsjendik SAD rekao je da “pokušava da smisli” šta američka strana može da uradi tim povodom.

  • Rakete bačene na Odesu

    Rakete bačene na Odesu

    Tržni centar i dva hotela pogođeni su juče u napadima na Odesu.

    “Tri rakete Kinžal, nove ruske hipersonične rakete, ispaljene su iz aviona i pogodile ‘cilj turističke infrastrukture'”, rekao je Sergej Bračuk, portparol regionalne vojne administracije Odese.

    Dve osobe su hospitalizovane, rekao je Bračuk.

    Nije bilo moguće nezavisno potvrditi ove navode.

  • Fon der Lajen: Postignut napredak sa Orbanom o zabrani ruske nafte

    Fon der Lajen: Postignut napredak sa Orbanom o zabrani ruske nafte

    Predsednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen izjavila je da je postigla napredak u razgovorima sa mađarskim premijerom Viktorom Orbanom o mogućoj zabrani ruskih fosilnih goriva širom EU.

    “Večerašnji razgovor sa premijerom Viktorom Orbanom bio je od pomoći da se razjasne pitanja u vezi sa sankcijama i energetskom bezbednošću”, navela je Fon der Lajenova na Tviteru, preneo je Rojters.

    “Napredovali smo, ali je potrebno dalje raditi”, dodala je ona.

  • “Nema međunarodnu punomoć”

    “Nema međunarodnu punomoć”

    Portparol Ministarstva inostranih poslova Rusije Marija Zaharova izjavila je da je Kristijan Šmit varalica jer nema međunarodnu punomoć da bi bio visoki predstavnik u BiH.Imamo čovjeka koji je ustvari varalica, nema međunarodne punomoći, ali preko medija, preko usaglašenog stava kolektivnog Zapada pravi se da ima zvanični status. Nema ga! – naglasila je sinoć Zaharova za ATV, komentarišući ulogu Šmita u BiH.

    Prema njenim riječima, Šmit nema zvanični status, ali se pravi da je visoki predstavnik.

    Ona je navela da se svašta može falsifikovati, te ukazala na primjer Misije OEBS-a.

    – Misija OEBS-a koja više ne radi od marta, za koju nisu formalno pokrenuti postupci unutar OEBS-a. Uprkos tome što je Rusija rekla da mandat nije produžen. Nema mandat – kaže ona.

  • Biden potpisao istorijski zakon: Najavljena još veća i brža vojna podrška Ukrajini

    Biden potpisao istorijski zakon: Najavljena još veća i brža vojna podrška Ukrajini

    Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Joe Biden potpisao je sinoć zakon koji bi trebao obezbijediti lakši prijenos vojne opreme u Ukrajinu kao i izdvajanje znatno većeg novca iz budžeta za finansiranje vojnih potreba ove države.

    Naime, Biden je u Bijeloj kući potpisao Zakon o zajmu za demokratsku odbranu Ukrajine odnosno tzv. “Lend-Lease” koji je posljednji put u sličnom formatu potpisan tokom Drugog svjetskog rata kada su Sjedinjene Američke Države finansirale saveznike u Evropi u borbi protiv nacističke Njemačke.

    “Ukrajinci se svaki dan bore za svoje živote. Cijena borbe nije jeftina, ali prepuštanje agresiji je još skuplje. Potpisujem ovaj zakon koji pruža još jedno važno sredstvo koje će direktno podržati vladu Ukrajine i ukrajinski narod u njihovoj borbi za odbranu zemlje i demokratije od brutalnog rata koji vodi Putin”, rekao je američki predsjednik.

    Zakon koji je Biden potpisao zapravo je ažurirani zakon iz 1941. godine kada su Sjedinjene Američke Države izdvojili značajan dio finansijskih i drugih sredstava za finansiranje saveznika. Iako je američki Kongres duboko podijeljen te se brojne odluke i dalje nalaze na čekanju, zakon o zajmu usvojen je jednoglasno u Senatu što je za mnoge predstavljalo veliko iznenađenje.
    “Sada kada je zakon potpisan, Sjedinjene Američke Države će moći brže da osiguraju opremu i druge potrepštine Ukrajini budući da zakon daje šire ovlasti Bidenu da ubrza potpisivanje i provođenje sporazuma s Ukrajinom i drugim istočnoevropskim zemljama” piše Washington Post.

    Predsjedavajuća Predstavničkog doma SAD-a Nancy Pelosi ranije je izjavila kako je “Lend-Lease” koji je potpisao predsjednik Roosevelt tokom Drugog svjetskog rata preokrenuo njegov tok.

    “U svom obraćanju 1941. godine, Roosevelt je objasnio da je sama demokratija bila pod strašnom prijetnjom, ne samo u Evropi već širom svijeta. Tada je pozvao Kongres da pruži ruku saveznicima i ojača njihovu odbranu kako bi mogli pobijedili zlo fašizma”, poručila je Pelosi.
    Inače, tokom Drugog svjetskog rata, Sjedinjene Američke Države su saveznicima u Evropi isporučile 50,1 milijardu dolara pomoći u okviru sličnog zakona što je ekvivalentno iznosu od 690 milijardi dolara danas.

    U tom periodu, najveći dio pomoći pripao je Velikoj Britaniji koja je dobila 31,4 milijarde dolara.

    Osim pomoći koja će Ukrajini stići kroz ovaj zakon, američki predsjednik je ranije od Kongresa zatražio dodatne 33 milijarde dolara koje bi trebale biti isplaćene iz budžeta u septembru.

    U okviru ovog iznosa, 20,4 milijarde dolara bi se izdvojilo za sigurnosnu i vojnu pomoć Ukrajini dok bi se ostatkom novca finansirali američki napori da se ojača evropska sigurnost u saradnji s drugim članicama NATO-a.

  • Oglasio se Blinkenov savjetnik uoči sjednice Savjeta bezbjednosti UN-a na temu BiH

    Derek Chollet, specijalni savjetnik američkog državnog sekretara Antonyja Blinkena, zahvalio se BiH Christianu Schmidtu na izvještaju koji će podnijeti Savjetu bezbjednosti UN-a.

    “Sjedinjene Američke Države ostaju predane mandatu visokog predstavnika i punoj provedbi Dejtonskog mirovnog sporazuma kako bi osigurale da svi građani BiH imaju priliku za svjetliju budućnost”, naveo je Chollet.

    U srijedu, 11. maja, će biti održana sjednica Savjeta bezbjednosti Ujedinjenih nacija na temu Bosne i Hercegovine, a predsjedavajući Predsjedništva BiH Šefik Džaferović će obratiti na redovnoj šestomjesečnoj sjednici posvećenoj situaciji u BiH.

    Takođe, Christian Schmidt bi trebao podnijeti polugodišnji izvještaj o radu i njegovom viđenju aktuelne situacije u zemlji.

    Iako je, prema ranijim pisanjima, plan lidera SNSD-a i člana Predsjedništva BiH Milorada Dodika bio taj da se pred Vijećem sigurnosti obrati predsjedavajući Vijeća ministara Zoran Tegeltija (SNSD), to se nakon što je potvrđeno da Šefik Džaferović putuje u New York, neće dogoditi jer se pred Vijeće sigurnosti UN-a funkcioneri obraćaju “prema hijerarhiji”.

    Tako je član Predsjedništva BiH po funkciji iznad predsjedavajućeg Savjeta ministara. Dodik bi se, naprimjer, mogao obratiti na sjednici u New Yorku no on je odavno na američkoj crnoj listi u okviru čega mu je zabranjen i ulazak u Sjedinjene Američke Države.

  • “Nikakve ‘Anđeline Džoli’ ne lete u Beograd”

    “Nikakve ‘Anđeline Džoli’ ne lete u Beograd”

    Šta je gore od bombardovanja Beograda osiromašenim uranijumom, zemlja je bila otrovana mnogo godina, i do deset godina, izjavila je Marija Zaharova.

    Portparolka Ministarstva inostranih poslova Rusije je u intervjuu za banjalučku ATV rekla da nisu nastradali samo Srbi, da su nastradali i vojnici NATO-a, većinom Italijani, koji već dugo godina ne mogu da dobiju odštetu.

    “Niko im ništa nije govorio, a zatim su se razboleli od onkoloških bolesti”, rekla je Zaharova.

    Dodala je da se zbog bombardovanja osiromašenim uranijumom rađaju bolesna deca, da je zaražena hrana i zemlja.

    “I nema nikakvih vapaja javnosti, javnih pobuna pravnih organizacija, koji bi davali grantove od strane Evropske Unije za rešavanje ovih ili onih problema, kako isplaćivati ljudima odštetu, kako lečiti ljude i tako dalje. Nikakve ‘Anđeline Džoli’ ne lete u Beograd i ne drže za ruku decu koja se rađaju bolesna jer su im roditelji bili otrovani. To nije zanimljivo, toga nema”, rekla je Zaharova.