Predsjednica Evropske komisije Ursula fon der Lejen (von der Leyen) osudila je odluku predsjednika Rusije Vladimira Putina da prizna nezavisnost pokrajina Lugansk i Donjeck.
Predsjednik Rusije Vladimir Putin večeras je donio odluku i priznao nezavisnost Luganska i Donjecka, dva otcijepljena područja Ukrajine pod kontrolom separatista koje podržava Rusija.
U svom obraćanju naciji, istakao je da je modernu Ukrajinu stvorila Rusija.
Nakon njegovog priznavanja nezavisnosti ove dvije pokrajine, oglasio se i Volodimir Zelenski, predsjednik Ukrajine.
Premijer Velike Britanije Boris Johnson oglasio se nakon što je Putin potpisao odluku o priznavanju Donjecka i Luganska kao nezavisnih republika te je poručio kako ovaj čin predstavlja kršenje međunarodnog prava.
U kratkom obraćanju, Johnson je izjavio kako je Putinova odluka bez presedana i da predstavlja kršenje kako međunarodnog prava tako i suvereniteta Ukrajine.
“Priznavanje Luganska i Donjecka kao nezavisnih republika je jasno kršenje međunarodnog prava, suvereniteta i teritorijalnog integriteta Ukrajine i predstavlja jasno odbacivanje sporazuma iz Minska. Mislim da je ovo veoma loš znak”, rekao je Johnson.
Takođe, pojasnio je kako situacija ide u potpuno pogrešnom smjeru.
“Ovo je definitivno signal da se situacija razvija u pogrešnom smjeru. Velika Britanija će učiniti sve što može da podrži ukrajinski narod”, poručio je britanski premijer.
Podsjetimo, Vladimir Putin je večeras potpisao odluku o priznanju ukrajinskih regija Donjeck i Lugansk kao nezavisnih republika, a pored toga potpisao je i sporazum o saradnji s liderima ovih regija.
Tokom obraćanja naciji koje je trajalo više od sat i po, Putin je naveo niz istorijskih, političkih i drugih razloga zbog čega je Rusija, kako ističe, primorana donijeti ovu odluku, te je pojasnio kako je ovakav dokument trebalo potpisati i ranije.
Predsjednica Evropske komsije, predsjednik Evropskog savjeta i šef diplomatije EU osudili su priznanje nezavosnosti oblasti Donjecka i Luganska od strane Rusije.
U istovjetnim porukama Ursula fon der Lajen, Šarl Mišel i Žosep Borel najavili su “snažan odgovor EU i njenih partnera”.
“Priznanje dviju separatsističkih teritorija u Ukrajini je očigledno kršenje međunarodnog prava, teritorjalnog integriteta i Dogovora iz Minska. EU i njeni partneri će reagovati jednistveno, snažno i odlučno u solidarnosti s Ukrajinom”, poručili su najviši zvaničnici EU.
Šed diplomatije EU, Žosep Borel, je neposredno pred objavu Vladimira Putina o priznanju nezavisnosti Donjecka i Luganska, pozvao predsjednika Rusije da to ne čini i da poštuje međunarodno pravo i Dogovor iz Minska.
“Spremni smo da reagujemo jako i zajedno ukoliko on to učini. Očekujemo da neće biti potrebno, ali ako učini regagovaćemo”, naglasio je Borelj.
Ruski predsjednik Vladimir Putin potpisao ukaz o priznanju LNR I DNR.
Predsjednik Rusije Vladimir Putin večeras je nakon obraćanja građanima potpisao dekret.
Putin je na početku televizijskog obraćanja građanima Rusije poručio da je Ukrajina “integralni dio naše istorije”.
On je istočnu Ukrajinu nazvao “drevnim ruskim zemljama”, prenosi Rojters.
Putin je rekao da je modernu Ukrajinu stvorila komunistička Rusija.
Kremlj je prethodno saopštio da je Putin razgovarao večeras telefonom s francuskim predsjednikom Emanuelom Makronom i njemačkim kancelarom Olafom Šolcom, kojima je rekao da “u bliskoj budućnosti” namjerava da potpiše dekret o priznavanju Donjecke i Luganske Narodne Republike.
Predsjednik Francuske Emanuel Makron i njemački kancelar Olaf Šolc rekli su ruskom predsjedniku Vladimiru Putinu da su razočarani njegovim planovima da prizna nezavisnost samoproglašenih republika Donjeck i Lugansk, saopštila je pres-služba Kremlja danas poslije njihovih telefonskih razgovora, a prenosi TASS.
Istovremeno, Makron i Šolc su izrazili spremnost da nastave kontakte, dodao je Kremlj.
Iz Šolcove kancelarije su naveli da je on osudio opasku Putina da bi Rusija mogla da prizna dva otcijepljena ukrajinska regiona, prenio je Rojters.
Šolcova kancelarija je u saopštenju navela da je njemački kancelar rekao Putinu tokom telefonskog razgovora da bi svaki takav potez predstavljao “jednostrano kršenje” sporazuma iz Minska koji su osmišljeni da okončaju sukob na istoku Ukrajine.
Šolc je pozvao Putina i da povuče ruske trupe sa ukrajinske granice i deeskalira situaciju u istočnoj Ukrajini.
Njegova kancelarija je saopštila da će se on konsultovati sa ukrajinskim i francuskim liderima o situaciji u Ukrajini.
Predsjednik Francuske Emanuel Makron i njemački kancelar Olaf Šolc rekli su ruskom predsjedniku Vladimiru Putinu da su razočarani njegovim planovima da prizna nezavisnost samoproglašenih republika Donjeck i Lugansk, saopštila je pres-služba Kremlja danas poslije njihovih telefonskih razgovora, a prenosi TASS.
Istovremeno, Makron i Šolc su izrazili spremnost da nastave kontakte, dodao je Kremlj.
Iz Šolcove kancelarije su naveli da je on osudio opasku Putina da bi Rusija mogla da prizna dva otcijepljena ukrajinska regiona, prenio je Rojters.
Šolcova kancelarija je u saopštenju navela da je njemački kancelar rekao Putinu tokom telefonskog razgovora da bi svaki takav potez predstavljao “jednostrano kršenje” sporazuma iz Minska koji su osmišljeni da okončaju sukob na istoku Ukrajine.
Šolc je pozvao Putina i da povuče ruske trupe sa ukrajinske granice i deeskalira situaciju u istočnoj Ukrajini.
Njegova kancelarija je saopštila da će se on konsultovati sa ukrajinskim i francuskim liderima o situaciji u Ukrajini.
Situacija u istočnoj Ukrajini opet kritična
Predsjednik Rusije Vladimir Putin, obraća se građanima, a večeras je izjavio da je situacija u istočnoj Ukrajini opet kritična.
Putin je na početku televizijskog obraćanja građanima Rusije poručio da je Ukrajina “integralni dio naše istorije”.
On je istočnu Ukrajinu nazvao “drevnim ruskim zemljama”, prenosi Rojters.
Putin je rekao da je modernu Ukrajinu stvorila komunistička Rusija.
Kremlj je prethodno saopštio da je Putin razgovarao večeras telefonom s francuskim predsjednikom Emanuelom Makronom i njemačkim kancelarom Olafom Šolcom, kojima je rekao da “u bliskoj budućnosti” namjerava da potpiše dekret o priznavanju Donjecke i Luganske Narodne Republike.
Šef diplomatije EU Žozep Borel izjavio je večeras da je Rusija u Ukrajini stvorila njaveću prijetnju miru u Evropi od Drugog svjetskog rata i da je sve više kršenja prekida vatre i provokacija od, kako je naveo, ruskih separatista u istočnoj Ukrajini.
”Na kritičnom smo raskršću. Sve ono u šta smo vjerovali, međunarodno pravo, napredak poslije Hladnog rata, sve je to stavljeno pod znak pitanja”, kaže Borel.
Šef diplomatije EU je poslije sastanka Savjeta EU, na kojem je fokus bio na ukrajinskoj krizi, osudio “manipulacije i dezinformacije” u cilju stvaranja preduslova za vojnu eskalaciju protiv Ukrajine, ocjenivši da je u pitanju “klasično” provociranje sukoba.
Istovremeno, Borel je pohvalio “suzdržanost” Ukrajine u kriznoj situaciji.
On je predsjednika Rusije Vladimira Putina pozvao da “poštuje međunarodno pravo i Dogovor iz Minska i ne prizna nezavisnost oblasti Donjecka i Luganska”.
“Spremni smo da reagujemo jako i zajedno ukoliko on to učini. Očekujemo da neće biti potrebno, ali ako učini regaovaćemo”, nagalsio je Borel.
Savjet EU je još jednom potvrdio solidarnost EU sa Ukrajinom kako kroz finasijsku pomoć od 1,2 miljarde evra, tako i kroz profesionalnu obuku ukrajinske vojske i podršku u borbi protiv demonstracija i sajber napada.
Žozep Borel je najavio mogući zajednički sastanak Savjeta ministra spoljnih poslova u Kijevu i potvrdio da EU i 26 zemlja članica neće zatvarati svoje amabasade u Kijevu.
“Uskoro je osam godina od invazije i nelegalne aneksije Krima. Svaka dalja agresija izazvaće snažan odgovor EU. To se takođe odnosi na eventualni napad sa teritorije Bjelorusije”, kaže Borelj.
On ocjenjuje da je Bjelorusija “uvučena u ovu krizu” i da gubi suverenitet kroz netrasparentno raspoređivanje ruskih snaga na njenoj teritoriji.
Visoki predstavnik EU za vanjsku politiku Žozep Borelj obratio se medijima nakon sjednice Savjeta ministara spoljnih poslova Evropske Unije te između ostalog govorio o situaciji u BiH.
Kada se radi o BiH razgovarali smo o tome kako očuvati jedinstvo zemlje, pozivamo političke lidere da osiguraju puno funkcioniranje Ustava BiH. U Evropi nema mjesta za podijeljenu BiH. Ministri izražavaju punu podršku visokom predstavniku i ALTEA i specijalnom predstavniku EU u naporima da olakšaju to posredovanja kao i posebni predstavnik SAD koji pokušavaju da provedu izbornu reformu i amandmane na Ustav koji bi mogli popraviti funkcionisanje država. Spremni smo na sve mjere i instrumente koje situacija zatraži to uključuje finansijsku pomoć i restriktivne mjere, no te su mjere posljednje. Nadamo se u dogovor između strana kako bi se mogli održati izbori – kazao je između ostalog Borrell.
Podsjetimo, očekivalo se da bi se na današnjoj sjednici moglo raspravljati i o evropskim sankcijama Miloradu Dodiku ali kako javlja reporter N1 Nikola Radišić preovladalo je mišljenje da za to nije vrijeme.
Najviše se, govorilo o izmjeni izbornog zakona. Ministri su upoznati sa situacijom i čini se da će se na reformi insistirati kako bi izbori u oktobru bili održani.
Predsjednik Rusije Vladimir Putin razgovarao je večeras telefonom s francuskim predsjednikom Emanuelom Makronom i njemačkim kancelarom Olafom Šolcom, kojima je rekao da “u bliskoj budućnosti” namjerava da potpiše dekret o priznavanju Donjecke i Luganske Narodne Republike, saopštila je pres-služba Kremlja.
Putin je obavijestio lidere Francuske i Njemačke o rezultatima proširenog sastanka Savjeta bezbjednosti Ruske Federacije, koji je razmatrao aktuelnu situaciju oko Donbasa u kontekstu odluke Državne dume o priznanju DNR i LNR, navedeno je u saopštenju koje je prenio TASS.
Ranije tokom dana, lideri DNR i LNR pozvali su na priznavanje njihovih republika usljed ukrajinske agresije, intenzivnog granatiranja Donbasa, ubijanja i ranjavanja civilnog stanovništva. Predsednik Rusije je zbog svega toga rekao da planira da u bliskoj budućnosti potpiše odgovarajući ukaz, saopštio je Kremlj.
Evropska unija uvela je sankcije protiv pet članova ruske Dume koji su učestovali u parlamentarnim izborima na Krimu u septembru 2021. godine.
Sankcionisani su članovi Dume koji u Donjem domu ruskog parlamenta predstavljaju Krim i Sevastopolj.
Prema podacima evropskog bloka, sankcije EU povezane sa teritorijalnim integritetom Ukrajine, sada su primjenjene protiv 193 osobe i 48 firmi.
Sankcionisanima su sredstva zamrznuta i ne mogu da putuju ili prolaze kroz evropski blok.