VRBAS Media

Kategorija: Svijet

  • Rusija diže mornaricu na Baltiku

    Rusija diže mornaricu na Baltiku

    Na dan kada su finski zvaničnici saopćili kako ova država pod hitno mora ući u NATO savez, Ministarstvo odbrane Rusije saopćilo je kako su na prostoru Baltičkog mora organizovani pomorski manevri radi proučavanja sposobnosti NATO-a.

    Prema saopćenju Ministarstva odbrane, manevri će između ostalog uključivati i obuku oficira tokom koje će se proučavati spsobnosti pomorskih grupa NATO-a i mogućnosti borbene upotrebe brodova u Baltičkom moru.
    “Tokom taktičkih treninga bit će razmotrene različite opcije borbene upotrebe različitih tipova brodova u Baltičkom moru. U kampu za obuku učestvuje oko 100 oficira s više od 50 ratnih brodova Baltičke flote”, navodi se u ministarstvu.


    Također, iz Rusije su naglasili i ciljeve ovog pomorskog i vojnog manevra.

    “Osnovni cilj ovih manifestacija je postizanje visokog stepena individualne profesionalne spremnosti komandnog sastava brodova, unapređenje vještina priliko izvođenja zadataka iz borbene obuke te izvođenje artiljerijskog, torpednog, raketnog i protivzračnog raketnog gađanja”, saopćeno je iz press službe Ministarstva odbrane Ruske Federacije, prenosi agencija Interfaks.

    Inače, Baltička flota vojske Ruske Federacije ima dvije glavne baze na području Baltika i to bazu Baltijsk u Kalinjingradskoj oblasti i Kronštat koja se nalazi u Lenjingradskoj oblasti.


    Podsjetimo, finski predsjednik i premijerka ove države u četvrtak su saopćili kako država bez odlaganja mora podnijeti zahtjev za članstvo u NATO savez.

    “Članstvo u NATO-u ojačalo bi sigurnost Finske. Kao članica, ojačali bi cijeli savez. Finska pod hitno mora podnijeti zahtjev za članstvo u NATO-u. Nadamo se da će koraci koji su još potrebni za donošenje ove odluke biti preduzeti u narednim danima”, stoji u zajedničkoj izjavi.


    Na ovakav potez reagovala je i Rusija, tačnije Ministarstvo vanjskih poslova koje je naglasilo kako će Rusija morati poduzeti određene mjere zbog odluke Finske da pokrene proces ulaska u NATO.

    “Odluka Finske da se pridruži NATO savezu je radikalna promjena u vanjskoj politici te zemlje. Rusija će biti primorana da poduzme uzvratne mjere, vojno-tehničke i drugih oblika kako bi zaustavila prijetnje nacionalnoj sigurnosti”, stoji u saopštenju.

  • Južna će ponuditi vakcine Sjevernoj Koreji

    Južna će ponuditi vakcine Sjevernoj Koreji

    Južna Koreja planira da ponudi vakcine protiv virusa korona i ostale medicinske zalihe Sjevernoj Koreji, saopšteno je danas iz kancelarije predsjednika Juna Suka Jeola.

    “Razgovaraćemo o detaljima plana za pomoć Sjevernoj Koreji”, saopštio je Junov portparol.

    Sjeverna Koreja je juče potvrdila pojavu žarišta virusa korona, a državni mediji danas su javili da je preminulo šest osoba od kovida 19, što su prve potvrđene žrtve.

    U izvještaju se navodi da je 187.000 ljudi sa simptomima groznice “izolovano i pod liječenjem”, prenosi Bi-Bi-Si.

    Vjeruje se da je virus prisutan u zemlji već neko vrijeme, ali su vlasti tek juče potvrdile prve slučajeve.

    Vlasti Sjeverne Koreje navode da se omikron varijanta širi u Pjongjangu i objavile su mjere zatvaranja. Nisu saopšteni precizniji podaci.

  • Putin: Krivicu za globalne posljedice sankcija snosi Zapad

    Putin: Krivicu za globalne posljedice sankcija snosi Zapad

    Krivicu za globalne posljedice sankcija Rusiji, uključujući moguću glad u nizu zemalja, snose zapadne zemlje koje su zarad svoje dominacije spremne da žrtvuju ostatak svijeta, izjavio je danas ruski predsjednik Vladimir Putin.

    On je na sastanku o ekonomskim pitanjima istakao da se brojne zemlje već suočavaju sa prijetnjama glađu i ako se sankcije Rusiji nastave, EU može da naiđe i na posljedice koje bi bilo teško preokrenuti, prenosi agencija TASS.

    “Krivica za ovo je u potpunosti na elitama zapadnih zemalja koje su zarad očuvanja svoje globalne dominacije spremne da žrtvuju ostatak svijeta”, naveo je ruski lider.

    Dodao je da se zauzvrat Rusija, kako je rekao, samouvjereno nosi sa spoljnim izazovima.

    Takođe, prema riječima Putina, zapadne sankcije Rusiji nanose štetu ekonomijama zemalja koje ih uvode i izazivaju globalnu krizu.

    “Ove sankcije u velikoj mjeri izazivaju globalnu krizu. Njihovi autori, vođeni kratkovidim naduvanim političkim ambicijama, rusofobijom, u većoj mjeri narušavaju sopstvene nacionalne interese, sopstvenu ekonomiju, dobrobit svojih građana”, poručio je Putin.

    Kako je ocijenio, nastavak politike “opsesije sankcijama” prema Rusiji dovešće do najkomplikovanijih i gotovo nepovratnih posljedica po građane Evropske unije i najsiromašnijih zemalja svijeta.

    “Očigledno, zbog objektivnih ekonomskih zakona, nastavak opsesije sankcijama, ako mogu tako reći, neminovno će dovesti do teške, gotovo nepovratne posljedice za Evropsku uniju, za njene građane i za najsiromašnije države”, istakao je Putin.

  • “Zahtjev Finske za članstvo u NATO početkom sljedeće nedjelje”

    “Zahtjev Finske za članstvo u NATO početkom sljedeće nedjelje”

    Finska je spremna da uputi zvaničan zahtjev za članstvo u NATO početkom sledeće nedjelje, izjavio je danas finski ministar spoljnih poslova Peka Havisto za japanski javni servis NHK.

    “Ukoliko parlament odobri, najvjerovatnije ćemo do sredine nedjelje podnijeti zahtjev. Švedska će razmotriti ovo pitanje otprilike u isto vrijeme”, kazao je Havisto, prenosi TAS S.

    Prema njegovim riječima, Finska je spremna za bilo kakav razvoj događaja na svojoj granici koju dijeli sa Rusijom, ali bi voljela da situacija u toj oblasti ostane mirna.

    On je, takođe, opisao Rusiju kao “važnog susjeda”, dodavši da su odnosi sa Moskvom bili zategnuti u posljednje vrijeme zbog situacije oko Ukrajine.

    Prema zajedničkoj izjavi predsjednika Finske Saulija Ninista i premijerke Sane Marin, Finska bi trebalo da aplicira za u NATO bez odlaganja.

    Očekuje se da se formalna odluka donese u nedjelju, kada će parlament održati debatu o tom pitanju.

    Razgovor o prijemu Finske u NATO intenzivirao se počekom aprila.

    Neki od najistaknutijih članova Alijanse podržali su potez, a većina finskih poslanika je takođe govorila u korist ulaska Finske u NATO.

    Rusko ministarstvo spoljnih poslova ocijenilo je takve izjave kao “radikalnu promjenu u državnoj politici Finske”.

    Moskva je upozorila da će preduzeti adekvatne kontramjere kako bi neutralisala prijetnje njenoj nacionalnoj bezbjednosti koje proizilaze iz mogućnosti da Finska uđe u NATO.

  • Medvedev: Propast ideje svijeta okupljenog oko Amerike

    Medvedev: Propast ideje svijeta okupljenog oko Amerike

    Zamjenik predsjednika ruskog Savjeta bezbjednosti Dmitrij Medvedev očekuje brojne krize i konflikte kao posljedicu sankcija protiv Rusije i “propast ideje svijeta u čijem su centru SAD”.

    Medvedev je napisao danas na servisu “Telegram” da će posljedice sankcija protiv Rusije rezultirati krizama u energetici, logistici i drugim sektorima.

    On je ocijenio da će biti uspostavljena nova bezbjednosna struktura koja će uvažiti novu realnost – slabost zapadnog koncepta međunarodnih odnosa, propast ideje svijeta u čijem su centru SAD i uvažavanje interesa zemalja koje su “u kritičnoj fazi neslaganja sa zapadnim svijetom”.

  • Moskva se oglasila o odluci Finske da uđe u NATO

    Moskva se oglasila o odluci Finske da uđe u NATO

    Kremlj je objavio da odluku Finske da uđe u NATO smatra “prijetnjom Rusiji” te da širenje tog saveza “neće povećati bezbjednost i stabilnost Evrope, baš kao ni ostatka svijeta”.

    Finska je danas, podsjetimo, odlučila da će se prijaviti za članstvo u NATO, a glavni sekretar NATO Jens Stoltenberg poručio je da će ulazak Finske u NATO ići brzo.

    Kremlj poručuje da je Rusija “spremna odlučno odgovoriti bilo kojoj strani koja se pokuša uključiti u sukob u Ukrajini i omesti specijalnu vojnu operaciju”.

    Portparol Vladimira Putina Dmitrij Peskov rekao je da “svi žele izbjeći direktan sukob NATO-a i Rusije”.

    Dodao je da je današnji potez Finske “za žaljenje” i “definitivno prijetnja Rusiji” te “razlog za simetrični odgovor”.

  • Finska ulazi u NATO

    Finska ulazi u NATO

    Finska je potvrdila da se želi priključiti NATO-u.

    “Finska mora bez odgađanja da preda zahtjev za pridruživanje NATO-u”, navodi se u zajedničkom saopštenju finskog predsjednika Saulija Ninista i premijera Sane Marin.

    U zajedničkoj izjavi stoji: “Nadamo se da će koraci koji još moraju biti preduzeti kako bi se donijela ova odluka biti hitro riješeni u narednih par dana.”

    Rojters navodi da je do velike promjene u politici Finske došlo usljed ruske specijalne vojne operacije u Ukrajini, koju ta britanska agencija naziva “invazijom”.

    Finska, koja dijeli 1.300 kilometara granice i “tešku prošlost” sa Rusijom, nije ranije pristupila Alijansi kako bi održala prijateljske odnose sa Moskvom.

    Otkako je Rusija anektirala Krim 2014. godine, Finska je pojačala saradnju s NATO-om. Ali dosad nije zatražila primanje u članstvo.

  • Borelj: Brisel želi da oslabi Putina, a ne da ratuje sa Rusijom

    Borelj: Brisel želi da oslabi Putina, a ne da ratuje sa Rusijom

    Brisel želi da oslabi “rusku ratnu mašinu” u Ukrajini, ali ne želi direktan sukob sa Moskvom, izjavio je visoki predstavnik EU za spoljnu i bezbjednosnu politiku Žozep Borelj.

    On je za njemački list “Frankfurten alemajne cajtung” rekao da EU govori da ne učestvuje u ratu u Ukrajini, ali da “zauzima strane”.

    Prema njegovim riječima, EU želi da umanji mogućnost ruskog predsjednika Vladimira Putina za napad na Ukrajinu.

    “Želimo da pomognemo samoj Ukrajini, ali ne želimo da ulazimo u rat sa Rusijom”, naglasio je Borelj.

    Borelj je istakao da EU mora da učini više da bi se oslabio Putin, uključujući slanjem više oružja Ukrajini, slabljem ruske ekonomije i “izolovanjem” Moskve na međunarodnoj sceni, prenio je “Sputnjik”.

    Šef evropske diplomatije napomenuo je da “ne razumije ljude koji govore da slanje više oružja Ukrajini znači da će rat duže trajati i da će patnja Ukrajinaca biti veća”.

    “Postavljam pitanje tim ljudima: da li je važno kako se ovaj rat završi? Da li Ukrajinci treba da budu na koljenima i da ih Rusi rastrgnu? Vidite, rat se završava pregovorima, ali morate da dođete za pregovarački sto sa pozicije moći i sada je zadatak da se Ukrajina stavi u taj položaj”, rekao je Borelj.

  • Ukrajina dala novu ponudu Rusiji

    Ukrajina dala novu ponudu Rusiji

    Ukrajina je ponudila oslobađanje ruskih ratnih zarobljenika u zamjenu za sigurnu evakuaciju teško ozlijeđenih boraca zarobljenih unutar čeličane u razrušenom gradu Mariupolju.

    Potpredsjednica ukrajinske vlade Irina Vereščuk rekla je da su u toku pregovori o oslobađanju povređenih boraca koji se nalaze u Azovstalu, posljednjem bastionu ukrajinskog otpora u Mariupolju. Rekla je da postoje različite opcije, ali “nijedna nije idealna”.

    Kijev se paralelno počeo pripremati za svoje prvo suđenje za ratne zločine zarobljenom ruskom vojniku.

    Javio se drugi čovjek Azova
    Ukrajinski kapetan, drugi čovjek Azova Svjatoslav Palamar, koji se nalazi u opkoljenoj čeličani Azovstal u Mariupolju, izjavio je u srijedu za CNN kako vjeruje da su svi civili koji su se skrivali unutar tvornice sada vani – uz upozorenje da je zbog stalnog bombardovanja teško dati potpunu procjenu situacije u tom velikom objektu.

    “Ako govorite o samoj tvornici Azovstal, onda civili za koje smo znali, civili koje smo imali s nama, civili o kojima smo se brinuli, oni nisu s nama. Uspjeli su napustiti pogon. Ne mogu vam sa sigurnošću reći, možda postoji još netko niže na teritoriju jer nijedna međunarodna organizacija ni u jednom trenutku nije došla niti je imala pristup da dođe i procijeni situaciju”, rekao je zamjenik zapovjednika ukrajinske pukovnije Azova Palamar za CNN.

  • Kličko strahuje od novog ruskog napada na Kijev, ne isključuje upotrebu nuklearnog oružja

    Kličko strahuje od novog ruskog napada na Kijev, ne isključuje upotrebu nuklearnog oružja

    Gradonačelnik glavnog grada Ukrajine Kijeva Vitalij Kličko izjavio je kako postoji zabrinutost da bi ruska vojska u doglednom periodu mogla izvršiti nove napade na ovaj grad.

    Iako se ruska vojska još prije nekoliko sedmica povukla iz šireg područja Kijeva i općenito sa sjevera Ukrajine, Kličko ističe kako predsjednik te države Vladimir Putin može narediti novi napad u bilo kojem trenutku.

    “Nema sumnje da je glavni grad Ukrajine i dalje glavna meta Rusije. Ti napadi se mogu dogoditi u bilo kojem trenutku. Rat nam je promijenio živote svima i čvrsto držim palčeve da se ovaj besmisleni sukob okonča”, rekao je Kličko.

    Također, on je poslao upozorenje svim građanima koji se namjeravaju u narednim danima vratiti u Kijev.

    “Kao gradonačelnik Kijeva uvijek im kažem. Izvinite, ali to je vaš lični rizik. Ne možemo vam ponuditi sigurnosne garancije. Sve dok je rat na teritoriji Ukrajine, ne možemo dati garanciju ni za jednog Ukrajinca”, ističe gradonačelnik Kijeva.

    Na kraju razgovora, naglasio je kako Vladimir Putin osim napada na Kijev može narediti i upotrebu taktičkog nuklearnog oružja što dodatno zabrinjava sve zvaničnike.

    “Ne isključujem mogućnost korištenja taktičkog nuklearnog oružja. Sigurnost je trenutno glavni prioritet. Naravno da smo zabrinuti i nadamo se da će nas naši borci odbraniti, ali rizik je i dalje prisutan. Bez naših partnera, Sjedinjenih Američkih Država i evropskih zemalja, ne možemo preživjeti”, zaključio je Kličko.