Rusko ministarstvo spoljnih poslova je saopštilo da za sada ne šalje vojsku u istočnu Ukrajinu, javlja AFP.
Prethodno je saopšteno da će Rusija poslati vojsku u Donjeck i Lugansk, tačnije u teritorije čiju je nezavisnost od Ukrajine juče priznao ruski predsjednik Vladimir Putin, piše Blic.
AFP je javio i da bi predstavnici NATO i Ukrajine trebalo da danas održe hitan sastanak.
Velika Britanija objavila je sankcije protiv pet ruskih banaka i troje bogatih pojedinaca, koje su dio paketa mjera protiv Rusije, kao odgovor na to što je Moskva priznala dvije samoproglašene republike na istoku Ukrajine.
Lista sankcija objavljena je na sajtu britanske vlade, prenosi Rojters.
Prethodno je britanski premijer Boris Džonson saopštio danas da će se sankcije Velike Britanije odnositi na pet ruskih banaka i troje bogatih pojedinaca.
Kako je naveo, sva imovina koju imaju u Velikoj Britaniji biće zamrznuta, a pojedincima će biti zabranjeno da uđu u ovu zemlju, prenosi Gardijan.
Džonson je, obraćajući se poslanicima, rekao da Velika Britanija uvodi sankcije ruskim bankama: Rosija, IS Bank, Dženeral Bank, Promsvjazbank i Crnomorska banka za trgovinu i razvoj, dodaje Rojters.
Džonson je ranije najavio da će Velika Britanija odmah uvesti oštre sankcije Rusiji.
Predsjednik Rusije Vladimir Putin potpisao je sinoć ukaze o priznanju samoproglašene Donjecke Narodne Republike (DNR) i Luganske Narodne Republike (LNR), što je izazvalo osude mnogih zapadnih zvaničnika.
Njemački kancelar Olaf Šolc istakao je danas da će EU danas odgovoriti na odluku Rusije da prizna Donjeck i Lugansk, sankcijama, te da je naložio povlačenje dokumenata čime se sprečava dodela sertifikata za otvaranje gasovoda “Sjeverni tok dva”.
Šolc je, na konferenciji za štampu, kazao da će EU dogovoriti paketom sankcija koje će usvojiti danas.
“Situacija danas je potpuno drugačija nego prije par dana i zato moramo da je iznova analiziramo. Zamolio sam Ministarstvo privrede da povuče iz procedure dokumenta i time onemogući sertifikat za gasovod ‘Sjeverni tok dva'”, rekao je on.
Šolc je kazao da je Evropa suočena sa teškim danima i da 80 godina poslije Drugog svetskog rata u Evropi prijeti novi rat.
“Naša je odgovornost da to spriječimo. Apelujem na Rusiju da nam pomogne u tome“, objasnio je on.
Istakao je da je važno da EU bude jedinstvena, i deluje usaglašeno sa SAD, te da su sankcije nešto što su zajedno pripremili.
“Radi se o odlučnim mjerama koje preduzimamo u vezi sa akcijom koja je sada preduzeta, a to je priznavanje Donjecka i Luganska. Imamo dalje sankcije spremne za dalje akcije”, najavio je on ne želeći da zalazi u detalje.
Prema tekstu sporazuma o prijateljstvu, saradnji i uzajamnoj pomoći Rusije sa samoproglašenim Donjeckom i Luganskom narodnim republikama (DNR i LNR), zaštita granica DNR i LNR sprovodiće se zajedničkim naporima ugovornih strana na osnovu interesa njihove sopstvene bezbjednosti, kao i mira i stabilnosti.
Po tom pitanju biće zaključen poseban sporazum, prenosi agencija TASS navode iz dokumenta.
Vojne baze i rusko državljanstvo
Sporazumi, takođe, predviđaju da će svaka od strana na svojoj teritoriji dati drugoj pravo da gradi i koristi vojne baze i objekte svojih oružanih snaga.
Ugovori predviđaju zaštitu etničkog, jezičkog, kulturnog i vjerskog identiteta nacionalnih manjina. Građani samoproglašenih Donjecke i Luganske Narodne Republike moći će da imaju rusko državljanstvo pod uslovima utvrđenim zakonom, a strane će zaključiti i dodatne sporazume u cilju rješavanja pitanja dvojnog državljanstva.
Utvrđuje se da se na teritoriji svake od ugovornih strana priznaju dokumenti koje izdaju državni organi i organi lokalne samouprave druge ugovorne strane.
Finansijski sistemi i komunikacije
Prema sporazumima, Rusija će preduzeti efikasne mjere za podršku i funkcionisanje finansijskih i bankarskih sistema samoproglašenih DNR i LNR, polazeći od toga da je zakonsko sredstvo plaćanja na njihovoj teritoriji ruska rublja.
Pored toga, prema dokumentima, ugovorne strane se obavezuju da će obezbjeđivati povoljne ekonomske, finansijske i pravne uslove za preduzetničke i druge privredne aktivnosti, uključujući unapređenje i međusobnu zaštitu investicija, kao i da će podsticati različite oblike saradnje i direktnih veza između građana dvije strane.
Sporazumi sa samoproglašenim republikama u Donbasu takođe predviđaju dalje donošenje mjera za objedinjavanje energetskih, transportnih i telekomunikacionih sistema. Pored toga, prema dokumentima, strane u sporazumima namjeravaju da preduzmu mjere za objedinjavanje građanskog i poreskog zakonodavstva, kao i u oblasti penzionog osiguranja.
U finansijskom i ekonomskom obrazloženju ugovora navedeno je da njihova ratifikacija neće zahtijevati dodatne budžetske izdatke.
Parlamenti samoproglašenih DNR i LNR već su ratifikovali sporazume, a ruski parlament će ih razmatrati danas.
Ukrajinski predsednik Volodimir Zelenski rekao je u utorak da vjeruje da “neće biti rata” sa Rusijom, ali je upozorio da će Ukrajina biti spremna ukoliko ruska vojna agresija protiv njegove zemlje eskalira.
“Razumijemo da neće biti rata. Neće biti sveopšteg rata protiv Ukrajine i neće biti široke eskalacije iz Rusije. Ako bude, onda ćemo Ukrajinu postaviti na ratnu osnovu”, dodao je on, prenosi italianpost.
Izjava Zelenskog usljedila je nakon što je ruski predsjednik Vladimir Putin objavio svoju odluku da prizna separatističke regione Donjecku Narodnu Republiku i Lugansku Narodnu Republiku.
Ukrajinski predsjednik je ruske akcije opisao kao formu “legalne agresije” kako bi se stvorila “snažna osnova” za moguću dalju vojnu eskalaciju u otcepljenim regionima pod kontrolom Rusije.
Govoreći na konferenciji za medije u Kijevu, Zelenski je rekao da akcije Rusije predstavljaju “napad na suverenitet i teritorijalni integritet” Ukrajine, ali je pozvao na dalji dijalog između dvije države.
“Pozivamo Rusiju, i to ne prvi put, da rješi ova pitanja dijalogom, da sjedne za pregovarački sto. Spremni smo da pregovaramo na bilo kojem forumu, i Rusija to zna”, rekao je Zelenski.
Uprkos pozivima da se nastavi sa diplomatskim naporima, Zelenski je istakao da je primio zahtjev ukrajinskog ministarstva spoljnih poslova da razmotri prekidanje diplomatskih odnosa sa Rusijom.
“Razmisliću o tome, i ne samo o tome, već i o efikasnim akcijama koje možemo da preduzmemo u vezi sa eskalacijom Rusije”, rekao je on.
Inače, Zelenski obratio se naciji rano u utorak rekavši da “ne dugujemo nikome i nikome ništa nećemo dati” nakon što je predsjednik Rusije Vladimir Putin sinoć potpisao ukaz o priznanju Luganske i Donjetske Narodne Republike, prenosi CNN.
“Mi smo na svojoj zemlji, ničega i nikoga se ne bojimo, nikome ništa ne dugujemo, nikome ništa nećemo dati. Uvjereni smo u to”, rekao je Zelenski u svom video-obraćanju, dodajući da je taj potez kršenje “nacionalnog integriteta i suvereniteta Ukrajine”.
On je danas rekao da razmatra prekid diplomatskih odnosa s Rusijom, optuživši je za nastavak “vojne agresije protiv Ukrajine”.
“Primio sam zahtjev ministarstva spoljnih poslova da razmotrim pitanje prekida diplomatskih odnosa između Ukrajine i Rusije. Smjesta ću razmotriti to pitanje, nakon naše konferencije za novinare”, rekao je Zelenski novinarima nakon sastanka s estonskim kolegom.
Zelenski je noćas dodao da će međunarodne granice Ukrajine “ostati kao takve” uprkos “deklaracijama i prijetnjama” Rusije, i rekao je da Ukrajina računa na “jasne i efikasne korake” svojih međunarodnih prijatelja.
On je rekao da je Ukrajina inicirala hitan sastanak sa Normandijskom četvorkom, koja uključuje Njemačku, Rusiju, Ukrajinu i Francusku.
Zelenski je upozorio da Putinov najnoviji potez podriva tekuće “mirne” pregovore i “može značiti jednostrani izlazak Ruske Federacije iz Minskog sporazuma i ignorisanje Normandijskog sporazuma”.
Ukrajinski predsjednik je ponovio da Ukrajina želi “mir”, iako je “dugo vremena” bila pripremana za ruski akt agresije.
On je građanima države čiji je predsjednik rekao da će se Ukrajina mirno i samouvjereno nositi sa krizom i zahvalio cijeloj naciji na hladnokrvnoj reakciji na najnovija dešavanja, prenosi CNN.
Žene koje rade u odjeljenjima avganistanske Vlade moraju da se pokriju, čak i ćebetom ako je potrebno, ili mogu da izgube posao, saopštila je danas talibanska vjerska policija.
Većini žena je zabranjeno da rade u Vladi od kada su talibani ponovo preuzeli vlast u avgustu, iako novi avganistanski vladari tvrde da će im biti dozvoljeno da se vrate kada se stvore neki uslovi, kao što su odvojene kancelarije.
Ministarstvo za promociju vrline i prevenciju poroka izdalo je danas saopštenje u kojem se navodi da žene ne bi trebale da idu na posao ako nisu propisno pokrivene i da bi mogle da budu otpuštene ako ne poštuju date smjernice.
Razlog današnjeg saopštenja je nejasan budući da većina žena u Avganistanu uvijek u javnosti pokriva glavu, bar širokim šalom.
Portparol Ministarstva Muhamed Sadek Akif Muhadžir rekao je za AFP da žene mogu da nose bilo koju vrstu hidžaba, ali se moraju propisno pokriti, makar ćebetom.
Tokom prethodne talibanske vlasti, striktno tumačenje islama odnosilo se i primjenjivalo na sve aspekte svakodnevnog života, uključujući navike, postupke i odjeću.
Zapadna odjeća bila je zabranjena, muškarcima je naređeno da se ne briju, a ljudi su dobijali batine ako ne požure na molitvu.
Uprkos tome što su ovog puta obećavali blažu verziju vladavine, neke stroge zabrane ponovo su zaživjele – uključujući zabranu televizijskih drama u kojima se pojavljuju žene, osim ako nisu o temi iz islama, te zabranu muzike u javnosti.
Međutim, izdato je malo nacionalnih uredbi, a čini se da su propisi uvedeni širom zemlje uglavnom na osnovu hira lokalnih zvaničnika ili prema tradicionalnim običajima u konzervativnim oblastima, navodi AFP.
Mađarski premijer Viktor Orban razgovarao je sa predsjednikom Evropskog savjeta Šarlom Mišelom i poručio da Mađarska dijeli stavove Evropske unije u vezi sukoba između Ukrajine i Rusije, saopšteno je iz kabineta premijera.
Ministar inostranih poslova Mađarske Peter Sijarto je danas saopštio da se „moramo nadati diplomatskom rješenju“, i potvrdio da Brisel istovremeno pojačava pripreme za uvođenje sankcija Rusiji nakon posljednjih poteza Moskve, prenosi MTI.
“U toku su razgovori o mogućim sljedećim koracima. Mađarska nikada nije odstupala od EU po ovom pitanju. Istovremeno, ne smijemo odustati od nade u diplomatsko rješenje”, saopštio je Sijatro na Facebook.
Mađarski Savjet za nacionalnu bezbjednost sastao se u danas u kabinetu premijera Viktora Orbana kako bi razmotrio ukrajinsku krizu, saopštio je premijerov šef kabineta Gergelji Guljaš.
Prema saopštenju, sastanak je vodio premijer Viktor Orban, a pored Guljaša učestvovali su sekretar kabineta Antal Rogan, ministar odbrane Tibor Benko i ministar unutrašnjih poslova Šandor Pinter.
Ruski predsjednik Vladimir Putin najavio je u ponedjeljak uveče priznanje suvereniteta samoproglašenih „Donjecke Narodne Republike“ i „Luganske Narodne Republike“ u istočnoj Ukrajini i naredio ruskim trupama da uđu na te teritorije u sklopu “mirovne misije”, navodi MTI.
Rusko Ministarstvo spoljnih poslova pozvalo je danas druge države da slijede njen primjer i priznaju nezavisnost samoproglašenih Donjecke i Luganske Narodne Republike.
“Odluka je donesena uzimajući u obzir slobodnu volju stanovnika Donbasa, na osnovu odredbi Povelje UN, Deklaracije o principima međunarodnog prava o prijateljskim odnosima među državama iz 1970. godine, Završnog akta OEBS-a i drugih fundamentalnih međunarodnih dokumenata“, navedeno je u saopštenju koje prenosi agencija Interfax.
Rusko Ministarstvo spoljnih poslova ističe da je priznavanje samoproglašenih republika u Donbasu iznuđena i jedina moguća odluka u ovim uslovima i da ona ima za cilj da stanovnicima Donbasa garantuje pravo na miran život i zaštitu njihovih legitimnih prava i interesa.
U saopštenju se navodi da Kijev zapravo nije bio spreman da sprovede sporazume iz Minska i da je otvoreno izjavljivao o beznačajnost tih sporazuma i nespremnosti da ih sprovede.
Ruski MIP ocenjuje da je stanovništvo u Donbasu bilo suočeno sa pretnjom direktnog fizičkog uništenja od strane vlasti u Kijevu.
Ruska Duma ratifikovala sporazume sa DNR i LNR
Državna duma Rusije danas je ratifikovala sporazume o prijateljstvu, saradnji i uzajamnoj pomoći sa samoproglašenima Donjeckom i Luganskom narodnom republikom.
Donji dom ruskog parlamenta jednoglasno je usvojio tu odluku, javlja Interfaks.
Duma je, takođe, glasala za predloženi amandman, prema kojem sporazumi treba da stupe na snagu od trenutka objavljivanja.
“„Mi smo ispravili Ministarstvo spoljnih poslova, želeći samo jedno – da zakon stupi na snagu što je pre moguće“, rekao je predsjednik Državne dume Vjačeslav Volodin.
Poslanici Dume aplauzom su pozdravili ratifikaciju sporazuma.
Funkcioner SPO-a Austrije David Štokinger ocenio je da je priznavanje jednostrano proglašene nezavisnosti Kosova od strane Zapada otvorilo Pandorinu kutiju.
Štokinger je ukazao da je to stvorilo presedan koji je ugrozio međunarodno pravo i međunarodne odnose.
“Još se sećam kada smo tada mi iz Socijaldemokratske omladine i mirovnog pokreta zbog našeg doslednog stava da je Kosovo Srbija bili ismevani, čak i napadani. Mi smo tada još znali šta će uslediti. Još jednom smo bili u pravu”, istakao je.
Sada, kako je konstatovao, se sve vraća licemerima i revizionistima istorije.
Štokinger je nalasio da je sada važno da se svi napori ulože kako bi se postigla deeskalacija.
“Otvoreni rat nije opcija kako za Rusiju, tako ni ukrajinski narod. Ako se sagleda razvoj proteklih godina, pre svega nedelja i meseci, spoznaće se da je Moskva naterana u aktuelnu situaciju, iako je odluka o priznanju dva regiona više nego međunarodno pravno upitna”, poručio je on.
Sirija je u utorak objavila da podržava odluku ruskog predsjednika Vladimira Putina o priznanju neovisnosti dviju separatističkih regija na istoku Ukrajine.
“Sirija podržava odluku predsjednika Putina o priznanju republika Lugansk i Donjeck te će s njima sarađivati”, prenosi državna agencija SANA riječi ministra vanjskih poslova Faisala Mikdada u utorak.
“Što Zapad čini protiv Rusije slično je onome što je činio protiv Sirije tokom terorističkog rata”, rekao je ministar na Valdajskom forumu u Moskvi.
Rusija je bila glavni saveznik sirijskog predsjednika Bašara al-Asada u ratu koji je izbio 2011. godine.
Mikdad je kazao da SAD i Zapad nastavljaju podržavati terorizam u Siriji, što predstavlja prijetnju za Bliski istok i svijet.
Putin je u ponedjeljak objavio da će priznati dvije regije u govoru u kojem je negirao ukrajinsku državnost.