VRBAS Media

Kategorija: Svijet

  • “Nećemo tolerisati secesionističku politiku Republike Srpske”

    Ministri vanjskih poslova Grupe sedam tokom dvodnevnog sastanka u Njemačkoj, dotakli su se između ostalog i trenutne situacije u Bosni i Hercegovini.

    Kako su rekli u zaključcima nakon sastanka, zabrinuti su zbog produbljivanja političke krize u Bosni i Hercegovini.

    “Osuđujemo svaki pokušaj podrivanja jedinstva, suvereniteta i teritorijalnog integriteta zemlje. Nećemo tolerisati secesionističku politiku RS-a, koja ugrožava budućnost Bosne i Hercegovine i stabilnost u regionu”, naveli su lideri G7.

    Pozvali su na povratak u punu funkcionalnost vlada na svim nivoima da u potpunosti nastave sa radom, ostavljajući po strani retoriku koja izaziva podjele i zapaljivanja i izbjegavajući svaki čin koji bi mogao destabilizirati Bosnu i Hercegovinu.

    “Pozivamo sve stranke u zemlji da osiguraju održavanje opštih izbora kako je predviđeno u oktobru. U potpunosti podržavamo mandate visokog predstavnika Christiana Schmidta. U potpunosti podržavamo izvršni mandat operacije EUFOR Althea za održavanje sigurnog i stabilnog okruženja u zemlji”, naglasili su lideri G7.

    Podsjetimo, članice G7 su Kanada, Njemačka, Francuska, Italija, Japan, Velika Britanija i SAD.

  • Članice G7 pozvale Kinu da prestane da podržava Rusiju

    Članice G7 pozvale Kinu da prestane da podržava Rusiju

    Zemlje članice Grupe sedam najrazvijenijih zemalja (G7) pozvale su danas Kinu da ne pomaže Rusiji, a naročito da ne podriva međunarodne sankcije i ne opravdava akcije Moskve u Ukrajini.

    Peking treba da podrži suverenitet i nezavisnost Ukrajine, a ne da “pomaže Rusiji u njenom agresorskom ratu”, navodi se u zajedničkim zaključcima G7, prenosi AP.

    Ove zemlje pozivaju Kinu i da, kako tvrde, prestane da manipuliše informacijama i dezinformacijama, i da “preduzima druge aktivnosti da bi dala legitimitet ruskom agresorskom ratu protiv Ukrajine”.

    “Nikada nećemo priznati granice koje je Rusija pokušala da promijeni vojnom agresijom”, saopštile su članice G7, prenosi američka agencija.

    Velika Britanija, Kanada, Francuska, Njemačka, Italija, Japan i Sjedinjene Američke Države, ponovile su svoj stav da teritorije koje su zauzele ruske snage treba da budu vraćene Ukrajini i pozvale Kinu da poštuje međunardno i nacionalno pravo.

    Članice G7 ističu značaj mira i stabilnosti širom Tajvanskog moreuza i podržavaju učešće Tajvana na Svjetskoj zdravstvenoj skupštini i tehničkim sastancima SZO, te izražavaju duboku zabrinutost u vezi s poštovanjem ljudskih prava u Kini, posebno u Sinđangu i na Tibetu, navodi se u saopštenju.

  • Zaharova: Nije Rusija kriva za poskupljenje hrane, već sankcije

    Zaharova: Nije Rusija kriva za poskupljenje hrane, već sankcije

    Portparolka Ministarstva inostranih poslova Rusije Marija Zaharova je, komentarišući izjavu ministarke inostranih poslova Njemačke Analene Berbok da je Rusija kriva za sve veću glad na planeti, rekla da cijene rastu zbog zapadnih sankcija protiv Rusije.

    “Cijene rastu zbog sankcija koje je kolektivni Zapad uveo protiv Rusije pod pritiskom SAD. To je tako ako govorimo o direktnom uzroku. Nerazumijevanje ovoga je znak ili gluposti ili namjernog obmanjivanja javnosti”, napisala je Zaharova na Telegramu.

    Ona je navela i da, ako se uzmu u obzir prvobitni uzroci u širem kontekstu, onda je i raspad državnosti Ukrajine djelo kolektivnog Zapada.

    “U raspad Ukrajine su uključeni, između ostalog i prethodnici gospođe Berbok, koji se nisu samo miješali u situaciju u toj zemlji, već su modelirali unutrašnju i spoljnu politiku Ukrajine”, istakla je Zaharova.

    Ranije je ministarka inostranih poslova Njemačke izjavila da zbog situacije u Ukrajini može nastupiti globalna glad na planeti.

  • Berbok: Rusija pokušava da izazove globalnu krizu gladi

    Berbok: Rusija pokušava da izazove globalnu krizu gladi

    Ministarka spoljnih poslova Njemačke Analena Berbok optužila je danas Rusiju da namjerno pokušava da izazove globalnu krizu gladi, blokrajući izvoz žitarica iz Ukrajine, prenosi Fajnenšal post.

    Ona je, obraćajući se na kraju trodnevnog sastanka ministara spoljnih poslova G7 u Njemačkoj, poručila da Grupa sedam najrazvijenijih zemalja hitno traži alternativne puteve za izvoz ukrajinskog žita.

    Berbok je navela da oko 25 miliona tona, koje je zaglavljeno u ukrajinskim lukama, “hitno potrebno svijetu”.

    “Svaka tona koju možemo da izvučemo malo će pomoći da se izborimo sa krizom gladi. U situaciji u kojoj smo, svaka nedjelja se računa”, navela je Berbok.

    Ona je optužila Rusiju da je zbog njenih postupaka “snabdijevanje prekinuto, a cijene rastu” širom svijeta.

    “Rusija je odlučila da premjesti rat u Ukrajini u druge države u obliku ‘rata za žito'”, tvrdi Berbok, a dodaje TASS.

    Ministari spoljnih poslova zemalja članica G7 obećali su danas da će pojačati ekonomsku i političku izolaciju Rusije, nastaviti da snabdijevaju Ukrajinu oružjem i raditi na ublažavanju globalne nestašice hrane kao posljedice rata.

  • Putin upozorio Finsku: Odustajanje od neutralnosti bila bi greška

    Putin upozorio Finsku: Odustajanje od neutralnosti bila bi greška

    Ruski predsjednik Vladimir Putin prenio je finskom kolegi Sauliju Ninisteu da bi bila greška da Helsinki odustane od neutralnog statusa i pridruži se NATO-u, saopštio je Kremlj.

    Putin je naveo da se Finska ne suočava sa bezbjednosnim prijetnjama i da bi potencijalna promjena njenog spoljnopolitičkog stava mogla negativno uticati na bilateralne odnose dvije zemlje, prenosi Rojters.

    Dvojica predsjednika su razgovarala telefonom na inicijativu Ninistea, koji je obavijestio Putina o namjeri Finske da pristupi NATO.

    Kada je riječ o Ukrajini, Putin je informisao finskog kolegu da su pregovori s Kijevom praktično obustavljeni i da ukrajinska strana nije zainteresovana za ozbiljan i konstruktivan dijalog.

  • Lavrov: Zapad objavio “totalni hibridni rat” Rusiji

    Lavrov: Zapad objavio “totalni hibridni rat” Rusiji

    Ruski ministar spoljnih poslova Sergej Lavrov danas je izjavio da je Zapad objavio “totalni hibridni rat” Rusiji i da je teško predvidjeti koliko će on trajati.

    Šef ruske diplomatije je dodao da će svi osjetiti posljedice ovog rata, prenio je Rojters.

    Napori Zapada da izoluje Rusiju osuđeni su na neuspjeh, naveo je Lavrov povodom sankcija uvedenih Rusiji zbog Ukrajine.

  • Rusi odustali?

    Rusi odustali?

    Ukrajina je “verovatno dobila bitku” za Harkov, drugi po veličini grad u Ukrajini, prema BBC-jevom institutu za ratne studije u subotu.

    Bi-Bi-Si piše da je Rusija odustala od pokušaja da opkoli taj severoistočni grad, koji se naziva i gradom-tvrđavom. To ime je opravdao u ovom ratu. To je bio glavni strateški cilj ruskih snaga od početka vojne operacije.

    Ali više od dva meseca nakon početka rata, on ne samo da nije osvojen, već su ruske snage, prema američkom trustu mozgova, potpuno odustale od tog cilja. Veruje se da ih je ukrajinska vojska potisnula nazad do granice.

    Ali ovo nije potpuno povlačenje, kao što je bio slučaj sa prestonicom Kijevom. Ovo je važan momenat rata, a ne prekretnica, kažu analitičari. Ukrajina kaže da su napori Moskve u toj oblasti sada usmereni na povlačenje trupa iz grada.

    Drugi zaključci:

    Ruske snage su verovatno obezbedile autoput u blizini zapadnog ulaza u železaru Azovstal, ali borbe za fabriku se nastavljaju.

    Ukrajinske snage navodno pokušavaju da povrate kontrolu nad Zmijskim ostrvom kod rumunske obale ili barem poremete sposobnost Rusije da ga koristi.

  • Njemački parlament daje zadnju riječ o slanju trupa u BiH

    Njemački parlament daje zadnju riječ o slanju trupa u BiH

    Vlada Njemačke ne odustaje od namjere da u BiH pošalje njemačke vojnike u sklopu misije EUFOR Altea, a kako saznaju “Nezavisne novine”, uskoro će u Bundestagu biti donesena i konkretna odluka kojom će taj angažman biti odobren.

    Takođe, saznajemo da će se o BiH povesti još jedna debata, a moguće su i konkretne odluke nakon što je propao pokušaj da se na nivou Evropskog savjeta donese odluka o sankcijama, jer se tome usprotivila Mađarska.

    Podsjećanja radi, ovoj odluci se u četvrtak usprotivio Milorad Dodik, srpski član Predsjedništva BiH, koji je mišljenja da zbog istorijske uloge Njemačke u BiH i na Balkanu ne bi trebalo da dođe do ovakvog raspleta situacije.

    “Mislim da to ne treba. Hoću javno da kažem da Nijemci s stanovišta vojnog prisustva ne asociraju na dobra vremena i dobar položaj za naš narod. Ne kažem i ne želim da izvlačim paralelu, ali Altea može da ostane u mandatu koji je bio prije izlazaka i uznemiranja naših ljudi”, rekao je Dodik.

    S druge, pak, strane, u FBiH pozitivno gledaju na najavu da se Bundesver vrati u BiH.

    Šefik Džaferović, predsjedavajući Predsjedništva BiH, je prošlog mjeseca nakon razgovora s Analenom Berbok, ministarkom spoljnih poslova Njemačke, podržao pojačanu ulogu te zemlje.

    “Možemo očekivati snažniji angažman Njemačke u BiH i području zapadnog Balkana te cijelog šireg regiona. Njihov snažniji angažman trebalo bi svima da nam pomogne, a za to je potrebno normalno funkcionisanje institucija BiH”, istakao je Džaferović. U tom trenutku zvanično nije bila poznata njemačka namjera da se ojača EUFOR, ali je očigledno Džaferović nešto o tome znao.

    U Bundesveru zasad nemaju informaciju o njihovom eventualnom budućem angažmanu i ističu da je to politička odluka. Oni samo navode podatke o svom dosadašnjem angažmanu i ističu da je Bundesver u BiH imao pozitivan doprinos, te da se radi o najdužoj vojnoj misiji u istoriji Vojske Njemačke. Oni ističu da je u BiH i Hrvatskoj bilo angažovano čak 63.000 njemačkih vojnika u raznim misijama. Navode i da je stabilizacija situacije u BiH od 2004. do 2011. godine omogućila redukovanje njemačkog prisustva, kada je broj vojnika sa 6.500 postepeno redukovan na samo 15.

    “Šesnaestog novembra 2012. godine je završeno njemačko učešće u operaciji EUFOR Altea. Posljednji njemački vojnici svoj su angažman okončali 27. septembra 2012. godine, a 16. novembra je završen i njemački udio u rezervnom bataljonu”, naglašavaju oni.

    Aleksandar Radić, vojni analitičar iz Beograda, uvjeren je da će doći do jačanja EUFOR-a, jer su SAD nakon izbijanja ukrajinske krize odlučne da ojačaju vojno prisustvo Zapada na teritoriji zapadnog Balkana, pa samim tim i u BiH.

    “Jasno se vidi da im je stalo da sada imaju jače i izraženije prisustvo u BiH nego na Kosmetu. To govori o njihovom diskursu. Oni BiH vide kao potencijalnu tačku krize”, kaže Radić za “Nezavisne novine”.

    Prema njegovom mišljenju, najveći izazov za Misiju EUFOR bi mogao biti veto Rusije na produžetak mandata u novembru ove godine, ali sugeriše da i za to postoji američki plan kako bi se postupilo u toj situaciji.

    Inače, u srijedu tokom rasprave o BiH u Savjetu bezbjednosti UN-a, Ana Evstigneeva, zamjenica ambasadora Rusije, je rekla da je njena zemlja zabrinuta načinom na koji se Misija EUFOR-a Altea trenutno odvija.

    “U martu je došlo do udvostručivanju kontigenta bez ikakve koordinacije. Na ulicama su patrole s teškim oružjem, što izaziva paniku među građanima”, rekla je ona.

  • Drugi najveći proizvođač pšenice na svijetu zabranio izvoz

    Drugi najveći proizvođač pšenice na svijetu zabranio izvoz

    Indija je zabranila izvoz pšenice i ta odluka države stupila je na snagu u petak kasno uveče, saopštila je vlada u Nju Delhiju.

    Drugi najveći proizvođač pšenice na svetu pokušava da smanji cijenu na lokalnom tržistu.

    Isporuke pšenice su dozvoljene samo u slučajevima gde je ranije odobrena prodaja, dodala je vlada, preneo je Rojters.

    Kupci iz celog svijeta su se okrenuli Indiji oko nabavke pšenice, nakon što je izvoz pšenice iz Ukrajine zaustavljen posle ruskog napada u Ukrajini.

  • Rusija traži od UN-a da istraži koriste li Ukrajinci biološko naoružanje iz bio-laboratorija

    Rusija traži od UN-a da istraži koriste li Ukrajinci biološko naoružanje iz bio-laboratorija

    Ruska državna novinska agencija TASS javlja kako predstavnici Rusije u UN-u namjeravaju podnijeti zahtjev za sprovođenje istrage u vezi navoda da ukrajinske oružane snage koriste biološko oružje, a u skladu sa odredbama međunarodnih sporazuma.

    Stalni predstavnik Rusije u UN-u Vasily Nebenzya ponovio je tezu da u Ukrajini postoje bio-laboratorije koje se bave razvojem biološkog naoružanja, što je za Ruse bio jedan od motiva invazije na tu državu. On je istakao kako je njegova vlada već u posjedu značajne količine materijala koji upućuju na kršenje Konvencije o biološkom i toksičnom oružju.

    “Čim se završi prikupljanje materijala, mi ćemo ih dostaviti Vijeću sigurnosti kako bi oni sproveli istragu”, kazao Nebenzya.

    Nebenzya je istakao kako smatra da SAD nemaju konstruktivnu ulogu u raspravama na temu biološkog oružja, pa će Rusija biti primorana voditi se odredbama Konvencije koji omogućavaju dostavljanje dokaza direktno Vijeću sigurnosti.
    “Nadamo se da će naše radnje zauvijek onemogućiti upotrebu biološkog naoružanja koji prijeti međunarodnom miru”, dodao je.