VRBAS Media

Kategorija: Svijet

  • SAD uvele sankcije Rusiji: Na spisku velike kompanije i ruska elita

    Sjedinjene Američke Države su Rusiji uvele sankcije, otkrio je to predsjednik Joe Biden u obraćanju povodom, kako je to nazvao, “početka ruske invazije na Ukrajinu”, a što je potvrdilo Ministarstvo finansija.

    Biden je rekao da je riječ o prvoj tranši američkih sankcija Rusiji, koje obuhvataju dvije velike finansijske institucije iz Rusije, rusku elitu i članove njihovih porodica.
    “Ovi potezi će efektivno odsjeći rusku vladu od finansija sa zapada”, rekao je on.

    Također je najavio da premješta dodatne trupe i opremu za jačanje saveznika u baltičkim zemljama, na istočnom krilu NATO-a, ali je jasno stavio do znanja da se Sjedinjene Američke Države neće boriti protiv Rusije.


    Ministarstvo finansija SAD-a je objavilo informaciju o uvođenju sankcija, a na listi se našla jedna od najvećih ruskih banaka Promsvayazbanke (PSB) i 17 njenih podružnica, među kojima su i finansijska i tehnološka preduzeća. Sankcije će pogoditi i banku BELVEB OJSC koja posluje u Bjelorusiji.

    Osim banke, na crnoj listi su i ruska razvojna institucija VEB i 25 njenih podružnica, dva kontejnera – Fesco Magadan i Fesco Moneron te dva naftna tankera Linda i Pegas, kao i teretni brod Baltic Leader.

    Pod sankcijama je i profesionalni nogometni klub CSKA s obzirom na to da je glavni dioničar državna korporacija VEB.

    Osim kompanija, na udaru je i ruska elita, odnosno utjecajni Rusi iz Putinovog najužeg kruga, a za koje se vjeruje da su učestvovali u aktivnostima ruskog režima, koje se odnose na invaziju.

    Tako je Amerika sankcije uvela direktoru ruske Federalne službe sigurnosti Aleksandru Bortnikovu i njegovom sinu, prvom zamjeniku šefa kabineta predsjednika Sergeja Kirijenka i njegovom sinu, glavnom izvršnom direktoru Promsvyazbank Petra Fradkova, kao i njegovoj najbližoj rodbini.

    Lista se razlikuje od uobičajenih sankcija koje sastavlja američki Ured za kontrolu strane imovine finansijskih institucija (OFAC) i sadrži ustanove koje podliježu sankcijama koje su manje od potpune blokade. Finansijska ograničenja za kompanije s ove posebne liste uključuju zabranu pružanja određenih dobara i usluga.

    “U ovom slučaju riječ je o sankcijama protiv državnog duga Rusije”, pojasnilo je Ministarstvo finansija SAD-a.


    Do ove reakcije američke vlasti je došlo nakon što je ruski parlament odobrio Vladimiru Putinu slanje trupa u dva područja istočne Ukrajine, koja su pod kontrolom proruskih pobunjenika. Osim toga, Putin je proglasio nezavisnost dva regiona u Ukrajini – Luganska i Donjecka.

    Predsjednik SAD-a je iznio mogućnost da diplomatija ipak ublaži krizu na istoku Evrope i rekao je da će oni ostati otvoreni za razgovore s Rusijom i njenim partnerima, kako bi se spriječio rat.

  • Kuleba: Ukrajina ima dva plana, jedan od njih uključuje borbu za svaki pedalj naše zemlje

    Kuleba: Ukrajina ima dva plana, jedan od njih uključuje borbu za svaki pedalj naše zemlje

    Ministar vanjskih poslova Ukrajine Dmitro Kuleba izjavio je tokom boravka u Sjedinjenim Američkim Državama kako Ukrajina nikada neće priznati nezavisnost Donjecka i Luganska, koje je Ruska Federacija prije nekoliko dana proglasila nezavisnim republikama.

    Tokom konferencije za medije, koja je održana nakon sastanka s državnim sekretarom SAD-a Antonyjem Blinkenom, šef ukrajinske diplomatije je poručio kako Donjeck i Lugansk nijedna država u svijetu neće priznati kao nezavisne teritorije.

    “Predsjednik Rusije Vladimir Putin odlučio je priznati dva dijela ukrajinske teritorije kao nezavisne teritorije. Ukrajina ne priznaje i nikada neće priznati ovaj apsurd, niti će ga svijet priznati”, rekao je Kuleba.

    Kada je riječ o podršci Sjedinjenih Američkih Država Ukrajini, Kuleba je izjavio kako je tokom sastanka s Blinkenom Washingtonu ponudio tzv. Zakon o zajmu i najmu, što predstavlja program iz Drugog svjetskog rata, putem kojeg su Sjedinjene Američke Države snabdijevale ratnim materijalom saveznike u Evropi.

    “Imali smo kvalitetnu i fokusiranu diskusiju sa sekretarom Blinkenom o koracima za zaštitu Ukrajine i naše višedimenzionalne otpornosti. Jedan od prijedloga koje smo iznijeli odnosi se na osmišljavanje programa sličnog Zakonu o zajmu i najmu, koji je implementiran tokom Drugog svjetskog rata. Ovakav program bi osigurao održivost i poboljšat će efikasnost u jačanju kapaciteta Ukrajine da se brani”, poručio je Kuleba.

    Također, šef ukrajinske diplomatije je naglasio kako su ukrajinske vlasti spremne na diplomatsko rješavanje sukoba u Donbasu.

    “Imamo dva plana. Plan A je da iskoristimo oruđe diplomatije kako bismo odvratili Rusiju i spriječili daljnju eskalaciju. Ako to ne uspije, plan B je da se borimo za svaki pedalj naše zemlje, svaki grad i svako selo. Borit ćemo se dok ne pobijedimo, naravno”, zaključio je Kuleba.

  • Tramp: Putin nikada ne bi tako postupio da sam ja na vlasti

    Tramp: Putin nikada ne bi tako postupio da sam ja na vlasti

    Donald Tramp u utorak je žestoko optužio svog nasljednika Džo Bajdena za loše upravljanje krizom u Ukrajini i utvrdio da Vladimir Putin “nikada” ne bi postupio ovako da je on, Tramp danas u Bijeloj kući.

    “Da se ispravno upravljalo, nema apsolutno nikakvog razloga da bi se uopšte dogodilo ovo čemu danas svjedočimo”, saopštio je bivši američki predsjednik.

    “Dobro poznajem Vladimira Putina, i on ne bi nikada za vrijeme administracije Trampa učinio to što čini sada. Ne dolazi u obzir!”, rekao je Tramp komentarišući nalog ruskog predsjednika o raspoređivanju ruskih vojnika u dvjema separatističkim pokrajinama na istoku Ukrajine.

    “Ne samo da Putin postiže što je oduvijek htio, već se i sve više bogati”
    Američka opozicija kritikovala je bliskost Donalda Trampa tokom njegovog mandata s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom.

    Američki milijarder koji razmišlja o ponovnoj kandidaturi za Bijelu kuću, ocijenio je da su “slabe” sankcije koje je donijela Bajdenova administracija protiv Putina bliskih osoba i organizacija.

    “Neznatne su ako se usporede sa zauzimanjem neke države ili strateških područja”, utvrdio je.

    “Ne samo da Putin postiže ono što je oduvijek htio, već se i sve više bogati zahvaljujući uzletu cijena nafte i plina”, rekao je.

    Nakon prvih opreznih sankcija uperenih na separatistička proruska područja u Ukrajini, Bijela kuća u utorak je obećala zaoštriti svoj odgovor Moskvi, prenosi Index.

  • Putin: Na Krimu se izjasnio narod, na Kosovu parlament

    Putin: Na Krimu se izjasnio narod, na Kosovu parlament

    • Situacija u Ukrajini će se smatrati riješenom nakon priznavanja rezultata referenduma o Krimu, poslije kojeg je taj region pripojen Rusiji, rekao je predsjednik Rusije Vladimir Putin, uporedivši situaciju s Kosovom i Metohijom.

    On je rekao da je o tome mnogo puta govorio i ponovo pitao: “Po čemu je ovo gore od onoga što se desilo na Kosovu? Ni po čemu, samo je tamo odluku donio parlament, a ovdje na nacionalnom referendumu.”

    Kako je naveo, niko ljude (u Ukrajini) nije natjerao na otcjepljenje puškom, već su sami to odlučili.

    “Oni su na referendumu, glasanjem odlučili šta žele, niko ih nije puškom tjerao na bilo šta. Oni koji se ponose da su demokrate trebalo bi da priznaju njihovu odluku jer je to najviši izraz demokratije – referendum”, zaključio je Putin.

  • Fon der Lejen: EU i dalje previše zavisna od ruskog gasa

    Fon der Lejen: EU i dalje previše zavisna od ruskog gasa

    Predsjednica Evropske komisije Ursula fon der Lejen saopštila je večeras na Twitteru da je EU i dalje previše zavisna od ruskog gasa.

    Međutim, ona je podržala odluku Berlina da se do daljnjeg suspenduje proces sertifikacije gasovoda Sjeverni tok 2 zbog odluke predsjednika Rusije Vladimira Putina da prizna dvije samoproglašene republike na istoku Ukrajine.

    “Njemačka je u pravu po pitanju Sjevernog toka 2. Gasovod mora da bude tema po pitanju energetskog snabdijevanja cijele Evrope. I dalje smo previše zavisni od ruskog gasa. Moramo strateški da diverzifikujemo naše dobavljače i masovno ulažemo u obnovljive izvore energije”, istakla je ona na Twitteru.

  • Talačka kriza u centru Amsterdama

    Policija i ostale hitne službe u Amsterdamu izašle su na teren zbog talačke situacije u Appleovoj prodavnici, javljaju lokalni mediji i svjedoci.

    Za sada nema više informacija o incidentu.

    Počeo je danas oko 17.40 kada je pozvana policija zbog moguće pljačke trgovine Apple u Leidsepleinu, na trgu u središtu holandske prijestonice.

    Snimke na društvenim mrežama prikazuju naoružanog muškarca kako iza stakla prodavnice drži jednu osobu, navodno zaposlenika Applea, te maše pištoljem. Hitne službe su na mjestu događaja, a ljudima je rečeno da se udalje.

    “Policijsko postupanje je u toku zbog poziva iz trgovine na Leidsepleinu”, objavila je kratko amsterdamska policija.

    Prema lokalnoj televiziji, svjedoci su rekli da su čuli pucnjavu.

  • Rusija uspostavila diplomatske odnose sa separatistima u Ukrajini

    Rusija uspostavila diplomatske odnose sa separatistima u Ukrajini

    Rusija je večeras objavila da je uspostavila diplomatske odnose s regionima pod kontrolom separatista u Ukrajini koje je predsjednik Vladimir Putin juče priznao kao nezavisne republike.

    “Sastavljen je sporazum o uspostavljanju od tog datuma (22. februara) diplomatskih odnosa između Ruske Federacije i NR Donjeck, kao i Ruske Federacije i NR Lugansk na nivou ambasada”, navodi se u saopštenju Ministarstva vanjskih poslova.

    Ruska diplomatija navodi kako je ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov uputio je čestitke svojim kolegama u Donjecku i Lugansku.

    Zapadne sile najavile su žestoke sankcije Rusiji, ali i okupiranim regijama u Ukrajini (Donjeck i Lugansk) koje su pod kontrolom Moskve.

  • Biden: SAD će pomoći odbranu Ukrajine, ali nemamo namjeru ratovati protiv Rusije

    Biden: SAD će pomoći odbranu Ukrajine, ali nemamo namjeru ratovati protiv Rusije

    Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Joe Biden održao je večeras press konferenciju u Bijeloj Kući na kojoj se osvrnuo na posljednja dešavanja u eskalaciji krize između Rusije i Ukrajine.

    Biden je pres konferenciju počeo osvrtom na rusko priznavanje ukrajinskih regija Donjeck i Lugansk kao nezavisnih republika, koje je sinoć potpisao predsjednik Vladimir Putin i odobravanje slanja vojske van granica Rusije.

    “Ovo je početak ruske invazije na Ukrajinu. Ko, za ime Boga otcjepljuje dio suverene države i proglašava ga nezavisnom republikom”, rekao je Biden.

    U nastavku je govorio o sankcijama koje su već preduzete protiv Rusije, rekavši da, ako Rusija nastavi dalje s ovim aktivnostima i oni su spremni da idu dalje sa sankcijama.

    “Ako Rusija ovako nastavi cijena će biti još veća. SAD će dati pomoć u odbrani Ukrajine. Ukoliko Rusija ne povuče trupe ja sam odobrio jačanje našeg prisustva na Baltiku”, dodao je američki predsjednik.

    Naglasio je da sve ovo još uvijek nisu odbrambeni potezi.

    “Mi nemamo namjeru da se borimo protiv Rusije. Međutim, Sjedinjene Američke Države će štititi svaki inč NATO teritorije. Nadam se da Rusi neće ići preko toga. Uvjeravam vas da smo ujedinjeni u tome da se suprotstavimo Ruskim prijetnjama miru”, naglasio je Biden.

    Potom je komentirao i jučerašnji Putiniov govor u kojem je on praktično negirao ukrajinski suverenitet.

    ” U ovom govoru, Putin se vratio više godina nazad u istoriju. To je znak da se ne želi angažovati u dijalogu. To je prijetnja Ukrajinskom integritetu. Rusija je agresor i sasvim mi je jasno s čim se suočavamo. MEđutim, SAD i naši partneri su i dalje spremni za diplomatiju. Rusiju ćemo cijeniti prema njenim akcijama”, zaključio je Biden.

  • Putin objasnio zašto je situacija s Ukrajinom “drukčija”

    Putin objasnio zašto je situacija s Ukrajinom “drukčija”

    Rusija podržava suverenitet bivših sovjetskih republika, a situacija sa Ukrajinom je izuzetak jer je povezana sa spoljnim uticajem na tu zemlju, rekao je ruski predsjednik Vladimir Putin tokom razgovora sa azerbejdžanskim kolegom Ilhamom Alijevom.

    Putin je podsjetio da je Rusija početkom godine podržala Kazahstan da sačuva suverenitet.

    “Namjeravamo da postupamo na isti način u pogledu svih naših susjeda u budućnosti”, rekao je on.

    Putin je naveo da je drugačije sa Ukrajinom.

    “To je u vezi sa činjenicom da, nažalost, teritoriju ove zemlje koriste treće zemlje za stvaranje prijetnji Ruskoj Federaciji. To je jedini razlog”, ukazao je on.

    Putin je napomenuo da poslije državnog udara u Ukrajini ne postoji više taj nivo i kvalitet interakcije.

    “Želim da istaknem – to se dogodilo nakon državnog udara i nezakonitog preuzimanja vlasti od onih koji su to uradili”, rekao je ruski predsjednik, prenio je TASS.

    On je Alijevu rekao da je prije početka sastanka telefonom razgovarao sa predsjednikom Kazahstana Kasimom Žomartom Tokajevom. Prema njegovom mišljenju, situacija u Kazahstanu početkom godine predstavlja dobar primjer za to da “Rusija samo podržava suverenitet svojih susjeda, jača ga na svaki mogući način, a Kazahstan je dokaz ove politike”.

  • Savjet odobrio Putinu da koristi vojsku u Inostranstvu

    Savjet odobrio Putinu da koristi vojsku u Inostranstvu

    Savjet Federacije odobrio je prijedlog predsjednika Rusije Vladimira Putina o upotrebi Oružanih snaga u inostranstvu.

    Prethodno je predsjedavajuća Savjeta Federacije Valentina Matvijenko saopštila da je gornji dom parlamenta primio prijedlog predsjednika o upotrebi Oružanih snaga u inostranstvu.

    “U skladu sa dijelom 3 člana 51 pravilnika Savjeta Federacije, dodatno stavljam na dnevni red sjednice Savjeta Federacije razmatranje ovog prijedloga”, rekla je ona.

    Matvijenkova je navela da su upotrebu Oružanih snaga Rusije u inostranstvu razmatrali nadležni odbori za ustavnu izgradnju, odbranu, međunarodne poslove i Savjet federacije, a pitanje će se razmatrati javno.

    Državna duma i Savjet Federacije u utorak su jednoglasno ratifikovali ove sporazume. Istovremeno su unijete izmjene prema kojima zakoni stupaju na snagu od trenutka zvaničnog objavljivanja.