VRBAS Media

Kategorija: Svijet

  • Borelj poručio da razumije da na Balkanu postoje problemi kada je Moskva u pitanju

    Borelj poručio da razumije da na Balkanu postoje problemi kada je Moskva u pitanju

    Šef diplomatije EU Žozep Borelj pozvao je danas Srbiju da “što je prije moguće” ubrza svoje usklađivanje sa zajedničkom spoljnom i bezbjednosnom politikom EU i primijeni sankcije koje su EU i ostale zemlje zapadnog Balkna usvojile u vezi sa Ukrajinom.

    Ministri spoljnih poslova EU izrazili su jasno očekivanje od partnera i budućih članica EU da se posvete zajedničkim vrijednostima i zajedničkoj spoljnoj i bezbjednosnoj politici, rekao je Borelj.

    On je dodao da oni koji to nisu još uradili, a Srbija je jedna od njih, trebalo bi što je prije moguće da ubrzaju svoje usklađivanje i primijene sankcije, prenosi Tanjug.

    – Mi razumijemo poteškoće i vrednujemo činjenicu da su svi oni glasali protiv Rusije u Generalnoj skupštini UN, ali mi očekujemo od kandidata i naših partnera da se u poptpunosti usklade sa našom spoljnom politikom – poručio je Borelj.

    On je naveo kako u EU “razumiju” da na zapadnom Balkanu, kada je Moskva u pitanju, postoje “problemi, veze i javno mnjenje”, ali je ponovio i da “postoje i stvari koje ne mogu ići zajedno”.

    Veći broj ministara poručio je da EU mora da se drži svojih obećanja prema regionu, ali i da region mora da se opredijeli, prenosi RTS.

    – Želimo jasnu poziciju zapadnog Balkana jer je i ovaj konflikt sasvim jasan – rekao je ministar spoljnih poslova Slovačke Ivan Korčak.

    Ako zemlje zapadnog Balkana kažu da hoće da budu dio zajednice, Korčak kaže da je “sada trenutak da pokažu gdje pripadaju i koje vrijednosti zastupaju”.

    Mađarski ministar spoljnih poslova i spoljne trgovine Peter Sijarto poručio je da bi trebalo da je Srbija odavno zaslužila članstvo u EU.

    – Trebalo je još juče da je primimo, ali možemo slobodno i sutra. Nije fer od EU da više traži od kandidata nego što može da im da. Tražimo od njih da usklade svoju politiku, a zauzvrat im ne dajemo ništa. Da smo Srbiju juče primili u Uniju, sada usklađivanje politike ne bilo na dnevnom redu – rekao je Sijarto, prenosi RTS.

    Šef srpske diplomatije Nikola Selaković rekao je da je Sijarto zatražio da se Srbiji odmah ponudi članstvo.

    – Neke države članice, među kojima su Poljska i baltičke zemlje, iskoristile su priliku da na vrlo eksplicitan način stave do znanja da se od nas očekuje usklađivanje sa zajedničkom spoljnom i bezbednosnom politikom EU, što podrazumeva i uvođenje sankcija Rusiji – izjavio je Selaković.

    Selaković je rekao da je ponovio poznati stav da oružano rješavanje problema nema podršku Srbije i naglasio da Beograd poštuje teritorijalni integritet i nezavisnost međunarodno priznatih država.

    Borelj je rekao da EU još nije postigla dogovor o šestom paketu sankcija protiv Rusije, da i dalje ne postoji neophodan konsenzus o predloženoj zabrani uvoza ruske nafte.

  • Izrael povećava proizvodnju gasa

    Izrael povećava proizvodnju gasa

    Izrael povećava vađenje prirodnog gasa na moru i želi da sklopi sporazum o isporukama sa Evropom u narednim mjesecima, pošto taj kontinent namjerava da zamijeni uvoz iz Rusije.

    Izrael će u narednih nekoliko godina udvostručiti proizvodnju na oko 40 milijardi metara kubnih sa oko 20 milijardi metara kubnih pošto proširuje sadašnje projekte i otvara nova nalazišta, rekli su zvaničnici energetske industrije.

    Ova zemlja trenutno pokriva potrebe domaćeg tržišta, a preko lokalne mreže cjevovoda izvozi gas u susjedni Egipat i Jordan, dok su dodatne količine planirane za Evropu.

    “Nadamo se da ćemo stvoriti relativno brz radni proces i već ovog ljeta postići okvirni sporazum”, izjavio je Lior Šilat, generalni direktor u Ministarstvu energetike.

    On je obišao brod koji vrši bušenje na lokaciji “Kariš”, udaljenoj oko 90 kilometara od izraelske obale. Ovo nalazište gasa će biti aktivirano kasnije ove godine.

    Vlasnik nalazišta je kompanija “Enerdžin”, koja je nedavno u blizini otkrila dodatne zalihe gasa.

  • Šri Lanka ima goriva tek za jedan dan, a premijer poručio građanima da im dolaze najteži dani

    Ranil Wickremesinghe, koji je nedavno izabrana za premijera Šri Lanke, izjavio je da je ovoj zemlji ostalo nafte tek za jedan dan. Država je pogođena najtežom ekonomskom krizom u posljednjih 70 godina.

    Premijer je u televizijskom obraćanju građanima ukazao da je Šri Lanci u sljedećih nekoliko dana hitno potrebno 75 miliona dolara u stranoj valuti kako bi mogla kupiti esencijalne potrepštine. Najavio je da će Centralna banka štampati novac kako bi se isplatile plate i druga potraživanja u javnom sektoru. Podsjetio je da bi štampanje novca moglo imati za posljedicu deprecijaciju domaće valute – rupije.
    Potvrdio je da će se možda privatizirati i državna aviokompanija Sri Lankan Airlines.

    Zemlja je teško pogođena posljedicama pandemije koronavirusa, rastom cijena energenata i, kako je naveo BBC, populističkim snižavanjem poreznih stopa. Hronični nedostatak strane valute i rastuća inflacija uzrokovali su nedostatak lijekova, goriva i drugih egzistencijalnih potrepština.

    “U ovom trenutku imamo goriva za jedan dan. Sljedećih nekoliko mjeseci bit će najteži u našim životima”, naglasio je Wickremesinghe.

    Istakao je da postoji mogućnost kreditnog zaduženja kod Indije kako bi se osiguralo gorivo. Smatra da je više izgledno da će stanje biti gore, nego bolje, prenosi BBC.

    Iznimno teška ekonomska kriza je u martu ove godine uzrokovala proteste koji još traju. U protestima je poginulo devet osoba, a više od 300 ljudi je povrijeđeno. Mahinda Rajapaksa je nedavno podnio ostavku na mjesto premijera, a traži se i ostavka njegovog brata Gotabaye koji je predsjednik države. Tokom socijalnih nemira zapaljene su i kuće političara.


    Pojedini ekonomisti smatraju da je Šri Lanka prva zemlja u svijetu koja nije izdržala globalnu ekonomsku krizu. Istakli su je kao jednu od brojnih država u kojima kriza nije uzrokovana samo lošim upravljanjem, već i pandemijom koronavirusa, agresijom Rusije na Ukrajinu i finansijskim poteškoćama.


    Očekuje se da će ih biti mnogo u kojima će se desiti ono što se dešava u Šri Lanci. To se prije svega odnosi na siromašne države u Aziji, Africi i Latinskoj Americi.

  • Zapadni vojni izvori: Putin je počeo donositi vojne odluke što je inače posao nižih oficira

    Zapadni vojni izvori: Putin je počeo donositi vojne odluke što je inače posao nižih oficira

    Neimenovani zapadni izvor, prema pisanju BBC-ja, tvrdi da predsjednik Vladimir Putin i vojni načelnik general Valerij Gerasimov direktno intervenišu u ruskoj vojnoj ofanzivi u Ukrajini i donose odluke koje inače donose niži oficiri.

    Govoreći pod uslovom anonimnosti, izvor je rekao:

    “Mislimo da su Putin i Gerasimov uključeni u taktičko donošenje odluka na nivou za koji bismo inače očekivali da ga preuzme pukovnik ili brigadir.”

    Vojni izvor je rekao da su njih dvojica donosili odluke o kretanju trupa u Donbasu, području istočne Ukrajine koje je sada fokus ruske vojne ofanzive.

    Već je bilo nagovještaja da se predsednik Putin više uključio u svakodnevno vođenje vojne invazije otkako je Rusija pretrpjela neuspjehe na sjeveru zemlje i oko glavnog grada Kijeva.

    Nedavno su se pojavile i spekulacije da je šef ruske vojske, general Gerasimov, možda bio “po strani” zajedno sa nepotkrijepljenim glasinama da je povrijeđen prilikom posjete Donbasu prije nekoliko sedmica.

    Ali zapadni vojni zvaničnik je jasno stavio do znanja da načelnik ruskog generalštaba i dalje daje naređenja.

    “Gerasimov je spreman i radi”, rekao je.

  • Amerika uspješno testirala “problematičnu” hipersoničnu raketu

    Amerika uspješno testirala “problematičnu” hipersoničnu raketu

    Zračne snage SAD-a izvele su uspješan test svoje “problematične” hipersonične rakete tokom vikenda, mjesec dana nakon što su objavile da je program pretrpio kašnjenja zbog “nedavnih anomalija u testiranju”.

    Oružje za brzi odgovor lansirano iz zraka uspješno je pušteno iz bombardera B-52H kod obale južne Kalifornije u subotu i postiglo je hipersonične brzine, objavile su u ponedjeljak Zračne snage, ne dajući više detalja o samom testu, kao što je trajanje leta ili njegova visina.

    “Ovo je bilo veliko postignuće tima ARRW i naših zračnih snaga”, rekao je brigadni general Heath Collins, izvršni oficir programa Zračnih snaga za oružje.

    ARRW je hipersonično oružje koje koristi raketu-pojačivač za ubrzanje projektila do brzina većih od 5 Macha, odnosno pet puta veće od brzine zvuka.

    Takozvano hipersonično klizno vozilo tada se odvaja od pojačivača i klizi velikom brzinom prema svom cilju. Zračne snage su se u prošlosti mučile s testiranjem AGM-183A ARRW, a program je pretrpio tri neuspjeha u testiranju leta prije ovog posljednjeg uspjeha.

    Prošlog mjeseca, zračne snage su saopćile da su anomalije u testiranju pomaknule raspored za završetak oružja. Prvi kompletni test rakete i rakete-pojačivača odgođen je do negdje u sljedećoj fiskalnoj godini, koja počinje u oktobru.

    Dan prije ovog testa, sekretar zračnih snaga Frank Kendall priznao je probleme s kojima se ARRW program susreo.

  • Stoltenberg odgovorio Turskoj

    Stoltenberg odgovorio Turskoj

    Generalni sekretar NATO-a Jens Stoltenberg pozvao je u ponedjeljak naveče da se uzmu u obzir rezerve Turske prema ulasku Finske i Švedske u odbrambeni savez.

    “Turska je cijenjena saveznica i potrebno je odgovoriti na sve sigurnosne probleme. Moramo stajati zajedno u ovom istorijskom trenutku”, napisao je Stoltenberg na Twitteru nakon sastanka s turskim ministrom vanjskih poslova Mevlutom Cavusogluom, prenosi Hina.

    Švedska i Finska su najavile da će kroz par dana podnijeti zahtjev za članstvo u NATO-u, a na to ih je potaklo mijenjanje geopolitičke klime u Evropi nakon početka ruskog napada na Ukrajinu krajem februara.

    “Turska ne može reći ‘da’ članstvu Finske i Švedske u NATO-u, bez uvrede, to je nemoguće”, rekao je u ponedjeljak turski predsjednik Recep Tayyip Erdogan, prenosi RIA Novosti.

    Ponovio je da obje zemlje podržavaju “terorističke organizacije”, uključujući Kurdsku radničku stranku PKK koja je zabranjena u Turskoj te kurdsku miliciju YPG u Siriji. Erdogan je ranije poručio da su “skandinavske zemlje utočišta za terorističke organizacije”.

    Tokom sastanka ministara vanjskih poslova NATO-a u Berlinu u nedjelju, Cavusoglu je osudio nekoliko zemalja članica NATO-a zbog ograničavanja izvoza oružja u Tursku zbog njene borbe protiv tih grupa.

    Nije posve jasno šta će spriječiti Tursku da uloži veto na članstvo Finske i Švedske u NATO-u, ali diplomati vjeruju da bi istupi tih zemalja o borbi protiv terorizma i izvozu oružja mogli odigrati važnu ulogu.

  • Kraj bitke za Mariupolj

    Kako javlja BBC, desetine ukrajinskih boraca odvedeni su, neki odneseni na nosilima, u ruske autobuse koji su ih čekali i prebacili u bolnicu. Više od 200 drugih muškaraca odvedeno je u obližnji grad pod kontrolom Rusije.

    Cijeli proces od pregovora do evakuacije odvijao se u tajnosti, a nije se pojavila nikakva informacija sve dok se Rusi nisu oglasili juče.

    Čini se da su UN i Crveni križ bili jako uključeni, što možda objašnjava zašto su Ukrajinci prihvatili odvođenje na rusku teritoriju.

    U noćnom obraćanju, predsjednik Volodimir Zelenski je rekao da postoji jedan prioritet – spašavanje života vojnika.

    “Ukrajina treba svoje ukrajinske heroje žive”, rekao je.

    Još uvijek je mnogo nepoznanica koliko je boraca ostalo u tvornici i šta će se s njima dogoditi.

    Obje strane će to bez sumnje pokušati predstaviti kao pobjedu: Rusija, jer će konačno dobiti kontrolu nad ovim strateškim lučkim gradom, i Ukrajina, jer su se neki od vojnika koji su se tako dugo držali uspjeli izvući živi, navodi BBC.

  • “Pred nama je čitava decenija rata, opasnosti i nesigurnosti”

    “Pred nama je čitava decenija rata, opasnosti i nesigurnosti”

    Orban je položio zakletvu i održao dosta mračan govor o budućnosti Evrope.

    – Decenija koja je pred nama bit će decenija opasnosti, nesigurnosti i rata – rekao je.

    Rat u mađarskom komšiluku
    Dodao je da su rat u Ukrajini te evropske sankcije koje su uslijedile stvorili energetsku krizu koja bi mogla dovesti do recesije i stagnacije u Evropi. Vjeruje i da će se vratiti nove epidemije, a da će se izbjeglički talasi iz siromašnih u bogate zemlje povećati te da će ekonomske posljedice svih tih faktora biti vrlo ozbiljne. Rat u Ukrajini, kazao je Orban, osjetiće čitav svijet, piše Dejli Njuz Mađarska.

    – Pred našim se očima otvara decenija rata. Moramo početi misliti ne o tome što želimo, već kakva je naša stvarnost – rekao je novi-stari mađarski premijer.

    Istakao je kako je njegov prioritet izbjeći uvlačenje Mađarske u rusko-ukrajinski sukob, te osiguravanje mira i sigurnosti u svojoj zemlji. Dodao je kako će rat u mađarskom komšiluku vrlo vjerovatno biti duži nego što se očekivalo te da će uključivati oružje koje će “biti teško zanemariti” te koje će predstavljati stalnu prijetnju sigurnosti zemlje. Analitičarima će sigurno biti zanimljiva njegova izjava kako je svako ko je učestvovao u transportu oružja za Ukrajinu “jednom nogom već u ratu”.

    – Mi se zalažemo za mir. Rat uništava, mir gradi. Želimo primirje, prestanak paljbe i mirovne pregovore. To je naša pozicija – rekao je mađarski premijer.

    Uništavanje mađarskih porodica
    Rekao je kako ekonomske mjere koje bi “uništile mađarske porodice” nisu prihvatljive i neće biti usvojene.

    – Brisel zloupotrebljava svoja ovlaštenja svakog dana i pokušavaju na nas svaliti teške i loše odluke – dodao je rekavši i kako je Mađarska pokazala svoje tolerantno lice prema migrantima, rodnim i polnim pitanjima te prema naftnom embargu.

    – Ali nećemo se odreći zaštite naših granica. Migrante ne možemo pustiti i zaštitićemo naše porodične vrijednosti te rodne i spolne aktiviste ne možemo pustiti u škole – rekao je, piše Avaz.

    Zaključno je rekao kako je, uprkos svemu, interes Mađarske da i u idućoj dekadi ostane u Evropskoj uniji.

  • Erdogan poručio da neće dozvoliti ulazak Finske i Švedske u NATO

    Erdogan poručio da neće dozvoliti ulazak Finske i Švedske u NATO

    Turski predsjednik Redžep Tajip Erdogan rekao je danas da njegova zemlja neće dozvoliti pridruživanje Finske i Švedske NATO savezu.

    Turska ne može da kaže “da” članstvu Finske i Švedske u NATO, bez uvrede, to je nemoguće – rekao je Erdogan, prenosi RIA Novosti.

    On je najavio da će delegacije te dve zemlje u ponedjeljak posetiti Tursku, ali je poručio da “ne moraju da se muče” i da dolaze kako bi ubijedile Tursku da odobri njihov prijem u NATO, prenosi Rojters.

  • Sijarto poručio da je EU potrebniji Zapadni Balkan nego obrnuto

    Sijarto poručio da je EU potrebniji Zapadni Balkan nego obrnuto

    Rat Rusije sa Ukrajinom trebalo bi još jasnije da pokaže da je Evropskoj uniji potrebniji Zapadni Balkan nego obrnuto, izjavio je danas mađarski ministar spoljnih poslova Peter Sijarto.

    On je rekao novinarima u pauzi sastanka ministara spoljnih poslova EU u Briselu, da bi EU mogla da pretrpi neuspjeh sličan gubitku Velike Britanije ukoliko ne promijeni svoj trenutni arogantan stav u vezi sa integracijom zemalja Zapadnog Balkana u EU, prenio je MTI.

    Integracija Zapadnog Balkana u EU je u interesu Mađarske i predstavlja pitanje nacionalne bezbjednosti, rekao je on i dodao da je Mađarska oduvek smatrala da južni dio centralne Evrope prirodno pripada EU.