VRBAS Media

Kategorija: Svijet

  • Upozorenje iz NATO-a: Rusija bi mogla izvesti velike cyber napade u BiH, moramo pomoći

    Upozorenje iz NATO-a: Rusija bi mogla izvesti velike cyber napade u BiH, moramo pomoći

    Zamjenik generalnog sekretara NATO-a Mircea Geoana upozorio je da bi Rusija mogla pokušati napasti kritičnu digitalnu infrastrukturu Gruzije i Bosne i Hercegovine, kao što je to učinila kada je napala Ukrajinu.

    Geoana je juče rekao da bi Gruzija te Bosna i Hercegovina uskoro mogle postati mete Rusije. Precizirao je da napad može biti npr. u obliku velikog cyber napada.

    Dodao je da NATO pojačava svoju podršku dvjema zemljama kako bi ojačale svoje odbrambene sposobnosti, uključujući i one protiv cyber ratovanja.

    Kako je Geoana objasnio, Ukrajina je dokazala “koliko je jačanje kibernetičke sigurnosti uz pomoć NATO-a važno za obranu i odvraćanje “, a otišao je toliko daleko da je to nazvao “NATO prioritetom”.

    Ukazao je na velike kibernetičke napade izvršene na ukrajinsku vladu i vojsku, kao i na drugu kritičnu infrastrukturu na dan ruske invazije, zaključivši da su cyber napadi, uz dezinformacije i digitalnu špijunažu, dio nove vrsta ratovanja.

    Podsjetimo da je Rusija 24. februara započela invaziju na Ukrajinu koja je promijenila sigurnosnu situaciju u Evropi, ujedinila saveznike i ukazala na potrebu jačanja zajedničkog sigurnosnog kišobrana Evrope.

    Bosna i Hercegovina, uz Gruziju, često se spominje kao posebno ranjiva tačka, odnosno mjesto gdje bi Moskva mogla pokušati provesti svoje interese preko lokalnih političara.

    Stoga je, odmah po invaziji na Ukrajinu, NATO saopštio da je spreman ponuditi dodatne sigurnosne garancije i pojačati saradnju sa zemljama u kojima bi Rusija mogla pokušati prošiti svoj utjecaj.

    Slična je situacija i u drugim dijelovima Evrope. Švedska i Finska, tradicionalno vojno neutralne zemlje, odlučile su zatražiti članstvo u NATO-u u strahu od ruske agresije.

  • Medvedev: Nećemo dozvoliti da izbije treći svjetski rat

    Medvedev: Nećemo dozvoliti da izbije treći svjetski rat

    Rusija neće dozvoliti da izbije treći svjetski rat, ali je u stanju da uputi momentalni i “supersnažni” odgovor u slučaju da bude napadnuta, rekao je danas zamjenik predsjednika Ruskog savjeta bezbjednosti Dmitrij Medvedev.

    On je rekao da se nuklearni štit Rusije sastoji od najsavremenijeg arsenala i pouzdanog naoružanja koje “hladi ambicije onih koji su spremni da pokrenu treći svjetski rat na svoju ili nečiju tuđu ruku”, prenio je TASS.

    “Mi nećemo dozvoliti ovu situaciju, ali smo primorani da uvijek kažemo i podsjetimo da u slučaju napada na našu zemlju možemo da uputimo momentalan i supersnažan odgovor u odbijemo bilo koju agresiju koja prijeti našoj zemlji”, dodao je ruski zvaničnik.

    Medvedev je izjavio da je ruskoj nauci potrebna podrška u uslovima sankcija i da će biti povećan uvoz zamjenskih i pokrenuta proizvodnja domaćih rješenja, kao i obuka specijalista visokog potencijala.

    On je dodao da se u to moraju uključiti velike državne korporacije i privatne kompanije kao mušterije i organizatori.

    Medvedev je izjavio da je Rusija spremna za naučnu saradnju s prijateljskim zemljama.

  • Ukrajina čini sve da spasi preostale vojnike iz Azovstala, Rusi ih žele ispitati

    Ukrajina čini “sve moguće i nemoguće” kako bi spasila preostale borce zarobljene u željezati Azovstal u Mariupolju, rekla je visoka dužnosnica, prenosi BBC.

    Zamjenica ministra obrane Hanna Maliar rekla je da Kijev zna koliko je vojnika još u tvornici, ali je naglasila da je to “osjetljiva informacija”.

    U ponedjeljak su 264 borca – mnogi teško ranjeni – evakuisana u područja koja drže pobunjenici koje podržava Rusija. U utorak je viđeno još sedam autobusa kako napuštaju mjesto, navodi Reuters.

    Dodaje se da je konvoj kasnije stigao u Olenivku, selo koje drže proruski pobunjenici u istočnoj regiji Donbasa.

    Ruski tužitelji rekli su da će ispitati sve ukrajinske vojnike u sklopu istrage o onome što Moskva opisuje kao “zločine ukrajinskog režima protiv civila Donbasa”.

    Ukrajina želi da se njeni vojnici – posljednji branitelji južnog lučkog grada – razmijene za zarobljene ruske vojnike u sklopu sporazuma o evakuaciji koji je potvrdila Moskva.

    Stotine ukrajinskih vojnika – marinaca, Nacionalne garde (uključujući Azov bataljon), granične straže, policije i jedinica teritorijalne obrane – kao i brojni civili s malom djecom bili su skriveni na tom mjestu otkako su ruske trupe opkolile Mariupolj početkom marta.

  • Pilot namjerno srušio kineski avion, u smrt odveo više od 130 ljudi

    Vjeruje se da je nesreća putničkog aviona kompanije China Eastern Airlinesa u kojoj su poginule 132 osobe uzrokovana namjernim činom, tvrde američki dužnosnici, prenosi ABC News.

    Putnički avion Boeing 737-800 letio je iz Kunminga za Guangzhou 21. marta kada je pao u planinsko područje u Guangxiju u Kini. Poginulo je svih 123 putnika i devet članova posade.
    Dužnosnici koji su razgovarali za ABC News ističu da zakrilci aviona nisu zakačeni i stajni trap nije spušten. Vjeruju da bi gotovo okomito spuštanje aviona zahtijevalo namjernu odluku pilota.


    Avion je udario u zemlju takvom snagom da je stvorio 20 metara duboku rupu u zemlji, prema kineskim dužnosnicima.

    Istražitelji su također analizirali život jednog od pilota i vjeruju da se on možda borio s određenim problemima neposredno prije nesreće, saznaje ABC News.

    Američki nacionalni odbor za sigurnost u prometu rekao je da će sve informacije o istrazi doći od njihovih kolega iz Uprave za civilno zrakoplovstvo Kine, ali regulatori i Boeing nisu uočili nikakve mehaničke probleme. Izvori su rekli da kineski istražitelji također nisu uočili nikakve mehaničke probleme.

  • Nehamer: Za Austriju članstvo u NATO ne dolazi u obzir

    Nehamer: Za Austriju članstvo u NATO ne dolazi u obzir

    Austrijski kancelar Karl Nehamer istakao je danas u Pragu da za Austriju članstvo u NATO ne dolazi u obzir.

    “Austrija je bila, jeste i ostaće neutralna”, poručio je on tokom posjete Češkoj Republici.

    Prema njegovim riječima, za Austriju se ne postavlja pitanje članstva u NATO, jer ona, kaže, ima potpuno drugačiju istoriju od Švedske i Finske.

    Nehamer je podsjetio da su te dvije zemlje proglasile da su nesvrstane i da imaju zajedničku granicu sa Rusijom.

    “Zbog toga ima razumijevanja da žele da se priključe vojnom savezu, ali za Austriju to ne dolazi u obzir”, naglasio je Nehamer.

    On je kazao da je Austrija unutar EU potpuno solidarna s Ukrajinom.

    I ministarka odbrane Austrije Klaudija Taner istakla je da je na svakoj zemlji da sama odluči hoće li se priključiti nekom savezu.

    U Austriji je, ukazala je, situacija ustavno-pravno jasna i neutralnost je dio Ustava.

    Takođe, kaže Taner, “neutralnost je i u srcima Austrijanaca”.

  • Finska i Švedska zvanično podnijele zahtjev za NATO

    Finska i Švedska zvanično podnijele zahtjev za NATO

    Finska i Švedska zvanično podnijele zahtjev za pridruživanje NATO.

    Švedska premijerka Magdalena Anderson je ranije najavila da će Švedska i Finska danas će predati zahtjeve za članstvo u NATO.

    “U Švedskoj i Fnskoj smo saglasni da idemo ruku pod ruku kroz cijeli proces i zajedno ćemo sutra podnijeti zahtjev”, rekla je Anderson juče na zajedničkoj konferenciji za novinare sa finskim predsjednikom Saulijem Ninistom u Stokholmu, a prenosi Rojters.

    Finski parlament odobrio je u utorak prijedlog da Finska zatraži prijem u NATO, saopštio je predsjednik parlamenta Mati Vanhanen, dok je ministarka spoljnih poslova Švedske An Linde potpisala juče ujutru zahtjev za prijem u NATO.

  • Trasova se požalila: Velika Britanija izložena veoma teškoj ekonomskoj situaciji

    Trasova se požalila: Velika Britanija izložena veoma teškoj ekonomskoj situaciji

    Velika Britanija izložena je veoma teškoj ekonomskoj situaciji, izjavila je britanski ministar spoljnih poslova Liz Tras.

    Ona je govorila za “Skaj njuz” usljed porasta godišnje stope inflacije na devet odsto u aprilu, što je najviše od početka zvaničnog prognoziranja krajem osamdesetih godina prošlog vijeka.

    “Nalazimo se u vrlo teškoj ekonomskoj situaciji. Izloženi smo veoma ozbiljnim suprotnim globalnim vjetrovima. Kao što ste rekli, inflacija je ekstremno visoka”, rekla je Trasova.

  • Putin kritikuje Zapad

    Putin kritikuje Zapad

    Odbijanje ruskih energenata predstavlja ekonomsko samoubistvo za EU, izjavio je danas predsednik Ruske Federacije Vladimir Putin .”Danas vidimo da iz apsolutno političkih razloga, zbog sopstvenih ambicija i pod pritiskom američkog gospodara, evropske zemlje uvode nove sankcije tržištima nafte i gasa. Sve to vodi ka rastu inflacije i umesto da priznaju svoje greške, traže krivce sa strane”, rekao je Putin na sastanku o situaciji u naftnom sektoru, prenose RIA novosti.

    On je istakao da će Evropa dugoročno postati region sa visokim cenama energenata.

    Prema njegovim rečima, zapadna politička klasa spekuliše s “apsolutno prirodnom zabrinutošću mnogih ljudi u vezi s elektranama i klimatskim pitanjima”, pri čemu umanjuju značaj tradicionalnih, ugljovodoničnih izvora energije, dok istovremeno precenjuju ulogu alternativne energije.

    To je, kako je rekao, doprinelo izazivanju energetske krize za koju zapadni zvaničnici sada pokušavaju da okrive Rusiju.

    “Stiče se utisak da su naše zapadne kolege, političari i ekonomisti jednostavno zaboravili osnove elementarnih ekonomskih zakonitosti ili ih, na svoju štetu, radije namerno ignorišu”, rekao je Putin, prema izveštaju Sputnjik internešenela.

    Dodao je da će “nedvosmisleno, zajedno sa ruskim energetskim resursima, i ekonomska aktivnost otići iz Evrope u druge regione sveta.

    “Takav ekonomski autogol, ili samoubistvo, naravno da je unutrašnja stvar evropskih zemalja. Mi moramo da postupamo pragmatično i da polazimo prvenstveno od sopstvenih ekonomskih interesa”, naglasio je Putin.

    On je pozvao ruske vlasti da “deluju proaktivno” u uslovima “bezumnih i haotičnih” postupaka koje preduzimaju neki od zapadnih “partnera” i da to preokrenu u korist Moskve, ali je istovremeno upozorio da Rusija ne može da očekuje da će te zemlje praviti takve greške “u nedogled”.

    Ruski predsednik je obećao da će država učiniti “sve što od nas zavisi” da stvori odgovarajuće uslove za rad energetskih kompanija, počev od poboljšanja logističkih kapaciteta do obezbeđivanja sistema plaćanja u nacionalnim valutama partnerskih zemalja i poboljsanja dostupnosti kreditnih i usluga osiguranja….

    Putin je dodao da ruske naftne kompanije ne bi trebalo da drže zarodbljena sredstva – prihode ostvarene od rasta cena energenata, poručivši da su promene kroz koje prolazi globalno tržište nafte “tektonske prirode” i da “poslovanje kao ranije, po starom modelu, naravno, izgleda malo verovatno”.

    “U novim uslovima važno je ne samo vaditi naftu, već izgraditi ceo vertikalni lanac do krajnjeg potrošača”, zaključio je Putin.

  • Slucki: SAD krive za prekid pregovore Ukrajine i Rusije

    Slucki: SAD krive za prekid pregovore Ukrajine i Rusije

    Član pregovaračke delegacije Rusije Leonid Slucki optužio je Sjedinjene Američke Države da su doprinele tome da pregovori sa Ukrajinom, koji su počeli 28. februara, uđu u stagnaciju i da se više ne vode ni u kom formatu.

    “Siguran sam da su vašingtonski mentori Zelenskog dali značajan doprinos tome da su pregovori, koji su počeli na zahtev Ukrajine 28. februara, na kraju ušli u stagnaciju i da se sada ne vode ni u kom formatu”, napisao je Slucki na svom Telegram kanalu.

    Ocenio je da Vašingtonu ne treba ni mir u Ukrajini, ni mirovni sporazum, ni uspeh u pregovorima, prenose RIA Novosti.

    “Oni su objavili hibridni rat Rusiji i vode ga tuđim rukama. Stejt department ne bi trebalo da pokušava da stvara „uslove” kroz vojnu pomoć Kijevu. To je beskorisno. Svi ciljevi specijalne operacije će biti postignuti”, poručio je Slucki.

  • Džonson: Trgovinski rat Velike Britanije i EU – malo vjerovatno

    Džonson: Trgovinski rat Velike Britanije i EU – malo vjerovatno

    Trgovinski rat sa Evropskom unijom je malo vjerovatan, izjavio je danas britanski premijer Boris Džonson.

    “Mislim da to nije vjerovatno, ali ono što moramo da riješimo su problemi s političkom situacijom u Sjevernoj Irskoj, odgovorio je Džonson na pitanje da li bi Velika Britanija mogla da priušti trgovinski rat sa EU, prenosi Rojters.

    On je ranije saopštio da je situacija u vezi s Protokolom o Sjevernoj Irskoj “veoma ozbiljna” i dodao da će britanska vlada preduzeti mjere da zaštiti mir i stabilnost ako to bude potrebno.