Kategorija: Svijet

  • Lavrov: EU se postepeno spaja sa NATO i to ne krije

    Lavrov: EU se postepeno spaja sa NATO i to ne krije

    Nakon što je Olaf Šolc došao na vlast Berlin je izgubio sve znake svoje nezavisnosti, ocijenio je danas ruski ministar spoljnih poslova Sergej Lavrov.

    “Nakon što je aktuelna vlada došla na vlast Njemačka je izgubila posljednje znake nezavisnosti”, poručio je šef ruske diplomatije, prenosi agencija TAS S.

    Prema njegovim riječima, u Evropskoj uniji jedino francuski predsjednik Emanuel Makron pokušava da govori o strateškoj autonomiji Unije.

    “EU se postepeno spaja sa NATO. Štaviše, to ne krije”, kazao je Lavrov.

  • Poljanski: Pripadnici Azova nisu evakuisani, predali su se bezuslovno

    Poljanski: Pripadnici Azova nisu evakuisani, predali su se bezuslovno

    Pripadnici ekstremističke ukrajinske jedinice Azov koji su bili opkoljeni i blokirani u fabrici Azovstalj u Marijupolju, predali su se bezuslovno, izjavio je danas Dmitrij Poljanski, prvi zamjenik stalnog isalanika Rusije pri UN.

    Ruski diplomata je na svom Twitter nalogu komentarisao izvještaj “Njujork tajmsa”, koji je objavio da je Ukrajina proglasila “kraj svoje borbene misije” u Marijupolju pa su ekstremisti “evakuisani”, a neprijateljstva u Azovbstalju okončana, prenosi TASS.

    “Nisam znao da u engleskom jeziku ima toliko načina da se prenese jedna poruka: Nacisti puka Azov su se bezuslovno predali”, rekao je Poljanski.

    Rusko ninistarstvo odbrane danas je objavilo da je počela predaja pripadnika puka Azov u kompleksu čeličane Azovstalj, navodeći da je u protekla 24 sata oružje poližilo 265 pripadnika te jedinice, među njima i 51 teško ranjeni.

  • Putin: Odbijanje ruske nafte – ekonomsko samoubistvo za EU

    Putin: Odbijanje ruske nafte – ekonomsko samoubistvo za EU

    Evropska unija, odbijajnjem ruskih energente, predsatvlja ekonomsko samounistvo za EU, izjavio je danas predsjednik Ruske Federacije Vladimir Putin na sastanku o situaciji u naftnom sektoru.

    “Danas vidimo da iz apsolutno političkih razloga, zbog sopstvenih ambicija i pod pritiskom američkog gospodara, evropske zemlje uvode nove sankcije tržištima nafte i gasa. Sve to vodi ka rastu inflacije i umjesto da priznaju svoje greške, traže krivce sa strane”, rekao je Putin, prenose RIA Novosti.

    On je istakao da će Evropa dugoročno postati region s visokim cijenama energenata.

    Prema njegovim riječima, zapadna politička klasa spekuliše s “apsolutno prirodnom zabrinutošću mnogih ljudi u vezi s elektranama i klimatskim pitanjima”, pri čemu umanjuju značaj tradicionalnih, ugljovodoničnih izvora energije, dok istovremeno precjenjuju ulogu alternativne energije.

    To je, kako je rekao, doprinijelo izazivanju energetske krize za koju zapadni zvaničnici sada pokušavaju da okrive Rusiju.

    Rekao je da će “nedvosmisleno, zajedno s ruskim energetskim resursima, i ekonomska aktivnost otići iz Evrope u druge regione svijeta.

    “Takav ekonomski autogol, ili samoubistvo, naravno da je unutrašnja stvar evropskih zemalja. Mi moramo da postupamo pragmatično i da polazimo prvenstveno od sopstvenih ekonomskih interesa”, naglasio je Putin.

    On je pozvao ruske vlasti da “djeluju proaktivno” u uslovima”bezumnih i haotičnih” postupaka koje preduzimaju neki od zapadnih “partnera” i da to preokrenu u korist Moskve, ali je istovremeno upozorio da Rusija ne može da očekuje da će te zemlje praviti takve greške “u nedogled”.

    Ruski predsjednik je obećao da će država učiniti “sve što od nas zavisi” da stvori odgovarajuće uslove za rad energetskih kompanija, počev od poboljšanja logističkih kapaciteta do obezbjeđivanja sistema plaćanja u nacionalnim valutama partnerskih zemalja i poboljsanja dostupnosti kreditnih i usluga osiguranja….

    Putin je dodao da ruske naftne kompanije ne bi trebalo da drže zarodbljena sredstva – prihode ostvarene od rasta cijena energenata, poručivši da su promjene kroz koje prolazi globalno tržište nafte “tektonske prirode” i da “poslovanje kao ranije, po starom modelu, naravno, izgleda malo vjerovatno”.

    “U novim uslovima važno je ne samo vaditi naftu, već izgraditi cijeli vertikalni lanac do krajnjeg potrošača”, zaključio je Putin.

  • Rusija izlazi iz Savjeta država Baltičkog mora

    Rusija izlazi iz Savjeta država Baltičkog mora

    Rusija izlazi iz Savjeta država Baltičkog mora, ali to neće uticati na njeno prisustvo u regionu, saopštilo je Ministarstvo inostranih poslova Rusije.”Kao odgovor na neprijateljske akcije, ministar inostranih poslova Ruske Federacije Sergej Lavrov uputio je poruku ministrima zemalja članica Saveta država Baltičkog mora, visokom predstavniku EU za spoljnu politiku i bezbednost, kao i sekretarijatu Saveta u Stokholmu sa obaveštenjem o istupanju iz organizacije. Istovremeno, Federalna skupština Ruske Federacije odlučila je da se povuče iz Parlamentarne konferencije Baltičkog mora“, navodi se u saopštenju objavljenom na sajtu ruskog ministarstva spoljnih poslova.

    Takođe se ističe da prestanak članstva u Savetu neće uticati na prisustvo Rusije u regionu.

    “Pokušaji istiskivanja naše zemlje sa Baltika osuđeni su na neuspeh. Nastavićemo da radimo sa odgovornim partnerima, održavaćemo sastanke o ključnim pitanjima razvoja Baltičkog regiona – našeg zajedničkog nasleđa, i štitićemo interese naših sunarodnika”, navodi se u saopštenju.

    “Zapadne zemlje – nazovimo stvari pravim imenom – monopolizovale su Savet za svoje strateške ciljeve, planiraju da organizuju njegov rad na štetu ruskih interesa”, dodaje rusko ministarstvo.

  • Lavrov ne brine

    Lavrov ne brine

    Pridruživanje Finske i Švedske NATO-u vjerovatno neće napraviti veliku razliku, izjavio je ministar spoljnih poslova Sergej Lavrov.

    On je napomenuo da Finska i Švedska, kao i druge neutralne zemlje, odavno učestvuju u vojnim vježbama Alijanse, javio je Rojters.

    “NATO uzima u obzir njihovu teritoriju kada planira vojno napredovanje ka istiku. Stoga u tom smislu vjerovatno nije velika razlika. Hajde da vidimo kako će se njihova teritorija koristiti u praksi u Sjeveroatlantskom savezu”, rekao je Lavrov.

    Premijer Švedske An Linde potpisala je danas formalni zahtjev za članstvo u Alijansi. Uskoro se očekuje sličan korak od Finske.

  • Kraj najkrvavije bitke u Ukrajini

    Kraj najkrvavije bitke u Ukrajini

    Stotine ukrajinskih vojnika i civila nedeljama su se skrivali ispod gradske čeličane Azovstal.

    Ukrajinska vojska objavila je u utorak da radi na evakuaciji preostalih vojnika iz njihovog poslednjeg uporišta u opkoljenoj luci Mariupolj, prepuštajući kontrolu nad tim gradom Rusiji.

    Više od 250 ukrajinskih vojnika iz Azovstala se predalo, uključujući 51 ranjenog, saopštio je štab odbrane DNR.

    Istovremeno, vojnici su postavili uslov – zabranu video snimanja prilikom predaje, javljaju ruski Telegram kanali.

    Evakuacija je označila kraj verovatno najduže i najkrvavije bitke u sukobu i značajan poraz za Ukrajinu. Mariupolj je u ruševinama nakon ruske opsade u kojoj je, prema tvrdnjama Ukrajine, ubijeno više desetina hiljada ljudi. Ruska opsada Mariupolja trajala je 83 dana.

    Grad je uništen, ljudi praktički više nema, a poslednja linija obrane bila je čeličana Azovstal. Ali ne još dugo, ako je suditi prema konvoju ukrajinskih vojnika koji je u ponedeljak napustio postrojenje.

    Više od dva meseca civili, branioci, plaćenici i dobrovoljci nisu videli sunca u Azovstalu. Sad već razrušeni pogon u vlasništvu je šefa Šahtara Rinata Ahmetova, a njezini podzemni tuneli pre početka ruske vojne operacije mogli su da pruže utočište nekoliko desetina hiljada ljudi.


    Velik broj tunela je uništen, a prema posljednjim informacijama Rusija će uskoro zauzeti i ovo mesto. Hiljade ljudi skrivalo se od granatiranja od strane ruske vojske. Bez hrane, vode i normalnih ljudskih uslova odolevali su do posljednjeg dana.

    Sve do sinoć. Kada su autobusi prevezli prvih 260 ukrajinskih branioca. Ranjeni, gladni i umorni, odvedeni su u u Novoazovsk, grad pod ruskom kontrolom u Donjeckoj oblasti. Poslednje fotografije heroja otkrivaju koliko su ih iscrpile svakodnevne bitke, mnogi su jedva smogli snage da izađu iz postrojenja.

    Zelenski ih proglasio herojima

    Unutar Azovstala navodno je još 600 preostalih branioca. Zelenski ih je proglasio herojima bez kojih je obrana Ukrajine nezamisliva.

    “Niko nije očekivao da tako dugo možemo da izdržimoi” izjavio je ranije pukovnik Azova u trenucima dok je predaja bila još jako daleko.

    Ali, ona ih je ipak stigla i to ne njihovom voljom.

    Tokom bitke ili bolje reći odbrane Azovstala, pored svih muka, u čeličani se i pevalo.

  • Rusija o odlukama Finske i Švedske: “Odriješili su nam ruke”

    Rusija o odlukama Finske i Švedske: “Odriješili su nam ruke”

    Zvanična predstavnica Ministarstva spoljnih poslova Rusije Marija Zaharova je za TV kanal “Solovjev” uživo komentarisala odluku Finske i Švedske da uđu u NATO.

    “Ono što Finska i Švedska sada rade pod pritiskom Vašingtona, a zapravo ne njihovih naroda, već njihovih političkih snaga, odriješilo je ruke Rusiji”, rekla je ona.

    Ranije su Norveška, Danska i Island obećale da će pomoći Finskoj i Švedskoj ako ove zemlje budu napadnute tokom procesa pristupanja NATO-u, prenosi B92.

  • Švedska potpisala: Upućen zahtjev za ulazak u NATO

    Švedska potpisala: Upućen zahtjev za ulazak u NATO

    Švedska ministarka spoljnih poslova En Linde potpisala je aplikaciju za ulazak zemlje u NATO.

    Ovo je na Twitteru objavilo predstavništvo zemlje u alijansi. Švedska ministarka spoljnih poslova An Linde potpisala je jutros zahtjev Švedske za članstvo u NATO.

    Ranije su Norveška, Danska i Island obećale da će pomoći Finskoj i Švedskoj ako ove zemlje budu napadnute tokom procesa pristupanja NATO-u.

  • Senat odlučio da se krene sa isporukom pomoći Ukrajini

    Senat odlučio da se krene sa isporukom pomoći Ukrajini

    Američki Senat doneo je odluku da se krene sa isporukom pomoći Ukrajini vrednom 40 milijardi dolara, što otvara put zakonu koji bi mogao da se izglasana kasnije ove nedelje, nakon što su vojna i humanitarna pomoć zaustavljene zbog protivljenja jednog republičkog senatora.

    Rezultat je bio 81 prema 11, na prvom od potencijalna tri proceduralna glasanja koja otvaraju put za finalno usvajanje zakona o finansiranju u Senatu, koje je zatražila administracija predsednika DŽozefa Bajdena, preneo je Rojters.

    Svih 11 glasova protiv su od republikanaca.

    Predstavnički dom odobrio je pomoć 10. maja, ali je proces pauziran u Senatu nakon što je senator Rend Pol odbio da odobri brzo glasanje.

    Bajdenove demokrate imaju tesnu većinu i u Predstavničkom domu i Senatu, ali pravila Senata zahtevaju jednoglasnu saglasnost da bi se brzo prešlo na konačno glasanje za većinu zakona.

    Pol je rekao da želi da se zaposli generalni inspektor kako bi nadgledao finansiranje, ali je odbio ponudu lidera Senata da se glasa o amandmanima na njegov predlog.

    Kod demokrata i republikanaca postoji snažna podrška o pomoći Ukrajini, a Predstavnički dom je usvojio ove mere glasovima 368 protiv 57.

  • Šolc: Mir nije moguć legalizovanjem osvojenih teritorija

    Šolc: Mir nije moguć legalizovanjem osvojenih teritorija

    Nemački kancelar Olaf Šolc odbacio je mogućnost da bi Rusija mogla da postigne mir sa Ukrajinom tako što bi legalizovala osvojene teritorije u toj zemlji.

    “Jasno je da Rusija ima samo jedan izlaz iz ove situacije, a to je dogovor sa Ukrajinom”, rekao je Šolc za RTL.

    A dogovor, kako je objasnio, nije moguć “diktiranim mirom” pri čemu se Ukrajini unapred napiše da treba da se odrekne svoje teritorije, prenosi Bild.

    Šolc je dodao da se neće ponoviti slučaj Krima gde je rat završen u smislu da nema pucanja, ali je povučena nova granica i gde samo čekaju da se sve vrati u normalu.