VRBAS Media

Kategorija: Svijet

  • Naveden glavni cilj rata

    Naveden glavni cilj rata

    Kako prenosi RIA Novosti, Putin je cilj vojne operacije u Ukrajini nazvao “zaštitom ljudi koji su bili izloženi uznemiravanju i genocidu od strane režima u Kijevu u proteklih osam godina“.

    Ministarstvo odbrane je obavestilo Putina da je vojska izvršila glavni zadatak prve etape rata – značajno je smanjila borbeni potencijal Ukrajine“.

    Kao glavni cilj navedeno je “oslobođenje Donbasa“. Kremlj je na sastanku ridruživanje Švedske i Finske NATO-u nazvao “egzistencijalnom pretnjom Rusiji“.

    Zamenik predsednika Saveta Bezbednost Dmitrij Medvedev je najavio da “Rusija mora biti spremna za agresivne blok akcije tokom širenja svog prisustva u blizini ruske granice“.

  • Zelenski nudi razgovor s Putinom, a uslov je povlačenje trupa

    Zelenski nudi razgovor s Putinom, a uslov je povlačenje trupa

    Predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski ponovo je ponudio održavanje direktnih razgovora sa predsjednikom Rusije Vladimirom Putinom i rekao da bi povlačenje Rusije iz Ukrajine trebalo da bude polazna tačka za bilo kakve razgovore.

    Kao predsjednik, spreman sam da razgovaram sa Putinom, ali samo sa njim. Bez ijednog njegovog posrednika. I to u okviru dijaloga, a ne ultimatum – rekao je on u intervjuu italijanskoj televiziji RAI 1 emitovanom danas u Ukrajini, prenio je Rojters.

    U svojim javnim komentarima koje je nedjeljama iznosio o izgledima mirovnih pregovora, Zelenski je isticao da Ukrajina neće praviti kompromise oko svog teritorijalnog integriteta.

    On je odbacio sugestije, koje je pripisao Parizu, da Ukrajina treba da učini ustupke zarad obezbeđivanja mirovnog sporazuma koji bi Putinu omogućio da sačuva obraz.

    – Povucite se sa ove teritorije koju ste okupirali od 24. februara – kazao je on i dodao da je to prvi jasan korak ka razgovoru o bilo čemu.

  • Erdogan protiv ulaska Švedske i Finske u NATO, Turska bi mogla uložiti veto

    Erdogan protiv ulaska Švedske i Finske u NATO, Turska bi mogla uložiti veto

    Turski predsjednik Recep Tayyip Erdogan izjavio je danas da njegova zemlja “nije naklonjena” ulasku Finske i Švedske u NATO, ukazujući da bi Turska mogla iskoristiti svoj status članice zapadnog vojnog saveza kako bi uložila veto na poteze za prijem dviju zemalja.

    “Pažljivo pratimo razvoj događaja u vezi sa Švedskom i Finskom, ali nismo pozitivnog mišljenja”, rekao je Erdogan novinarima.

    Turski čelnik objasnio je svoje protivljenje citirajući navodnu podršku Švedske i drugih skandinavskih zemalja kurdskim militantima i drugima koje Turska smatra teroristima. Također je optužio Grčku, saveznicu u NATO-u, da koristi savez protiv Turske, rekavši da Ankara ne želi ponavljanje te “greške”.

    Erdogan nije direktno rekao da će blokirati svaki pokušaj pristupanja koje bi dvije nordijske zemlje mogle napraviti, ali NATO sve svoje odluke donosi konsenzusom, što znači da svaka od 30 zemalja članica ima potencijalni veto na to ko se može pridružiti.

    Generalni sekretar NATO-a Jens Stoltenberg rekao je da će Finska i Švedska, ako formalno podnesu zahtjev za pridruživanje najvećoj svjetskoj sigurnosnoj organizaciji, biti dočekane raširenih ruku.

    Procedura pristupanja mogla bi se obaviti za “nekoliko sedmica”, reklo je nekoliko dužnosnika NATO-a, iako bi zemljama članicama moglo potrajati oko šest mjeseci da ratificiraju pristupni protokol.

  • Peking: Odluka Komesarijata UN poljuljala naše poverenje

    Peking: Odluka Komesarijata UN poljuljala naše poverenje

    Portparol kineskog Ministarstva spoljnih poslova DŽao Lidjijan izjavio je danas da je odluka koju je doneo Visoki komesarijat UN za ljudska prava (OHĆR) da pokrene istragu o navodnim kršenjima ljudskih prava koje su počinili ruski vojnici “poljuljala poverenje članova u to telo”.

    Rezolucija OHĆR da pokrene istragu usvojena je velikom većinom u četvrtak, pošto su 33 člana bila za, a dva protiv – Kina i Eritreja, preneo je Rojters. DŽao je rekao tokom današnjeg brifinga da je Kina ima primedbu jer, kako je naveo, UN su propustile da ispitaju neke zemlje koje ratuju, dok su odlučile da ciljaju druge.

  • Lavrov: “Njihov stav je drzak i nevaspitan”

    Lavrov: “Njihov stav je drzak i nevaspitan”

    Stav zapadnih zemalja, koje zahtevaju od drugih država da se pridruže sankcijama Rusiji, je drzak i nevaspitan, smatra šef ruske diplomatije Sergej Lavrov.

    “Ovde su, naravno, sankcije osmišljene da odigraju ulogu rušenja ovih veza, i Zapad to ne krije”, rekao je Lavrov, prenosi RIA Novosti.

    Prema njegovim rečima, kada Amerikanci okupe zemlje Centralne Azije na različitim nivoima, direktno im kažu da se ne usude da nastave saradnju sa Rusijom i da je Rusija uopšte već uništena zemlja, te da treba da se klade na njih.

    “Isto kažu i za Kinu, jer, kako oni tvrde, Kina se neće usuditi da prekrši sankcije Zapada. Izuzetno samouverena, drska, nevaspitana pozicija. Tako ću nazvati postupke naših zapadnih kolega”, rekao je šef ruske diplomatije.

  • Borelj: EU šalje jos 500 miliona evra vojne pomoći za Ukrajinu

    Borelj: EU šalje jos 500 miliona evra vojne pomoći za Ukrajinu

    Šef diplomatije Evropske unije Žozep Borelj izjavio je danas da će evropski blok pružiti još 500 miliona evra vojne pomoći Ukrajini. On je, takodje, rekao da je uveren da će narednih dana biti postignut dogovor među članicama EU po pitanju sporazuma o embargu na uvoz ruske nafte, preneo je Rojters.

    Borelj se trenutno nalazi u nemačkom letovalištu na severu Nemačke, Vajzenhausu, gde učestvuje na sastanku ministara grupe zemalja G7. U Vajzenhausu se od 12. do 14. maja održava sastanak G7, na kojem učestvuju ministri iz Kanade, Francuske, Nemačke, Italije, Japana, Velike Britanije i SAD, kako bi razgovarali o spoljnoj politici i bezbednosnih pitanjima, kao i o narednim koracima i odgovoru na ruski napad na Ukrajinu.

  • Rusi prodiru u Azovstal

    Rusi prodiru u Azovstal

    Savetnik gradonačelnika Marijupolja Petro Andrjuščenko izjavio je da ruske snage jutros pokušavaju da prodru na teritoriju fabrike Azovstalj u tom gradu. Andrjuščenko je rekao da ruske snage, dok traje granatiranje, pokušavaju da se probiju do centralnog dela fabrike, navodi Unian. On je objavio i video, na kome se vide kako ruski vojnici šetaju oko fabrike. Generalštab Oružanih snaga Ukrajine saopštio je jutros da je Rusija nastavila artiljerijske i vazdušne udare na Marijupolj, a da su glavni napori i dalje koncentrisani na blokiranje ukrajinskih trupa u zoni fabrike Azovstalj.

  • Senator Rend Pol blokirao pomoć Ukrajini

    Senator Rend Pol blokirao pomoć Ukrajini

    Američki plan da obezbijedi skoro 40 milijardi dolara dodatne vojne i ekonomske pomoći Ukrajini usred sukoba sa Rusijom naišao je na prepreku u Vašingtonu.

    Pomoć SAD Ukrajini od gotovo 40 milijardi dolara trtebalo je da bude odobrena u Senatu krzoz proceduru brzog glasanja. Međutim, to je odloženo, pošto je senator Rend Pol blokirao brzo glasanje za odobrenje zakona o finansiranju, što je ovu sjednicu odložilo na sljedeću nedelju.

    Pol se u četvrtak usprotivio zahtjevu čelnika Senata da se odobri “jednoglasni pristanak”, odredba koja omogućava da se zakoni sa snažnom dvostranačkom podrškom brzo usvajaju bez rasprave.

    Bivši predsjednički kandidat rekao je da će dozvoliti brzo glasanje samo ako se prijedlog zakona revidira tako da uključuje imenovanje specijalnog generalnog inspektora koji će nadgledati kako se troši ogroman paket pomoći zahtjev koji je lider većine u Senatu Čak Šumer odbio. Šumer je tvrdio da Vašington ima “moralnu obavezu” da pomogne Ukrajini u njenoj borbi protiv “nemoralnog rata” ruskog predsjednika Vladimira Putina. Rekao je da se Paulovoj odredbi o nadzoru oštro protive i demokrate i republikanci.

    “Sada nas sputava samo jedna stvar mlađi senator iz Kentakija sprečava brzo prenošenje pomoći Ukrajini jer želi da u posljednjem trenutku doda svoje izmene direktno u zakon. Sve što će postići je da samostalno odloži očajnički potrebnu pomoć Ukrajini”, kaže Šumer, prenosi Mondo.

    Lider manjine u Senatu Mič Mekonel takođe je tražio hitno glasanje o zakonu, koji je u srijedu velikom većinom usvojen u Predstavničkom domu. Pozvao je da se o Paulovoj reviziji glasa kao o amandmanu, koji će vjerovatno propasti, otvarajući put za usvajanje paketa pomoći.

    Pol je insistirao da se njegov predlog doda u nacrt zakona, koji bi zahtijevao da se revidirani zakon vrati u Dom na još jedno glasanje nakon odobrenja Senata. On je napomenuo da bi najnoviji paket doveo ukupnu američku pomoć Ukrajini na 60 milijardi dolara od početka sukoba u februaru, što je skoro onoliko koliko Rusija godišnje izdvaja za ceo budžet za odbranu.

    Senator je tvrdio da će SAD finansirati ratne napore Ukrajine pozajmljenim novcem, dodajući američkom dugu od 30 biliona dolara i pogoršavajući njenu inflacionu krizu.

    “Amerikanci osjećaju bol, a čini se da Kongres namjerava da samo pojača taj bol tako što će izgurati više novca kroz vrata što je brže moguće. Moja zakletva je Ustavu SAD, a ne bilo kojoj stranoj naciji, i bez obzira na to koliko je to saosjećajno, moja zakletva je za nacionalnu bezbjednost Sjedinjenih Američkih Država. Ne možemo spasiti Ukrajinu tako što ćemo osuditi američku ekonomiju”, rekao je Pol.

  • U Pekingu rade od kuće, u Šangaju su blizu “pobjede protiv korone”, a kineska ekonomija pada

    U Pekingu rade od kuće, u Šangaju su blizu “pobjede protiv korone”, a kineska ekonomija pada

    Ulice u glavnom gradu Kine Pekingu bile su mirne u petak jer su stanovnici poslušali savjete vlasti da rade od kuće kako bi zaustavili širenje koronavirusa dok su zvaničnici u “zaključanom” Šangaju rekli da imaju za cilj pobijediti virus do kraja ovog mjeseca i da su na dobrom putu.

    Pekinški zvaničnici u četvrtak su demantovali glasine o sveobuhvatnim mjerama izolacije kakve se sprovode u Šangaju, pozivajući građane da ne kupuju panično, već da ostanu kod kuće. Također su najavili novu rundu masovnog testiranja u većem dijelu grada.

    Većina stanovnika bila je mirnija u petak nakon što su prethodne večeri požurili u supermarkete da se opskrbe hranom i drugim zalihama.

    “Nisam toliko zabrinut. Ustvari, odnedavno već svi ionako radimo od kuće. Osjećam da se ne razlikuje mnogo od onoga što je bilo u posljednje vrijeme, samo da je možda malo opsežnije”, rekao je radnik u finansijskom sektoru Leo Luo, prenosi Reuters.

    Vlasti u glavnom gradu Kine već su zabranile usluge objedovanja u restoranima, zatvorile neke tržne centre, zabavne i turističke objekte, suspendovale dijelove autobuskih linija, podzemne željeznice i taksi te uvele blokade u nekim stambenim zgradama.
    Obuzdavanje covida dovelo je stotine miliona ljudi u desetine velikih gradova pod različite stepene ograničenja što je veoma štetno za potrošnju, proizvodnju i remećenje trgovine i globalnih lanaca snabdijevanja.

    Dok se ograničenja putovanja u većem dijelu svijeta ublažavaju jer zemlje pokušavaju živjeti s koronom, Kina je u četvrtak rekla da će “strogo ograničiti” nepotrebna putovanja svojih građana u inostranstvo.

    Većina međunarodnih letova za i iz Kine otkazana je u protekle dvije godine, ali posljednja najava vlasti bila je najjasniji znak da se putovanja neće nastaviti uskoro.

    Kineski turisti i studenti bili su značajan izvor prihoda za mnoge ekonomije širom svijeta prije nego što se korona pojavila u gradu Wuhanu krajem 2019. godine.

    Kina je odlučno odbacila kritike zbog svoje beskompromisne politike “nulte tolerancije na covid”, rekavši da je spašavanje života vrijedno ogromnih kratkoročnih troškova koje ima, te da će se ta aktivnost postepeno nastaviti nakon što se epidemije iskorijene.

    “Oni koji krive kinesku dinamičnu strategiju nulte tolerancije na covid su kratkovidi. Neki od njih samo pokušavaju da ocrne i potkopaju Kinu. Ko god se kladi da je Kina u opasnosti od recesije koju sami sebi izazovu, snosit će posljedice svojih grešaka”, rekao je državni nacionalistički tabloid Global Times u uvodniku.


    Zvaničnici u Šangaju, koji je izdržao šest sedmica gotovo potpunog lockdowna, rekli su da se ekonomska aktivnost postepeno obnavlja.

    Više od 9.000 velikih preduzeća u Šangaju sada radi sa blizu 50% kapaciteta. Neki ekonomisti očekuju da će kineski ekonomski rast naglo usporiti u drugom tromjesečju, ili čak smanjiti, ugrožavajući cilj rasta za godinu od oko 5,5%.

    Gotovo svi slučajevi korone u Šangaju bili su u područjima koja su već bila pod najstrožom kontrolom.

    Zamjenik gradonačelnika Šangaja Wu Qing rekao je na konferenciji za novinare u petak da je “pobjeda sve bliža, ali borba protiv najveće epidemije virusa korone u Kini i dalje zahtijeva zajedničke napore svakog građanina”.

    Prošle sedmice, nekim stanovnicima Šangaja bilo je dozvoljeno da izađu van svojih stambenih naselja u kratke šetnje i kupovinu namirnica, ali je grad posljednjih dana pooštrio granice u nastojanju da iskorijeni virus ovog mjeseca.

    Sve više i više područja ušlo je u ono što vlasti nazivaju “tihi način upravljanja”, što obično znači daske ili ograde oko zgrada, bez isporuka, a stanari su ponovo zatvoreni u prostorijama.

  • Velika Britanija namjerava iz državne službe otpustiti 90.000 zaposlenih

    Velika Britanija namjerava iz državne službe otpustiti 90.000 zaposlenih

    Premijer Velike Britanije Boris Johnson zadužio je članove svog kabineta da naprave plan kako bi se broj zaposlenih u javnim institucijama vratio na nivo iz 2016. godine, što znači otpuštanje petine trenutno zaposlenih.

    Ministri bi trebali napraviti plan kojim će se napraviti ušteda više od jedne milijarde dolara u budžetu, što predstavlja dio mjera koje za cilj imaju olakšati građanima trenutnu krizu troškova života, ali i omogućiti usvajanje zakona o smanjenju poreza.

    Premijer Johnson zatražio je da mu se plan dostavi za mjesec dana te da se unutar njega obim radne snage u administrativnim sektorima vlade vrati na nivo iz 2016. godine.

    Trenutno u državnoj službi Velike Britanije radi 475.000 zaposlenika, a namjere premijera da taj broj smanji okarakterizirane su kao populizam i neodgovoran pokušaj da se smanji državni aparat.

    “Svaka funta koja se njima isplati je novac građana koji bi oni mogli pametnije iskoristiti za vlastite životne potrebe i prioritete, na svoje živote”, kazao je Johnson.
    Britanska vlada objavila je izjavu u kojoj je navedeno da u trenutnoj situaciji rasta troškova života, javnost očekuje od vlasti da poduzme konkretne korake kako bi se nosila sa krizom.