Kategorija: Svijet

  • Šolc: Makronov prijedlog se ne odnosi na zapadni Balkan

    Šolc: Makronov prijedlog se ne odnosi na zapadni Balkan

    Zapadni Balkan treba ući u EU, a prijedlog Emanuela Makrona, predsjednika Francuske, o posebnoj političkoj zajednici EU i evropskih zemalja koje nisu u EU odnosi se na ostale partnere, rekao je Olaf Šolc, njemački kancelar na pres-konferenciji u Berlinu.

    “Od strateške je važnosti za Evropu da ubrzano dođemo do konkretnog dogovora da podržimo svih šest zemalja zapadnog Balkana i potvrdimo njihovo približavanje EU. Evropa mora održati svoja obećanja. Zato moramo dinamizirati pretpristupne pregovore i pronaći rješenja koja će otkloniti prepreke. To je pitanje kredibiliteta i strateškog razuma. Nove forme partnerstva za ostale su moguće, i o tome smo razgovarali s Emanuelom Makronom. Važno je da svi budemo zajedno u evropskoj porodici”, zaključio je Šolc.

    Šolc je na pitanje da li će Ukrajina dobiti članstvo u EU, rekao da se podrazumijeva da je Ukrajina dio evropske porodice, ali da je sada na redu zapadni Balkan.

    “Sada imamo konkretan proces pred nama a to je članstvo za zemlje koje već toliko dugo rade na tome, a to su zemlje zapadnog Balkana. To je ispravno i sa strateškog i sa političkog i sa moralnog stanovišta. Jer mnoge od tih zemalja su dugo radile na tome da dođu do ovog. Zbog toga ove zemlje imaju prioritet”, rekao je Šolc.

  • Nova teritorija se pripaja Rusiji? Zahtev šalju Putinu

    Nova teritorija se pripaja Rusiji? Zahtev šalju Putinu

    Vlasti Hersonske oblasti uputiće predsedniku Rusije zahtev da se ovaj region uključi u sastav Ruske Federacije, izjavio je zamenik načelnika vojno-civilne administracije regiona Kiril Stremousov.

    “Grad Herson je Rusija. Na teritoriji Hersonske oblasti neće se stvarati nikakva Hersonska Narodna Republika, neće biti referenduma. To će biti jedan jedini ukaz na osnovu zahteva rukovodstva Hersonske oblasti predsedniku Rusije i biće podnet zahtev da se ova oblast uključi u sastav punopravnog regiona Ruske Federacije”, rekao je Stremousov novinarima.

  • Putin čestitao Dan Donjecke Narodne Republike

    Putin čestitao Dan Donjecke Narodne Republike

    Ruski predsjednik Vladimir Putin čestitao je danas Dan Donjecke Narodne Republike lideru Denisu Pušilinu, istakavši da je uvjeren u zajedničku pobjedu.

    Uvjeren sam da će naši zajednički napori omogućiti da savladamo svaku prepreku i ostvarimo pobjedu – navodi se u telegramu predsjednika Rusije objavljenom na sajtu Kremlja, prenosi agencija TAS S.

  • Zahrova potvrdila: Kontakti Rusije i Ukrajine u toku

    Zahrova potvrdila: Kontakti Rusije i Ukrajine u toku

    Portparol ruskog Ministarstva spoljnih poslova Marija Zaharova izjavila je da su u toku kontakti Rusije i Ukrajine u sferi razgovora.

    “Kontakti (između Rusije i Ukrajine) su u toku”, rekla je Zaharova “Radiju Sputnjik”.

    Ona je komentarisala američka saopštenja u kojima Vašington navodi da ne vidi “održiv put pregovora” za rješavanje ukrajinskog konflikta.

    “Smatram da su mnoge od ovih izjava date pod uticajem promjene koja se sada dešava u američkoj administraciji. Ne treba da nas iznenade izdijeljene i kontradiktorne izjave”, rekla je Zaharova, prenosi TASS.

  • Sijarto: Embargo na rusku naftu bi uništio mađarsku ekonomiju

    Sijarto: Embargo na rusku naftu bi uništio mađarsku ekonomiju

    Prijedlog EU o uvođenju embarga na rusku naftu uništio bi mađarsku ekonomiju i ne donosi rješenje za velike probleme sa kojima bi se Mađarska suočila, izjavio je danas ministar spoljnih poslova Peter Sijarto.

    On je u video poruci na svojoj Facebook stranici rekao da, nakon dosadašnjih razgovora, Evropska komisija nema rješenje.

    Sijarto je dodao da je dogovor o embargu moguće postići jedino ako bi se on primjenjivao na naftu koja se uvozi morskim putem, dok bi isporuke ruske nafte preko naftovoda bile potpuno izuzete.

  • Zaharova: Ukrajina se zaklela na vjernost Vašingtonu, ona je oruđe u rukama Amerike

    Zaharova: Ukrajina se zaklela na vjernost Vašingtonu, ona je oruđe u rukama Amerike

    Ukrajina se zaklela na vjernost Vašingtonu za bilo koju akciju i predstavlja oruđe u rukama SAD, rekla je portparol ruskog ministarstva spoljnih poslova Marija Zaharova.

    “Ukrajina kao pogodno sredstvo, koje se koristi dugo vremena, apsolutno ne zahtijeva nikakvu odgovornost, pošto se kijevski režim u potpunosti zakleo na vjernost Vašingtonu za bilo koje akcije, čak i najrazornije prirode”, rekla je ona za Radio “Sputnjik”.

    Zaharova je podsjetila i na nedavne riječi predstavnika kineskog Ministarstva spoljnih poslova koji je rekao da je Ukrajina “topovsko meso” za SAD.

    “U smislu jačine, ovo je prvi put da čujem takvu izjavu iz Pekinga, tako tačnu, iskrenu i moćnu”, zaključila je Zaharova, prenosi RIA “Novosti”.

  • “Azov” objavio fotografije iz opkoljene željezare

    “Azov” objavio fotografije iz opkoljene željezare

    Borci grupe “Azov” koji su već danima opkoljeni u željezari Azovstalj poslali su svijetu jezive fotografije njihovih vojnika i stanja u kojem se oni nalaze.

    U bunkerima Azovstalja, koji se nalazi u Marijupolju – gradu koji su Rusi zauzeli, nalazi se grupa ukrajinskih boraca, koja je, kako piše “Gardijan”, ostavljena na milost i nemilost Rusima.

    Borci iz te željezare više od dva mjeseca trpe napade ruske vojske, a sada su došli u situaciju da svaki dan smatraju da im je posljednji.

    Hrane, vode i municije imaju sve manje, ali kako sami kažu, predaja ne dolazi u obzir.

    “Nećemo se predati. Predaja znači smrt”, rekao je prvi čovjek te grupe u Azovstalju Svjatoslav Palamar.

    Oni su putem kanala “Telegram” objavili najnovije fotografije iz Azovstalja, koje prikazuju teške uslove u kojima se ta grupa nalazi.

    Zarobljeni su pod zemljom, ima mnogo ranjenih, a serija fotografija koja je objavljena – postavljena je uz poruku i molbu međunarodnoj zajednici za pomoć.

    “Cijeli civilizovani svijet bi morao da vidi uslove u kojima se nalaze ranjeni, osakaćeni branioci Marijupolja i da reaguje! U potpuno nehigijenskim uslovima, sa otvorenim ranama zavijenim nesterilnim ostacima zavoja, bez potrebnih lijekova, pa čak i hrane”, napisala je ova grupa na “Telegram” kanalu.

    “Pozivamo UN i Crveni krst da pokažu humanost i potvrde temeljna načela na kojima su stvoreni. Spasite ranjenike! Vojnici koje vidite na fotografijama i još stotine u fabricu Azovstalj branili su Ukrajinu i cijeli civilizovani svijet po cijenu sopstvenog zdravlja i života. Zar Ukrajina i svjetska zajednica sada nisu u stanjuda ih zaštite i brinu se o njima?” objavili su ini uz fotografije.

    Zatražili su i “trenutnu evakuaciju ranjenih vojnika na teritorije pod kontrolom Ukrajine”, gdje bi mogla da im se pruži neophodna pomoć.

  • Zapadni Balkan “podijelio” Makrona i Šolca

    Zapadni Balkan “podijelio” Makrona i Šolca

    Emanuel Makron je predložio formiranje nove političke zajednice u Evropi, u kojoj bi bili i Ukrajina i zapadni Balkan. Njemačka ne želi da bude “kočničar”, ali ima drugačije poglede na budućnost Balkana.

    Centralni dio zajednice činila bi Evropska unija – tako bi se u aktuelnoj geopolitičkoj situaciji mogle okupiti i one zemlje koje nisu ili ne žele da budu članice EU, izjavio je Makron u ponedjeljak (9. maja) u Berlinu. Glavni grad Njemačke bio je inače cilj prve posjete inostranstvu Makrona nakon što je položio zakletvu za drugi predsjednički mandat. On se u Berlinu sastao s kancelarom Olafom Šolcom koji je Makronovu ideju nazvao “veoma zanimljivom”.

    Radi se o ideji koja podsjeća na privilegovano partnerstvo, što je EU odavno htela da ponudi Turskoj – kao svojevrsnu “utješnu nagradu”, umjesto punopravnog članstva. Makron je svoju ideju predstavio i u Evropskom parlamentu u Strazburu, gdje se održavala Konferencija o budućnosti Evrope. Francuska trenutno predsjedava Savjetu Evropske unije, piše DW.

    Velika skepsa vlada u EU oko ideje daljeg proširenja, pogotovo u Francuskoj. Baš kao i njegovi prethodnici u Jelisejskoj palati, i Makron se umjesto toga zalaže za produbljivanje integracija EU u sadašnjem sastavu, pa je u ponedjeljak predložio i promjenu Ugovora o EU, odnosno ukidanje konsenzusa prilikom donošenja odluka koje se tiču recimo fiskalne ili odbrambene politike. Prema tom prijedlogu predviđa se donošenje odluka “kvalifikovanom većinom” glasova.

    Šolc za EU perspektivu zapadnog Balkana
    Uprkos činjenici da je njemački kancelar Šolc blagonaklono reagovao na Makronove prijedloge, formiranje eventualne političke unije moglo bi da dovede do novih konflikata: Ukrajina insistira na punopravnom članstvu u EU i NATO.

    Kancelar je nakon sastanka sa Makronom na konferenciji za novinare izričito rekao da ta ideja ne bi smjela da dovede do toga da se odustane od EU perspektive šest zemalja zapadnog Balkana, odnosno da im se onemogući ulazak u Uniju.

    Zbog ruskog i kineskog uticaja u tom regionu, njemački kancelar Šolc se protekle nedjelje založio za ulazak Srbije, Albanije, Sjeverne Makedonije, Crne Gore, Kosova i BiH u Evropsku uniju – i to što je brže moguće. Makron i Šolc su naglasili značaj saradnje sa šest navedenih zemalja zapadnog Balkana. Francuski predsjednik je potvrdio da tokom predsjedavanja EU (do kraja juna) želi da organizuje samit o zapadnom Balkanu. A Šolc je najavio da i ubuduće želi da forsira “Berlinski proces” s ciljem da se etablira zajednički ekonomski prostor u regionu – što je proces koji je započela njegova prethodnica Angela Merkel.

    Muzikom do mira na zapadnom Balkanu
    Na Makronove zahtjeve za promjenom Ugovora o EU, Šolc odgovara da Njemačka neće biti “kočničar”. Ipak, prema njegovom mišljenju, moguće je doći do efikasnijeg funkcionisanja EU i na druge načine. Kao primjer je naveo ukidanje načela konsenzusa oko donošenja odluka unutar Unije.

    Brojne zemlje EU u ponedjeljak su se usprotivile francuskom prijedlogu. Među tih 13 država su i skandinavske članice, kao i Hrvatska, Slovenija i Poljska. Za usvajanje promjena Ugovora o EU potrebna je podrška svih 27 zemalja, odnosno ratifikacija u parlamentima svih članica Unije.

    “Želimo primirje i to što je brže moguće”
    Makron i Šolc izrazili su spremnost za tešnju saradnju Njemačke i Francuske i u budućnosti. Makron je u tom kontekstu posebno spomenuo odbrambenu politiku, istraživanje i razvoj, ali i zajednički stav u odnosu prema Kini. Tokom sastanka u Berlinu, glavno pitanje bila je Ukrajina, odnosno način na koji se može pomoći toj zemlji koja je žrtva ruske agresije. “Želimo primirje i to što je brže moguće”, naglasio je Makron.

    Dvojica državnika su u večernjim satima otišli i do Brandenburške kapije koja je na Dan Evrope bila osvijetljena u bojama ukrajinske zastave.

  • Eksperiment Salvadora ne ide baš najbolje

    Eksperiment Salvadora ne ide baš najbolje

    Uspijeh kriptovaluta, naročito bitkoina, ne može se negirati.

    Pre nekoliko godina radilo se tek o zanimljivom novitetu digitalnog doba, za koji je malo ko verovao da će ostvariti nešto značajno. Malo ko je ozbiljno shvatao mogućnosti koje kriptovalute pružaju i način na koji bi mogle promeniti svet.

    No davno je prošlo vreme kada su kriptovalute predstavljale inovaciju kojom se bave čudaci. Danas su postale sastavni deo finansijskih tržišta i prihvatili su ih veliki investitori kao deo svog portfelja i investicija. Analize zadnjih godina pokazuju da su postale dovoljno povezane s finansijskim tržištima da njihova vrednost donekle bude u korelaciji s ostalim finansijskim investicijama.

    Ironija je u tome što su kriptovalute trebale da budu sasvim odvojene od uticaja države i centralnih banaka, u smislu da ih ne mogu kontrolisati, a ipak je u zadnje vreme sve očitije da cena bitkoina i ostalih kriptovaluta jako varira upravo s obzirom na to što rade banke, naročito američki FED.

    Trenutno su kriptovalute u dubokom minusu i izgubile su veliki deo vrednosti, nakon podizanja referentnih kamatnih stopa od strane FED-a i centralne banke Ujedinjenog Kraljevstva (BOE) te najava da će do kraja godine biti još takvih povećanja.

    Salvador, mala država u Srednjoj Americi, legalizovao je bitkoin kao sredstvo plaćanja i pokušao da ga promoviše kao nacionalnu valutu. Eksperiment ne ide baš najbolje.

    Pionir u prihvatanju bitkoina kao legalne valute

    Jedna država je čak prihvatila bitkoin kao službenu nacionalnu valutu i oko nje počela da gradi nacionalnu finansijsku infrastrukturu. Radi se o Salvadoru, siromašnoj državi Srednje Amerike, državi koja nije ni imala nacionalnu valutu, nego je koristila dolar.

    Bitkoin je u Salvador uveo predsednik Najib Bukele, na prilično svojevoljan način te bez parlamentarne rasprave, konsultacija sa sindikatima ili poslovnim krugovima. Tipični diktatorski način, reklo bi se. No Bukele ionako na Tviteru sam sebe naziva “najkul diktatorom na svetu”.

    Zatim je potrošio 180 miliona dolara da bi po državi rasporedio bankomate koji prihvataju bitkoin i uveo tzv. e-wallet, digitalni novčanik u kojem se drže bitkoin i ostale kriptovalute. Svaki digitalni novčanik je sadržavao 30 dolara bitcoina i mogao ga je dobiti svaki građanin Salvadora.

    Većina stanovnika je stvarno i preuzela svoj digitalni novčanik, ali prema dostupnim informacijama, brojni su odmah zamenili bitkoine za dolare na bankomatima koje je postavio Bukele da bi proširio korišćenje bitkoina kao legalnog sredstva plaćanja u Salvadoru.

    Država tradicionalno ima velikih problema s kriminalom, koji je radikalno smanjen dolaskom Bukelea na vlast. No svejedno su kriminalci iskoristili digitalni novčanik za izvođenje raznih prevara, što sudovi još nisu počeli da procesuiraju, prenosi Indeks.

    Salvador je na ruti krijumčara droge iz Južne Amerike u SAD te su korupcija i kriminal svakodnevna pojava. Većina građana radi na crno. Takva situacija je ustvari plodna za uvođenje bitkoina jer i krijumčari droge i radnici na crno imaju koristi od anonimnosti koju nudi bitkoin.

    Ali prihvatanje bitkoina teče jako sporo. I trgovci i kupci preferiraju stari dolar umjesto bitkoina. To je prilično veliki udarac na ideju bitcoina i ostalih kriptovaluta kao novca koji se može koristiti ravnopravno s tradicionalnim novcem za čiju vrijednost garantuju države, tj. centralne banke.

    Salvador ne odustaje od eksperimenta

    Salvador upravo dobija jako skupu poduku iz teorije novca. Ne postoji nikakva prepreka da se bitkoin koristi kao sredstvo razmene i njim trguje, ali je jako loša ideja da se na njemu temelji finansijski sistem države. Salvador je već izgubio ogroman novac u zadnjem padu cene bitkoina, no to je predsednik iskoristio za kupovinu još bitkoina i čudio se zbog čega ga neki prodaju toliko jeftino.

    Tokom najnovijeg pada cene bitkoina, Bukele je na Tviteru objavio kako je Salvador kupio 500 bitkoina po cijeni od 30.744 dolara po bitkoinu. To je ukupno 15,37 miliona dolara, što nije mali novac za tako malu i siromašnu državu.

    Predsednik Bukele ipak ne odustaje od svog eksperimenta. Čak povećava uloge i najavljuje izdavanje državne obveznice u bitkoinima, u vrijednosti od 500 miliona dolara. Da apsurd bude veći, planira s pola sredstava prikupljenih bitkoin obveznicom da kupi još bitkoina, a ostalu polovinu uložiti u Bitkoin Siti, grad koji će biti oslobođen poreza i u kojem će se moći rudariti bitkoin koristeći električnu energiju iz jednog ugašenog vulkana.

  • Lavrov: “Krađa”

    Lavrov: “Krađa”

    Šef ruske diplomatije Sergej Lavrov je ideju Žozepa Borela da zamrznuta sredstva Ruske Federacije prebaci u Ukrajinu nazvao krađom.

    Naime, ranije se šef diplomatije EU Žozep Borel zalagao za korišćenje zamrznutih ruskih zlatnih i deviznih rezervi za obnovu Ukrajine.

    EU više nema svoju spoljnu politiku, ona je u potpunosti solidarna sa politikom Sjedinjenih Država, napomenuo je šef ruskog MIP-a, prenose ruski mediji.