VRBAS Media

Kategorija: Svijet

  • New York Times: Ruska invazija na Ukrajinu bila bi drugačija od svih u zadnjih 80 godina

    New York Times: Ruska invazija na Ukrajinu bila bi drugačija od svih u zadnjih 80 godina

    Otkako je prije skoro 80 godina završio Drugi svjetski rat, bilo je nekoliko desetaka ratova. No ako Rusija u narednim danima napadne Ukrajinu, ovaj će rat biti drugačiji od svih njih i mogao bi ukazivati na dolazak nove alarmantne ere u kojoj se na noge ponovno uspinje autoritarizam.

    New York Times je u svojoj analizi naveo dva ključna razloga zašto bi rat u Ukrajini izgledao drugačije od svih ostalih nakon 2. svjetskog rata.

    Prvi razlog: Regionalna dominacija
    U slučaju da Rusija napadne Ukrajinu, radit će se o ničim izazvanoj invaziji jedne od najvećih svjetskih vojnih sila. Glavni cilj ruskih vlasti bi tada bio očigledan – širenje regionalne dominacije, bilo aneksijom ili uspostavom marionetske vlade.

    Nekoliko drugih sukoba nakon Drugog svjetskog rata također odgovara ovom opisu. Neke od najbližih analogija su sovjetska invazija na Afganistan 1970-ih, Čehoslovačku 1960-ih, Mađarsku 1950-ih, kao i aneksija Krima 2014. godine. SAD je napao Panamu 1980-ih i uz pomoć CIA-e srušio izabranu vladu u Gvatemali 1950-ih.

    Naravno, Sjedinjene Države su pokrenule i nekoliko “dalekih ratova” u Iraku, Vijetnamu i drugdje. No, najmoćnije zemlje svijeta rijetko su koristile silu kako bi proširile svoje granice. Umjesto toga, većinom su se pridržavale ugovora i međunarodnih pravila uspostavljenih 1940-ih.

    Relativni mir je imao ogromne koristi za globalnu ekonomiju i društvo. Životni standard je porastao, a ljudi su u prosjeku počeli živjeti duže, zdravije i udobnije od svojih predaka. Smanjenje broja ratnih sukoba imalo je u tome središnju ulogu – do početka ovog vijeka stopa po kojoj su ljudi umirali u oružanim sukobima pala je na najnižu razinu u pisanoj istoriji.

    Rat kakav nismo vidjeli u posljednjih 80 godina
    Ruska invazija na Ukrajinu izgledala bi kao rat kakav nismo vidjeli u posljednjih 80 godina i koji je nekoć bio uobičajen. Radilo bi se o moćnoj naciji koja želi proširiti svoju regionalnu dominaciju preuzimanjem susjednih teritorija. Ovakav rat bio bi znak da Putin vjeruje da je Pax Americana gotov i da su SAD, Evropska unija i njihovi saveznici postali preslabi za provedbu svojih prijetnji.

    Kao što je Anne Applebaum napisala za The Atlantic, Putin i njegov uži krug dio su nove vrste autokrata, zajedno s čelnicima Kine, Irana i Venecuele – to su “ljudi koje ne zanimaju ugovori i dokumenti, ljudi koji samo poštuju čvrstu moć”. Mnogi ljudi na Tajvanu su iz tog razloga u strahu zbog situacije u Ukrajini.

    • Ako zapadne sile ne uspiju odgovoriti Rusiji, one ohrabruju kinesko promišljanje o akciji na Tajvanu – rekao je Lai I-chung, tajvanski dužnosnik. Ako svijet ulazi u eru u kojoj zemlje ponovno donose odluke na temelju svoje vojne snage, čeka nas velika promjena.

    Drugi razlog: Demokratska recesija
    Politolozi već nekoliko godina upozoravaju da je provedba demokratije u padu diljem svijeta. Larry Diamond sa Univerziteta Stanford kazao je da se radi o “demokratskoj recesiji”.

    Neprofitna organizacija Freedom House izvještava da je razina globalne političke slobode u padu od 2006. godine. Rusko preuzimanje ukrajinskih teritorija pridonijelo bi ovoj demokratskoj recesiji na nov način: autokratija bi demokratiju preuzela silom, piše The New York Times.

    Ukrajina je uglavnom demokratska država s više od 40 miliona stanovnika, s prozapadnim predsjednikom Volodimirom Zelenskim, koji je 2019. osvojio 73 posto glasova u posljednjem krugu izbora. Ta pobjeda i nedavne ankete pokazuju da većina Ukrajinaca želi živjeti u zemlji koja više nalikuje evropskim nacijama na zapadu i SAD-u nego što nalikuje Rusiji.

    No Putin i njegov uži krug vjeruju da su liberalne demokratije u padu, čije mišljenje dijele i Xi Jinping i drugi visoki kineski dužnosnici. Oni znaju da se SAD i Evropa sada bore kako bi podigli životni standard za veći dio svog stanovništva. Putin i Xi također znaju da su mnoge zapadne zemlje polarizovane, zatrpane kulturnim sukobima između metropolitanskih i ruralnijih područja. Glavne političke stranke su slabe ili se i same ponašaju na antidemokratski način.

    “Stvara se novi multipolarni poredak”
    Zbog ovih problema su Putin i njegovi glavni saradnici dobili samopouzdanje i počeli koristiti agresivnu taktiku.

    • Stvara se novi multipolarni poredak koji odražava nezaustavljivu promjenu moći u korist autoritarnih režima koji podržavaju tradicionalne vrijednosti. Žestoka, uskrsnuta Rusija je, zajedno s Kinom, pionirska snaga koja stoji iza dolaska ovog novog poretka – napisao je Alexander Gabuev iz trusta Carnegie Moscow Center.

    Naravno, situacija u Ukrajini je još uvijek neizvjesna. Putin bi ipak mogao odlučiti da ne pokrene invaziju, s obzirom na mogućnost nastanka dugotrajnog rata, velikog broja ruskih žrtava i gospodarskih problema previranja. Napad na Ukrajinu bi bio primjer velikog političkog kockanja – što bi takođe bio znak da se svijet možda mijenja.

  • Analena Berbok uskoro stiže u Bosnu i Hercegovinu

    Analena Berbok uskoro stiže u Bosnu i Hercegovinu

    Njemačka ministrica vanjskih poslova Analena Berbok (Annalena Baerbock) narednih dana stiže u službenu posjetu Bosni i Hercegovini.

    Ona je najavila posjetu regionu, obavljeni su određeni razgovori, ali je tačan datum njene posjete još uvijek nepoznat.

    Ovo će biti nastavak svojevrsne ofanzivne njemačke diplomatije u vezi sa situacijom u Bosni i Hercegovini i regiji koju Njemačka ocjenjuje vrlo ozbiljnom.

    • Situacija u Bosni i Hercegovini je zabrinjavajuća. Napori u pravcu otcjepljenja su neprihvatljivi. Prema mom mišljenju, to znači da bi se sada postojeći režim sankcija trebao primijeniti i protiv gospodina Dodika – izjavila je Berbok poslije susreta šefova diplomatija EU sredinom decembra prošle godine.

    Na nedavnom sastanku u Minhenu kojem je prisustvovala i ministrica vanjskih poslova BiH Bisera Turković, se govorilo se, između ostalog, o ulozi Evropske unije te je istaknuta važnost konstruktivnog angažmana Njemačke u našoj regiji. Njemačka ministrica vanjskih poslova je poručila kako će ova država nastavljati podržavati države regije te ponovila da je budućnost zapadnog Balkana u Evropskoj uniji.

  • Šojgu raportirao Putinu: Oko 60.000 ukrajinskih vojnika blizu granica DNR

    Šojgu raportirao Putinu: Oko 60.000 ukrajinskih vojnika blizu granica DNR

    Skoro 60.000 ukrajinskih vojnika stacionirano je u blizini granica samoproglašenih Donjecke i Luganske narodne republike, izvijestio je ruski ministar odbrane Sergej Šojgu ruskog predsjednika Vladimira Putina.

    Prema riječima ministra odbrane, Ukrajina priprema ozbiljnu provokaciju ili vojnu operaciju u Donbasu, prenio je Interfaks.

    On je istakao da je Ukrajina dovela svoje snage u region Donbasa “faktički na sam vrh borbene gotovosti”.

    Kako je naveo, situacija u Donbasu je izuzetno napeta i dodao da ruska vojska od 14. februara bilježi povećanje borbene gotovosti ukrajinske vojske u regionu Donbasa.

    “U blizini granica Luganske i Donjecke oblasti koncentrisano je ukupno 59,3 hiljade vojnog osoblja”, rekao je Šojgu na sastanku Savjeta bezbjednosti Rusije.

    On je rekao i da se vojna oprema vraća na prethodne pozicije i naveo raketni sistem, kao i “345 tenkova, 2.160 borbenih oklopnih vozila, 820 artiljerijskih oruđa i minobacača, 160 višecijevnih raketnih sistema (MLRS), uključujući “Šmerc”.

    Šojgu je, takođe, rekao da je sinoć u Donbasu zabilježeno više od 40 granatiranja.

  • Medvedev: Možda ćemo morati priznati LNR i DNR ako se situacija ne poboljša

    Medvedev: Možda ćemo morati priznati LNR i DNR ako se situacija ne poboljša

    Bivši ruski predsjednik i potpredsjednik ruskog Savjeta bezbjednosti Dmitrij Medvedev rekao je danas da će Moskva možda morati da prizna samoproglašene Luganjsku i Donjecku narodnu republiku, ako se situacija ne poboljša, za šta, po njegovom mišljenju, nema izgleda.

    “Priznanje LNR i DNR će biti jedini izlaz za Moskvu ako situacija krene po negativnom scenariju. Znakova poboljšanja nema i u takvoj situaciji jedini izlaz će biti priznavanje pravnog subjektiviteta Donjecka, što je u potpunosti u nadležnosti predsjednika države”, rekao je Medvedev.

    Medvedev je na sjednici Savjeta rekao ruskom predsjedniku Vladimiru Putinu da vjeruje da bi većina Rusa podržala nezavisnost LNR i DNR u kojima, kako je rekao, živi oko 800.000 Rusa, prenosi Rojters.

    Kako navodi RIA Novosti, on je ocijenio da će pritisak na Rusiju ako prizna dvije samoproglašene republike u Donbasu biti izuzetno jak, ali je dodao da Rusija zna kako da na to reaguje.

    Medvedev smatra da će, ako do tog priznanja dođe, situacija biti teška, ali da će se nakon nekog vremena tenzije oko Rusije stišati.

  • Verhelji ukazao na sve veće političke podjele: Protekla godina izgubljena za BiH

    Verhelji ukazao na sve veće političke podjele: Protekla godina izgubljena za BiH

    Visoki komesar EU za proširenje i dobrosusjedske odnose Oliver Varhelji napisao je u poruci objavljenoj na “Tviteru” da je tokom razgovora na sastanku šefova evropskih diplomatija navedeno da je protekla godina izgubljena za BiH i da je ostvaren veoma mali napredak oko 14 prioriteta na putu ka članstvu u Uniji.

    Varhelji je istakao da je tokom sastanka ukazano i na sve veće političke podjele u BiH.

    On je ukazao da je u toku rad na reformama Ustava i Izbornog zakona BiH kako bi se obezbijedila ravnopravna zastupljenost svih građana, ali da rješenje još nije pronađeno.

    Prema njegovim riječima, BiH su neophodne potpuno funkcionalne državne institucije kako bi imala koristi od pozitivne agende EU kada je riječ o reformama i sprovođenju ekonomskog i investicionog plana Unije za zapadni Balkan.

  • Putin: Razmatramo zahtjev da se Donjeck i Lugansk proglase nezavisnim

    Putin: Razmatramo zahtjev da se Donjeck i Lugansk proglase nezavisnim

    Predsjednik Rusije Vladimir Putin predsjedava vanrednom sjednicom Savjeta za nacionalnu bezbjednost.

    Putin je rekao da je Rusija učinila sve da tenzije u Donbasu završimo mirnim putem.

    Predsjednik Rusije je rekao da na sastanku Savjeta bezbjednosti treba da bude odlučeno šta sljedeće treba da se uradi u Donbasu, u skladu sa trenutnom situacijom.

    “Rusija je pojačala svoj rad sa Sjedinjenim Državama i NATO-om kako bi obezbijedila uspješan razvoj i bezbjednost bez konfrontacije. Posljednjih mjeseci intenzivirali smo rad sa našim glavnim partnerima u Vašingtonu i NATO-u kako bismo se konačno dogovorili oko ovih bezbjednosnih mjera i obezbijedili miran i prosperitetan razvoj zemlje u mirnim uslovima. Za nas to je zadatak broj jedan, prioritet naše zemlje, a ne konfrontacija, već obezbjeđivanje bezbjednosti i uslova za razvoj”, rekao je Putin na sjednici Savjeta bezbjednosti.

    Putin je napomenuo da je neophodno razumjeti realnost u kojoj živimo.

    Putin je rekao da mogući moratorijum na prijem Ukrajine u NATO nije ustupak, već “jednostavno sprovođenje planova Zapada da Kijev pripremi za predstojeći ulazak u alijansu”.

    Putin je rekao da razmatra zahtjev da se Narodna Republika Donjeck i Narodna Republika Lugansk proglase nezavisnim.

    “Svrha današnjeg sastanka je da saslušamo kolege i da odredimo naše dalje korake u tom pravcu, uključujući apel lidera Donjecke Narodne Republike i Luganske Narodne Republike Rusiji da traže priznanje svog suvereniteta i rezoluciju Državne Dume”, rekao je Putin.

  • Šalenberg: Obezbijediti da BiH ne postane mjesto na kojem će se sukobljavati akteri izvan EU

    Šalenberg: Obezbijediti da BiH ne postane mjesto na kojem će se sukobljavati akteri izvan EU

    Ministri spoljnjih poslova zemalja Evropske unije razmatraće na današnjem sastanku u Briselu, između ostalog, situaciju u BiH, za koju ocjenjuju da se suočava s jednom od najtežih političkih kriza od završetka rata 1995. godine.

    Uoči tog sastanka ministar za evropske i međunarodne poslove Austrije Aleksander Šalenberg potvrdio je da bi se u okviru te tačke dnevnog reda moglo razmatrati pitanje nametanja sankcija Republici Srpskoj i lideru SNSD-a Miloradu Dodiku čemu se protive neke od članica EU, kao i izmjenama Izbornog zakona.

    “BiH je veoma bliska našem srcu i u suštini i praktično naš je susjed. Veoma sam bio uključen u rasprave i tokom Sigurnosne konferencije u Minhenu jer ovo što se trenutno dešava izuzetno nas brine”, dodao je Šalenberg.

    “Za njih je ono što je jasna crvena linija da se o integritetu BiH ne može raspravljati i potrebno je obezbijediti da BiH, ali i cijelo područje zapadnog Balkana ne postane mjesto na kojem će se sukobljavati akteri izvan Evropske unije”, naveo je on.

    Kako je istakao “sada je potreban jedinstven i jasan stav Evropske unije i za to ću se danas zalagati”.

    Naglasio je i da je “potrebno izvršiti izmjene Izbornog zakona jer smatra da će se nekad u budućnosti razmatrati prevazilaženje odredbi iz Dejtonskog mirovnog sporazuma prema briselskim standardima”.

    Mišljenja je da je bilo “progresa u tom smislu te da je svim političkim liderima jasno da moraju sada djelovati jer se izbori bliže”.

    “Sve to potrebno je uraditi, ali ugrožavanje integriteta zemlje je mnogo važnije pitanje. Povlačenje iz državnih institucija pravosuđa i vojske jednostavno nije prihvatljivo zato ćemo razmisliti kakve će se akcije povući”, dodao je.

    Kaže da je “već sada u pitanju povlačenje sredstava EU obezbijeđenih za BiH i to će nastaviti činiti ako Republika Srpska nastaviti ugrožavati integritet Bosne i Herecegovine”.

  • Koveni: EU želi da vidi mir i stabilnost u BiH

    Koveni: EU želi da vidi mir i stabilnost u BiH

    EU želi da vidi mir i stabilnost u BiH, izjavio je ministar spoljnih poslova Irske Sajmon Koveni.

    On je novinarima u Briselu, gdje se danas održava sastanak šefova diplomatija bloka, rekao da EU želi da se usaglase i sprovedu pune reforme izbornog zakonodavstva u BiH, kako bi se pomoglo da se održe izbori koji će omogućiti formiranje organa vlasti koji će moći da funkcionišu.

    “Želimo mir i stabilnost u BiH i mislim da će reforme svakako pomoći da se to desi”, istakao je Koveni.

    Ministar spoljnih poslova Austrije Aleksandar Šalenberg rekao je da BiH i Balkan “ne smiju postati igralište za aktere izvan Evrope”.

    Šalenberg je ocijenio da srpski član Predsjedništva Milorad Dodik i zvaničnici Republike Srpske daju izjave u kojim se, kako kaže, “igraju integritetom BiH”, što je “neprihvatljivo”.

    Situacija u BiH jedna je od tema današnjeg sastanka ministara spoljnih poslova EU.

    Visoki predstavnik EU za spoljnu politiku i bezbjednost Žosep Borelj izjavio prije početka sastanka da ministri donijeti odluke kako bi se izbjegao raspad BiH.

    U internom dokumentu EU navodi se da bi Unija trebala da razmotri uvođenje sankcija Republici Srpskoj i da uskrati finansijsku podršku ako kriza u toj balkanskoj zemlji nastavi da se pogoršava.

    Iako većina zemalja želi da uvede sankcije Dodiku, Mađarska, Hrvatska i Slovenija su protiv toga i, vjerovatno, će odbaciti svaki pokušaj uvođenja restriktivnih mjera srpskom članu Predsjedništva BiH.

    AP podsjeća da je Rusija pružila podršku Dodiku i njegovim saradnicima.

  • Ruska vojska zapucala na granici i ubila pet ukrajinskih vojnika, uništena dva oklopna vozila

    Ruska vojska zapucala na granici i ubila pet ukrajinskih vojnika, uništena dva oklopna vozila

    Oružane snage Rusije su potvrdile da su ruski vojnici zapucali na “ukrajinsku grupu za sabotažu i izviđanje” koja je pokušala ući u zemlju, javlja Russia Today.

    U pucnjavi je ubijeno pet ukrajinskih vojnika, a uništena su i dva oklopna transportera.

    Ruski vojni zvaničnici su danas saopštili da je spriječen pokušaj grupe za sabotažu i izviđanje da uđe na rusku teritoriju iz Ukrajine.

    Prema tvrdnjama iz Moskve, pet ukrajinskih vojnika je ubijeno, dok na ruskoj strani nije bilo žrtava. Tokom pucnjave su s ukrajinskog teritorija u Rusiju pokušala ući dva oklopna vozila kako bi spasila navodne sabotere, ali su oba uništena.

    Ukrajinska vojska tvrdi da su ruske optužbe za pokušaj sabotaže lažne.

    Incident se dogodio u vrijeme povećanih tenzija između dvije odvojene i samoproglašene republike Donbas i Lugansk te kijevskih snaga u proteklim danima, a obje strane se međusobno optužuju za žestoko granatiranje.

  • Oglasio se Kijev nakon optužbi za granatiranje graničnog punkta

    Oglasio se Kijev nakon optužbi za granatiranje graničnog punkta

    Državna granična služba Ukrajine tvrdi da je čista provokacija izvještaj o granatiranju graničnog punkta u Rostovskoj oblasti u Rusiji, za koje je ruska Federalna služba bezbjednosti optužila Kijev.

    Prema podacima FSB, projektil ispaljen iz Ukrajine u 9.50 pogodio je granični punkt u Rostovskoj oblasti na oko 150 metara od rusko-ukrajinske granice.

    Zgrada je potpuno uništena, žrtava nije bilo, navodi RIA Novosti.

    Ranije je sekretar Savjeta za nacionalnu bezbjednost i odbranu Ukrajine Aleksij Danilov rekao da Kijev nije granatirao pogranični punkt i da nije umiješan u to.