Orban je rekao u intervjuu za ekonomski portal “EconomX” da je trenutna kamatna stopa centralne banke od 6,5 odsto “viša nego što bi mogla da bude”.
On je ocijenio da će do smanjenja kamatnih stopa doći “sporije nego što bi se željelo”, jer je guverner centralne banke Mihalj Varga “oprezan čovjek”.
Američki predsjednik Donald Tramp juče je kazao kako su pregovori između “zemalja iz cijelog svijeta” i Hamasa o oslobađanju talaca i okončanju rata u Gazi “bili vrlo uspješni i da brzo napreduju”.
– Ovaj vikend vođeni su vrlo pozitivni razgovori s Hamasom i zemljama iz cijelog svijeta (arapskim, muslimanskim i ostalima) o oslobađanju talaca, okončanju rata u Gazi, ali što je još važnije – o konačnom postizanju dugo traženog mira na Bliskom istoku – napisao je Tramp na društvenoj mreži Truth Social.
On je dodao da će se tehnički timovi sastati u ponedjeljak u Egiptu kako bi razradili i razjasnili završne detalje.
– Rečeno mi je da bi prva faza trebala biti završena ove sedmice, i pozivam sve da djeluju brzo. Nastavit ću pratiti ovaj stoljećima star „sukob“ – poručio je Tramp.
Dodao je da će u suprotnom ponovo doći do krvoprolića.
Masovno krvoproliće
– Vrijeme je od presudne važnosti, jer će u suprotnom uslijediti masovno krvoproliće – nešto što niko ne želi vidjeti – zaključio je Tramp.
Tramp je ranije putem SMS poruke CNN-u poručio da će se palestinski pokret Hamas suočiti s potpunim uništenjem ukoliko pokuša zadržati vlast u Gazi.
Na pitanje o onima koji kažu da je Hamas efektivno odbacio Trampov prijedlog odbijajući prihvatiti razoružanje i postavljajući uvjete za oslobađanje zarobljenika, Tramp je napisao: “Saznat ćemo. Vrijeme će pokazati!!!”
Hamas je više puta rekao da ne želi ostati sam na vlasti u Gazi, ali nije pristao na svoje potpuno razoružanje i zahtijevao je da igra neku ulogu u budućoj palestinskoj državi.
Tramp također odgovara “da” na pitanje je li premijer Benjamin Netanjahu (Netanyahu) spreman učiniti sve što je potrebno da mir postane stvarnost.
Aerodrom Gardermoen u Oslu privremeno je jutros obustavio dolaske nakon prijave da je primjećeno više dronova u blizini, prenijela je norveška novinska agencija NTB.
Policija je saopštila da je pilot Norveških avijacija tokom prilaska aerodromu prijavio da je uočio između tri i pet dronova, prenio je Rojters.
Zbog incidenta, nekoliko dolaznih letova je preusmjereno ili zadržano.
Izvještaji o dronovima za sada nisu potvrđeni, a letovi su u međuvremenu nastavljeni, saopštile su vlasti.
Evropski aerodromi su posljednjih nedjelja više puta obustavljali operacije zbog dronova, uključujući i aerodrome u Kopenhagenu i Minhenu.
Isporuka američkih raketa “tomahavk” Kijevu uništila bi pozitivne trendove koji su se pojavili u odnosima između Rusije i Sjedinjenih Država.
Poručio je danas 5. oktobra ruski predsjednik Vladimir Putin koji rekao da je bilo pitanja vezanih, recimo, za razgovor o problemima sa isporukama novih sistema naoružanja, uključujući sisteme dugog dometa i visoke preciznosti “tomahavka” i tako dalje.
“Već sam rekao da će to dovesti do uništenja naših odnosa, barem pozitivnih trendova koji se pojavljuju u tim odnosima”, rekao je Putin u intervjuu televizije Rosija 1, Pavlu Zarubinu, prenosi Tanjug.
Podsjećamo, Putin je prije dva dana rekao da bi ako Kijev upotrebi rakete “tomahavk” to narušilo odnose između Rusije i Sjedinjenih Država.
Po njemu bi njihova upotreba u Ukrajini bez direktnog učešća američkih trupa bila nemoguća.
Ranije je potpredsjednik SAD Džej Di Vens izjavio za Foks njuz da Trampova administracija razmatra moguću isporuku krstarećih raketa “tomahavk” Ukrajini, ali da konačna odluka ostaje na američkom predsjedniku.
Predsjednik SAD-a Donald Tramp osim što je najavio intenziviranje implementacije sporazuma o miru u Gazi na društvenoj mreži Truth Social predstavio je i tzv. mapu povlačenja izraelske vojske (IDF), a koju je odobrio Tel Aviv.
Naravno, ono što se sada čeka jeste i potvrda Hamasa da se slaže s ovakvim načinom povlačenja IDF-a, a ono što su izraelski mediji analizirali u ovom planu jesu detalji povlačenja.
U tom kontekstu, navodi se kako će IDF povući snage iz značajnog dijela regije Netzarim, ali će zadržati Filadelfijski koridor.
“Greben na sjeveru Pojasa Gaze, koji bi naselja Shar Negev stavio u domet protivtenkovske vatre, neće biti pod kontrolom Hamasa, ali s druge strane, perimetar paralelan centralnim kampovima biće relativno uzak”, navodi se.
Ipak, tampon-zona je dublja nego što se ranije spominjalo.
“Još nije poznato kakva će biti sudbina Beit Lahiye i gusto naseljenih naselja na jugu Gaze. Osim toga, dio koji dijeli Kan Jounis na dva dijela biće pomaknut prema granici”, pojašnjavaju.
Kao što je poznato, Hamas je sinoć objavio svoju spremnost da odmah započne pregovore. Predsjednik Tramp je odgovorio na ovu vijest rekavši da je palestinska organizacija “spremna za mir” i zatražio da Izrael prestane bombardovati Gazu.
Kabinet premijera je ubrzo nakon toga objavio da se “Izrael priprema za prvu fazu plana za trenutno oslobađanje svih talaca” i zaustavio operaciju zauzimanja grada Gaze.
Prema ovom izvoru, očekuje se da će Lekornu objaviti sastav nove francuske vlade najkasnije u ponedjeljak ujutru.
U izvještaju se napominje da Makron zahtijeva formiranje kabineta spremnog za dijalog sa političkom ljevicom.
Makron je ranije imenovao ministra odbrane Lekornua za novog premijera, sa zaduženjem da formira novi kabinet.
Prethodni premijer Fransoa Bajru podnio je ostavku nakon što je parlament izglasao nepovjerenje njegovoj vladi zbog predloženih mjera štednje.
– Oko 24 zemlje žele, ili bar kažu da žele, da Ukrajina bude u EU. Na kraju krajeva, pitanje je da li Mađari imaju pravo da ne žele da budu u EU sa Ukrajincima. Mislim da mi imamo to pravo jer smo članovi, a oni nisu – rekao je Orban informativnom portalu “Hetek”.
On je dodao da Budimpešta ne želi Ukrajinu ni u vojnom niti u ekonomskom savezu, odnosno ni u NATO-u niti u EU.
– Kada većina evropskih zemalja odluči da se uključi u rat, Mađarska će imati mogućnosti, sposobnosti, snagu i znanje da se ne uključi u takav eskalirajući rat – rekao je Orban.
On je dodao da će nastaviti da se sam bori protiv ostalih zemalja EU i da će stavljati veto na odluke koje su u suprotnosti sa mađarskim nacionalnim interesima “dok god ima snage za to”.
U Siriji će danas biti održani indirektni parlamentarni izbori, prvi put od svrgavanja dugogodišnjeg sirijskog lidera Bašara al Asada.
Dvije trećine od ukupno 210 mjesta u Narodnoj skupštini biće izabrane glasanjem članova izbornih kolegijuma u 50 okruga, dok će preostalu trećinu direktno imenovati privremeni predsjednik Ahmad al Šara, prenosi AP.
U praksi će oko 6.000 članova izbornih kolegijuma glasati za 120 mjesta.
Izbori u provinciji Sveida i u oblastima na sjeveroistoku pod kontrolom Kurda odloženi su zbog tenzija sa centralnom vladom, pa će 19 mjesta ostati prazno.
Svi kandidati nastupaju kao pojedinci, jer su privremene vlasti raspustile sve ranije političke partije, a još nisu uspostavile sistem registracije novih stranaka.
Privremene vlasti navode da glasanje građana nije moguće zbog masovnog raseljavanja Sirijaca i gubitka ličnih dokumenata.
Mandat novog parlamenta biće 30 mjeseci, tokom kojih se planira priprema terena za glasanje građana u budućnosti.
Izborni proces izazvao je kritike zbog nedemokratskih karakteristika i potencijalne manipulacije, ističu mediji.
Posebno je sporna zastupljenost žena i manjina – od žena je zahtijevano da čine 20 odsto članova izbornih kolegijuma, ali na konačnim listama žene čine samo 14 odsto kandidata.
Manjinske zajednice iz Sveide i sjeveroistoka, uključujući Druze i Kurde, praktično su isključene iz izbornog procesa, iako privremene vlasti planiraju da imenuju neke predstavnike kako bi poboljšale inkluzivnost parlamenta.
Kritičari navode da je djelimično i indirektno glasanje nereprezentativno i previše centralizovano.
Analitičari ističu da trenutni sistem „pobjednik uzima sve“ može da dovede do rezultata u kojem će dominirati muškarci iz sunitske muslimanske većine u Siriji.
Prema privremenom ustavu Sirije, predsjednički ukazi mogu biti poništeni samo dvotrećinskom većinom u Narodnoj skupštini, te će zbog toga 70 direktno izabranih zvaničnika koje imenuje predsjednik Al Šara biti od velike važnosti.
Ako oni budu zastupali samo njegove interese, biće veoma teško da se ikada postigne dvotrećinska većina u parlamentu koja bi djelovala protiv njega.
Takođe, izrečene su i kritike u vezi sa ulogom nove Narodne skupštine kada bude konačno izabrana.
Ona će uglavnom biti zadužena za reviziju starih zakona, donošenje novih zakona za otvaranje zemlje, pripremu novog ustava, kao i za pripremu direktnih izbora u naredne tri godine.
Ovaj potez uslijedio je nekoliko časova nakon što su imigracione vlasti saopštile da su se suočile sa demonstrantima u gradu kojim upravljaju demokrate.
Policija je pucala na naoružanu ženu kada su ona i drugi ljudi svojim automobilima udarili u vozila policije.
Državni i lokalni lideri u posljednjih nekoliko sedmica kritikuju Trampove planove o raspoređivanju vojske i nazivaju to zloupotrebom ovlaštenja.
Za sada nije poznato da li su vojnici stigli u Čikago, prenosi Bi-Bi-Si.
Tramp je objavio odluku nakon što je savezni sudija u Portlandu, u Oregonu, privremeno blokirao njegovu odluku o raspoređivanju 200 vojnika u ovom gradu.
Sudija Karin Imergut nazvala je Trampove izjave o stanju u Portlandu “nepovezanim sa činjenicama” i rekla da se tim potezom krši Ustav.
Ona je dodala da se upotrebom vojske za suzbijanje nemira bez saglasnosti države Oregon rizikuje narušavanje suvereniteta te i drugih američkih država i da je to, takođe, rasplamsalo tenzije u gradu i izazvalo jače proteste.
Babiš je okupljenim pristalicama rekao da će pokušati sastaviti jednostranačku vladu, ali je dodao da će razgovarati i s dvjema manjim strankama, uključujući krajnje desni SPD, jer njegova stranka trenutno nema apsolutnu većinu.
Odbacio je tvrdnje da bi njegova pobjeda mogla učiniti Češku nepouzdanim partnerom Evropske unije i NATO-a.
– Želimo spasiti Evropu i jasno smo proevropski i pronatovski orijentisani – izjavio je Babiš novinarima.
S gotovo svim prebrojanim glasovima, ANO bi trebao zamijeniti aktuelnu desnocentričnu vladu premijera Petra Fiale, koji je čestitao Babišu i priznao poraz.
Tokom izborne kampanje, ANO je obećao ubrzani ekonomski rast, veće plate i penzije, niže poreze te olakšice studentima i mladim porodicama. Obećanja koja bi zahtijevala milijarde evra izazvala su pažnju birača pogođenih visokom inflacijom i ekonomskim izazovima.
Ova pobjeda izazvala je i zabrinutost širom Evrope, jer Babiš najavljuje zaokret u spoljnoj politici, uključujući prekid vojne pomoći Ukrajini i otpor evropskim klimatskim i migracionim paktovima.
Babiš vodi stranku koja sebe predstavlja kao “glas običnih ljudi protiv briselske birokratije”.
Njegova poruka biračima bila je jasna – umjesto slanja oružja u rat, sredstva treba usmjeriti ka građanima Češke. Upravo taj populistički ton donio mu je široku podršku, naročito među onima koji osjećaju posljedice inflacije i rasta cijena energenata.
Babiš je već bio na čelu vlade od 2017. do 2021. godine, kada je poražen od proevropske koalicije premijera Petra Fiale, čvrstog saveznika Ukrajine.
Babiš i mađarski premijer Viktor Orban bili su lani među osnivačima saveza “Patrioti za Evropu” u Evropskom parlamentu, što je značajan odmak od liberalne grupe “Renev” kojoj je Babiš ranije pripadao.
On se zalaže za odbacivanje politika EU o migracijama i klimatskim promjenama te naglašava zaštitu nacionalnog suvereniteta. Negirao je da dijeli proruski stav članova saveza, ali je kritikovao češku inicijativu za nabavku granata za Ukrajinu van EU tržišta.
Takođe je odbio u potpunosti podržati NATO-ovu obavezu povećanja odbrambenih troškova.
Babiš je kontroverzna figura od ulaska u češku politiku 2013. godine. Prije Baršunaste revolucije 1989. bio je član Komunističke partije bivše Čehoslovačke. Mediji ga često uspoređuju s američkim predsjednikom Donaldom Trampom.