Kategorija: Svijet

Poslanici Evropskog parlamenta usvojili su danas rezoluciju, u kojoj su pozvali EU da odbaci kao lažne predstojeće predsjedničke izbore u Bjelorusiji, koji će biti održani 26. januara.

Oni su zatražili od EU, njenih država članica i međunarodne zajednice da ne priznaju legitimitet Aleksandra Lukašenka kao predsjednika, tvrdeći da na izborima postoje samo “pro forme kandidati”.

Istovremeno su izrazili “nepokolebljivu podršku bjeloruskom narodu u njegovom traganju za demokratijom, slobodom i ljudskim pravima”.

Poslanici su pozvali EU i njene međunarodne partnere da prošire i ojačaju sankcije protiv pojedinaca i entiteta odgovornih za, kako tvrde, “represiju u Belorusiji i za učešće Bjelorusije u ratu Rusije u Ukrajini”.

Rezolucija je usvojena sa 567 glasova za, 25 protiv i 66 uzdržanih.

Donald Tramp , iako je obećavao u predizbornoj kampanji, nije na početku predsjedničkog mandata uveo carine Meksiku i Kini.

Na konferenciji za novinare dan nakon preuzimanja dužnosti najavio je da razmatra uvođenje carina od 10 posto na robu iz Kine od 1. februara jer Kinezi, tvrdi on, šalju fentanil u SAD preko Meksika i Kanade. Zato je zaprijetio Meksiku i Kanadi carinama od 25 posto od 1. februara – ako to ne zaustave.

Kina je na Trampove prijetnje odgovorila kako oduvijek vjeruje da trgovinski i carinski ratovi nemaju pobjednika. U predizbornoj kampanji Tramp je prijetio uvođenjem carina na kinesku robu od čak 60 posto, pa ovo reteriranje mnogi analitičari smatraju značajnim.

Uprkos očekivanjima, Tramp nije uveo nikakve carine. Umjesto toga, u ponedjeljak je izdao nalog federalnim agencijama da istraže uzrok trgovinskog deficita SAD i “preporuče odgovarajuće mjere, poput dodatnih carina ili drugih politika, za ispravljanje takvih deficita”.

Važno je uvijek biti hladne glave i držati se potpisanih ukaza, a ne riječi, komentirala je predsjednica Meksika Klaudia Šeinbaum.

Važnost TikToka
Nejasno je što je pokrenulo brzu promjenu, navodi CNN. U kampanji je Tramp obećavao masovno uvođenje carina, do 20 posto na uvoz iz svih zemalja, s dodatnih 25 posto na robu iz Meksika i Kanade, plus 60 posto na robu iz Kine.

Najavio je i da će koristiti carine kao pregovarački alat s Danskom kako bi kontrolu nad Grenlandom prepustila SAD.

Trampov početni potez prema Kini, mekši od očekivanog, uslijedio je nakon niza pozitivnih signala posljednjih dana, navodi FT.

Kineski lider Si Đinping i Tramp telefonski su razgovarali vikend prije inauguracije, prvi put u četiri godine.

Tramp je rekao da je razgovor bio “vrlo dobar” i pokrivao “trgovinu, fentanil, TikTok i mnoge druge teme”.

Kina je poslala najvišeg dužnosnika koji je ikada prisustvovao američkoj inauguraciji, potpredsjednika Han Ženga koji se sastao s američkim biznismenima, uključujući Trampovog saradnika Ilona Maska.

Jedna od varijanti koja se pojavila je da bi Mask kupio TikTok.

“Financial Times” se poziva na neimenovani kineski izvor koji kaže da bi Peking sada mogao pristati da vlasnik TikToka ByteDance proda platformu kao dio šireg dogovora o carinama.

Pregovaračko sredstvo
Tramp je otvorio prostor za potencijalni dogovor time što je potpisao naredbu kojom se na 75 dana odgađa gašenje TikToka u SAD. Peking bi takođe Trampu mogao ponuditi pomoć u drugim pitanjima, poput rješavanja ukrajinskog rata, kaže Vang Čong (Wang Chong) s Univerziteta Žeijang.

“Reuters” je objavio stav nekoliko ekonomista i stratega da je Trampu prijetnja carinama ustvari tek sredstvo za pregovore s glavnim trgovinskim partnerima. Drugi ekonomisti upozoravaju da je prerano za tvrdnju da se trgovinski rat može izbjeći, odnosno, kako prenosi FT: Tramp jeste zvučao otvorenije, ali njegova administracija puna je “jastrebova”. Dodatne američke carine Kinezima izvor su velike neizvjesnosti za globalna tržišta, pa su američke berze odmah skočile kad je postalo jasno da Tramp neće odmah uvesti carine.

Strah Wall Streeta
Wall Street se uopšteno protivi carinama jer stručnjaci upozoravaju da bi se troškovi uvođenja carina prenijeli na američke uvoznike i potrošače, što bi djelovalo inflacijski. I u Kini rastu nade da će postići dogovor s Trampom kako bi izbjegli trgovinski rat, navodi “Financial Times”.

Kinesko najmoćnije oružje je deprecijacija juana – što bi trošak uvođenja carina prebacilo nazad na SAD, analizira američki Brooking Institute.

Tako se dogodilo 2018., kada je Tramp uveo carine na gotovo polovinu uvoza iz Kine po stopi od 25 posto, čime se prosječna carinska stopa popela na 12,5 posto. Juan je pao gotovo u tom iznosu u odnosu na dolar, ta je godina završila oštrim padom indeksa S&P 500, odnosno dionica 500 najvećih američkih kompanija, prenosi “Avaz”.

Ruske vlasti pripremaju nacrt novog zakona kojim se dozvoljava zaplijena imovine zapadnih država koje su nezakonito konfiskovale imovinu i novac Moskve, piše “Izvestija”, pozivajući se na dokumente koje je pripremila vladina zakonodavna komisija.

Nacrt zakona propisuje pravnu proceduru i naglašava da će ciljana strana imovina biti prebačena u rusko državno vlasništvo nakon odluke suda. Spisak imovine i sredstava koja su predmet zaplijene sačiniće državna komisija za strana ulaganja.

U maju je ruski predsjednik Vladimir Putin potpisao dekret kojim se postavljaju osnove za konfiskaciju imovine američkih kompanija i pojedinaca radi kompenzacije za bilo kakvu rusku imovinu koju je zaplijenio Vašington.

U nacrtu zakona se navodi da će biti usmjeren na “neprijateljske” zapadne države i povezane pojedince, što će Moskvi omogućiti da zaplijeni imovinu kao nadoknadu finansijske štete koju je Rusija pretrpila nezakonitom konfiskacijom njenih sredstava i imovine. Komisija će navodno razmotriti nacrt zakona već sljedeće nedjelje.

List “Vedomosti” je citirao dva izvora koji su rekli da je nacrt zakona izradilo Ministarstvo pravde i da je uvršten na dnevni red komisije 20. januara.

“Izvestija” navodi da su dokument odobrile nadležne institucije vlasti, uključujući Banku Rusije, Ministarstvo finansija, Ministarstvo privrede i Ministarstvo spoljnih poslova.

Vašington i njegovi zapadni saveznici zamrznuli su oko 300 milijardi dolara ruske imovine koja se nalazi u briselskom “Eurokliru”, od eskalacije ukrajinskog sukoba 2022. Kijev uporno poziva svoje zapadne pristalice da zaplene rusku imovinu i da je koriste za finansiranje vojske i obnovu, prenosi “24Sedam”.

Predsednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp saopštio je da je izabrao Šona Karana za novog direktora Tajne službe SAD.

Karan je bio dio Trampovog obezbjeđenja tokom pokušaja atentata u Batleru u Pensilvaniji, prošlog jula, prenosi Rojters.

“Pokazao je nepokolebljivu hrabrost kada je rizikovao svoj život kako bi spasio moj od atentatora u Batleru. Vjerujem da će Šon učiniti Tajnu službu snažnijom nego ikada prije”, naveo je Tramp u saopštenju.

Karan će zamijeniti Rona Roua, koji je obavljao funkciju vršioca dužnosti direktora od jula, nakon što je prethodna direktorka, Kimberli Čitl, podnijela ostavku uslijed kritika na račun agencije zbog neuspjeha u sprečavanju atentata na Trampa tokom mitinga.

Karan je svoju karijeru u Tajnoj službi započeo 2001. godine kao specijalni agent u kancelariji u Njuarku, gdje je obavljao poslove zaštite, obavještajnog rada, istrage, regrutacije i logističke podrške, prenosi Tanjug.

Američki predsjednik Donald Tramp naložio je specijalnom izaslaniku za Ukrajinu Kitu Kelogu da postigne okončanje rata u Ukrajini u roku od 100 dana, piše “Wall Street Journal”.

Međutim, u članku se kaže da “praktično niko” ne misli da Kelog to može. Kako navodi list, novi američki lider namjerava da lično kontroliše napredak pregovaračkog procesa o Ukrajini.

Tramp je tokom predizborne kampanje rekao da će moći da riješi sukob u Ukrajini za jedan dan. Američki državni sekretar Marko Rubio rekao je u utorak da političar nije sproveo svoje planove jer je to zahtijevalo “naporan rad diplomatije”, prenose Novosti.

Predsjednik Rusije Vladimir Putin naglasio je da su otvoreni za dijalog sa novom američkom administracijom o ukrajinskom sukobu. Pritom, cilj nagodbe ne bi trebalo da bude kratkoročno primirje, već dugoročni mir.

Putin je kazao da će se Moskva boriti za interese zemlje i ruskog naroda.

Međunarodna agencija za energetiku (IEA) objavila je da ne očekuje nastavak isporuke ruskog gasa Evropi preko Ukrajine tokom cijele ove godine, nakon što je tranzit tog energenta zaustavljen 1. januara 2025.

IEA napominje da bi to značilo smanjenje za 13 milijardi kubnih metara priliva ruskog gasa u Evropsku uniju u poređenju sa 2024. godinom, prenio je “TASS”.

Uprkos tome, agencija smatra da ova situacija ne predstavlja neposrednu prijetnju sigurnosti snabdijevanja Evropske unije.

“Međutim, znatno je veća ranjivost Moldavije, koja je proglasila šezdesetodnevno vanredno stanje u decembru, uoči obustave isporuka ruskog gasa”, navodi agencija.

IEA navodi da to zahtijeva blisku saradnju Moldavije s njenim regionalnim i međunarodnim partnerima kako bi bila obezbijeđena sigurnost snabdijevanja energijom tokom zimske sezone, prije svega u regionu Pridnjestrovlja.

“Zaustavljanje ukrajinskog tranzita i visoka stopa korištenja gasa iz skladišta dovešće do povećanja uvoza tečnog prirodnog gasa (LNG) u Evropu ove godine”, predviđa IEA, prenosi “b92”.

Predsjednik SAD Donald Tramp preduzeo je potez da okonča decenijama staru imigracionu politiku poznatu kao pravo na državljanstvo po rođenju nalažući poništenje ustavne garancije da djeca rođena u SAD imaju prava na državljanstvo bez obzira na imigracioni status roditelja.

Izvršna naredba od oko 700 riječi, izdata kasno sinoć, predstavlja ispunjenje nečeg o čemu je Tramp govorio tokom predsjedničke kampanje, ali nije izvesno da li će to uspjeti pošto su imigracioni aktivisti najavili tužbe da blokiraju predsjednika.

Državljanstvo po rođenju znači da svako ko je rođen u SAD može da postane američki državljanin, bez obzira na imigracioni status roditelja. Na primjer ljudi, koji su u SAD na turističkoj ili drugoj vizi ili su ilegalno u zemlji mogu da postanu roditelji državljanina SAD ako se njihovo dijete rodi u SAD.

To pravilo je na snazi decenijama i upisano je u 14. amandman američkog Ustava, kažu pristalice tog propisa. Ali Tramp i njegovi saveznici osporavaju tumačenje amandmana i kažu da je potrebno da postoje stroži standardi za dobijanje državljanstva.

U Trampovoj naredbi se dovodi u pitanje to što 14. amandman pruža državljanstvo automatski bilo kome rođenom na teritoriji SAD.

Amandman je nastao poslije građanskog rata i ratifikovan 1868. godine. On glasi – sve osobe rođene ili naturalizovane u SAD i podložne jurisdikciji zemlje su građani SAD i države u kojoj žive”.

U Trampovoj naredbi isključuju se sljedeće osobe od dobijanja automatskog državljanstva – one čije majke nisu legalno u SAD i čiji očevi nisu američki državljani ili legalni stalni rezidenti, osobe čije majke su legalno u zemlji, ali na privremenoj osnovi i čiji očevi nisu državljani SAD ili legalni stalni rezidenti. Dalje se zabranjuje američkim saveznim agencijama da priznaju državljanstvo pojedincima iz tih kategorija. Uredba stupa na snagu 30 dana od utorka, 19. februara.

Četrnaesti amandman nije uvijek garantovao državljanstvo po rođenju svim osobama rođenim u SAD. Kongres je odobrio državljanstvo svim domorodačkim Amerikancima rođenim u SAD na primjer tek 1924. godine.

Ubrzo pošto je Tramp potpisao ukaz, grupe za prava imigranta podnijele su tužbu da ga zaustave. Odjeljenja Unije za američke građanske slobode u Nju Hempširu, Mejnu i Masačusetsu zajedno sa drugim aktivistima za prava imigranata podnijeli su tužbu u saveznom sudu u Nju Hempširu.

U tužbi se traži od suda da proglasi naređenje neustavnim. Navodi se primjer žene identifikovane kao “Karmen” koja je trudna ali nije državljanka SAD. U tužbi se kaže da je živjela u SAD više od 15 godina i da joj je u proceduri aplikacija za vizu koja bi mogla da dovede do stalnog statusa. Ona nema drugi imigracioni status, a otac očekivanog djeteta takođe nema imigracioni status, kaže se u tužbi.

“Oduzimati djeci neprocjenjivo blago državljanstva je teška povreda. Oduzima im se puno članstvo u američkom društvu na koje imaju pravo”, piše u tužbi, prenosi Kurir.