VRBAS Media

Kategorija: Svijet

  • Izrael zabilježio 10.000 novih infekcija koronavirusom u jednom danu

    Izrael zabilježio 10.000 novih infekcija koronavirusom u jednom danu

    Izrael je u jednom danu prvi put od januara zabilježio skoro 10.000 novih infekcija koronavirusom.

    Ovo je skok u odnosu na prošlu sedmicu, iako se i količina testiranja povećala.

    Prema ministarstvu, 6,63 posto od nešto manje od 153.000 testova bilo je pozitivno u posljednja 24 sata. Umrlo je 12 osoba s infekcijom, a broj teško bolesnih pao je na 678, javlja dpa.

    Najveći udio novih infekcija zabilježen je i dalje kod djece do devet godina.

    Od juna broj novih slučajeva u Izraelu ponovo značajno raste.

    Krajem jula Izrael je postao prva zemlja na svijetu koja je dala odobrenje za treću dozu vakcine.

    Skoro 17 posto stanovništva već je primilo treću dozu.

  • Grčka uvodi nova ograničenja za nevakcinisane

    Grčka uvodi nova ograničenja za nevakcinisane

     Grčka vlada planira da uvede nove uslove vezano za testiranje na virus korona i dodatna ograničenja ljudima koji nisu vakcinisani, izjavio je danas grčki ministar zdravlja Vasilis Kililijas.

    “Od 13. septembra do 31. marta, svi radnici u privatnom i javnom sektoru bez potvrde koja dokazuje vakcinaciju ili oporavak od kovida u posljednjih šest mjeseci, moraće da se podvrgnu jednom brzom testu nedjeljno”, izjavio je Kililijas, a prenosi agencija AP.

    Dva testa nedjeljno biće potrebna ljudima koji rade u akademskim krugovima, turizmu, restoranima, kafićima, barovima i zabavnim sadržajima, kao i učenicima i studentima, dodao je ministar.

    Testiranja će se sprovoditi u privatnim objektima, a troškove testiranja u iznosu od 10 evra plaćaće pojedinac koji je podvrgnut testiranju.

    Saopšteno je i da vlada namjerava da pokrije troškove testiranja učenika.

    Naglašavajući da je nevakcinisano više od 90 odsto pacijenata sa kovidom-19 u grčkim odjeljenjima intenzivne nege, Kililijas je rekao da će prostori za zabavu i preduzeća koja poslužuju hranu i piće moći da primaju samo ljude koji su vakcinisani ili su se nedavno oporavili, a verifikacione provjere će se obavljati na ulazu kroz aplikaciju koja skenira zdravstvene potvrde.

    Nevakcinisani ljudi moći će da uđu u bioskope, pozorišta, muzeje, arheološka nalazišta i teretane samo uz dokaz o negativnom brzom testu ne starijem od 48 sati.

    Maske će biti obavezne za sve u zatvorenim javnim prostorima i na otvorenom prostoru na kojem vlada velika gužva.

    Dokaz o vakcinaciji, oporavku ili negativnom brzom testu u proteklih 48 sati biće potreban i za putovanje avionom, vozom, brodom ili autobusom na velike udaljenosti za sve osobe starije od 12 godina.

    Za djecu uzrasta od 5 do 12 godina prihvatljivo je samotestiranje.

    Ministar Kikilijas je naglasio i da neće biti grejs perioda za prethodno najavljenu suspenziju sa posla od 1. septembra za zdravstvene radnike i osoblje staračkih domova koji odbijaju da se vakcinišu.

    U Grčkoj se u poslednjih nekoliko nedelja beleži konstantan porast novoinficiranih i smrtnih slučajeva od korona virusa, kao i hospitalizacija i intubacija.

    Kreveti na intenzivnoj njezi za pacijente sa kovidom popunjeni su više od 68 odsto, pokazuju podaci ministarstva zdravlja.

    U toj zemlji je dato više od 11 miliona doza vakcina, od kojih je 5,6 miliona ljudi sada potpuno vakcinisano.

    Grčka, sa populacijom od oko 11 miliona, prijavila je preko 560.000 potvrđenih slučajeva korona virusa i 13.422 smrtnih slučajeva od početka pandemije.

  • Izvori nisu željeli da budu imenovani: Direktor CIA se sastao sa liderom talibanskih pokreta

    Izvori nisu željeli da budu imenovani: Direktor CIA se sastao sa liderom talibanskih pokreta

    Direktor američke Centralne obavještajne agencije Vilijem Berns održao je tajni sastanak sa de fakto liderom talibanskog pokreta Abdulahom Ganijem Baradarom, piše danas “Vašington post”.

    List navodi, pozivajući se na upućene američke zvaničnike, da je sastanak održan juče u Kabulu i da je to do sada bio susret najvišeg nivoa predstavnika dvije strane.

    Izvori nisu željeli da budu imenovani zbog osjetljivosti teme.

    CIA je odbila da komentariše sastanak sa talibanima, a u tekstu se navodi da je tema vjerovatno bio rok za završetak operacije evakuacije iz Kabula, koju provodi vojska SAD. Rok ističe 31. avgusta.

    Administracija predsjednika DŽozefa Bajdena je pod pritiskom pojedinih saveznika da zadrži američke snage u Avganistanu i nakon tog datuma da bi pomogle u evakuisanju desetina hiljada građana SAD i zapadnih država, kao i avganistanskih saveznika koji su očajni nakon dolaska talibana na vlast.

    Britanija, Francuska i ostali američki saveznici saopštili su da je potrebno više vremena za evakuaciju njihovog osoblja, ali je talibanski portparol upozorio da je kršenje roka “crvena linija” i da će biti “posljedica” ako američke trupe ostanu nakon 31. avgusta.

  • Ministar zdravlja Njemačke: Nema zaključavanja vakcinisanih

    Ministar zdravlja Njemačke: Nema zaključavanja vakcinisanih

    Ministar zdravlja Njemačke Jens Špan obećao je da u toj zemlji neće biti novog zaključavanja za vakcinisane građane.

    Špan je za javni servis ARD, na pitanje da li će na jesen biti novog zaključavanja odgovorio: “Za vakcinisane i izlječene toga sigurno neće biti”.

    On smatra razumnim putem da vakcinisani i izliječeni mogu da uživaju izvjesne prijednosti.

    Prije njega je portparol njemačke vlade Štefen Zajbert rekao da vakcinisani mogu da računaju na zaključavanje samo ako se pojavi novi soj korone koji bi bio rezistentan na vakcine.

    “Vakcinisanima mogu reći da, iako sada rastu brojke, neće biti promjene. I to važi i za izliječene. Pod uslovima širenja delta virusa vakcinisani ne moraju računati na nova ograničenja”, kazao je on.

  • Dramatično u Kabulu: Zapad priznaje da neće moći izvući sve

    Dramatično u Kabulu: Zapad priznaje da neće moći izvući sve

    Situacija kod aerodroma u Kabulu se ne smiruje, a u isto vrijeme raste broj zemalja koje upozoravaju da iz Avganistana neće moći izvući sve one koji žele pobjeći od talibana.

    Kolona automobila na cesti prema aerodromu u Kabulu duga je puna tri kilometra, javlja BBC-jev dopisnik.

    Pucnjava oko aerodroma
    “Kako smo se približili aerodromu, zvuci pucnjave postajali su sve glasniji”, navodi BBC-jev dopisnik.

    Kad je novinarska ekipa BBC-ja pokušala razgovarati s ljudima okupljenima pred aerodromom, naoružani avganistanski vojnici strogo su im rekli da se odmah maknu.

    “Vojnici su bili jako ljuti. Imali su nešto nalik na bičeve u rukama, čak su nas i udarili par puta. Na kraju su provjerili naše novinarske akreditacije i pustili nas”, navodi BBC-jev dopisnik.

    Danas su s aerodroma u Kabulu poletila tek četiri aviona, a jedan pakistanski let je otkazan. Još uvijek se ne zna zašto.

    “Oni koji pokušavaju otići su porodice Avganistanaca koji su na ovaj ili onaj način radili sa strancima, kao prevodioci ili u medijima. Na njihovim licima vidi se tuga, kao da ih neko na silu izbacuje iz njihove države”, navodi BBC-jev dopisnik.

    Britanski ministar priznao: Nećemo uspjeti izvući sve one koje bismo htjeli
    Britanski ministar obrane Ben Valas je u razgovoru za BBC priznao da neće uspjeti s aerodroma u Kabulu izvući sve one koje bi htjeli.

    “U zadnja 24 sata izvukli smo 2000 ljudi, odnosno 10.000 ljudi od aprila. Fokusirani smo na to da izvučemo što više ljudi”, rekao je Valas.

    Kaže da žele ostati i nakon 31. avgusta ako to bude moguće. Ali, oni koji odlučuju o tome su SAD i talibani.

    “Talibani nam mogu jako zagorčati život. Sve će zavisiti o dogovoru SAD-a i talibana. Ako Amerika donese odluku da se ne ostaje nakon 31. avgusta, onda ćemo i mi otići taj dan”, zaključio je.

    Njemačka i Španija priznale da će morati ostaviti dio avganistanskih saveznika u Kabulu
    I Španija je priznala da neće moći evakuisati sve Avganistance koji su radili sa španskim snagama. Kao razlog navode “dramatičnu situaciju na terenu”.

    “Evakuisaćemo koliko god ljudi možemo, ali dio ljudi će ostati tamo iz razloga koji ne zavise od nas, nego o dramatičnoj situaciji na terenu”, rekla je španska ministrica odbrane Margarita Robles u intervjuu za Radio Cadena Ser.

    Slično priznanje stiglo je i od njemačkog ministra vanjskih poslova.

    SAD i saveznici neće moći izvući sve Avganistance koji imaju uslove za odlazak do 31. avgusta, priznao je njemački ministar vanjskih poslova, prenosi Index.hr.

  • Potpredsjednica SAD-a: Kina nastavlja s prisvajanjem teritorija i zastrašivanjem susjeda

    Potpredsjednica SAD-a: Kina nastavlja s prisvajanjem teritorija i zastrašivanjem susjeda

    Potpredsjednica Sjedinjenih Američkih Država Kamala Harris uputila je oštre poruke Kini zbog njenih akcija i upada u Južnokinesko more te je poručila kako kineske aktivnosti u ovom dijelu Azije djeluju zastrašujuće za sve okolne države.

    Harris je naglasila kako Kina pod hitno mora prestati s djelovanjima protiv susjednih zemalja u Južnom kineskom moru te je istakla kako će SAD uvijek biti uz svoje saveznike u ovoj regiji.

    “Znamo da Peking nastavlja prisiljavati, zastrašivati susjede i polagati prava na većinu Južnog kineskog mora. Akcije Pekinga podrivaju međunarodni poredak zasnovan na jasnim pravilima i također podrivanju suverenitet nacija”, rekla je Harris.

    Sjedinjene Američke Države i saveznici već su ranije optužili Kinu da u Južnom kineskom moru razmješta vojnu opremu uključujući i projektile zemlja-zrak.

    Potpredsjednica SAD-a je tokom posjete američkim vojnicima u Singapuru poručila kako će se veliki dio historije 21. stoljeća pisati upravo u ovoj regiji te da je rad američke vojske u ovom dijelu svijeta ključan.

    “U našem je vitalnom interesu da budemo ujedinjeni s našim saveznicima i partnerima u Jugoistočnoj Aziji u odbrani slobodnog i otvorenog Indo-Pacifika”, rekla je Harris.

    Tokom posjete, Harris će se sastati i s predsjednicom i premijerom Singapura, a nakon toga će otputovati u Vijetnam gdje će se također sastati s visokim zvaničnicima ove zemlje.

    Posljednjih nekoliko mjeseci, administracija američkog predsjednika Bidena više puta je posjetila ovaj dio Azije te tako jasno naglasila težnje SAD-a za djelovanjem u ovom području.

    Ministar odbrane Lloyd Austin kao i zamjenica državnog sekretara Wendy Austin također su posjetili Indo-Pacifik, a isto je učinio i državni sekretar SAD-a Antony Blinken koji je održao niz online sastanaka sa saveznicima iz Jugoistočne Azije.

  • Džonson i Bajden saglasni u saradnji na evakuacijama

    Džonson i Bajden saglasni u saradnji na evakuacijama

    Britanski premijer Boris Džonson i američki predsjednik Džozef Bajden saglasili su se da će sarađivati na obezbjeđivanju evakuacija iz Avganistana, uključujući i period nakon isteka zadatog roka 31. avgusta, saopšteno je danas iz kancelarije premijera Velike Britanije.

    “Lideri su telefonom razgovarali o naporima Britanije i SAD na koordinaciji brze i bezbjedne evakuacije naših državljana i onih koji su radili sa našim službama sa aerodroma u Kabulu”, navodi se u saopštenju.

    Džonson i Bajden ukazali su i na važnost diplomatske uključenosti u osiguranju napretka u Avganistanu i sprečavanja humanitarne katastrofe.

    U saopššenju se dodaje da su Džonson i Bajden posvećeni pokretanju međunarodne inicijative, između ostalog putem G7 i Savjeta bezbjednosti UN, za stabilizaciju situacije u Avganistanu, podršku narodu te zemlje i radu sa odgovarajućim predstavnicima avganistanskih vlasti.

    Bajden će sutra virtuelno prisustvovati sastanku lidera zemalja G7 na kojem će biti razgovarano o situaciji u Avganistanu.

    Talibani su zauzeli Kabul prošle sedmice zbog čega je veliki broj civila i vojnika pobjegao. Veliki broj ljudi strahuje da će ponovo uvesti njihovo strogo tumačenje islama kao i prije 20 godina.

  • U nesreći na naftnoj platformi u Meksičkom zaljevu poginulo pet osoba

    U nesreći na naftnoj platformi u Meksičkom zaljevu poginulo pet osoba

    Meksička državna naftna kompanija saopćila je danas da je došlo do požara na jednoj od naftnih platformi u Meksičkom zaljevu gdje je pet radnika poginulo, dva radnika se vode kao nestala, dok ih je šest povrijeđeno.

    Kompanija Petroleos Mexicanos izjavila je da je požar na platformi za preradu u polju Ku-Maloob-Zaap stavljen pod kontrolu još u nedjelju, javlja AP.

    Ova naftna kompanija je rekla da je požar uzrokovan zatvaranjem 125 bušotina na polju, što će smanjiti dnevnu proizvodnju naftnih ekvivalenata u Meksiku za 421.000 barela dnevno. To je ekvivalent otprilike četvrtini dnevne proizvodnje Meksika od gotovo 1,7 miliona barela.

    Nije još objavljeno kolika je mogućnost pronalaska dvojice nestalih radnika. Platforma je bila jako ugljenisana. Direktor kompanije Octavio Romero rekao je da su neki od poginulih radnika obavljali rutinsko održavanje i čišćenje plinskih vodova na platformi.

    Romero je rekao da će kompanija pokušati obnoviti proizvodnju “što je prije moguće”.

  • Hiljade vatrogasaca obuzdavaju šumske požare u Kaliforniji

    Hiljade vatrogasaca obuzdavaju šumske požare u Kaliforniji

    Više od 13.500 američkih vatrogasaca pokušavaju da obuzdaju više od 12 velikih požara u Kaliforniji, koji su uništili stotine kuća i primorali hiljade ljudi da se evakuišu.

    Nakon detaljnog proučavanja štete, guverner Gavin Newsom zatražio je da predsjednik SAD-a Joe Biden proglasi stanje katastrofe u osam okruga.

    Ovakva deklaracija bi omogućila aktiviranje različitih vidova pomoći, uključujući smještaj, hranu, pomoć za nezaposlene i pokrivanje troškova u vanrednim situacijama, rekli su zvaničnici.

    Blizu 43.000 stanovnika Kalifornije je pod naređenjem za evakuaciju, a više od 500 je u skloništima, prenio je AP. Zvaničnici brinu zbog požara jugozapadno od jezera Taho, na granici Kalifornije i Nevade i na okolnim vrhovima Sijera Nevade sa zajednicama koje se bave turizmom.

    Procenat lokalizacije ovog požara je samo devet odsto i on je prioritet u intervencijama vatrogasne službe.

  • Izraelski avioni bombardovali položaje Hamasa nakon što su iz Gaze pušteni zapaljivi baloni

    Izraelski avioni bombardovali položaje Hamasa nakon što su iz Gaze pušteni zapaljivi baloni

    Izraelski borbeni avioni bombardovali su Hamasove lokacije u Gazi kao odgovor na zapaljive balone puštene iz ove palestinske enklave, koji su izazvali požare rastinja na jugu Izraela, saopćila je rano jutros vojska ove zemlje.

    Za sada nema izvještaja o žrtvama zračnih udara čije su mete, prema navodima vojske, bili objekat za proizvodnju oružja i lansirna rampa za rakete koji pripadaju Hamasu, islamističkom pokretu koji vlada Gazom.

    Militanti iz Gaze sporadično su slali balone sa zapaljivim materijalom prema Izraelu od kada je Egipat posredovao u sklapanju sporazuma o prekidu vatre nakon rata koji je trajao 11 dana u maju.

    Palestinci kažu da balonima žele da izvrše pritisak na Izrael da ublaži restrikcije prema Gazi i dozvoli da pomoć stigne na ovu teritoriju.

    Baloni koji su pušteni jučer izazvali su požare na izraelskim poljima uz granicu sa Gazom, saopćila je izraelska vatrogasna služba.