VRBAS Media

Kategorija: Svijet

  • DW: Greške u koracima Angele Merkel

    DW: Greške u koracima Angele Merkel

    Angela Merkel odlazi u penziju i ostavlja teško nasljeđe u odnosima s Ukrajinom. U Kijevu joj mnogi s pravom prebacuju i blokiranje ulaska u NATO, i izgradnju gasovoda Sjeverni tok 2, pišu mediji.

    Neobično velike zastave Njemačke i Ukrajine koje su postavljene za konferenciju za novinare Angele Merkel i Vladimira Zelenskog u nedjelju u Kijevu, trebalo je da simbolišu veliko prijateljstvo. Kancelarka je ukrajinskom predsjedniku direktno rekla: “Mi smo prijateljski povezani”.

    Pa ipak, to prijateljstvo je na kraju političke karijere Angele Merkel stavljeno na veliko iskušenje.

    Ukrajina ovog utorka slavi tri decenije nezavisnosti od Sovjetskog Saveza. Više od polovine tog vremena Merkel je bila kancelarka. Zelenski bi sigurno volio da ona prisustvuje proslavi, ili da je u ponedjeljak bila na samitu Krimske platforme – novog foruma čiji je cilj da aneksiju ukrajinskog poluostrva vrati u centar međunarodne pažnje.

    Ali ne, Merkel je smišljeno došla dan ranije. To nije poseban gest prema Rusiji, već njen oprobani politički stil – da se nikad ne odredi do kraja.

    Ukrajina ima mnogo da zahvali kancelarki. Razumije se da je od Zelenskog dobila “Orden slobode”. Tokom njenog mandata Ukrajina je doživjela najteže trenutke svoje mlađe istorije – aneksiju Krima i rat u Donbasu. Kao kancelarka najuticajnije zemlje EU, Merkel je igrala glavnu ulogu u uvođenju sankcija Rusiji.

    No, ukupni bilans njene istočne politike je šarolik. Na kraju njime prije može da bude zadovoljan Vladimir Putin. Tokom kancelarkinog mandata nisu ispunjene baš sve Putinove želje po pitanju Ukrajine, ali mnoge jesu.

    Na samitu NATO 2008. u Bukureštu, Merkel se, zajedno s tadašnjim francuskim predsjednikom Nikolom Sarkozijem, izjasnila protiv prijema Ukrajine u alijansu. U Kijevu joj s pravom prebacuju da time na nju pada dio krivice za kasnije događaje na Krimu i u Donbasu. Rusija je shvatila signal da NATO neće štititi Ukrajinu.

    Pod posredstvom Merkel i idućeg francuskog šefa države Fransoa Olanda, u Minsku su 2015. potpisani mirovni sporazumi koje je Rusija, s izvjesnim pravom, proglasila za svoju pobjedu. Tokom prošlonedjeljnih posjeta Moskvi i Kijevu, Merkel je rekla da se ti sporazumi ne poštuju, da i danas ginu ukrajinski vojnici. Stanje na istoku Ukrajine uporedivo je s tempiranom bombom.

    Na kraju, baš pred političku penziju kancelarke, zaoštrila se svađa o gasovodu Sjeverni tok 2 koji kreće u rad. Njime Rusija zadaje težak ekonomski udarac Ukrajini, jer novi gasovod čini izlišnim tranzit gasa preko susjedne zemlje. Sjeverni tok 2 je vjerovatno najveća greška Angele Merkel u politici prema evropskom istoku.

    Kancelarka je podržavala projekat i nikad nije htjela da ga upotrijebi kao najjače sredstvo prinude protiv Rusije. Za to su postojali razlozi, poput istorijske odgovornosti – na to je Merkel podsjetila kad je položila vijence na grobove Neznanih vojnika u Moskvi i Kijevu.

    Ulogu su imali i poslovni interesi i Socijaldemokrate kao koalicioni partneri u Vladi. Berlin stalno pokušava da ostane u kontaktu s Moskvom, kako bi se lakše rješavale krize širom svijeta. U Kijevu su tu činjenicu dugo potcjenjivali i nadali se da će gasovod biti stopiran.

    Takve njemačke posebnosti u Kijevu mnogi ne razumiju, uključujući i predsjednika Zelenskog. Zato stalno traže isporuke oružja od Njemačke, i stalno bivaju odbijeni. Istorijska odgovornost Njemačke tu ne ostavlja manevarskog prostora zvaničnom Berlinu.

    Ironija je u tome što baš Rusija iz kancelarkinih ruku dobija moćno oružje u vidu Sjevernog toka 2 – oružje koje se može upotrijebiti ne samo protiv Ukrajine, već i protiv cijele Evrope. Tu je Zelenski nesumnjivo u pravu.

    Berlin je, doduše, obećao Vašingtonu da će upravo to sprečiti, i da će obezbijediti da dio ruskog gasa i dalje ide preko Ukrajine kada isteknu aktuelni ugovori 2024. godine. Ali, do ovog trena to još nije siguran posao.

    Stoga je razumljivo kada Zelenski na konferenciji za novinare jedva može da sakrije razočarenje. Kad Merkel ode, Kijev će se nadati ustupcima Njemačke, posebno kod pitanja članstva u NATO. Ali te nade će biti uzaludne.

    Ko god da naslijedi Merkel u Kancleramtu, teško da će raskinuti s tradicijama njemačke spoljne politike. Isto važi i za sankcije protiv Moskve, nepriznavanje aneksije Krima i nastavak tranzita gasa preko Ukrajine.

  • Svjetska banka obustavila finansiranje u Afganistanu

    Svjetska banka obustavila finansiranje u Afganistanu

    Svjetska banka obustavila je finansiranje projekata u Afganistanu nakon što su talibani preuzeli kontrolu nad zemljom, javlja BBC.

    Navodi se zabrinutost oko toga kako će talibanska vlast uticati na “razvojne izglede zemlje, posebno za žene”.

    Taj potez dolazi samo nekoliko dana nakon što je Međunarodni monetarni fond (MMF) obustavio plaćanja Afganistanu.

    Bidenova administracija također je zamrznula u SAD -u imovinu afganistanske Centralne banke.

    “Pauzirali smo isplate u našim operacijama u Afganistanu i pomno pratimo i procjenjujemo situaciju u skladu s našim unutrašnjim politikama i procedurama”, rekao je glasnogovornik Svjetske banke za BBC.

    Od 2002. godine, ova finansijska institucija sa sjedištem u Washingtonu, izdvojila je više od 5,3 milijardi dolara (3,9 milijardi funti) za projekte obnove i razvoja u Afganistanu.

    Svjetska banka je u petak obavijestila osoblje da je njen tim sa sjedištem u Kabulu sa užim porodicama sigurno evakuiran iz Afganistana u Pakistan.

    Odluka Svjetske banke da obustavi plaćanja Afganistanu posljednji je u nizu finansijskih udara novoj talibanskoj vlasti.

    Afganistan je od 23. augusta trebao imati na raspolaganju oko 440 miliona dolara novih monetarnih rezervi.

    Također u danima nakon što su talibani preuzeli kontrolu nad Kabulom, Bijela kuća je saopćila da sva sredstva koja Centralna banka Afganistana ima u SAD-u neće biti stavljena na raspolaganje talibanima.

    Afganistanska banka ima rezerve od približno devet milijardi dolara, od čega se većina drži u SAD-u.

  • Bennett: Tokom mog mandata Izrael neće uspostaviti palestinsku državu

    Bennett: Tokom mog mandata Izrael neće uspostaviti palestinsku državu

    Premijer Izraela Naftali Bennett govorio je za New York Times uoči prvog sastanka s američkim predsjednikom Bidenom te se između ostalog dotakao teme uspostavljanja palestinske države.

    U intervjuu za američki list, Bennett je rekao kako sastav izraelske vlade na čijem je on čelu ne razmišlja o anektiranju palestinskih teritorija, ali ni o uspostavljanju palestinske države.

    “Ova vlada neće anektirati niti formirati palestinsku državu, to svi razumiju. Ja sam premijer svih Izraelaca i ono što radim sada jeste pronalaženje sredine u odnosima. Na taj način, možemo se fokusirati na ona pitanja oko kojih se slažemo”, rekao je Bennett.

    Bivši premijer Izraela Benjamin Netanyahu tokom svoje vladavine ugrozio je i odnose između Izraela i Demokrata u američkom Kongresu s obzirom da je pokrenuo proces aneksije dijelova Zapadne obale što je naišlo na negodovanje SAD-a.

    Za razliku od Netanyahua, Bennett je izjavio kako ne namjerava nastaviti Netanyahuovu politiku, ali da će nastaviti s “prirodnim rastom” jevrejskih naselja na Zapadnoj obali.

    Tokom intervjua, Bennett je nekoliko puta ponovio kako Jerusalem može biti samo prijestolnica Izraela što su slični stavovi koje su imali i njegovi prethodnici na ovoj poziciji.

    “Jerusalem je glavni grad Izraela. To nije glavni grad drugih nacija”, rekao je Bennett za New York Times.

    Premijer Izraela se također dotakao i nuklearnog sporazuma s Iranom te je rekao kako se i dalje protivi Bidenovim nastojanjima da pononovo uspostavi nuklearni sporazum s Iranom te je naglasio kako će svoje stavove otvoreno obrazložiti na sastanku s američkim predsjednikom.

  • Investitori u Afganistanu u dilemi: Odreći se uloženih milijardi dolara ili sarađivati s talibanima

    Investitori u Afganistanu u dilemi: Odreći se uloženih milijardi dolara ili sarađivati s talibanima

    Dok se strane vlade, institucije za pomoć i kompanije bore za evakuaciju osoblja iz Afganistana, nameće se ključno pitanje, treba li se povezati s vladajućim talibanima ili napustiti godine ulaganja u zemlju i 38 miliona Afganistanaca?

    Talibani su u prošloj sedmici obećali prijateljske odnose s drugim zemljama, ženska prava i nezavisne medije, međutim neki bivši diplomati i akademici kažu da je tvrdokorna grupa boraca jednako brutalna kao i prije dvije decenije.

    Talibani su u prošlosti ženama zabranjivali rad, djevojkama školu i ubijali ili unakazivali neistomišljenike u javnosti. Također su pomagali Al-Qaidu, koja je planirala i izvršila napade 11. septembra 2001. na New York i Washington koji su izazvali invaziju pod vodstvom SAD-a.

    Za strane agencije za pomoć situacija predstavlja “paradoks”, rekao je Robert Crews, profesor historije sa Univerziteta Stanford.

    “Ako ste pomoćni radnik u državnoj bolnici, služite režimu čiji je legitimitet na izmaku. Međutim, ako svi odu kući, hoće li se država raspasti?”, rekao je Crews.

    Budžet afganistanske vlade 70 do 80 posto finansiraju međunarodni donatori, uključujući i američku Agenciju za međunarodni razvoj, rekao je Michael McKinley, koji je bio ambasador u Afganistanu 2015. i 2016. godine.

    Zemlja se suočava s ekonomskim kolapsom bez te pomoći.

    “Talibanima će biti potrebno značajno vanjsko finansiranje, osim ako se ne povuku na ono što su radili od 1996. do 2001. godine, što je suštinski dovelo vladu do minimalističkog nivoa”, rekao je McKinley.

    Neuspjeh međunarodne zajednice u uspostavljanju odnosa s talibanima mogao bi izazvati još veću krizu, upozoravaju neki.

    “Bit će ogromno iskušenje samo izvući utikač i otići, ali to smo učinili 1989., a 11. septembar se dogodio 12 godina kasnije”, rekao je Daniel Runde, stručnjak za razvoj u Centru za strateške i međunarodne studije u Washingtonu.

    Dok strane vlade i grupe za pomoć evakuišu hiljade ljudi, oni ostavljaju milijarde dolara u projektima koji vise na koncu, većim dijelom preko Fonda za obnovu Afganistana.

    SAD su izdvojile 145 milijardi dolara za obnovu Afganistana od 2002. godine, pokazuje izvještaj specijalnog generalnog inspektora za obnovu Afganistana od 30. jula.

    Svjetska banka doprinosi više od 2 milijarde dolara za financiranje 27 aktivnih projekata u Afganistanu, od hortikulture do automatiziranih sistema plaćanja, dio od više od 5,3 milijardi dolara koje je zajmodavac za razvoj potrošio na razvoj i obnovu zemlje.

    Pozivajući se na nejasan pristup svojih članova u pogledu priznavanja afganistanske vlade, MMF je suspendovao pristup Afganistana sredstvima Fonda, uključujući oko 440 miliona dolara novih monetarnih rezervi koje je MMF dodijelio u ponedjeljak.

    Ryan Crocker, koji je bio ambasador u Afganistanu 2011. i 2012. godine i koji je oštro kritikovao izlazak američke vojske iz zemlje, rekao je da povjerenje talibanima ne bi trebalo biti opcija.

  • Lideri zemalja G7 razmatraju da li priznati vlast talibana u Afganistanu

    Lideri zemalja G7 razmatraju da li priznati vlast talibana u Afganistanu

    Lideri zemalja članica Grupe G7 na današnjem sastanku planiraju razgovarati o tome trebaju li zajedno priznati talibane kao afganistansku vladu, rekli su zapadni zvaničnici upoznati s planovima.

    Iako je produženje roka za povlačenje američkih trupa od 31. augusta najhitnija stavka dnevnog reda G7 zemalja, svaka odluka o tome hoće li priznati talibane donijela bi ogromne posljedice koje bi se mogle koristiti kao poluga za primoravanje talibana da poštuju ljudska prava, rekli su zvaničnici.

    Britanski premijer Boris Johnson, koji je domaćin sastanka kao sadašnji predsjednik G7, zalaže se za jedinstven pristup talibanima, prema zapadnim zvaničnicima. On želi da vodeće svjetske demokratije osmisle plan o tome kako priznati vladu ili potencijalno primijeniti ekonomske sankcije ili uskratiti pomoć.

    Do sada nijedna vlada nije priznala talibane kao zvaničnu vladu Afganistana. Time bi se zemlji mogao omogućiti pristup ranije angažovanoj stranoj pomoći. Sile koje nisu članice G7, poput Kine i Rusije, također su bile u kontaktu sa talibanima.

    Poziv je upućen jer se očekuje da će predsjednik Joe Biden uskoro odlučiti hoće li zadržati američke trupe u Afganistanu nakon 31. augusta, roka za koji talibani tvrde da neće biti produžen, ipak Bidena saveznici pritišću da produži vrijeme evakuacije iz Kabula. Bidenovi pomoćnici očekuju od njega da razgovara o tom pitanju, i potencijalno objasni njegovu odluku.

    Također Biden je rekao da je otvoren za primjenu sankcija.

  • Putin: Nećemo se miješati u unutrašnje stvari Avganistana, Moskva naučila lekciju

    Putin: Nećemo se miješati u unutrašnje stvari Avganistana, Moskva naučila lekciju

    Predsjednik Vladimir Putin izjavio je danas da Rusija neće raspoređivati svoje oružane snage u Avganistanu kako bi učestvovala u sukobu, te da je Moskva naučila lekcije iz neuspješne intervencije Sovjetskog Saveza.

    “Podrazumijeva se da ne planiramo da se miješamo u unutrašnje stvari Avganistana, a kamoli da rasporedimo naše oružane snage u sukobu”, rekao je Putin na kongresu vladajuće stranke Jedinstvena Rusija, prenosi agencija Rojters.

    Putin je istakao da je Sovjetski Savez imao svoje iskustvo u toj zemlji i da su izvukli potrebne lekcije.

    Sovjetske snage napustile su Avganistan 1989. godine.

  • Biden odlučio da zadrži rok do 31. augusta za evakuaciju iz Afganistana

    Biden odlučio da zadrži rok do 31. augusta za evakuaciju iz Afganistana

    Američki predsjednik Joe Biden odlučio je, u dogovoru sa svojim timom za nacionalnu sigurnost, pridržavati se roka za povlačenje vojnika iz Afganistana 31. augusta, rekao je visoki dužnosnik uprave.

    Biden je donio odluku imajući u vidu sigurnosne rizike zbog dužeg zadržavanja u zemlji, rekao je dužnosnik, te je zatražio planove za nepredviđene slučajeve u slučaju da kasnije utvrdi da SAD trebaju ostati u zemlji duže.

    Iako Sjedinjene Države evakuiraju desetine hiljada ljudi iz zemlje, situacija u Afganistanu je i dalje veoma teška, a mnogi Afganistanci koji su radili i pomagali američkim trupama još uvijek čekaju svoj red za odlazak. Američki dužnosnici su izjavili da postoji prijetnja terorističkih napada na aerodromu u Kabulu dok se masa ljudi okuplja ispred i oko ulaza u aerodrom.

  • Procjena Faučija: SAD bi kovid mogle staviti pod kontrolu početkom 2022. godine

    Procjena Faučija: SAD bi kovid mogle staviti pod kontrolu početkom 2022. godine

    Sjedinjene Države bi kovid-19 mogle staviti pod kontrolu do početka sljedeće godine, a potencijalna sveobuhvatnija odobrenja vezano za vakcine će uslijediti u narednih nekoliko nedjelja, izjavio je danas Entoni Fauči, glavni medicinski savjetnik Bijele kuće.

    Ako pridobijemo ogromnu većinu od onih 80 do 90 miliona ljudi koji još nisu vakcinisani, koji su oklijevali da se vakcinišu ili nisu imali priliku, vjerujem da možemo vidjeti svjetlo na kraju tunela – rekao je Fauči za američku televiziju NBC.

    – Možemo ovo preokrenuti -. rekao je Fauči za TV kanal MSNBC.

    Samo dan nakon što je američko Federalno regulatorno tijelo za hranu i lijekove (FDA) izdalo puno odobrenje za vakcine protiv kovida-19 kompanije “Fajzer-Bajontek”, Fauči je rekao da se ovim odobrenjem otvara put za vakcinaciju većeg broja ljudi, uz potencijalno puno odobrenje vakcina “Moderna” i “DŽonson&DŽonson” u narednim nedjeljama.

    Mislim da postoji razumna šansa da bi Fajzer ili Moderna mogli dobiti odobrenje FDA za mlađu djecu prije predstojeće sezone praznika – rekao je Fauči za NBC.

    – Ako uspijemo da prebrodimo ovu zimu i zaista pridobijemo većinu, ogromnu većinu od 90 miliona ljudi koji nisu vakcinisani, nadam se da ćemo moći da uspostavimo dobru kontrolu u proljeće 2022. godine – rekao je Fauči za CNN

  • Lavrov: Rusija ne želi da vidi vojnike SAD u centralnoj Aziji

    Lavrov: Rusija ne želi da vidi vojnike SAD u centralnoj Aziji

    Rusija ne želi da vidi američke vojnike u državama centralne Azije, rekao je danas ministar spoljnih poslova Sergej Lavrov.

    “Ne, biću iskren sa vama. Prije svega, imamo zajednički bezbjednosni prostor i na tom prostoru postoje određene obaveze. Mislim o Organizaciji Ugovora o kolektivnoj bezbjednosti (ODKB) koja podrazumijeva saglasnost svih saveznika po pitanjima koja se tiču raspoređivanja stranih snaga na njihovoj teritoriji”, rekao je Lavrov, odgovarajući na pitanje da li bi Rusija željela da vidi američke vojnike u centralnoj Aziji, prenosi agencija Tass.

    Lavrov je objasnio da je glavni razlog nedostatka želje da vidi američke snage u ovom regionu njihova težnja da rasporede dio sopstvenih snaga infrastrukture, naoružanja i vojske, kako bi po potrebi odatle izvodile napad na Avganistan.

    Ministar je dodao da Moskva sumnja da je neka od zemalja Srednje Azije zainteresovana da postane meta razmještajući na svojoj teritoriji američku vojsku koja se povukla iz Avganistana.

    “Ako mislite da je neka od zemalja, bilo da je iz centralne Azije ili negdje drugdje, zainteresovana da postane meta kako bi Amerikanci zadovoljili neke svoje inicijative, čisto sumnjam da ikome to treba”, objasnio je Lavrov.

  • Talibani održali novu pres-konferenciju

    Talibani održali novu pres-konferenciju

    Talibani su održali novu konferenciju za medije.

    Portparol talibana Zabihulah Mudžahid rekao je da više ne dopuštaju avganistanskim državljanima odlazak na aerodrom u Kabulu, gdje je i dalje veoma haotično.

    Rekao je da bi ljudi na aerodromu trebalo da se vrate kućama i da će njihova bezbjednost biti garantovana. Ali, kaže da SAD neprestano pozivaju ljude na aerodrom, da se ukrcaju u avione.

    “Molimo Amerikance da ne podstiču Avganistance na odlazak. Treba nam njihov talent”, rekao je portparol.

    Dodao je da avganistanski mediji sada ponovno rade, kao i bolnice, škole, univerziteti i lokalna uprava. Mudžahid tvrdi da militanti nemaju popis ljudi za koje planiraju osvetu.

    “Zaboravili smo sve u prošlosti. Želimo mir i stabilnost u Avganistanu i da naša zemlja napreduje”, rekao je i dodao da ženama neće trajno zabraniti odlazak na posao.

    “Trenutno ne smiju na posao zbog svoje sigurnosti, kako ne bi bile zlostavljane. Za sada neka ostanu u kućama”, rekao je.