VRBAS Media

Kategorija: Svijet

  • Evropa prekida evakuaciju: “Smrtonosni napad mogao bi se desiti kroz nekoliko sati”

    Evropa prekida evakuaciju: “Smrtonosni napad mogao bi se desiti kroz nekoliko sati”

    Sve više zapadnih zemalja ozbiljno upozorava na mogućnost terorističkog napada na aerodrom u Kabulu.

    Britanski ministar oružanih snaga Džejms Hipi rekao je da je prijetnja terorističkim napadom, zbog koje je niz zapadnih zemalja izdao upozorenja svima koji se nalaze kod aerodroma u Kabulu, “vrlo kredibilna”.

    Prijetnju je opisao kao vrlo ozbiljnu te naveo kako izvještaji obavještajnih službi kažu da bi se napad mogao dogoditi svakog časa. Na pitanje bi li se napad mogao dogoditi u narednih nekoliko sat, Hipi je samo kratko rekao: “Da”.

    Holanđani su objavili da prekidaju evakuacije iz Kabula, a danska ministarka odbrane rekla je da više nije sigurno letjeti u Kabul ili iz njega.

    Hrvatski ambasador u Turskoj Hrvoje Cvitanović, zadužen i za Avganistan, upozorio je danas u Zagrebu da “opasnost svakim danom raste” u Avganistanu i procjenjuje da postoji prijetnja terorističkog napada na koji su već upozorile američka, australijska i britanska vlada.

    “Pred samim vratima zračne luke danas je bio jedan vrlo ružan napad, u ovom trenutku ne znamo koga, međutim troje ljudi je stradalo životom”, rekao je hrvatski veleposlanik koji učestvuje na Konferenciji ambasadora, generalnih konzula i vojnih izaslanika RH u Zagrebu.

    Kako se bezbjednosna situacija oko aerodroma u Kabulu pogoršava, Belgija i Danska objavile su kako su obavile svoje posljednje evakuacije letove. Holanđani su najavili da danas prekidaju evakuacijske letove, pri čemu je vlada poručila da su im Amerikanci rekli da moraju otići.

    Njemačka još uvijek nije potvrdila što planira, ali više u izvještaja se navodi kako bi današnja četiri njemačka leta mogla biti posljednja. Pripadnici njemačke vojske evakuisaće se sutra.

    Objavljen je i snimak jednog od posljednjih njemačkih evakuacijskih aviona, koji je jutros iz Kabula krenuo prema Uzbekistanu.

    Francuski premijer Žan Kastes jutros je za državni radio rekao da će posljednji francuski avion napustiti Kabul sutra naveče. “Nakon toga više ne možemo letjeti iz Kabula”, dodao je.

    Belgijski premijer Aleksander de Kro potvrdio je da je zadnji belgijski evakuacijski avion sinoć sletio u pakistanski grad u Islamabadu. Takva odluka je donesena, pojasnio je, jer “se situcija drastično pogoršala tokom dana”. Belgijske vlasti dobile su izvještaje o mogućem napadu bombaša samoubica na aerodrom u Kabulu.

    Poljska je “iz bezbjednosnih razloga” završila evakuaciju iz Avganistana nakon što je evakuisala više od 1.300 ljudi, objavile su danas poljske vlasti, prenosi AFP. Posljednji od 14 poljskih aviona sletio je jutros u Varšavu.

    BBC-jev diplomatski dopisnik objavio je kratku analizu prijetnji terorističkim napadom na aerodrom u Kabulu.

    Britanski Forin ofis je i ranije upozorio sve državljane da ne putuju u Avganistan, navodeći mogućnost terorističkih napada. Ali, novo upozorenje je vrlo specifično: Ne putujte na aerodrom u Kabulu. Ako ste već tamo, maknite se na sigurnu lokaciju i čekajte dalje upute.

    Zvaničnici ne žele iznositi detalje o prirodu mogućeg napada, ali novo upozorenje pristiglo je samo 24 sata nakon što je američki predsjednik Džo Bajden upozorio na opasnost koju predstavljaju ekstremisti povezani sa grupom koja se naziva Islamskom državom.

    “Teroristička prijetnja postoji otkad su započele evakuacije”

    Prijetnja terorističkog napada na aerodrom u Kabulu “postojala je od trenutka kad su započele evakuacije”, rekao je za BBC pukovnik Ričard Kemp, bivši komandant britanskih snaga u Avganistanu.

    “Govorimo prijetnji terorističkim napadom, da li od talibana, Al Kaide ili Islamske države. Mogla bi ga izvesti bilo koja od te tri grupe”, rekao je.

    “Činjenica da ljudi najviše govore o ISIS-u ne čini tu prijetnju navjerovatnijom. Mislim da je prijetnja postojala od trenutka kad je počela evakuacija. Nemam sumnje da su naše snage sasvim svjesne prijetnje i da već danima poduzimaju mjere kako bi spriječile da se takvo šta dogodi”, rekao je Kemp.

    “Ali, jasno je da bi se mogao dogoditi teroristički napad, možda na snage koje obezbjeđuju aerodrom, one izvan njega i naravno na ljude koji pokušavaju ući na aerodrom”, rekao je Kemp.

  • Moderna zbog kontaminacije bočica obustavila isporuku vakcina Japanu

    Moderna zbog kontaminacije bočica obustavila isporuku vakcina Japanu

    Kompanija Moderna saopćila je da je obustavila isporuku oko 1,63 miliona doza svoje vakcine protiv koronavirusa u Japanu nakon izvještaja o kontaminaciji bočica određenim česticama, za koje se sumnja da su povezane sa proizvodnom linijom u Španiji.

    Iako Moderna tvrdi da nisu identifikovani nikakvi problemi vezani za sigurnost ili efikasnost, suspenzija predstavlja novi neuspjeh za firmu čiji su partneri prošlog mjeseca imali kašnjenja u proizvodnji, što je poremetilo isporuke nekim zemljama, uključujući Južnu Koreju.

    To je navelo neke japanske kompanije da otkažu vakcinaciju radnika planiranu za danas, jer je većina spornih doza isporučena na mjesta masovne vakcinacije i radna mjesta u Japanu.

    “Moderna” potvrđuje da je obaviještena o slučajevima čestica koje se vide u bočicama vakcina protiv koronavirusa”, navodi se u saopćenju Moderne.

    Dodaje se da kompanija istražuje izvještaje i ostaje posvećena brzom radu sa svojim partnerom Takedom i regulatorima na rješavanju ovog problema.

    Vjeruje se da bi kontaminacija mogla biti posljedica proizvodnog problema u jednoj od proizvodnih linija na lokaciji u Španiji.

    Nije poznato da li je to uticalo na isporuke u druge zemlje.

    Serija spornih vakcina imala je 565.400 doza, a Moderna je saopćila da je stopirala isporuku ove i još dvije serije.

    Takeda je saopćila da je sprovela hitan pregled nakon što su u velikom broju bočica sa vakcinom pronađene čestice na mjestu inokulacije u Japanu.

    Japansko Ministarstvo zdravlja odlučilo je da povuče neke doze iz predostrožnosti nakon konsultacija sa Takedom, ali je saopćilo da će nastojati da smanji uticaj povlačenja na svoje planove vakcinacije.

    Zvaničnici su rekli da nije prijavljen nijedan slučaj zdravstvenih problema povezanih sa davanjem ovih vakcina.

    Kompanija “Japan Airlines” saopćila je da je danas otkazala vakcinaciju svojih zaposlenik ovom vakcinom zbog pojave čestica.

    Još jedna japanska avio-kompanija, ANA, takođe je danas obustavila vakcinaciju, prenosi novinska agencija Kjodo.

  • Navaljni: Tjeraju me da gledam državnu televiziju osam sati dnevno

    Navaljni: Tjeraju me da gledam državnu televiziju osam sati dnevno

    Ruski opozicionar Aleksej Navaljni dao je prvi intervju iz zatvora, uporedivši ga sa kineskim “radnim logorom”, uz dodatak da je primoran da gleda osam sati dnevno državnu televiziju, prenio je “Gardijan”.

    Navaljni služi zatvorsku kaznu od dvije i po godine u zatvoru u Pokrovu, 100 kilometara istočno od Moskve.

    On je za “Njujork tajms” rekao da su dani “teškog rada” u sovjetskom gulagu završeni, ali su sada zamijenjeni, kako je rekao, “psiholoških nasiljem” putem ispiranja mozga i propagande.

    “Možete da zamislite istetovirane mišićave muškarce sa čeličnim zubima, koji se bore noževima da zauzmu krevet pored prozora. Morali biste da zamislite nešto kao što je kineski radni logor, gdje svi marširaju u redu, a kamere su na sve strane. Takođe, prisutna je i konstanta kontrola i kultura cinkarenja”, izjavio je Navaljni.

    On navodi da čuvari nadgledaju njega i ostale zatvorenike dok gledaju “državnu propagandu”, ne dozvoljavajući im da čitaju ili pišu, a ako neko slučajno zaspi, odmah ga bude.

    Međutim, dodaje se u tekstu, Navaljnog ne napušta nada o budućnosti vladavine predsjednika Vladimira Putina, insistirajući da će se jednog dana to okončati.

    “Prije ili kasnije, ova greška će biti ispravljena, Rusija će postati demokratsko društvo, na evropskoj stazi razvoja – zato što ljudi tako žele”, rekao je on u intervjuu objavljenom u srijedu.

    On je kazao da će zapadne sankcije Rusiji više nauditi ruskom narodu nego ljudima na vlasti.

    Dodao je da ga niko nije od zatvorenika napao, čak je rekao da mu je zabavno sa njima.

    Navaljni, koji je prema tvrdnjama zapadnih obavještajnih službi otrovan nervnim agensom prošle godine, vratio se nakon liječenja iz Njemačke u Rusiju u januaru, ali je odmah po dolasku na aerodrom u Moskvu uhapšen i potom osuđen zbog optužbe da je prekršio uslovnu kaznu.

    Kremlj je negirao da stoji iza trovanja Navaljnog i ostao pri stavu da zatvorska kazna nije politički motivisana.

    Ovog mjeseca, optužen je za nova krivična djela zbog čega bi mogao da ostane u zatvoru još tri godine.

    Ukoliko ga sud proglasi krivim, na slobodi bi mogao najranije da se nađe poslije 2024. godine.

  • Avganistan i droga: Koliko se opijuma proizvodi i šta poručuju talibani

    Avganistan i droga: Koliko se opijuma proizvodi i šta poručuju talibani

    Talibani tvrde da su uzgajanje opijumskog maka i trgovina drogama zaustavljeni kada su prethodni put bili na vlasti u Avganistanu.

    Ali iako je došlo do naglog pada 2001. godine – kada je Avganistan posljednji put bio pod kontrolom islamske militantne grupe – uzgoj opijumskog maka u područjima pod kontrolom talibana porastao je u narednim godinama.

    Koliko se opijuma proizvodi u Avganistanu?
    Biljke opijumskog maka mogu se oplemeniti kako bi bile osnova za nekoliko droga koje izazivaju veliku zavisnost, kao što je heroin.

    Avganistan je najveći svjetski proizvođač opijuma, prema podacima Agencije Ujedinjenih nacija za drogu i kriminal (UNODC).

    Žetva opijuma u toj zemlji čini više od 80 odsto svjetskih zaliha.

    UNODC je 2018. procijenio da je proizvodnja opijuma učestvovala sa 11 odsto ekonomije zemlje.

    Šta su talibani rekli da će učiniti sa opijumom?
    Pošto su talibani ponovo preuzeli kontrolu nad Avganistanom sredinom avgusta 2021. godine, portparol Zabihulah Mudžahid je rekao: “Kada smo ranije bili na vlasti nije bilo proizvodnje droge”.

    “Ponovo ćemo dovesti uzgoj opijuma na nulu i neće biti krijumčarenja”, poručio je.

    Kakva je istorija talibana u vezi sa drogom?
    U početku je uzgoj opijumskog maka znatno porastao pod vladavinom talibana – sa oko 41.000 hektara 1998. godine, na više od 64.000 do 2000. godine, prema američkom Stejt departmentu.

    To se uglavnom događalo u provinciji Helmand pod kontrolom talibana, koja je činila 39 odsto svjetske nezakonite proizvodnje opijuma.

    Ali u julu 2000. godine talibani su zabranili uzgoj opijumskog maka u oblastima koje su kontrolisali.

    A u izvještaju Ujedinjenih nacija iz maja 2001. “primjećuje se skoro potpuni uspjeh zabrane uzgoja maka u područjima pod kontrolom talibana”.

    Poslije talibanske zabrane uzgoja opijumskog maka, došlo je do primjetnog pada u zapljenama opijuma i heroina u svijetu 2001. i 2002. godine.

    Međutim, stvari su se od tada promijenile.

    Iako se uzgoj odvijao u regionima koje je donedavno kontrolisala bivša avganistanska vlada, većina uzgoja maka koncentrisana je u područjima koja su bila u rukama talibana.

    Na primjer, provincije Helmand i Kandahar u južnom Avganistanu imale su najviše zemlje koja se koristila za uzgoj maka 2018. godine, pod kontrolom talibana.

    Kako talibani zarađuju od maka?
    Uzgoj opijuma glavni je izvor zapošljavanja u Avganistanu – skoro 120.000 radnih mjesta bilo je obezbjeđeno žetvom opijuma 2019. godine, prema istraživanju opijuma UNODC-a za Avganistan.

    Talibani zarađuju kroz poreze na usjeve opijuma i indirektno kroz preradu i trgovinu, navodi američki Stejt department.

    Porez na uzgoj opijuma iznosi 10 odsto. Porezi se takođe naplaćuju od laboratorija koje pretvaraju opijum u heroin, kao i od trgovaca koji krijumčare nedozvoljene droge.

    Procjene godišnjeg udjela talibana u ekonomiji ilegalnih droga kreću se od 100 do 400 miliona dolara.

    Nelegalne droge čine do 60 odsto godišnjih prihoda talibana, prema američkom specijalnom generalnom inspektoru za obnovu Avganistana (Sigar).

    Gdje droga završava?
    Heroin napravljen od opijuma koji se uzgaja u Avganistanu čini 95 odsto tržišta u Evropi. Međutim, samo jedan procenat heroina dolazi u Ameriku iz Avganistana, prema američkoj Agenciji za borbu protiv droga.

    Većina dolazi iz Meksika. Između 2017. i 2020. godine, više od 90 odsto narkotika transportovano je drumom. Ali nedavno je došlo do porasta zapljena na moru, na putevima između Indijskog okeana i Evrope.

  • WSJ: Vojska SAD i CIA tajno izvlače građane van Kabula

    WSJ: Vojska SAD i CIA tajno izvlače građane van Kabula

    Američke oružane snage i CIA izvode tajne operacije s ciljem da evakuišu svoje građane van kabluskog aerodroma, objavio je “Vol strit džurnal” (WSJ).

    Prema pisanju američkog lista, CIA je pokrenula nekoliko tajnih operacija kako bi evakuisala Amerikance iz Kabula, ali i sa ostalih lokacija, koristeći vojne helikoptere.

    Osim toga, američke trupe, zajedno sa saradnicima, posebno sa Britancima i Francuzima, izvode operacije na zemlji u kojima izvlače zemljake, kao i Avganistance sa zelenom kartom i specijalnim vizama, ali je prioritet dat američkim građanima, prenijela je agencija TASS.

    Nakon što je administracija predsjednika SAD Džozefa Bajdena objavila kraj vojnog prisustva u Avganistanu i pokrenula evakuaciju, talibani su pokrenuli ofanzivu protiv avganistanske vlade i preuzeli kontrolu nad većim dijelom zemlje 15. avgusta, kada su bez borbe osvojili glavni grad Kabul.

  • Na većinu javnih mjesta u Njemačkoj moguće je samo sa korona-potvrdom

    Na većinu javnih mjesta u Njemačkoj moguće je samo sa korona-potvrdom

    U Njemačkoj od ponedjeljka su na snazi nova pravila za suzbijanje koronavirusa, odnosno “3G pravila” pod sloganom “Geimpft, Genesen oder Getestet” što znači “vakcinisan, oporavljen ili testiran”.

    Prema sporazumu između centralna vlada i savezne države, koje su odgovorne za njenu implementaciju, stanovnici Njemačke koji su primili dvije doze vakcine protiv koronavirusa, preboljeli bolest ili imaju negativan testa sada će se moći kretati u velikoj mjeri slobodno. Nova pravila povećat će pritisak na one koji još nisu vakcinisani.

    Dugo su ljudi u Njemačkoj bili zbunjeni Covid pravilima koja su se razlikovala od regije do regije. Međutim, od ovog ponedjeljka svako ko želi ići u zatvoreni restoran ili kafić, u kino ili posjetu u bolnicu ili staračkom domu mora biti potpuno vakcinisan ili pokazati dokaz da se oporavio od Covida odnosno imati negativan test.

    Od sada će stvari biti kompliciranije za one koji se još nisu vakcinisali. Treba im negativan test na koronavirus, koji ne može biti stariji od 24 sata. Oni koji žele odsjesti u hotelu, a nisu vakcinisani ili imaju dokaz da su se oporavili od infekcije morat će obaviti novi test svaka tri dana.

    Gdje će se primjenjivati ​​pravilo 3G?

    Ljudi u Njemačkoj morat će se naviknuti na češće pokazivanje dokaza o vakcinaciji, oporavku ili negativnom testu na koronavirus.

    Mogu postojati male razlike među državama, ali općenito potvrde će trebati za ulazak u kino, pozorište, zabavni park, muzej ili galeriju. Isto tako, građani neće moći boraviti u zatvorenom prostoru restorana ili kafića, odlaziti u teretanu ili kod frizera bez bez potvrde ili negativnog testa.

    Pravilo 3G neće se primjenjivati ​​na trgovine, benzinske pumpe, apoteke, kao i na lokalni i međugradski javni prijevoz.

    Nova pravila ravila za hotele i drugi smještaj

    U sklopu novih pravila koja su stupila na snagu, nevakcinisani ljudi morat će pokazati negativan test prilikom boravka u hotelima i ponavljati to svaka tri dana.

    Također, će postojati posebna pravila za klubove u većini regija. Prema novim ograničenjima Sjeverne Rajne-Vestfalije, svakome ko želi ići u klubove ili diskoteke bit će potreban negativan PCR test ako nije vakcinisan ili nema potvrdu o prebolovanoj bolesti.

    Država Hessen i Baden-Württemberg također dozvoljavaju nevakcinisanim ljudima da uđu u klubove sa PCR testom.

    Sve države će imati sistem u funkciji, a do sada je u mnogim regijama bio potreban 3G dokaz, ali se proširuje i prelazi na nacionalnu regulativu.

  • Kina će u svoj nacionalni školski kurikulum uvesti političku ideologiju kineskog predsjednika

    Kina će u svoj nacionalni školski kurikulum uvesti političku ideologiju kineskog predsjednika

    KIna je odlučila da u kurikulume osnovnih i srednjih škola kao i univerziteta integriše političku ideologiju nazvanu “Misao Xi Jipinga”. Ovo je posljednji napor predsjednika Xija da učvrsti ulogu vladajuće Komunističke partije Kine u različitim područjima društva.

    “Misao Xi Jinpinga” pomoći će “tinejdžerima u utvrđivanju marksističkih uvjerenja”, tvrde iz Ministarstva obrazovanja Kine (MOE) u novim smjernicama.

    U saopćenju, MOE je navelo da ima za cilj “njegovanje graditelja i nasljednika socijalizma sa svestranom moralnom, intelektualnom, fizičkom i estetskom utemeljenošću”.

    Smjernice uključuju radničko obrazovanje “za njegovanje njihovog vrijednog duha” i obrazovanje o nacionalnoj sigurnosti.

    Godine 2018, kinesko najviše tijelo je u Ustav unijelo “Misao Xi Jinpinga”. Od tada je uveden na nekim univerzitetima i među političkim omladinskim krilima koja drže vannastavne aktivnosti i škole.

    Misao Xi Jinpinga ima 14 glavnih principa koji ističu komunističke ideale i također poziva na “potpunu i duboku reformu” i “nove ideje u razvoju”, obećava “skladan život između čovjeka i prirode” te naglašava “apsolutni autoritet stranke nad narodnom vojskom ” itd.

    Nove smjernice, međutim, bit će znatno opsežnije.

    “Osnovne škole usredotočit će se na njegovanje ljubavi prema zemlji, Komunističkoj partiji Kine i socijalizmu. U srednjim školama fokus će biti na kombinaciji perceptivnog iskustva i proučavanja znanja, kako bi se učenicima pomoglo u oblikovanju osnovnih političkih sudova i mišljenja,” objavio je državni medij Global Times.

    “Na fakultetu će biti veći naglasak na uspostavljanju teorijskog mišljenja”, dodaje se.

    Ministarstvo također radi na uključivanju tema kao što su stranačko vodstvo i obrazovanje u oblasti nacionalne odbrane u nastavni plan i program, rekao je Tian Huisheng, zvaničnik ministarstva obrazovanja.

    Prethodni kineski lideri osmislili su svoje političke ideologije koje su ugrađene u ustav ili mišljenje stranke.

    Ipak nikome, osim osnivaču stranke Mao Cedongu, njihova ideologija nije opisana kao “misao”, koja je na vrhu hijerarhije, a samo su Mao i Deng Xiaoping svoja imena vezali za svoje ideologije.

  • Koja koalicija bi se mogla domoći vlasti u Njemačkoj?

    Koja koalicija bi se mogla domoći vlasti u Njemačkoj?

    Multidisciplinarna organizacija “Novi treći put”, think tank iz Srbije, koja se između ostalog bavi političkom analizom u nedavno objavljenom tekstu tematizira pitanje formiranja buduće vladajuće koalicije u Njemačkoj.

    Ovogodišnja izborna kampanja dosta se vodi oko ličnosti koje bi trebalo da nasljede odlazeću kancelarku Merkel, a manje oko programskih detalja. Uprkos fokusu na mane i vrline potencijalnih nasljednika, nerijetko se ignoriše jedno važno pitanje. To pitanje su potencijalne vladajuće koalicije, koje budućim kancelarima mogu ograničiti ili proširiti polje delovanja, navodi se u analizi.

    Zahvaljujući velikom broju relevantnih partija i komplikovanom izbornom sistemu, parlamentarna matematika često postaje komplikovana. Podrška između partija je trenutno prilično ravnomjerno raspoređena, te pravljenje koalicija između samo dvije stranke postaje sve teže. Za mjesec dana, u Bundestagu će glavne vijesti biti pregovori i dogovori stranačkih lidera. Nakon prethodnih izbora 2017, iako je podrška partijama bila dosta koncentrisanija, sastavljanje vlade je bio veoma dug proces.

    Iz tog razloga, analiziranje potencijalnih postizbornih koalicija zaslužuje naročitu pažnju. Koliko god podrška između stranaka flukturiala od januara ove godine do avgusta, postoje jasne granice između stranaka koje mogu ili ne mogu da sarađuju i u teoriji. S obzirom da relevantnih partija koje će izvesno završiti u Bundestagu ima čak šest, broj međusobih mogućih kombinacija je veliki.

    Ko sa kim može da sarađuje?

    Koliko god politika bila vještina mogućeg, određene političke saradnje ostaju u domenu fantastike. Iako se nekada matematički koalicije mogu lako sklopiti, vrijednosne razlike između partija mogu biti značajna brana takvom sabiranju. Trenutno postoje dvije relevatne partije u Nemačkoj sa kojima je politička saradnja kontroverzno pitanje za javnost i birače.

    Prva takva stranka je svakako Alternativa za Nemačku (Afd), koja je postala parlamentarna nakon izbora 2017. U pitanju je stranka tvrde desnice, koja se istakla po antimigrantskoj retorici, najvećim dijelom zaslužnoj za njen ubedljiv ulazak u Bundestag prije četiri godine. Međutim, sa ovom antisistemskom partijom ostale stranke ne žele da sarađuju, s obzirom da je kontroverzna i da politička pozicija tvrde desnice u Nemačkoj budi dodatne alarme.

    Druga partija, koja je značajno prihvatljivija za saradnju, ali ipak kontroverzna, je Ljevica (Linke). Ova stranka svoje porijeklo vodi iz Istočne Nemačke i vladajuće komunističke partije u jednopartijskom DDR-u. Iako reformisana i pojačana brojnim autentičnim ljevičarima iz Zapadne Nemačke, poput Oskara Lafontena, predstavlja politički uteg za koalicione partnere. Ona se često ne slaže sa spoljnopolitičkim konsenzusom, ima radikalne prijedloge, a određeni funkcioneri imaju profesionalno porijeklo u istočnonjemačkom zloglasnom Štaziju.

    Ljevica zbog navedenih razloga je nemoguć koalicioni partner za partije desno od centra, kao što su liberalni FDP ili demohrišćanski CDU/CSU. Ljeve stranke, kao što su socijaldemokrate (SPD) ili zeleni, mogu da sarađuju sa ovom strankom, ali radije izbjegavaju. U regionalnim parlamentima, kao što su Bremen, Berlin ili Tiringija, zajedno čine vladajuću većinu, međutim na nacionalnom nivou nisu najpopularniji partner.

    Ostale partije mogu međusobno sarađivati, ali sa određenim programskim rezervama i kompromisima. Kada se analiziraju prethodni redovi, može se zaključiti da najveći koalicioni potencijal imaju zeleni i socijaldemokrate, nešto manji liberali i demohrišćani, mali Ljevica, a gotovo nikakav desničarska Alternativa za Nemačku.

    Moguće koalicije

    Ukoliko bismo potencijalnu kompoziciju Bundestaga gledali u odnosu na aktuelne ankete, dvočlane kombinacije partija bi bilo korisno isključiti. Iako je ova forma bila najčešći oblik vlasti od 1945. do danas, zbog političke fragmentacije je sve manje moguća. Kombinacija demohrišćana i socijaldemokrata, demohrišćana i liberala ili socijaldemokrata i zelenih, trenutno djeluju neizvodljivo. Iako je prva bila garant stabilnosti, a druge dvije su ideološki najlogičnije i najkompatibilnije, u svakoj od njih bi falio barem jedan partner. Trenutno isto važi za kombinaciju zelenih i demohrišćana, koja je zastupljena u regionalnom parlamentu u Baden-Vitenbergu.

    Prva zaista moguća koalicija je takozvana “Jamajka koalicija”, nazvana po bojama zastave ove države. Crni (demohrišćani), žuti (liberali) i zeleni (zeleni) su ovoj formi koalicije već na vlasti u Šlezvig-Holštajnu i djeluje da ta koalicija na regionalnom nivou funkcioniše. Međutim, pregovori o ovoj formi koalicije propali su 2017, nakon što su liberali na čelu sa Kristijanom Lindnerom napustili pregovore.

    Problem u ovom sastavu bi bili značajno suprotni interesi pro-biznis FDP-a i pro-ekološke Zelene stranke, gde CDU/CSU više naginje poziciji liberala. Ova vlada bi mogla biti pro-EU koalicija, koja želi brzu tehnološku transformaciju i koja bi kroz tehnologiju bila usmjerena i na smanjenje zagađenja. Međutim, tenzije između liberala i zelenih ne bi trebalo isključiti kao teret.

    Druga moguća koalicija bi bila takozvana “Semafor koalicija”, nazvana po bojama svjetala na semaforu. Ovaj sastav bi podrazumijevao crvene (socijaldemokrate), žute (liberale) i zelene (zeleni) i nije nepoznanica, jer u regionu Rajna-Palatinat socijaldemokratska premijerka Malu Drajer već uspješno vlada na ovaj način. Na nacionalnom nivou ova koalicija još nije isprobana, ali ne bi predstavljala veliko iznenađenje, jer će matematički biti izvjesno moguća.

    Ukoliko bi se sastavila, karakterisao bi je također jasan proevropski stav, ali i izvesno izraženo usklađivanje sa američkom spoljnom politikom, naročito oko ruskog pitanja i ljudskih prava u Kini. Ono što bi također predstavljalo prepreku je suviše ljevičarski sastav koalicije za program i birače FDP-a. Njemački liberali više vole da se pragmatično pomjeraju ka desnici i tako prikupljaju razočarane glasače CDU/CSU, poput bogatijih slojeva ili preduzetnika. U ovom sastavu trpjeli bi ozbiljne kritike desne opozicije, a verovatno bi svoj protržišni i fiskalno odgovorni program morali da razvodnjavaju zbog koalicionih partnera.

    U opticaju je također i neobična koalicija demohrišćana, socijaldemokrata i zelenih, gde bi se aktuelni vladajući sastav dopunio ekolozima. Ovaj slučaj bi predstavljao vladu konsenzusa koja teži reformama uz veliku parlamentarnu većinu, ali bi izvjesno doveo do brzog rasta raznorodne opozicije zbog političke kartelizacije. Predstavlja veliki rizik, s obzirom da je tzv. “velika koalicija” CDU-SPD već dovela do pada podrške obje stranke.

    Ne bi trebalo u potpunosti isključiti i mogućnost da se sastavi koalicija socijaldemokrata, zelenih i Ljevice, ukoliko parlamentarni mandati to dozvole. Za dovoljan broj mandata kroz ovakvo sabiranje šanse su nešto manje, ali nisu u potpunosti nemoguće. Problem sa ovom kompozicijom parlamentarne većine bi bila spomenuta kontroverznost Ljevice, naročito u sferi spoljne politike. Ova stranka predstavlja veliki problem u odnosima sa Briselom i Vašingtonom, te će verovatno biti posljednja opcija u parlamentarnoj matematici.

    Šta je moguće očekivati?

    Ukoliko aktuelne ankete posmatramo kao hipotetičke izborne rezultate 26. septembra, brojne matematičke mogućnosti su u igri. Čak i kada se u razmatranje uključi ideološka srodnost i sposobnost za koalicionu saradnju, mogućnosti su široke.

    Ono što se odmah može zaključiti je da ukoliko dođe do promjene odnosa snaga i dvočlane koalicije postanu moguće, one će biti prvi izbor. Ovaj vid udruživanja je najlakši za dogovaranje, svakodnevno funkcionisanje i sprovođenje predizobrnih obećanja u djelo. Tročlane koalicije, koje uključuju i partije ljevice i partije desnice, komplikuju sva tri navedena elementa udruživanja i zajedničkog rada. Ukoliko koalicije demohrišćana i zelenih ili socijaldemokrata i zelenih dobiju dovoljnu potrebnu većinu, ne bi trebalo imati dilemu da će odmah biti sastavljene.

    Trenutno dosta realističniji scenario su pak tročlane koalicije, koje bi kombinovale neke od stranaka ljevice (SPD, Zeleni, Levica) sa nekim od stranaka desnice (CDU/CSU i FDP). Među ovim mogućim kompozicijama vlasti, najrealističnije ipak djeluju “Semafor” i “Jamajka” koalicije, u kojima očigledno fukcionalna vlada ne bi bila moguća bez zelenih i liberala, ironično solidnih programskih rivala.

    Ukoliko se jedan od ova dva scenarija dogode, na nemačkoj političkoj sceni će se desiti novina. Tri partije će imati vlast i moraće da se dokažu da uprkos razlikama mogu voditi Njemačku napred, a da ne razočaraju svoje različite birače i njihove interese. Djeluje kao težak cilj, ali ne bi trebalo imati previše pesimizma, jer i njemačke partije i njemački birači zaista polažu nade u kompromis, a ne u preveliku polarizaciju i ideološki puritanizam.

  • Amerikanci i Britanci upozorili na moguće terorističke napade talibana na kabulskom aerodromu

    Amerikanci i Britanci upozorili na moguće terorističke napade talibana na kabulskom aerodromu

    Sjedinjene Američke Države i njihovi saveznici pozvali su danas civile da se odmaknu od aerodroma u Kabulu zbog prijetnje terorističkim napadom talibana, dok zapadne trupe žure da evakuiraju što je više moguće Afganistanaca prije roka za 31. august.

    Pritisci da se dovrši evakuacija hiljada stranaca i Afganistanaca koji su pomagali zapadnim zemljama tokom 20-godišnjeg rata protiv talibana pojačali su se, a sve američke i savezničke trupe napustit će aerodrom sljedeće sedmice.

    U upozorenju objavljenom u srijedu navečer, Američka ambasada u Kabulu savjetovala je građane da izbjegavaju putovanje na aerodrom i navela da bi oni koji su već na kapijama trebali odmah otići, navodeći kao razlog “sigurnosne prijetnje”, prenosi Reuters.

    U sličnom savjetu, Velika Britanija je rekla ljudima u zoni aerodroma da se “maknu na sigurnu lokaciju”.

    “Postoji stalna i velika prijetnja od terorističkog napada”, navodi se u saopćenju britanskog Ministarstva vanjskih poslova.

    Australija je također pozvala svoje građane i vlasnike viza da napuste to područje, upozoravajući na “vrlo veliku prijetnju od terorističkog napada” na aerodromu.

    Upozorenja su stigla zbog haotične pozadine u glavnom gradu Kabulu i njegovom aerodromu, gdje je u toku masovno prebacivanje stranih državljana i njihovih porodica, kao i nekih Afganistanaca otkad su talibani zauzeli grad 15. augusta.

    Dok su zapadne trupe na aerodromu grozničavo radile na evakuaciji što je brže moguće, talibanski borci čuvali su perimeatar napolju, kojem su prilazile hiljade ljudi koji su pokušavali pobjeći iz glavnog grada.

  • Rusi u Kabul šalju četiri vojna transportera

    Rusi u Kabul šalju četiri vojna transportera

    Četiri transportera ruske vojne avijacije spremna su za polijetanje ka aerodromu u Kabulu, zbog evakuacije ruskih ali i drugih državljana.

    Ruski ministar odbrane Sergej Šojgu organizovao je, kako navode ruski mediji, evakuaciju preko 500 državljana Rusije, ali i državljana zemalja članica Organizacije kolektivne bezbjednosti (CSTO) i državljana Ukrajine.

    Podsjetimo, evakuacija stranih državljana odvija se ubrzano od kako su talibani zauzeli Kabul 15. avgusta, ali i od kako su talibani zaprijetilli da će biti ozbiljnih posljedica ukoliko se evakuacija – čiji kraj je predviđen za 31. avgust, produži.