Kategorija: Svijet

Donald Tramp ponovo je kritikovao ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog, rekavši u intervjuu za Fox News da Zelenski, saveznik SAD-a, “nije nikakav anđeo”.

“Nije trebalo da dozvoli da se ovaj rat dogodi,” izjavio je Tramp.

Tramp je obećao da će okončati rat između Rusije i Ukrajine u jednom danu. Sukob je počeo kada je Rusija, protivnik SAD-a, izvršila invaziju na Ukrajinu.

“Zelenski se borio protiv mnogo većeg entiteta, mnogo većeg i moćnijeg. To nije trebalo da uradi jer smo mogli da postignemo dogovor,” dodao je Tramp.

Ranije je Tramp ponovo obećao da će zaustaviti rat u Ukrajini i naložio svom timu da organizuje razgovor sa ruskim liderom Vladimirom Putinom kako bi dogovorili sastanak.

Potvrdio je i planove za susret sa Putinom radi okončanja sveobuhvatnog rata Rusije protiv Ukrajine.

Prije toga, Tramp je pozvao Rusiju da “postigne dogovor” o završetku rata u Ukrajini, upozorivši na strože sankcije i carine ukoliko Moskva to odbije.

Takođe je istakao da želi da postigne smanjenje globalnih cena nafte, vjerujući da bi to moglo zaustaviti rusku invaziju na Ukrajinu.

Oružane snage Rusije su tokom noći oborile 121 ukrajinski dron u 13 ruskih regiona, saopštilo je Ministarstvo odbrane.

Kako je precizirano, 37 bespilotnih letjelica je eliminisano iznad Brjanske oblasti, 20 dronova iznad Rjazanjske oblasti, a po 17 dronova iznad Kurske i Saratovske oblasti, prenosi “TASS”.

Još sedam je oboreno iznad Rostovske oblasti, po šest bespilotnih letjelica iznad Moskovske i Belgorodske oblasti, tri drona – iznad Voronješke oblasti, po dva drona – iznad Tulske, Orilske i Lipecke oblasti,a po jedan iznad Krima i Moskve, navodi se u saopštenju.

Ovo je najmasovniji napad ukrajinskih snaga van teritorije Ukrajine od početka 2025. godine, navodi “TASS”.

Snage protivvazdušne odbrane (PVO) ruskog Ministarstva odbrane odbile su dva napada bespilotnih letjelica (UAV) u Moskovskoj oblasti.

Ovo je na svom Telegram kanalu objavio gradonačelnik Moskve Sergej Sobjanin, prenio je “TASS”.

“U gradskom okrugu Kolomna i Ramenskom odbijen je napad dronova koji su letjeli ka Moskvi. Specijalisti Htne pomoći rade na terenu”, napisao je Sobjanin.

On je kasnije naveo da je PVO odbila novi napad dronova u Podmoskovlju.

“Dvije bespilotne letjelice koje su letjele ka Moskvi oborene su u gradskom okrugu Podolsk”, rekao je gradonačelnik.

Prema Sobjanjinu, nije pričinjena materijalna šteta i niko nije povrijeđen. Uprava gradskog okruga je, takođe, saopštila da nema žrtava niti da je pričinjena materijalna šteta na svom Telegram kanalu napravljenom za obavještavanje stanovništva.

“Prema preliminarnim podacima, na licu mjesta nema štete niti povrijeđenih, stručnjaci Hitne pomoći rade na licu mjesta”, navela je Uprava.

Ministarstvo odbrane je sinoć saopštilo da su dežurni sistemi PVO uništili 49 ukrajinskih bespilotnih letjelica iznad Kurske, Brjanske i Belgorodske oblasti, kao i iznad Krima, navele su “RIA Novosti”, prenosi “b92”.

Američki Senat je, sa velikom razlikom, izglasao Džona Retklifa za novog direktora CIA.

Bivši republikanski kongresmen i direktor nacionalne obaveštajne službe potvrđen je sa 74 za i 25 glasova protiv.

Suočio se sa samo skromnim otporom demokrata u Senatu, koji su danima kočili Retklifovu nominaciju zbog zabrinutosti da će politizovati rad agencije, pošto je predsednik Donald Tramp pozvao na reviziju nacionalne obaveštajne zajednice.

Retklif je tek drugi kandidat Trampovog kabineta koji je potvrđen od kada je novi predsednik položio zakletvu u ponedeljak, pošto republikanci daju prioritet izboru nacionalne bezbednosti.

Demokrate su se oduprle pokušajima da se proces ubrza, samo su u ponedeljak dali zeleno svetlo bivšem senatoru Marku Rubiju za državnog sekretara. Očekuje se da će republikanci sledeće pozvati Petea Hegseta, kontroverznog kandidata za ministra odbrane.

Retklifov proces potvrđivanja bez ikakvih problema svedoči o njegovom iskustvu na vrhu američke obaveštajne zajednice u Trampovom prvom mandatu, i koliko je daleko senatska republikanska stranka došla do stava novog predsednika da su mu potrebni bliski saveznici na čelu ključnih američkih špijunskih agencija kako bi ih reformisao.

Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp izjavio je danas da želi da se uskoro sastane sa predsjednikom Rusije Vladimirom Putinom i da zaustavi rat između Rusije i Ukrajine.

On je u obraćanju na Svjetskom ekonomskom forumu u Davosu putem video linka rekao da, takođe, želi da radi na smanjenju nuklearnog naoružanja, dodajući da smatra da bi Rusija i Kina mogle da podrže smanjenje sopstvenih oružanih sposobnosti, prenio je Rojters.

Tramp je kazao da odnose između SAD i Kine vidi kao veoma dobre i da se nada da Kina može da pomogne da se okonča rat između Rusije i Ukrajine, prenosi Tanjug.

“Oni imaju veliku moć nad tom situacijom. Nadamo se da možemo da radimo zajedno i da to zaustavimo”, rekao je on.

Tramp je, takođe, izjavio da SAD nisu potrebni kanadska nafta, gas, automobili ili drvna građa i ponovio svoj prijedlog da Kanada postane 51. američka država.

“Tražićemo poštovanje od drugih nacija… Sa Kanadom je bilo veoma teško sarađivati tokom godina”, istakao je predsjednik SAD.

Svjetski ekonomski forum u Davosu traje od 20. do 24. januara pod sloganom ”Saradnja za Inteligentno doba”.

Federalni sudija Džon Kafenor u Sijetlu danas je privremeno blokirao izvršnu naredbu predsjednika SAD Donalda Trampa kojom se ukida ustavna garancija državljanstva po rođenju, nazivajući je “očigledno neustavnom” tokom prvog saslušanja u pokušaju više država da ospore naredbu.

Kafenor je u više navrata prekidao advokata Ministarstva pravde Breta Šumejta da bi ga pitao kako može da smatra da je naredba ustavna, prenio je AP.

Privremena zabrana koju su tražili Arizona, Ilinois, Oregon i Vašington primjenjuje se na nacionalnom nivou.

Ovo je jedna od pet tužbi koje su pokrenule 22 države i brojne grupe za prava imigranata širom zemlje.

Trampova izvršna naredba, koju je potpisao na dan inauguracije, trebalo bi da stupi na snagu 19. februara.

To bi moglo da utiče na stotine hiljada ljudi rođenih u SAD, navodi se u jednoj od tužbi.

Tokom 2022. godine rođeno je oko 255.000 djece od majki koje žive u zemlji ilegalno i oko 153.000 djece čija oba roditelja žive ilegalno, prema tužbi četiri države podnesenoj u Sijetlu.

Trampova administracija je u dokumentima podnesenim u srijedu tvrdila da države nemaju osnova da podnesu tužbu protiv naredbe i da nikakva šteta još nije učinjena, tako da se ne traži privremena pomoć.

Advokati administracije su, takođe, pojasnili da se izvršna naredba odnosi samo na osobe rođene nakon 19. februara, kada naredba treba da stupi na snagu.

SAD su među oko 30 zemalja u kojima se primjenjuje državljanstvo po rođenju, navodi AP, prenosi Tanjug.

Akcije ruske vojske i pobjeda, najbolji su odgovor na “ultimatume” predsednika Ukrajine Volodimira Zelenskog o povratku na granice iz 2022. godine, izjavio je danas zamjenik predsjednika Saveta bezbjednosti Rusije Dmitrij Medvedev na sastanku Vojno-industrijske komisije Rusije.

“Naši protivnici ne odustaju samo od napada, već se postavljaju razni ultimatumi, uprkos ustavu naše zemlje. Najbolji odgovor na ultimatum su akcije oružanih snaga i pobjeda”, naglasio je Medvedev, prenio je TASS.

Predsjednik Rusije Vladimir Putin je ranije rekao da je Moskva spremna da vodi dijalog sa Ukrajinom bez preduslova, ali na osnovu Istanbulskih sporazuma iz 2022. godine i “na osnovu realnosti koja se razvija na terenu”, prenosi Tanjug.

Stalni predstavnik Rusije u UN Vasilij Nebenzja izjavio je danas da će Rusija nadgledati sprovođenje sporazuma između Izraela i Hamasa, kao i da će podržati svaku inicijativu u cilju bezuslovnog i sveobuhvatnog primirja u zoni konflikta.

On je u obraćanju na sastanku Savjeta bezbjednosti UN posvećenom saradnji sa državama Arapske lige dodao da će Moskva takođe podržati obezbjeđivanje neometanog dopremanja humanitarne pomoći, kao i ponovno pokretanje pregovora na opšte priznatoj međunarodnoj zakonskoj osnovi, uključujući odluke Savjeta bezbjednosti i Generalne skupštine UN, prenijele su RIA Novosti.

Nebenzja je istovremeno ukazao na konsolidovanu poziciju Arapske lige koja je pomogla u stvaranju neophodne međunarodne podrške za postizanje sporazuma Izraela i Hamasa, prenosi Tanjug.

Prema njegovim riječima, Ruska Federacija je spremna da na svaki način doprinese normalizaciji situacije u regionu, kako u svojstvu pojedinačne države, tako i u kolektivnom formatu, uključujući tu i saradnju Arapske lige sa UN.

Tri dana mandata, a Tramp već ostavlja utisak dugog boravka u Bijeloj kući

Posle “umirenih godina” Džožefa Bajdena, povratak na predsjednički položaj koji je neprekidan napad na čula je podsjetnik zašto toliko miliona Amerikanaca vidi Trampa kao ubjedljivu, istorijsku ličnost i zašto ga se milioni još dublje plaše, piše CNN.

Tramp je krenuo u žestok obračun sa imigracijom, najavio je ulaganja u tehnologiju od 500 milijardi dolara, preimenovao je u Meksički zaliv, zabranio veći dio politike raznolikosti u saveznoj vladi, “vrzmao se” oko TikToka, otpuštao ljude putem objava na društvenim mrežama, raspravljao o teritorijalnoj ekspanziji, prijetio trgovinskim ratom, razgovarao sa novinarima više nego Bajden mjesecima i plesao sa mačem.

Takođe je ismijevao vladavinu zakona izričući pomilovanje napadačima na Kapitol 6. januara 2021, lagao je o izborima iz 2020, osvetio se kritičarima, obustavio je obezbjeđivanje bivšeg savjetnika za nacionalnu bezbjednost Džona Boltona, kritikovao je episkopa, ugrozio etiku u vladi, stigmatizirao trans Amerikance i otvorio put federalnim imigracionim vlastima (Imigraciona i carinska služba – ICE) da hapse u školama i crkvama. I to sve je uradio u samo dva dana mandata.

„Trampova brzina je namjerna“

Trampova brzina je namjerna, piše CNN. Toliko toga se dešava da rijetko ima vremena za razmišljanje o težini jednog događaja. Zanimljivosti i nove politike koje mijenjaju svijet su uhvaćene u vrtlog. Tramp je usred svega, diriguje kakofonijom i pojačava buku kad god želi više pažnje.

Za Trampove pristalice sve ove aktivnosti stvaraju utisak beskonačnog niza pobjeda i ispunjenih obećanja. Većina ljudi ne prati politiku 24 sata dnevno, 7 dana u nedjelji, ali priče i slike koje Tramp kreira filtriraju se kroz društvene mreže, radio-stanice i lokalne vijesti i ponovo pune njegov politički kapital.

Čak i kada Tramp samo troluje medije ili demokrate, to je u redu: njegovi bazni birači koji ne vjeruju establišmentu poslali su ga nazad u Vašington da razbjesni i zamagljuje, navodi CNN.

Što se tiče Trampovih neprijatelja, teško je znati na šta da se najviše razbjesne.

Opozicija postaje raštrkana, i on preskače bez odgovornosti. Noćne kompilacije liberala koji postaju uznemireni zbog njegovih najnovijih ispada, u međuvremenu, pune laskave konzervativne vijesti.

Većina novih predsjedavanja počinje “u naletu aktivnosti”, iako većina sprovodi izmjene u prvih 100 dana, a ne prvih 100 sati vlasti.

Ali Tramp je uradio samo “lakši dio”, uspješno organizovavši rano uvođenje.

Domaća i međunarodna kriza čekaju predsjednika koji je u prošlosti zatečen u takvim situacijama. Jedna je stvar potpisati stotine izvršnih naredbi – od kojih su neke već suočene sa sudskim izazovima – ali stvarna promjena može biti zacementirana samo donošenjem zakona.

Izdajnički zadatak sa kojim se Tramp suočava u prolazu stvarne, trajne promjene došao je u fokus u utorak na njegovom sastanku sa najvišim republikanskim liderima u Kongresu.

Čini se da još uvijek nema konsenzusa oko toga da li da se nastavi sa jednim masivnim nacrtom zakona kojim će se progurati njegov dnevni red. U svakom slučaju, ništa nije zagarantovano s obzirom na minuskularnu većinu GOP-a u Predstavničkom domu.

Ipak, prvih nekoliko dana vladavine, otkrili su važne trendove u novom Trampovom predsjednikovanju.

Bolje je sada organizovan
Šok i strahopoštovanje od bezbrojnih akcija izvršne vlasti nagovještavaju daleko profesionalniju operaciju Bijele kuće od njegovog haotičnog prvog mandata.

Novoj šefici kabineta Bijele kuće Suzi Vajls pripisano je da je dodala strukturu Trampovoj kampanji, ali da nije mogla da ublaži njegove divlje, ponekad samodestruktivne improvizacione instinkte. Možda ona može da uradi isto u Zapadnom krilu.

I za razliku od svojih prvih nekoliko dana na funkciji posljednji put, Tramp zna šta želi da uradi i kako to da uradi. Njegovo dobro raspoloženje nakon pohvala povodom njegovog drugog inauguracionog mandata koje do sada nije umanjeno neizbježnim političkim preprekama vjerovatno je takođe pomoglo.

Oštar pristup prema imigraciji
Tramp je u ponedjeljak otkrio nešto veoma bitno oko prošlogodišnjih izbora tokom obraćanja pristalicama.

– Svi su rekli da je inflacija pitanje broj jedan. Rekao sam da se ne slažem. Mislim da ljudi koji dolaze u našu zemlju iz zatvora i iz mentalnih ustanova su problem za ljude koje poznajem. I učinio sam to svojim prioritetom brojem jedan – rekao je Tramp.

Tramp je nastavio:

– I ja sam govorio o inflaciji. Ali znate, koliko puta možete reći da je jabuka udvostručila cijenu? Rekao bih to i jako bih udario, ali onda se vraćam na činjenicu da ne želimo da kriminalci dođu u našu zemlju.

Donald Tramp ponovo djeluje u skladu sa tim uvjerenjem, donoseći agresivan set izvršnih odluka koje postavljaju temelje za njegov program masovnih deportacija.

Proglasio je vanredno stanje, što bi moglo dovesti do toga da vojska bude poslata na granicu. U zapanjujućem potezu u utorak, ukinuo je zaštitu crkvama i školama od mogućih hapšenja od strane ICE-a (Imigraciona i carinska služba). Takođe je otežao migrantima legalan ulazak u SAD zatvaranjem aplikacije za granicu.

Ako je jedan od ciljeva Trampove politike da stvori klimu straha, moguće je da uspIjeva.

– Pripadnici ICE su ponovo tu da rade svoj posao – rekao je Trampov “car za granice” Tom Homan za CNN u utorak, otkrivajući kako bi se operacije oko deportacije mogle brzo proširiti ukoliko gradovi ne pomognu u pronalaženju “bjegunaca kriminalaca”.

– Naći ćemo ga, ali kada ga pronađemo, možda će biti sa drugima. Oni koji nemaju krivične osude, ali su ilegalno u zemlji, takođe će biti uhapšeni jer nećemo praviti izuzetke – rekao je on.

Imigracija je tema koja se dopada njegovim pristalicama, ali Tramp rizikuje stavljajući je u prvi plan, s obzirom na to da je cijena namirnica i stanovanja bila jedno od pitanja koje je obećao da će riješiti tokom kampanje, a posebno je odjeknula među neopredeljenim biračima.

Tramp ne mora ponovo da se kandiduje, ali mora da očuva svoju koaliciju kako bi izbjegao velike gubitke za Republikansku stranku na sljedećim izborima za Kongres.

Zaobilaženje zakonskih procedura
Jedan od velikih strahova među Trampovim protivnicima bio je da će, ako povrati vlast, posebno nakon što tvrdi da je bio žrtva progona, uzeti zakon u svoje ruke. To se već dešava dok Tramp raskošno koristi svoju moć pomilovanja.

Predsjednik je žustro opravdavao davanje pomilovanja za više od 1.000 učesnika nereda od 6. januara i nije pokazivao nikakvo kajanje zbog pomilovanja ili ublažavanja kazni čak ni za one koji su proglašeni krivima za napade na policajce.

– Ubice danas čak ni ne budu optužene. Imate ubice svuda koji nisu optuženi – rekao je u utorak, pokušavajući da skrene pažnju sa pitanja o pomilovanjima.

Tramp je takođe kritikovao Bajdena zbog davanja preventivnih pomilovanja članovima porodice, uslijed straha da bi mogli biti meta novog Ministarstva pravde.

Ovo je potvrdilo strahove mnogih demokrata da će Tramp koristiti Bajdenov presedan kao izgovor da značajno proširi sopstvene ovlasti. Za razliku od Bajdena, međutim, Tramp je barem izašao pred medije da objasni svoj stav.

Kasnije u utorak, Tramp je objavio da je dodijelio još jedno pomilovanje – Rosu Vilijamu Ulbrihtu, osnivaču sajta Silk Road na dark vebu, koji je Ministarstvo pravde opisalo kao ‘najsofisticiranije i najopsežnije kriminalno tržište na internetu danas.’

Pomilovanje Ulbrihta, koji je služio doživotnu kaznu, bio je gest prema libertarijanskom pokretu koji je podržao Trampa na izborima, kako je predsjednik nagovijestio na Truth Social platformi.

Trampova upotreba moći pomilovanja za samo dva dana na funkciji podstaći će zabrinutost da on sada efektivno djeluje iznad zakona i da bi svako ko mu politički pomaže mogao očekivati pravne prednosti.

Tramp traži dogovore svuda
Jedan od najistaknutijih događaja od Trampovog povratka bilo je ponovljeno slanje javnih poruka ruskom predsjedniku Vladimiru Putinu, u kojima pokušava da ga ubijedi da postigne dogovor za okončanje rata u Ukrajini.

Nakon što je u ponjedeljak primetio da je ukrajinski predsjednik Vladimir Zelenski spreman za razgovore, u utorak je Tramp upitan da li bi uveo nove sankcije ruskom lideru ako ne bude sarađivao.

– Zvuči vjerovatno – rekao je.

Nema garancije da je Putin spreman da okonča sukob, ali Trampovi pokušaji da stvori pritisak dolaze uoči vjerovatnog poziva između lidera uskoro.

Tramp je takođe do sada odložio obećane tarife protiv Kine, sugerišući da koristi prijetnju kao pritisak prije mogućeg puta u Peking. Takođe je u utorak izdao novu prijetnju Evropskoj uniji, podižući mogućnost još jednog trgovinskog rata, koji bi mogao biti stvaran ili pregovaračka taktika.

– Tretiraju nas vrlo, vrlo loše. Tako da će biti podložni tarifama – rekao je novi predsjednik SAD.

I na kraju još jednog iscrpljujućeg dana u novoj Trampovoj Bijeloj kući, predsjednik koji pokušava da ubijedi Kinu da proda TikTok, upitan je da li bi volio da tehnološki milijarder Ilon Mask, koji već ima ogromne sukobe interesa sa vladom, kupi ovu aplikaciju.

– Bih, ako bi htio da je kupi – rekao je Tramp, prenosi Telegraf.