Kategorija: Svijet

Predsednik Ukrajine Volodimir Zelenski izjavio je da je Rusija sinoć lansirala više od 30 raketa i preko 450 dronova na vitalnu infrastrukturu u Ukrajini.

Prema njegovim rečima, više od 20 ljudi je povređeno, a jedno dete je poginulo u Zaporožju.

Zelenski je u objavi na Fejsbuku rekao da se trenutno saniraju posledice ruskog napada na energetski sektor na mnogim važnim infrastrukturnim objektima, prenosi Ukrinform.

“Ciničan i proračunat napad: Preko 450 dronova i više od tri desetine raketa protiv svega što obezbeđuje normalan život i onoga čega nas Rusi žele lišiti”, naveo je Zelenski.

U Kijevu, ekipe rade na obnavljanju snabdevanja strujom i vodom, navodi se u saopštenju.

Nestanka struje ima u Kijevskoj, Donjeckoj, Černigovskoj, Čerkaskoj, Harkovskoj, Sumskoj, Poltavskoj, Odeskoj oblasti i Dnjeparskoj oblasti.

Zaporoška, Kirovogradska i Hersonska oblast se takođe obnavljaju nakon napada, saopštio je ukrajinski predsednik.

Zbog posledica masovnog ruskog napada na energetski sektor, u nekim regionima Ukrajine danas se sprovode vanredna isključenja struje, objavila je kompanija Ukrenergo na Fejsbuku.

Zelenski je takođe pozvao  saveznike da odgovore konkretnim merama na veliki ruski napad na ukrajinska energetska postrojenja.

“Nisu potrebne prazne reči, već odlučna akcija – od strane Sjedinjenih Američkih Država, Evrope i G7 – isporukom sistema protivvazdušne odbrane i sprovođenjem sankcija”, navodi se u saopštenju Zelenskog na mrežama.

Tokom noći ruska vojska je masovno napala Ukrajinu dronovima i raketama,a na meti su se našle termoelktrane Ukrajinske Elektroprivrede DTEK.

Moskva se bori sa nestašicom goriva izazvanom ukrajinskim napadima na njenu energetsku infrastrukturu.

Beloruski izvoz benzina u Rusiju železnicom učetvorostručio se u septembru u odnosu na prethodni mesec, jer se Moskva bori sa nestašicom goriva izazvanom ukrajinskim napadima na njenu energetsku infrastrukturu, rekli su izvori iz industrije kasno u utorak, prenosi Rojters.

Nestašice i zamrzavanje cena

Nekoliko ruskih regiona je poslednjih nedelja bilo primorano da uvede mere štednje i privremeno zamrzne cene goriva, jer je zemlju pogodila nestašica popularnih vrsta benzina izazvana napadima dronovima usmerenim na rafinerije i druga energetska postrojenja.

Kao odgovor, Moskva je takođe ograničila izvoz benzina i dizela.

Ovo nije prvi put da se Rusija oslanja na susednu Belorusiju, a prošle godine je povećala uvoz goriva kako bi pokrila manjak na tržištu.

Rekordne isporuke iz Belorusije

Prema izvorima, isporuke benzina železnicom iz beloruskih rafinerija na rusko domaće tržište dostigle su 49.000 metričkih tona prošlog meseca, što je ekvivalentno 14.500 barela dnevno. Zajedno sa benzinom, isporuke dizela u septembru iznosile su 33.000 tona.

Tranzit kroz ruske luke

Istovremeno, tranzit benzina iz Belorusije za dalji izvoz preko ruskih luka povećan je za oko 1 odsto na 140.000 tona.

Belorusija koristi ruske luke za pretovar svojih naftnih derivata od marta 2021. godine, u skladu sa sporazumom o saradnji između Moskve i Minska.

Uprkos mesečnom povećanju, ukupan pretovar je opao za skoro 40 odsto u odnosu na isti period prošle godine u periodu januar-septembar na 1,17 miliona tona, uglavnom zbog smanjenja prerade.

Dve glavne beloruske rafinerije, Naftan i Mozir, imaju godišnji kapacitet od po 12 miliona tona, ali obično zajedno proizvode oko 9 miliona tona godišnje.

Sjedinjene Američke Države su u četvrtak direktno kupile argentinske pezos i zaključile sporazum o valutnoj zamjeni u vrijednosti od 20 milijardi dolara sa Centralnom bankom Argentine, saopštio je ministar finansija Skot Besent.

Ovaj potez, koji je rijedak, ima za cilj stabilizaciju finansijskih tržišta u Argentini, zemlji koja se suočava s ozbiljnim nedostatkom gotovine.

„Američko ministarstvo finansija spremno je odmah preduzeti sve neophodne mjere kako bi se obezbijedila stabilnost tržišta“, izjavio je Besent, navodeći da je Ministarstvo tokom četvorodnevnih sastanaka u Vašingtonu s argentinskim ministrom ekonomije Luisom Kaputom dogovor dodatno učvrstilo.

Predsjednik Argentine Havijer Milei, saveznik američkog predsjednika Donalda Trampa, zahvalio je Besentu na podršci i Trampu na, kako je naveo, „snažnom vođstvu“.

„Zajedno, kao najbliži saveznici, stvorićemo prostor ekonomske slobode i napretka“, poručio je Milei na društvenim mrežama.

Besent je naglasio da valutna zamjena ne predstavlja paket pomoći, iako se suočava s kritikama američkih farmera i dijela demokratskih poslanika.

Farmeri se protive pomoći Argentini, jer su tamošnji poljoprivrednici, zahvaljujući većem izvozu soje u Kinu, ostvarili značajnu korist na štetu američkih proizvođača. Zakonodavci su zatražili od Trampa da objasni kako se ova finansijska podrška uklapa u njegovu politiku „Amerika na prvom mjestu“.

Nedugo nakon objave sporazuma, grupa demokratskih senatora predložila je zakon pod nazivom „Zakon protiv pomoći Argentini“, kojim bi se Ministarstvu finansija zabranilo korišćenje Fonda za stabilizaciju deviznog kursa za podršku toj zemlji.

„Neobjašnjivo je da predsjednik Tramp pruža podršku stranoj vladi, dok se kod kuće suočavamo s ozbiljnim problemima. Obećao je da će staviti Ameriku na prvo mjesto, ali zapravo daje prednost sebi i svojim bogatim prijateljima, dok trošak snose građani“, izjavila je senatorica Elizabet Voren.

Milei, ekonomista krajnje desnice, preuzeo je dužnost krajem 2023. godine s obećanjem da će preokrenuti stanje u zemlji. Zavjetovao se da će oštro smanjiti javnu potrošnju koju je naslijedio od prethodne vlasti, ali njegov program štednje zasad donosi bolne posljedice, bez vidljivih znakova ekonomskog oporavka.

Kako se približavaju parlamentarni izbori 26. oktobra, Milei se suočava s najvećim izazovom do sada. Poraz njegove stranke na lokalnim izborima prošlog mjeseca izazvao je pad povjerenja investitora, povlačenje kapitala, pad vrijednosti pesa i smanjenje deviznih rezervi.

Američka finansijska podrška sada mu donosi privremeni predah. Nakon objave sporazuma, vrijednost argentinskih obveznica u dolarima porasla je za oko deset odsto, dok je berza u Buenos Airesu zabilježila rast od 15 odsto.

Ministar ekonomije Kaputo zahvalio je Besentu na podršci, dok kritičari ističu da sporazum nema jasno definisane ekonomske uslove i da više liči na političku gestu pred izbore nego na ulaganje u dugoročnog partnera.

Mađarska naftna kompanija MOL povećava obim isporuka nafte u Srbiju nakon što su stupile na snagu američke sankcije protiv kompanije NIS, rekao je mađarski ministar spoljnih poslova Peter Sijarto.

– Naravno, podržavamo naše srpske prijatelje, u stalnom smo kontaktu i pošto MOL, kao najveća energetska kompanija u regionu, igra važnu ulogu u isporukama nafte i goriva u Srbiju, oni mogu da računaju na povećanje isporuka – rekao je Sijarto u video-poruci na društvenim mrežama.

On je dodao da to neće u potpunosti moći da zamjeni isporuke iz Hrvatske.

Ne odustajemo od “Družbe”

– Situacija sa NIS-om pokazuje koliko je opasno zavisiti od jednog naftovoda i zbog toga Mađarska ne želi da odustane od cjevovoda “Družba” u korist hrvatskog ЈANAF-a – rekao je Sijarto.

Izraelska vlada odobrila je okvir za oslobađanje svih talaca, objavila je kancelarija izraelskog premijera Benjamina Netanjahua rano jutros (10.oktobar).

Kratka objava na X-u fokusirana je na oslobađanje talaca, ali nije spomenula druge dijelove plana američkog predsjednika Donalda Trampa za okončanje rata u Gazi. ”

Vlada je upravo odobrila okvir za oslobađanje svih talaca – živih i mrtvih”, navodi se u objavi.

Kancelarija je zatim podijellila izjave koje je Netanjahu iznio na sastanku za odobrenje okvira za oslobađanje talaca, uz američkog izaslanika Stiva Vitkofa i Trampovog zeta Džareda Kušnera.

“Nalazimo se u značajnom razvoju događaja. U posljednje dvije godine borili smo se za postizanje naših ratnih ciljeva. A centri od tih ratnih ciljeva je povratak talaca. Svih talaca, živih i mrtvih. I to ćemo uskoro postići”, rekao je Netanjahu.

“Pomoć Sjedinjenih Država i hrabrost naših vojnika koji su ušli u Gazu, imala je kombinirani vojni i diplomatski pritisak koji je izolovao Hamas, odnosno doveo nas je do ove tačke”, rekao je Netanjahu.

Izrael i palestinska militantna skupina Hamas postigli su početni sporazum rano u četvrtak kao dio napora za okončanje sukoba. Sporazum – djelomično posredovan od strane SAD-a – uključuje puštanje svih talaca i povlačenje izraelskih vojnika na dogovorenu liniju u Gazi.

Izrael bi oslobodio oko 250 Palestinaca koji služe doživotne kazne i otprilike 1700 drugih pritvorenih nakon napada koje je predvodio Hamas prije dvije godine, a koji su pokrenuli rat.

Vođa Hamasa Halil Al-Haja u video poruci izjavio je da je od posrednika — Katara, Egipta, Turske i SAD — dobio garancije da je izraelski rat u Gazi “potpuno završen” kroz provedbu aktuelnog sporazuma o prekidu vatre.

lovački premijer Robert Fico danas je izjavio da će predložiti predsjedniku mađarske vlade Viktoru Orbanu da kao premijer zemlje koja predsjedava grupom Višegradska četvorka (V4) sazove sastanak o reviziji planirane zabrane motora sa unutrašnjim sagorijevanjem, prije nego što to pitanje bude razmatrao Evropski savjet 23. i 24. oktobra, prenose slovački mediji.

Fico je na pres konferenciji istovremeno izjavio da će sugerisati predsjedniku Savjeta Antoniju Košti da su zaključci ES stvorili uslove za razgovor o budućnosti automobilske industrije EU i njene održivosti, prenijela je agencija Tasr.

Brisel će razmatrati mogućnost revizije zabrane prodaje vozila sa motorima sa unutrašnjim sagorijevanjem, suočen sa nezadovoljstvom pojedinih evropskih proizvođača automobila.

Evropska komisija se sredinom septembra sastala sa vodećim evropskim proizvođačima automobila kako bi razmotrili rok za zabranu motora sa unutrašnjim sagorijevanjem do 2035. godine. Proizvođači zahtijevaju da vremenski okvir za smanjenje emisije štetnih gasova bude revidiran, navodi Tanjug.

Ruski predsjednik Vladimir Putin priznao je da je ruska protivvazdušna odbrana ispalila projektile na azerbajdžanski putnički avion neposredno prije nego što se srušio u Kazahstanu u decembru prošle godine.

Putin je utvrdio da su dva projektila eksplodirala nekoliko metara od aviona, koji je zatim pogođen gelerima, a incident je “djelimično” povezao s navodnim opažanjem ukrajinskog drona na tom području, piše “The Kyiv Independent”.

Priznanje na sastanku s predsjednikom Azerbajdžana
Ovo priznanje stiglo je tokom sastanka s azerbajdžanskim predsjednikom Ilhamom Alijevom u Dušanbeu, gdje su se čelnici okupili na regionalnom samitu. Dvojica predsjednika održala su razgovore u rezidenciji Kohi Somon nakon višemjesečnih napetih odnosa između Moskve i Bakua.

Avion kompanije Azerbaijan Airlines, koji je letio iz Bakua za Grozni u Čečeniji, srušio se u Kazahstanu 25. decembraa 2024. nakon što je bio prisiljen naglo promijeniti kurs. Ranije istrage su zaključile da je letjelicu oborila ruska protivvazdušna odbrana, pri čemu je poginulo 38 od 67 putnika i članova posade.

Putin tvrdi da je za to saznao prije dva dana
Tokom razgovora s Alijevom, Putin je izrazio saučešće i najavio da će Moskva sprovesti pravnu procjenu postupaka zvaničnika uključenih u incident. Rekao je da je Rusija tog dana “pratila” tri ukrajinska drona koja su ušla u ruski vazdušni prostor.

Čelnik Kremlja tvrdi da je za te detalje saznao tek prije dva dana te da se istraga o padu aviona bliži kraju. Dodao je i da će Rusija preduzeti sve potrebne korake u vezi s isplatom odštete. Azerbajdžanski predsjednik zahvalio je Putinu na informacijama i “ličnom” nadzoru istrage, izvijestila je ruska državna agencija TASS.

Priznanje
Ova izjava predstavlja dosad najkonkretnije rusko priznanje odgovornosti za incident koji je izazvao oštro pogoršanje odnosa između Bakua i Moskve. Ubrzo nakon pada aviona, Alijev je optužio Rusiju za izazivanje nesreće i kritikovao Moskvu zbog nepriznavanja krivice, prikrivanja dokaza i promovisanja “apsurdnih verzija” događaja.

Sastanak dvojice čelnika uslijedio je nakon telefonskog razgovora 7. oktobra, što je bio njihov prvi javno poznati kontakt od marta.

Posljednjih mjeseci Rusija je izvodila napade dronovima u Ukrajini ciljajući lokacije povezane s azerbajdžanskim kompanijama, dok je Azerbajdžan zatvarao ruske propagandne medije i privodio ruske državljane. Baku je takođe otkazao ruske kulturne događaje i optužio rusku policiju za mučenje dvojice azerbajdžanskih državljana koji su preminuli u pritvoru u Jekaterinburgu u junu, prenosi “Index”.

Evropski parlament izglasao je povjerenje predsjednici Evropske komisije Ursule fon der Lajen nakon što su poslanici odbacili dva prijedloga za izglasavanje nepovjerenja koje su pokrenule krajnje desničarske i ljevičarske grupe, prenio je Rojters.

U prvom glasanju, 378 od ukupno 720 poslanika izrazilo je povjerenje Fon der Lajen i njenom timu komesara, dok je u drugom taj broj porastao na 383.

Rezultati su bili bolji nego u julu, kada je 360 poslanika glasalo protiv sličnog prijedloga, iako su nešto slabiji u odnosu na 401 glas podrške koje je Fon der Lajen dobila pri reizboru u julu 2024. godine, navela je agencija Rojters, prenosi Tanjug.

Ursula fon der Lajen preživjela glasanje o nepovjerenju i u julu ove godine.