Kategorija: Svijet

Mađarska naftna kompanija MOL povećava obim isporuka nafte u Srbiju nakon što su stupile na snagu američke sankcije protiv kompanije NIS, rekao je mađarski ministar spoljnih poslova Peter Sijarto.

– Naravno, podržavamo naše srpske prijatelje, u stalnom smo kontaktu i pošto MOL, kao najveća energetska kompanija u regionu, igra važnu ulogu u isporukama nafte i goriva u Srbiju, oni mogu da računaju na povećanje isporuka – rekao je Sijarto u video-poruci na društvenim mrežama.

On je dodao da to neće u potpunosti moći da zamjeni isporuke iz Hrvatske.

Ne odustajemo od “Družbe”

– Situacija sa NIS-om pokazuje koliko je opasno zavisiti od jednog naftovoda i zbog toga Mađarska ne želi da odustane od cjevovoda “Družba” u korist hrvatskog ЈANAF-a – rekao je Sijarto.

Izraelska vlada odobrila je okvir za oslobađanje svih talaca, objavila je kancelarija izraelskog premijera Benjamina Netanjahua rano jutros (10.oktobar).

Kratka objava na X-u fokusirana je na oslobađanje talaca, ali nije spomenula druge dijelove plana američkog predsjednika Donalda Trampa za okončanje rata u Gazi. ”

Vlada je upravo odobrila okvir za oslobađanje svih talaca – živih i mrtvih”, navodi se u objavi.

Kancelarija je zatim podijellila izjave koje je Netanjahu iznio na sastanku za odobrenje okvira za oslobađanje talaca, uz američkog izaslanika Stiva Vitkofa i Trampovog zeta Džareda Kušnera.

“Nalazimo se u značajnom razvoju događaja. U posljednje dvije godine borili smo se za postizanje naših ratnih ciljeva. A centri od tih ratnih ciljeva je povratak talaca. Svih talaca, živih i mrtvih. I to ćemo uskoro postići”, rekao je Netanjahu.

“Pomoć Sjedinjenih Država i hrabrost naših vojnika koji su ušli u Gazu, imala je kombinirani vojni i diplomatski pritisak koji je izolovao Hamas, odnosno doveo nas je do ove tačke”, rekao je Netanjahu.

Izrael i palestinska militantna skupina Hamas postigli su početni sporazum rano u četvrtak kao dio napora za okončanje sukoba. Sporazum – djelomično posredovan od strane SAD-a – uključuje puštanje svih talaca i povlačenje izraelskih vojnika na dogovorenu liniju u Gazi.

Izrael bi oslobodio oko 250 Palestinaca koji služe doživotne kazne i otprilike 1700 drugih pritvorenih nakon napada koje je predvodio Hamas prije dvije godine, a koji su pokrenuli rat.

Vođa Hamasa Halil Al-Haja u video poruci izjavio je da je od posrednika — Katara, Egipta, Turske i SAD — dobio garancije da je izraelski rat u Gazi “potpuno završen” kroz provedbu aktuelnog sporazuma o prekidu vatre.

lovački premijer Robert Fico danas je izjavio da će predložiti predsjedniku mađarske vlade Viktoru Orbanu da kao premijer zemlje koja predsjedava grupom Višegradska četvorka (V4) sazove sastanak o reviziji planirane zabrane motora sa unutrašnjim sagorijevanjem, prije nego što to pitanje bude razmatrao Evropski savjet 23. i 24. oktobra, prenose slovački mediji.

Fico je na pres konferenciji istovremeno izjavio da će sugerisati predsjedniku Savjeta Antoniju Košti da su zaključci ES stvorili uslove za razgovor o budućnosti automobilske industrije EU i njene održivosti, prenijela je agencija Tasr.

Brisel će razmatrati mogućnost revizije zabrane prodaje vozila sa motorima sa unutrašnjim sagorijevanjem, suočen sa nezadovoljstvom pojedinih evropskih proizvođača automobila.

Evropska komisija se sredinom septembra sastala sa vodećim evropskim proizvođačima automobila kako bi razmotrili rok za zabranu motora sa unutrašnjim sagorijevanjem do 2035. godine. Proizvođači zahtijevaju da vremenski okvir za smanjenje emisije štetnih gasova bude revidiran, navodi Tanjug.

Ruski predsjednik Vladimir Putin priznao je da je ruska protivvazdušna odbrana ispalila projektile na azerbajdžanski putnički avion neposredno prije nego što se srušio u Kazahstanu u decembru prošle godine.

Putin je utvrdio da su dva projektila eksplodirala nekoliko metara od aviona, koji je zatim pogođen gelerima, a incident je “djelimično” povezao s navodnim opažanjem ukrajinskog drona na tom području, piše “The Kyiv Independent”.

Priznanje na sastanku s predsjednikom Azerbajdžana
Ovo priznanje stiglo je tokom sastanka s azerbajdžanskim predsjednikom Ilhamom Alijevom u Dušanbeu, gdje su se čelnici okupili na regionalnom samitu. Dvojica predsjednika održala su razgovore u rezidenciji Kohi Somon nakon višemjesečnih napetih odnosa između Moskve i Bakua.

Avion kompanije Azerbaijan Airlines, koji je letio iz Bakua za Grozni u Čečeniji, srušio se u Kazahstanu 25. decembraa 2024. nakon što je bio prisiljen naglo promijeniti kurs. Ranije istrage su zaključile da je letjelicu oborila ruska protivvazdušna odbrana, pri čemu je poginulo 38 od 67 putnika i članova posade.

Putin tvrdi da je za to saznao prije dva dana
Tokom razgovora s Alijevom, Putin je izrazio saučešće i najavio da će Moskva sprovesti pravnu procjenu postupaka zvaničnika uključenih u incident. Rekao je da je Rusija tog dana “pratila” tri ukrajinska drona koja su ušla u ruski vazdušni prostor.

Čelnik Kremlja tvrdi da je za te detalje saznao tek prije dva dana te da se istraga o padu aviona bliži kraju. Dodao je i da će Rusija preduzeti sve potrebne korake u vezi s isplatom odštete. Azerbajdžanski predsjednik zahvalio je Putinu na informacijama i “ličnom” nadzoru istrage, izvijestila je ruska državna agencija TASS.

Priznanje
Ova izjava predstavlja dosad najkonkretnije rusko priznanje odgovornosti za incident koji je izazvao oštro pogoršanje odnosa između Bakua i Moskve. Ubrzo nakon pada aviona, Alijev je optužio Rusiju za izazivanje nesreće i kritikovao Moskvu zbog nepriznavanja krivice, prikrivanja dokaza i promovisanja “apsurdnih verzija” događaja.

Sastanak dvojice čelnika uslijedio je nakon telefonskog razgovora 7. oktobra, što je bio njihov prvi javno poznati kontakt od marta.

Posljednjih mjeseci Rusija je izvodila napade dronovima u Ukrajini ciljajući lokacije povezane s azerbajdžanskim kompanijama, dok je Azerbajdžan zatvarao ruske propagandne medije i privodio ruske državljane. Baku je takođe otkazao ruske kulturne događaje i optužio rusku policiju za mučenje dvojice azerbajdžanskih državljana koji su preminuli u pritvoru u Jekaterinburgu u junu, prenosi “Index”.

Evropski parlament izglasao je povjerenje predsjednici Evropske komisije Ursule fon der Lajen nakon što su poslanici odbacili dva prijedloga za izglasavanje nepovjerenja koje su pokrenule krajnje desničarske i ljevičarske grupe, prenio je Rojters.

U prvom glasanju, 378 od ukupno 720 poslanika izrazilo je povjerenje Fon der Lajen i njenom timu komesara, dok je u drugom taj broj porastao na 383.

Rezultati su bili bolji nego u julu, kada je 360 poslanika glasalo protiv sličnog prijedloga, iako su nešto slabiji u odnosu na 401 glas podrške koje je Fon der Lajen dobila pri reizboru u julu 2024. godine, navela je agencija Rojters, prenosi Tanjug.

Ursula fon der Lajen preživjela glasanje o nepovjerenju i u julu ove godine.

Odbrambene snage Izraela /IDF/ saopštile su da su započele pripreme za sprovođenje sporazuma sa palestinskim Hamasom koji podrazumijeva povlačenje izraelske vojske iza ranije usaglašenih linija u Pojasu Gaze.

U saopštenju se navodi da se pripreme vrše u skladu sa instrukcijama vlasti Izraela.

Međutim, iz IDF-a naglašavaju da vojska ostaje na dijelu teritorije Pojasa Gaze i da je spremna za bilo kakve potencijalne operacije.

Predsjednik SAD Donald Tramp saopštio je ranije da je postignut sporazum u vezi sa sprovođenjem prve faze plana za primirje u Gazi.

Tramp je naveo da plan podrazumijeva oslobađanje svih talaca iz Pojasa Gaze u bliskoj budućnosti i povlačenje izraelske vojske do određene linije u enklavi, u skladu sa dogovorom dvije strane.

Premijer Izraela Benjamin Netanjahu je nakon Trampove izjave izrazio nadu da će se u Izrael vratiti svi taoci.

Novinski portal “Inet” objavio je da će Izrael nakon sprovođenja plana o primirju zadržati kontrolu nad oko 53 odsto teritorije Pojasa Gaze.

Pozivajući se na neimenovane izvore, Si-En-En je objavio da se očekuje da Hamas tokom predstojećeg vikenda oslobodi sve izraelske taoce koji su oteti 7. oktobra 2023. godine.