Kategorija: Svijet

Donald Tramp objavio je danas ogromnu dugu poruku na društvenoj mreži Truth Social u kojoj tvrdi da Kina postaje “vrlo neprijateljski raspoložena” i da planira ograničiti izvoz ključnih sirovina i proizvoda na svjetskom tržištu.

“U Kini se događaju vrlo čudne stvari. Postaju jako neprijateljski raspoloženi i šalju pisma državama širom svijeta u kojima najavljuju da žele uvesti kontrole izvoza na svaki element proizvodnje koji ima veze s rijetkim mineralima i gotovo svim drugim materijalima koje mogu zamisliti, čak i ako se ne proizvode u Kini. Niko nikada nije vidio nešto slično ovome”, napisao je Tramp.

Dodao je da bi takvi potezi “zagušili tržišta i otežali život gotovo svakoj zemlji na svijetu, naročito Kini”.

“Niko nije očekivao ovakav trgovinski potez”

Tramp tvrdi da su ga u posljednjih nekoliko mjeseci kontaktirale brojne države koje su, kako kaže, “izuzetno ljute zbog kineskog neprijateljstva koje se pojavilo niotkuda”.

“Naš odnos s Kinom u posljednjih šest mjeseci bio je vrlo dobar, što ovaj potez čini još iznenađujućim. Uvijek sam imao osjećaj da samo čekaju pravi trenutak, i sada sam, kao i obično, bio u pravu”, napisao je američki predsjednik.

Prema njegovim riječima, Kina već godinama pokušava “držati svijet u zatočeništvu” kroz kontrolu nad ključnim sirovinama.

“Počeli su s magnetima i drugim elementima koje su postepeno monopolizovali. To je prilično mračan i neprijateljski potez”, dodao je.

“SAD ima jaču poziciju od Kine”

Tramp tvrdi da i Sjedinjene Države imaju monopolsku poziciju “još snažniju i dalekosežniju” od kineske, ali da je nije koristio “jer nije bilo potrebe” – sve do sada.

“Pismo koje su poslali vrlo je opširno, s mnogo stranica i velikom preciznošću opisuje svaki element koji žele zadržati za sebe. Rutinske stvari više nisu rutinske. Nisam razgovarao s predsjednikom Sijem jer nije bilo potrebe za tim. Ovo je bilo iznenađenje, ne samo meni, nego svim čelnicima slobodnog svijeta.”

Tramp je naveo da se trebao sastati s kineskim predsjednikom Si Đinpingom za dvije sedmice na samitu APEC-a u Južnoj Koreji, ali da sada “nema razloga za taj susret”.

“Vrijeme je za odgovor”

“Kineska pisma posebno su neprimjerena jer je to bio dan kad je, nakon tri hiljade godina haosa i borbi, uspostavljen mir na Bliskom istoku. Pitam se je li tajming bio slučajan”, napisao je Tramp.

Dodao je da će, “zavisno o onome šta Kina kaže o ovom neprijateljskom ‘poretku’ koji je upravo objavila”, biti prisiljen “finansijski odgovoriti”.

“Za svaki element koji su uspjeli monopolizovati, mi imamo dva. Nisam mislio da će doći do ovoga, ali možda je vrijeme stiglo. To će biti bolno, ali na kraju će biti dobro za Sjedinjene Države”, naveo je.

Tramp je najavio da njegova administracija razmatra veliko povećanje carina na kineske proizvode i niz drugih protivmjera: “Jedna od politika koje sada razmatramo je masovno povećanje carina na kineske proizvode koji ulaze u SAD. Postoje i druge mjere koje su, takođe, pod ozbiljnim razmatranjem.”

Odnosi s Kinom ponovno pod tenzijama

Trampova objava dolazi dan nakon što su kineske vlasti, prema pisanju “Reutersa”, najavile nove kontrole izvoza rijetkih minerala i drugih strateških materijala koji se koriste u odbrambenoj i tehnološkoj industriji. Vašington je ranije uveo ograničenja na kineske poluvodiče i visokotehnološku opremu, a odnosi dviju zemalja ponovo su pod pritiskom, navodi “Index”.

Ruski predsjednik Vladimir Putin izjavio je danas da će Rusija odgovoriti istom mjerom na nuklearne probe drugih zemalja.

“Neki od… stručnjaka smatraju da bi trebalo da sprovedemo testove nuklearnog oružja u punom obimu, a neke zemlje razmišljaju o tome, koliko znamo, čak se i pripremaju. Zato sam rekao da ako ih oni sprovedu, i mi ćemo učiniti isto”, rekao je Putin na konferenciji za novinare nakon državne posjete Tadžikistanu.

Putin je istakao da je Rusija spremna da pregovara sa SAD o kontroli naoružanja.

“Spremni smo da pregovaramo ako je to prihvatljivo i korisno za Amerikance. Ako nije, onda ne. Ali to bi bila šteta, jer onda ne bi ostalo ništa u smislu odvraćanja u oblasti strateškog ofanzivnog naoružanja”, rekao je Putin.

Napomenuo je da će “nekoliko mjeseci biti dovoljno” da se postigne sporazum sa Sjedinjenim Američkim Državama o novom START sporazumu, “ako postoji dobra volja da se ovi sporazumi produže”.

On je najavio da će Rusija uskoro imati najnovije tipove naoružanja i da se “testiranje uspješno odvija”.

Ruske mogućnosti odvraćanja su inovativnije od mogućnosti drugih država, dodao je Putin, prenosi “b92”.

Dobitnik Nobelove nagrade za mir za 2025. godinu je Marija Korina Maćado iz Venecuele.

Ona je osvojila nagradu za mir za svoju dugogodišnju borbu za demokratiju i ljudska prava u Venecueli.

Kao opoziciona liderka i bivši poslanik Nacionalne skupštine, poznata je po suprotstavljanju režimu Nikolasa Madura i osnivanju organizacije Súmate, koja nadgleda izbore.

Uprkos višegodišnjim zabranama i političkim pritiscima, ostala je jedno od vodećih lica venecuelanske opozicije.

Prema pisanju norveških medija, komitet za dodjelu nagrade je donio svoju odluku u ponedjeljak, prije objavljivanja sporazuma o prekidu rata između Izraela i Hamasa.

Donald Tramp, američki predsjednik, je otvoreno govorio o svojoj želji za nagradom koju su osvojila četvorica njegovih prethodnika – Barak Obama 2009, Džimi Karter 2002, Vudro Vilson 1919. i Teodor Ruzvelt 1906. godine.

Svi osim Kartera osvojili su nagradu dok su bili na funkciji.

Obama je nagradu dobio nakon osam mjeseci od preuzimanja funkcije, što je ista pozicija u kojoj se Tramp trenutno nalazi.

Pakistan je izveo napad na Kabul, glavni grad Avganistana, a meta bombardovanja bio je Nur Vali Mehsud, lider pakistanskog ogranka grupe Talibani.

Prema izveštajima tamošnjih medija, širom Kabula mogle su se čuti eksplozije i pucnjava.

Takođe, pojedini mediji objavili su da je Vali Mehsud ubijen tokom ovog bombardovanja. Ipak, za ovu informaciju i dalje nema zvanične potvrde.

Vredi istaći da je Pakistan pokrenuo napad na glavni grad Avganistana u trenutku kada je ministar spoljnih poslova te zemlje, takođe član Talibana, Amir Han Mutaki, stigao u posetu Indiji.

Iako su Pakistan i Indija svoj kratkotrajni rat formalno okončali, tenzije između ove dve zemlje i dalje postoje, pa je zbog toga tajming napada posebno zanimljiv.

Takođe treba dodati da vlada u Islamabadu ima loše odnose i sa talibanskim vlastima u Avganistanu, koje su više puta optužili da dozvoljavaju pakistanskom ogranku ove grupe da na njihovoj teritoriji planira napade na Pakistan.

Američki Senat ni u četvrtak nije usvojio republikanski zakon o privremenom finansiranju vlade Sjedinjenih Američkih Država, a obustava rada vlade ušla je u deveti dan.

Senat je odbacio zakon koji je usvojio Predstavnički dom sa 54 glasa ”za” i 45 glasova ”protiv”, jer nije dostignut prag od 60 glasova ”za” potrebnih za usvajanje zakona, javlja CNN.

Troje senatora demokratske poslaničke grupe koja je zajedno sa republikancima glasala za usvajanje zakona bili su Ketrin Kortez Masto, Džon Feterman i nezavisni senator koji je u polsaničkoj grupi demokrata.

Jedini republikanski senator koji je glasao protiv usvajanja zakona bio je Rand Pol, tako da je sada potrebno da još osam demokrata glasa ”za” kako bi zakon bio usvojen.

Lider demokratske manjine u Senatu Čak Šumer rekao je da je i dalje uveren u pregovaračku poziciju demokrata koje insistiraju na produženju zdravstvenih subvencija, rekavši da ”svaki dan postaje bolji za nas” kako se obustava rada nastavlja.

Blokada rada vlade SAD počela je 1. oktobra, na početku fiskalne 2026. godine, nakon što su demokrate u Senatu odbacile kratkoročni zakon o finansiranju koji bi omogućio da savezna ministarstva ostanu otvorena do 21. novembra.

Demokrate odbijaju da daju podršku predlogu republikanaca bez većih ustupaka, sa fokusom na zdravstvenu negu.

Više ključnih aerodroma u Sjedinjenim Američkim Državama suočilo se sa ozbiljnim kašnjenjima i privremenim obustavama rada zbog nedostatka kontrolora letenja, dok savezna vlada ostaje u zastoju, a dio zaposlenih u Upravi za bezbednost saobraćaja (FAA) prijavljuje bolovanja.Utornju na aerodromu u Čikagu nema dovoljno kontrolora letenja. U Nešvilu, toliko kontrolora je ostalo kod kuće da se cijeli objekat zatvara. Ovo su samo neke od posljedica zatvaranja američke vlade, koje će putnici u narednom periodu i te kako osjetiti.

Kašnjenje letova širom Amerike

Više od sedmicu dana nakon što je američka vlada obustavila rad, isti scenariji se odvijaju u vazduhoplovnim kancelarijama širom zemlje, a letovi su skoro svuda odloženi ili otkazani.

Prema operativnim planovima FAA, objekti koji kontrolišu prilaz i odlazak letova u Hjustonu, Njuarku i Las Vegasu rade sa smanjenim brojem osoblja. Slične poteškoće zabilježene su i u centrima koji opslužuju aerodrome u:

– Bostonu

– Atlanti

– Filadelfiji

– Dalasu

Dva glavna aerodroma u Hjustonu prijavila su kašnjenja na pisti zbog nedostatka osoblja, dok je u Čikagu toranj za kontrolu letenja devet sati radio bez punog kapaciteta. Ovaj aerodrom, jedan od najprometnijih u zemlji, bilježio je prosječna kašnjenja od 41 minut, piše Blic.

U Nešvilu, prilazni kontrolni centar morao je da bude zatvoren na pet sati, zbog čega su letovi bili preusmjeravani na regionalni centar u Memfisu. Prosječna kašnjenja iznosila su oko dva sata.

Prethodnog dana je aerodrom u Kaliforniji bio primoran da potpuno obustavi rad tornja. Tokom šest sati zatvaranja, piloti su sami koordinisali poletanja i slijetanja putem zajedničke frekvencije, što je inače praksa rezervisana za male aerodrome.

– To je izvodljivo, ali i doprinosi opasnosti – rekla je Mari Šijavo, bivša generalna inspektorka Ministarstva saobraćaja za CNN.

Sindikat upozorava na hronični nedostatak osoblja

NATCA, koja zastupa skoro 20.000 kontrolora i drugih stručnjaka, negirala je bilo kakvu organizovanu radnu akciju i apelovala na svoje članove da ne zloupotrebljavaju bolovanje.

– U trenutnoj političkoj klimi, federalni zaposleni su pod pojačanim nadzorom. Neophodno je izbjegavati sve što bi moglo loše da se odrazi na vas, našu zajednicu ili profesiju – navodi se u saopštenju sindikata.

Sistem pod pritiskom

U ponedjeljak uveče, čak 11 FAA objekata širom zemlje prijavilo je nedostatak osoblja, uključujući kontrolne tornjeve u Finiksu i Denveru. Prema podacima sajta FlightAware, samo tokom perioda zatvaranja Berbank tornja zabeleženo je više od 70 letova koji su morali da koriste alternativne komunikacione procedure.

Stručnjaci upozoravaju da bi produženo gašenje vlade moglo dodatno pogoršati situaciju. Uz rastući broj bolovanja i sve veći pritisak na preostale zaposlene, američki sistem kontrole letenja suočava se sa najvećim testom svoje izdržljivosti u posljednjoj deceniji.

Predsednik Ukrajine Volodimir Zelenski izjavio je da je Rusija sinoć lansirala više od 30 raketa i preko 450 dronova na vitalnu infrastrukturu u Ukrajini.

Prema njegovim rečima, više od 20 ljudi je povređeno, a jedno dete je poginulo u Zaporožju.

Zelenski je u objavi na Fejsbuku rekao da se trenutno saniraju posledice ruskog napada na energetski sektor na mnogim važnim infrastrukturnim objektima, prenosi Ukrinform.

“Ciničan i proračunat napad: Preko 450 dronova i više od tri desetine raketa protiv svega što obezbeđuje normalan život i onoga čega nas Rusi žele lišiti”, naveo je Zelenski.

U Kijevu, ekipe rade na obnavljanju snabdevanja strujom i vodom, navodi se u saopštenju.

Nestanka struje ima u Kijevskoj, Donjeckoj, Černigovskoj, Čerkaskoj, Harkovskoj, Sumskoj, Poltavskoj, Odeskoj oblasti i Dnjeparskoj oblasti.

Zaporoška, Kirovogradska i Hersonska oblast se takođe obnavljaju nakon napada, saopštio je ukrajinski predsednik.

Zbog posledica masovnog ruskog napada na energetski sektor, u nekim regionima Ukrajine danas se sprovode vanredna isključenja struje, objavila je kompanija Ukrenergo na Fejsbuku.

Zelenski je takođe pozvao  saveznike da odgovore konkretnim merama na veliki ruski napad na ukrajinska energetska postrojenja.

“Nisu potrebne prazne reči, već odlučna akcija – od strane Sjedinjenih Američkih Država, Evrope i G7 – isporukom sistema protivvazdušne odbrane i sprovođenjem sankcija”, navodi se u saopštenju Zelenskog na mrežama.

Tokom noći ruska vojska je masovno napala Ukrajinu dronovima i raketama,a na meti su se našle termoelktrane Ukrajinske Elektroprivrede DTEK.

Moskva se bori sa nestašicom goriva izazvanom ukrajinskim napadima na njenu energetsku infrastrukturu.

Beloruski izvoz benzina u Rusiju železnicom učetvorostručio se u septembru u odnosu na prethodni mesec, jer se Moskva bori sa nestašicom goriva izazvanom ukrajinskim napadima na njenu energetsku infrastrukturu, rekli su izvori iz industrije kasno u utorak, prenosi Rojters.

Nestašice i zamrzavanje cena

Nekoliko ruskih regiona je poslednjih nedelja bilo primorano da uvede mere štednje i privremeno zamrzne cene goriva, jer je zemlju pogodila nestašica popularnih vrsta benzina izazvana napadima dronovima usmerenim na rafinerije i druga energetska postrojenja.

Kao odgovor, Moskva je takođe ograničila izvoz benzina i dizela.

Ovo nije prvi put da se Rusija oslanja na susednu Belorusiju, a prošle godine je povećala uvoz goriva kako bi pokrila manjak na tržištu.

Rekordne isporuke iz Belorusije

Prema izvorima, isporuke benzina železnicom iz beloruskih rafinerija na rusko domaće tržište dostigle su 49.000 metričkih tona prošlog meseca, što je ekvivalentno 14.500 barela dnevno. Zajedno sa benzinom, isporuke dizela u septembru iznosile su 33.000 tona.

Tranzit kroz ruske luke

Istovremeno, tranzit benzina iz Belorusije za dalji izvoz preko ruskih luka povećan je za oko 1 odsto na 140.000 tona.

Belorusija koristi ruske luke za pretovar svojih naftnih derivata od marta 2021. godine, u skladu sa sporazumom o saradnji između Moskve i Minska.

Uprkos mesečnom povećanju, ukupan pretovar je opao za skoro 40 odsto u odnosu na isti period prošle godine u periodu januar-septembar na 1,17 miliona tona, uglavnom zbog smanjenja prerade.

Dve glavne beloruske rafinerije, Naftan i Mozir, imaju godišnji kapacitet od po 12 miliona tona, ali obično zajedno proizvode oko 9 miliona tona godišnje.

Sjedinjene Američke Države su u četvrtak direktno kupile argentinske pezos i zaključile sporazum o valutnoj zamjeni u vrijednosti od 20 milijardi dolara sa Centralnom bankom Argentine, saopštio je ministar finansija Skot Besent.

Ovaj potez, koji je rijedak, ima za cilj stabilizaciju finansijskih tržišta u Argentini, zemlji koja se suočava s ozbiljnim nedostatkom gotovine.

„Američko ministarstvo finansija spremno je odmah preduzeti sve neophodne mjere kako bi se obezbijedila stabilnost tržišta“, izjavio je Besent, navodeći da je Ministarstvo tokom četvorodnevnih sastanaka u Vašingtonu s argentinskim ministrom ekonomije Luisom Kaputom dogovor dodatno učvrstilo.

Predsjednik Argentine Havijer Milei, saveznik američkog predsjednika Donalda Trampa, zahvalio je Besentu na podršci i Trampu na, kako je naveo, „snažnom vođstvu“.

„Zajedno, kao najbliži saveznici, stvorićemo prostor ekonomske slobode i napretka“, poručio je Milei na društvenim mrežama.

Besent je naglasio da valutna zamjena ne predstavlja paket pomoći, iako se suočava s kritikama američkih farmera i dijela demokratskih poslanika.

Farmeri se protive pomoći Argentini, jer su tamošnji poljoprivrednici, zahvaljujući većem izvozu soje u Kinu, ostvarili značajnu korist na štetu američkih proizvođača. Zakonodavci su zatražili od Trampa da objasni kako se ova finansijska podrška uklapa u njegovu politiku „Amerika na prvom mjestu“.

Nedugo nakon objave sporazuma, grupa demokratskih senatora predložila je zakon pod nazivom „Zakon protiv pomoći Argentini“, kojim bi se Ministarstvu finansija zabranilo korišćenje Fonda za stabilizaciju deviznog kursa za podršku toj zemlji.

„Neobjašnjivo je da predsjednik Tramp pruža podršku stranoj vladi, dok se kod kuće suočavamo s ozbiljnim problemima. Obećao je da će staviti Ameriku na prvo mjesto, ali zapravo daje prednost sebi i svojim bogatim prijateljima, dok trošak snose građani“, izjavila je senatorica Elizabet Voren.

Milei, ekonomista krajnje desnice, preuzeo je dužnost krajem 2023. godine s obećanjem da će preokrenuti stanje u zemlji. Zavjetovao se da će oštro smanjiti javnu potrošnju koju je naslijedio od prethodne vlasti, ali njegov program štednje zasad donosi bolne posljedice, bez vidljivih znakova ekonomskog oporavka.

Kako se približavaju parlamentarni izbori 26. oktobra, Milei se suočava s najvećim izazovom do sada. Poraz njegove stranke na lokalnim izborima prošlog mjeseca izazvao je pad povjerenja investitora, povlačenje kapitala, pad vrijednosti pesa i smanjenje deviznih rezervi.

Američka finansijska podrška sada mu donosi privremeni predah. Nakon objave sporazuma, vrijednost argentinskih obveznica u dolarima porasla je za oko deset odsto, dok je berza u Buenos Airesu zabilježila rast od 15 odsto.

Ministar ekonomije Kaputo zahvalio je Besentu na podršci, dok kritičari ističu da sporazum nema jasno definisane ekonomske uslove i da više liči na političku gestu pred izbore nego na ulaganje u dugoročnog partnera.