Kategorija: Svijet

Rusija i Ukrajina mogle bi proglasiti primirje na Uskrs 20. aprila, uz međunarodnu mirovnu konferenciju koja bi formalizovala sporazum između dvije zemlje, uz posredovanje SAD-a, Kine, EU i drugih globalnih aktera.

U grubim crtama, navodno ovako izgleda plan koji je izradio tim američkog predsjednika Donalda Trampa koji je najavio okončanje rusko-ukrajinskog rata za sto dana, objavio je ukrajinski portal Strana.ua, uz dodatak da se o tom nacrtu “posljednjih dana aktivno raspravljalo političkim i diplomatskim krugovima Ukrajine”, prenosi Jutarnji.

Amerikanci su ovaj plan predali evropskim diplomatama, a od njih je on stigao u Ukrajinu, ali se ne otkriva na koji način i kako je redakcija portala Strana.ua došla do njega.

Iako još nema potvrde da je dokument autentičan, iz redakcije su naveli da se neke tačke plana podudaraju sa izjavama Trampa i njegovog posebnog izaslanika za Ukrajinu Kita Keloga.

Prema onome što je poznato, američki mirovni plan uključuje telefonski razgovor između Trampa i ruskog predsjenika Vladimira Putina već ovog mjeseca ili u februaru, a zatim raspravu o daljim akcijama s Kijevom.

U sljedećoj fazi, ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski će morati da poništi dekret kojim se zabranjuju pregovori sa Putinom, a zatim će u februaru ili prvoj polovini marta biti sastanak Trampa i Zelenskog s Putinom.

Još nije odlučeno hoće li biti bilateralni ili trilateralni, ali tada bi trebali biti odobreni glavni parametri mirovnog plana.

Sve dok traju pregovori i neprijateljstva, kako tvrdi Strana.ua, Tramp neće blokirati slanje vojne pomoći Ukrajini.

Deklaracija mirovne konferencije o prekidu rata mora biti spremna do 9. maja, a od Ukrajine se traži da nakon tog datuma ne produžava vanredno stanje u zemlji i mobilizaciju.

Kao posljednja faza navedeno je održavanje predsjedničkih izbora u Ukrajini krajem avgusta i parlamentarnih izbora krajem oktobra.

A na što će morati pristati Ukrajinci i Rusi? Ukrajina će se morati odreći članstva u NATO-u i ta odluka mora biti odobrena na samitu Alijanse, ali će zauzvrat postati članica Evropske unije do 2030. godine.

Ujedno će EU preuzeti odgovornost za njenu obnovu. Isto tako, Ukrajina neće smanjivati brojnost svoje vojske, a Sjedinjene Države nastaviće da podržavaju modernizaciju tamošnjih Oružanih snaga.

Osim toga, Ukrajina će odustati od vojnih i diplomatskih pokušaja povratka okupiranih područja, ali neće priznati ruski suverenitet nad njima, što je ustupak Kremlju.

Odvojeno će se razmotriti i tačka o evropskom mirovnom kontingentu nakon završetka neprijateljstava, budući da Kijev to zahtijeva, ali Moskva je kategorički protiv, pa to treba uzeti s rezervom.

Bitna stavka u sporazumu je odredba prema kojoj će se ukrajinskim političkim strankama koje se “zalažu za odbranu ruskog jezika i za miran zajednički život s Rusijom” dopustiti učestvovanje na izborima.

Takođe, moraju biti zaustavljene sve akcije protiv Ukrajinske pravoslavne crkve i ruskog jezika.

Istovremeno, nakon sklapanja mirovnog sporazuma, sankcije Rusiji će biti ukinute, pri čemu će neka ograničenja biti ukinuta odmah, a druga tokom tri godine, u zavisnosti od poštovanja sporazuma od strane Rusije.

Ukinula bi se i sva ograničenja na uvoz ruskih energenata u Evropsku uniju, ali će njihov uvoz biti podvrgnut posebnoj carini, a prihodi od toga će se koristiti za obnovu Ukrajine.

Ukrajinsko vođstvo odbilo je da potvrdi postojanje plana.

Andrij Jermak, šef kancelarije predsjednika Ukrajine, izjavio je da “mediji nemaju nikakve ‘mirovne planove’ za 100 dana”, te da bi iza ove objave mogla da stoji Rusija.

Zelenski nije komentarisao objavu plana, međutim, dobro obaviješteni “Wall Street Jorunal” je 22. januara objavio da je Tramp naložio svom posebnom izaslaniku za Ukrajinu, Kitu Kelogu, da okonča rat u Ukrajini za 100 dana.

“Ali, sklapanje dogovora s Putinom biće mnogo teže nego što se činilo u Trampovim predizbornim obećanjima”, glasio je skeptičan zaključak američkog lista.

Ali da se iza kulisa nešto dešava, vidjelo se po tome da je na Trampovoj inauguraciji bio i David Arahami, vođa frakcije Sluga naroda u Vrhovnoj radi, koji je predvodio ukrajinsko izaslanstvo na pregovorima u Istanbulu 2022. godine.

Britanski “Independent” je od Trampovih saradnika saznao kako je poziv Arahamiji “važan korak koji pokazuje Trampovu namjeru da osigura da Ukrajina dobije dobar sporazum”, ali i da predsjednik SAD-a “ne odustaje od svog cilja, a to znači, da se okonča rat do proljeća”.

Treba uzeti u obzir da se ne zna šta o svemu misli Putin, koji tvrdi da želi mir, ali pod svojim uslovima, koji uključuju znatno smanjenje ukrajinske vojske i legalizaciju okupacije petine te države, prenosi B92.

Ipak, nedjelje koje dolaze mogle bi biti početak kraja daleko najkrvavijeg evropskog rata nakon 1945. godine.

Sudija Sena Uzunović odbila je zahtjev odbrane Milorada Dodika, predsjednika Republike Srpske i Miloša Lukića vršioca dužnostI direktora “Službenog glasnika RS” da se ponovo čita optužnica i izvode svjedoci, u procesu koji se vodi protiv njih u Sudu BiH.

Obrazlažući odluku, Uzunovićeva je kazala da je zahtjev da proces krene ispočetka neosnovan i da bi doveo do “odugovlačenja postupka”.

Ona je rekla da je odbrana dobila audio-zapise ročišta na kojima su izvođeni dokazi i saslušani svjedoci, te navela da su svi svjedoci saslušani i direktno i unakrsno.

Nakon toga, ona je nabrojala koliko puta su do sada odgođena ročišta, uključujući i ona zbog Dodikovog operativnog zahvata.

“Zbog toga se suđenje nije moglo odvijati planiranim tempom”, rekla je, prenosi Srna.

Goran Bubić, advokat predsjednika Srpske, rekao je da u ovom slučaju ne postoji cjelina procesa jer je čitavo ljeto i jesen data mogućnost Tužilaštvu da iznosi dokaze u vezi sa Aneksom 10 Dejtonskog mirovnog sporazuma.

Podsjetio da je prilikom čitanja optužnice 5. februara 2024. godine spušten zastor, čime je javnosti bilo onemogućeno da sve čuje, te da je to bio jedan od argumenata za zahtjev o ponovnom čitanju optužnice.

Nakon što je sudija odbila zahtjev da se glavni pretres vrati na početak, Dodik je rekao da je čitav postupak protiv njega i Miloša Lukića pun nedorečenosti i da su mu u ovom procesu ugrožena ljudska prava.

Dodik je tendencioznim ocijenio zaključak Suda BiH da odbrana želi da odugovlači ovaj proces, te dodao da je sve vrijeme bio izložen progonu javnosti, posebno zato jer je dozvoljeno vještaku da ga lažno optužuje i diskriminiše i da se iživljava nad njim.

“Niste prihvatili čak ni medicinsku doklumentaciju o mojoj operaciji i zdravstvenom stanju”, rekao je Dodik, prenosi Srna.

Predsjednik Srpske je pitao da li možda neko drugi iz političkih razloga želi da ubrza ovaj postupak.

Suđenje Dodiku i Lukiću nastavljeno je danas u Sudu BiH nakon što je prekinuto 5. decembra prošle godine. U nastavku današnjeg suđenja kao svjedok će biti saslušan Siniša Karan, ministar unutrašnjih poslova RS.

Dodik je operisan 9. decembra, a pošto od tada nije nastavljen proces, odbrana je zatražila je da suđenje protiv njega i Lukića krene ispočetka, jer je od posljednjeg ročišta prošlo više od 30 dana.

Poljski premijer Donald Tusk negirao je navode da je u Srbiji izbila uznemirujuća kriza i ukazao da “nije pao predsednik Aleksandar Vučić, već da je ostavku podneo premijer sličnog prezimena.

“Ne čini mi se da bi u ovom trenutku mogla da izbije takva politička kriza u Beogradu koja ugrožava na bilo koji način interese ili bezbednost građana Poljske, ništa u ovom trenutku na to ne ukazuje. Nemam ništa alarmantno da poručim Poljacima u tom regionu i ne mislim da treba da se izaziva uznemirenje na bilo koji način”, kazao je juče Tusk novinarima u Varšavi.

“Ostavku je podneo premijer, a ne predsednik Vučić koji vlada Srbijom. Imena su slična, premijer je Vučević. Sastao sam se sa obojicom relativno nedavno i, molim, verujte mojim saznanjima i na osnovu dugogodišnjih aktivnosti oko proširenja Evropske unije, ne čini mi se da bi u ovom trenutku mogla da izbije takva politička kriza u Beogradu”, rekao je Tusk.

Poljski premijer upozorio je da ima dovoljno kriznih mesta na svetu gde ni ne treba ništa da se smišlja ili pretpostavlja.

“Zato nemojmo tražiti na silu nove probleme”, kazao je Tusk.

Priprema atentata na predsjednika Rusije Vladimira Putina i samo razmatranje takvih pokušaja smatraju se ozbiljnom prijetnjom po globalnu bezbjednost, izjavio je predsjednik Državne dume Vjačeslav Volodin.

On je na svom Telegram kanalu naglasio da je svaka diskusija o atentatu na ruskog lidera “zločin koji može da dovede do početka nuklearnog rata”, prenio je Tass.

“Priprema atentata na Putina, kao i sama rasprava o tome, ozbiljna je prijetnja koja može da izazove početak nuklearnog rata”, rekao je Volodin i dodao da svi moraju da budu svjesni ozbiljnosti borbe koju Rusija trenutno vodi, prenosi b92.

Prema njegovim riječima, potrebno je razumjeti razmjere izazova i prijetnji sa kojima se Rusija suočava, a to podrazumijeva odgovornost.

Volodin je naglasio da Putin radi na jačanju zemlje, postizanju mira i rješavanju globalnih bezbjednosnih pitanja.

On je označio predsjednika Putina kao ključnu prednost Rusije.

Volodin je pozvao na detaljnu istragu u vezi sa tvrdnjama američkog novinara Takera Karlsona, koji je naveo da je administracija bivšeg američkog predsjednika Džozefa Bajdena pokušala da ubije Putina.

Karlson je tvrdio da je tokom posljednja dva mjeseca svog mandata bivši američki državni sekretar, Entoni Blinken, učinio sve što je bilo moguće da ubrza rat između SAD i Rusije.

Agencije Ujedinjenih nacija počele su da smanjuju svoje operacije globalne pomoći nakon 90-dnevne suspenzije finansiranja koju je naredila administracija američkog predsjednika Donalda Trampa.

Šef agencije UN za izbjeglice (UNHCR) Filipo Grandi, zadužen za pružanje pomoći u spasavanju života 122 miliona ljudi koji su prisilno raseljeni iz svojih domova u 136 zemalja, poslao je prethodne noći zaposlenim uputstva u kojima se naređuje hitno smanjenje troškova, uključujući i odlaganje od 90 dana za naručivanje novih zaliha osim za hitne slučajeve, prenosi Gardijan.

Prema njegovim uputstvima zabranjuje se zapošljavanje i zamrzavaju se ugovori, i obustavljaju se i sva međunarodna putovanja avionom, u sklopu pokušaja agencije da se prilagodi zamrzavanju finansiranja od strane Sjedinjenih Američkih Država.

Američki državni sekretar Marko Rubio je ranije saopštio da zamrzavanje finansiranja od strane SAD neće uticati na pomoć u “osnovnim lijekovima, medicinskoj usluzi, hrani, skloništima i zalihama”, i da je uskraćivanje sredstava fokusirano na programe pomoći koji uključuju abortus, planiranje porodice ili “rodnu ideologiju”.

Širom svijeta, programi humanitarne pomoći bili su prinuđeni da otpuštaju osoblje i usporavaju operacije nakon suspenzije finansiranja iz SAD koju je naredio Tramp, dok se ne pregledaju svi programi pomoći, iz čega su SAD izuzele samo programe hitne i vojne i pomoći u hrani saveznicima, Izraelu i Egiptu.

Grandi je rekao da je uskraćivanjem pomoći iz SAD, pogođena većina agencija UN-a i drugih međunarodnih humanitarnih organizacija.

U imejlu koji su dobili svi zaposleni Grandi je rekao da UNHCR “mora da postupa veoma pažljivo u narednih nekoliko nedjelja da bio ublažili uticaj ove neizvesnosti u finansiranju za izbjeglice i raseljena lica”, kao i za operacije i timove te organizacije.

“Ovi koraci će nam pomoći da upravljamo resursima dok se krećemo u ovom izazovnom periodu. Ono što je jasno je da više nego ikada, moramo nastaviti da pokazujemo uticaj i efikasnost našeg rada”, rekao je Grandi.

SAD su obezbjeđivale 2,49 milijardi dolara (2,39 milijardi evra) za finansiranje UNHCR-a, prema posljednjim podacima za 2024. godine, što je petina ukupnog budžeta agencije.

Trampova obustava finansiranja, koju je naredio Rubio, dolazi u trenutku kada je više svjetske populacije nego bilo kada od Drugog svjetskog rata bilo primorano da napusti svoje domove zbog rata ili nemira, bilo kao izbjeglice izvan granica svoje zemlje, ili kao raseljeni unutar svojih zemlje.

U obrazloženju za obustavu pomoći UN, portparol Bijele kuće Karolin Levit je juče rekla da je, bez davanja dokaza o tome šta se konkretno finansira sa skoro 50 miliona dolara američkih poreskih obveznika, bilo slučajeva i da se tim novcem šalju “kondomi u Gazu”, što je od Trampove administracije ocijenjeno kao simbol rasipnog trošenja pomoći.

Ona je navela da je pauza u finansiranju agencije UN usmjerena na to da se prekine praksa sa “besmislenim trošenjem novca poreskih obveznika”, i da UNHCR počne da bolje upravlja novcem koji dobija.

Stejt department je juče saopštio da će istražiti “nevjerovatno finansiranje” koje uključuje 102.236.000 dolara (98.168.000 evra) za finansiranje Međunarodnog medicinskog korpusa u Gazi, 16.840.876 dolara (16.170.861 evra) za finansiranje institucionalnih izvođača u kancelariji za razvoj polova i 612.000 dolara (587.000 evra) za finansiranje tehničke pomoći za planiranje porodice u Latinskoj Americi, prenosi Tanjug.

Američki sud je privremeno blokirao obustavu finansiranja programa federalne pomoći, koju je administracija predsjednika SAD Donalda Trampa uvela u utorak, prenose američki mediji.

“Mislim da postoji bojazan od nepopravljive štete“, saopštila je okružni sudija Loren Alikan u obrazloženju svoje odluke, prenosi Glas Amerike.

Sud je zakazao novo ročište za sljedeći ponedjeljak i blokirao implementaciju obustave pomoći do 17 sati po lokalnom vremenu tog dana.

Administracija Donalda Trampa privremeno je obustavila programe davanja grantova, zajmova i druge finansijske pomoći preko Kancelarije za upravljanje i budžet (OMB).

Ova naredba je stvorila konfuziju i zbunjenost među lokalnim zvaničnicima i organizacijama, navodi Glas Amerike.

Grupa demokratskih državnih tužilaca najavila je da će se protiv odluke u pauziranju grantova i pomoći boriti sudskim putem.

Kako je najavljeno, tužbu će, između ostalih, podnijeti države Njujork, Kalifornija i Masačusets.

Ruske snage protivvazdušne odbrane uništile su tokom noći 104 bespilotne letjelice Oružanih snaga Ukrajine u devet regiona, saopštilo je jutros Ministarstvo odbrane Rusije.

Smolensku oblast u Rusiji napale su ukrajinske bespilotne letjelice, od kojih je jedna pokušala da ugrozi nuklearni objekat, izjavio je šef regiona Vasilij Anohin.

“U raznim oblastima Smolenske oblasti, civilni objekti su bili izloženi masovnom napadu bespilotnih letjelica. Prema preliminarnim informacijama, jedan od dronova je oboren tokom pokušaja napada na nuklearni energetski objekat“, rekao je ruski guverner na svom Telegram kanalu, prenosi Interfaks.

Prema njegovim riječima, niko nije povrijeđen i nije bilo materijalne štete, prenosi Tanjug.

Olupina drona pala je i u industrijskoj zoni u oblasti Nižnjeg Novgoroda, a požar je izbio u preduzeću, izjavio je danas šef regiona Gleb Nikitin.

“Kao rezultat odbijanja napada bespilotnih letjelica, fragmenti drona pali su na teritoriju jednog od preduzeća industrijske zone Kstov, vatrogasci sada gase požar“, napisao je guverner na svom Telegram kanalu.

Prema njegovim riječima, nije bilo žrtava.

Visoka predstavnica EU za spoljnu politiku i bezbjednost Kaja Kalas izjavila je danas na konferenciji za novinare sa švedskom ministarkom za evropska pitanja Džesikom Rozenkranc i zamjenicom ukrajinskog premijera Olhom Stefanišinom da je Ukrajina prioritetno pitanje, objavljeno je danas na zvaničnom sajtu EU.

“Ukrajina je naš prioritet. To je vrlo jasno. Moramo podržavati Ukrajinu gledajući u budućnost. Zbog toga je proces proširenja izuzetno važan, jer daje nadu i građanima Ukrajine. Naravno, možemo govoriti o klasterima, možemo govoriti o poglavljima, ali za ljude u Ukrajini to znači da će ta zemlja imati bolju budućnost kada bude obnovljena poslije ovog rata”, rekla je Kaja Kalas.

Ona je ukazala da se mora povećati pritisak na Rusiju kako bi se zaustavio rat u Ukrajini i izrazila zadovoljstvo zbog toga što je sa ministrima spoljnih poslova zemalja članica EU postignuta saglasnost da se produže sankcije Moskvi i da se zajednički radi na novom paketu sankcija.

“Zaista moramo održati ekonomski pritisak na Rusiju dok istovremeno pružamo vojnu podršku Ukrajini. Moramo da ojačamo Ukrajinu kako bi bila što jača na bojnom polju, a potom i u snažnijoj poziciji za pregovaračkim stolom”, rekla je Kalasova.