VRBAS Media

Kategorija: Svijet

  • Zelenski objavio detalje razgovora s Trampom; Orban: Brisel ima vojni plan za sukob s Rusijom

    Zelenski objavio detalje razgovora s Trampom; Orban: Brisel ima vojni plan za sukob s Rusijom

    Predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski je izjavio da je u telefonskom razgovoru s američkim kolegom Donaldom Trampom dobio “signale” za jačanje protivvazdušne odbrane Ukrajine. Evropska unija ima vojni plan za sukob s Rusijom u koji želi da uvuče Budimpeštu, upozorava mađarski premijer Viktor Orban.

    Ruska protivvazdušna odbrana oborila je tokom noći 32 ukrajinska drona iznad ruskih regiona, saopštilo je jutros Ministarstvo odbrane Rusije.

    U saopštenju se navodi da je po 15 ukrajinskih dronova oboreno iznad Belgorodske i Brjanske oblasti. Dva drona oborena su iznad Smolenske oblasti, navodi se u saopštenju, prenela je agencija RIA Novosti.

    Zelenski je istakao da je razgovor sa šefom Bijele kuće Donaldom Trampom bio dobar i produktivan. Kaže da je dobio signale da Sjedinjene Države razmatraju mogućnosti za jačanje saradnje s Ukrajinom i njene protivvazdušne odbrane.

    Obavijestio je Trampa i o ruskim udarima na energetski sektor Ukrajine.

    – Samo sistemi protivvazdušne odbrane, kada ih ima dovoljno, garantuju zaštitu. Radimo na tome da obezbijedimo rakete za sisteme – rekao je Zelenski.

    U međuvremenu, Aksios je, pozivajući se na izvore, izvijestio da su lideri razgovarali i o isporuci raketa “tomahavk” Kijevu, ali nisu naveli da li je donesena konačna odluka.

    S druge strane, Ministarstvo odbrane Rusije saopštava da su njihove trupe poboljšale svoj položaj u zoni specijalnih vojnih operacija i da napreduju dublje u ukrajinsku odbranu.

    Premijer Viktor Orban upozorava da je Evropska unija ima sopstveni vojni plan za sukob sa Rusijom u koji, kako tvrdi, želi da uvuče i Budimpeštu.

    – Bio sam prisutan na posljednjem samitu EU, gdje je objavljeno da Evropa ima vojni plan – potvrdio je Orban, dodajući da Ukrajini treba da bude obezbijeđeno oružje.

    Poručuje da Mađari ne mogu da pobijede u tom sukobu i da zato ne bi trebalo u njega ni da se upliću.

  • Tramp: Imamo novac za plate u vojsci

    Tramp: Imamo novac za plate u vojsci

    Američki predsjednik Donald Tramp izjavio je da je njegova administracija pronašla način da isplati zarade vojnicima tokom budžetske blokade savezne administracije.

    On je saopštio da je naredio šefu Pentagona Pitu Hegsetu da to učini.

    – Koristim svoj autoritet, kao vrhovni komandant, da naložim našem ministru rata Pitu Hegsetu da iskoristi sva raspoloživa sredstva da bi naši vojnici bili isplaćeni 15. oktobra – objavio je Tramp na društvenim mrežama.

    On je dodao da su sredstva utvrđena i da će ih ministar Hegset iskoristiti da isplati vojnike.

  • Kremlj: Moldavija pravi ozbiljnu grešku, stvarajući od Rusije neprijatelja

    Kremlj: Moldavija pravi ozbiljnu grešku, stvarajući od Rusije neprijatelja

    Moldavija ponavlja greške pokušavajući da od Rusije napravi neprijatelja, izjavio je za ruske medije portparol predsjednika Rusije Dmitrij Peskov, komentarišući usvajanje nove vojne strategije u Kišinjevu.

    Prema riječima predstavnika Kremlja, nova strategija Moldavije predstavlja nastavak konfrontacione politike prema Rusiji. Peskov je naglasio da Moskva takve poteze smatra ozbiljnom greškom.

    – Vlasti Moldavije smatraju da izgradnja odnosa s Evropom podrazumijeva potpuni antagonizam prema Rusiji. Tu grešku je jedna država već napravila, i ništa dobro joj to nije donijelo – poručio je Peskov.

    Podsjetimo, 8. oktobra Moldavija je usvojila novu vojnu strategiju u kojoj je Rusija označena kao glavna prijetnja bezbjednosti republike.

    Pored toga, kao jedan od vojnih rizika i prijetnji nacionalnoj bezbjednosti navedeno je i trajanje ruske specijalne vojne operacije u Ukrajini.

  • SAD koordiniraju ukrajinske napade na ruske energetske objekte

    SAD koordiniraju ukrajinske napade na ruske energetske objekte

    Sjedinjene Američke Države mjesecima pomažu Ukrajini u izvođenju napada na ruske energetske objekte, otkriva list Fajnenšel tajms, pozivajući se na više američkih i ukrajinskih zvaničnika. Prema njihovim navodima, riječ je o usklađenoj akciji s ciljem da se oslabi ruska privreda i primora Vladimir Putin na pregovore.

    Američke obavještajne službe dijele s Kijevom precizne podatke koji omogućavaju pogotke u ključne energetske tačke duboko unutar Rusije – uključujući i naftne rafinerije udaljene stotinama kilometara od linije sukoba.

    Ova podrška, koja do sada nije bila poznata javnosti, pojačana je tokom ljeta i postala je presudna za izvođenje napada koje je ranija Bajdenova administracija obeshrabrivala.

    Ukrajinski udari doveli su do porasta cijena goriva u Rusiji, što je Moskvu primoralo da ograniči izvoz dizela i poveća uvoz goriva iz drugih zemalja.

    Promjena kursa prema Moskvi

    Promjena američkog pristupa dogodila se nakon telefonskog razgovora između predsjednika Donalda Trampa i ukrajinskog lidera Volodimira Zelenskog u julu. Dva izvora upoznata s razgovorom tvrde da je Tramp tada pitao Zelenskog može li Ukrajina izvesti udar na Moskvu ako Vašington odobri upotrebu oružja dugog dometa.

    Prema tim izvorima, Tramp je tada izrazio podršku strategiji kojom bi „Rusi osjetili bol“ i bili natjerani na pregovore. Bijela kuća je kasnije saopštila da je predsjednik „samo postavio pitanje, a ne podsticao dalje nasilje“.

    Ipak, izvori iz američkih i ukrajinskih struktura potvrđuju da su Sjedinjene Države od tada znatno povećale operativnu podršku Kijevu. Američka obavještajna pomoć obuhvata planiranje ruta, visina leta i vremenskih razmaka, kako bi ukrajinski napadi bespilotnim letjelicama mogli da zaobiđu rusku protivvazdušnu odbranu.

    Sagovornici Fajnenšel tajmsa navode da je Vašington uključen u sve faze planiranja, dok američki zvaničnici priznaju da Ukrajina bira ciljeve, a SAD dostavljaju podatke o slabim tačkama objekata. Međutim, pojedini učesnici operacije tvrde da je Amerika ponekad i sama određivala prioritetne ciljeve, koristeći ukrajinske dronove kao „sredstvo za slabljenje ruske privrede“.

    Od uzdržanosti do pune podrške

    Trampova administracija je ranije bila uzdržana prema akcijama koje bi mogle dovesti do direktne eskalacije s Moskvom. No, njegovo razočaranje Putinom, posebno nakon neuspješnog samita na Aljasci, kako navode izvori, doprinijelo je promjeni kursa i većem američkom angažmanu.

    Ova nova faza podrške oštro se razlikuje od ranijih mjeseci Trampovog drugog mandata, kada je privremeno obustavio razmjenu obavještajnih podataka i vojnu pomoć kako bi pritisnuo Kijev da započne mirovne pregovore.

    Bijela kuća sada tvrdi da „rat nikada ne bi ni počeo“ da je Tramp bio na vlasti 2022. godine, te da on „nastoji da ga okonča“. Međutim, izvori iz obavještajnih i odbrambenih krugova odbili su da komentarišu detalje o američkoj ulozi u ukrajinskim napadima.

    Ukrajinski dronovi pogađaju duboko u Rusiji

    Ukrajina je posljednjih mjeseci izvela niz napada duboko unutar Rusije, koristeći domaće bespilotne letjelice i rakete. Predsjednik Zelenski izjavio je u srijedu da Ukrajina „sarađuje s američkim službama prvenstveno na odbrani zemlje“, ali nije komentarisao njihov doprinos ofanzivnim akcijama.

    Prema njegovim riječima, uspjesi u „dubokim udarima“ rezultat su tehničkih poboljšanja i povećane domaće proizvodnje bespilotnih sistema.

    „Naši dronovi, raketni sistemi i projektili postaju sve bolji i brojniji“, rekao je Zelenski.

    Napade uglavnom izvode Služba bezbjednosti Ukrajine (SBU) i Oružane snage, posebno jedinice za bespilotne sisteme. SBU je prošle sedmice saopštila da je njena elitna jedinica „Alfa“ pogodila naftnu rafineriju Bašneft-UNPZ u Ufi, 1.400 kilometara od ukrajinske granice.

    Riječ je o jednom od najvećih ruskih postrojenja koje snabdijeva vojsku gorivom i mazivima. To je bio treći napad na energetske objekte u ruskoj republici Baškortostan u proteklih mjesec dana.

    U izjavi za Fajnenšel tajms, SBU je navela da su „udarci dugog dometa usmjereni na uništavanje vojnog potencijala neprijatelja, uključujući njegove ekonomske sposobnosti“, te da će Kijev nastaviti širiti obim operacija unutar Rusije.

    Ruski gubici i nestašice goriva

    Prema podacima istraživačke grupe Enerdži Aspekts, najmanje 16 od 38 ruskih rafinerija pogođeno je u napadima, neke i više puta, čime je poremećeno više od milion barela dnevnog kapaciteta prerade. Snimci objavljeni na ruskim društvenim mrežama, čiju su autentičnost potvrdili Fajnenšel tajms i nezavisni analitičari, prikazuju brojna naftna i gasna postrojenja u plamenu.

    Zelenski je izjavio da je Moskva sada primorana da uvozi benzin „posebno iz Bjelorusije i Kine“, te da je bila prinuđena da ograniči izvoz. Ukrajinski predsjednik procjenjuje da je Rusija zbog ovih napada izgubila oko 20 odsto kapaciteta za proizvodnju goriva.

    Tramp još nije donio odluku o mogućoj isporuci raketa tipa Tomahavk Ukrajini, ističući da želi „detaljnije razumjeti kako bi bile upotrijebljene“. Zelenski je potvrdio da se ta opcija razmatra, dodajući da bi „mogla ojačati Ukrajinu i otrezniti Rusiju“.

    Američko obavještajno učešće, prema izvorima, postalo je znatno konkretnije nakon julske komunikacije Tramp–Zelenski. Ta saradnja omogućila je Ukrajini da preciznije mapira ruske sisteme protivvazdušne odbrane i planira tačne rute napada.

    Tempo ukrajinskih udara na ruske naftne i gasne objekte naglo je porastao tokom avgusta i septembra, a posljedice su već vidljive – pad ruske proizvodnje, rast cijena goriva i veći pritisak na Putina da traži izlaz iz rata.

  • Stoltenberg u memoarima o Putinu – On je vrijedan, racionalan i usmjeren lider

    Stoltenberg u memoarima o Putinu – On je vrijedan, racionalan i usmjeren lider

    Bivši generalni sekretar NATO Јens Stoltenberg opisao je u savojim memoarima razgovore koje je imao sa predsednikom Rusije Vladimirom Putinom, istakavši da je ruski lider “vrijedan, racionalan i usmjeren”, prenose ruski mediji.

    Prema njegovim navodima, prvi put je boravio u Moskvi u junu 2001. kao premijer Norveške, a kasnije je stekao utisak da su sastanci sa Putinom uglavnom proticali u “prijatnoj atmosferi”.

    – On je uvek bio dobro pripremljen za teme koje smo razmatrali. Sa Rusima je moguće sarađivati i oni poštuju postignute dogovore – navodi Stoltenberg.

    Podsjetimo, i američki predsjednik Donald Tramp ranije je ruskog kolegu opisivao kao “jakog momka” i “profesionalca”, što se uklapa u ocjene o predvidljivosti i pragmatizmu Moskve u dijalogu sa Zapadom.

  • Bocan-Harčenko: Rezolucija 1244 ostaje ključna za rješavanje stabilnosti regiona

    Bocan-Harčenko: Rezolucija 1244 ostaje ključna za rješavanje stabilnosti regiona

    Ambasador Rusije u Srbiji Aleksandar Bocan-Harčenko izjavio je da Rezolucija Savjeta bezbjednosti UN 1244 ostaje ključni dokument za rješavanje pitanja Kosova i Metohije i ukupne stabilnosti regiona, naglasivši da ne postoji rezolucija koliko je toliko puta prekršena.

    Bocan-Harčenko je rekao da Moskva podržava suverenitet i teritorijalni integritet Srbije i neće priznati jednostrano proglašenu nezavisnost Kosova, a da su one zemlje koje su priznale nezavisnost samoproglašenog Kosova direktno prekršile osnovne principe i suštinu te rezolucije.

    – Kada neko pogazi temelj dokumenta, teško je očekivati da će poštovati i njegove pojedinačne tačke – rekao je Bocan-Harčenko.

    On je naglasio da Rusija uvijek djeluje u skladu sa Poveljom UN i za razliku od Zapada, ne bira samo ono što joj u datom trenutku odgovara.

    – Kada je riječ o Srbiji, Zapad se poziva na pravo Kosova da bude nezavisno, a kada je u pitanju Ukrajina – poziva se na princip teritorijalnog integriteta. To je očigledna kontradikcija – izjavio je Bocan-Harčenko za Politiku.

    Govoreći o američkim sankcijama NIS-u i kakve bi posljedice one mogle imati po bilateralne odnose i energetsku bezbednost Srbije, Bocan-Harčenko je istakao da će Ruska Federacija i Srbija zajednički učiniti sve da građani Srbije ne osjete sankcije u negativnom smislu i da energetska bezbjednost ne bude ugrožena.

    On je naveo da su Ambasada Rusije i ruske institucije u stalnom kontaktu sa rukovodstvom NIS-a, kao i da je predsjednik Srbije Aleksandar Vučić svakodnevno uključen i drži sve pod kontrolom, što je “potpuno razumljivo jer NIS nije samo pitanje energetike, već i socijalne bezbjednosti zemlje”.

    Bocan-Harčenko je rekao da je NIS ključna kompanija za Srbiju, stub energetskog sistema i važan faktor u ukupnom ekonomskom razvoju zemlje.

    – Odnos Rusije prema Srbiji, kao i lično razumijevanje i povjerenje između predsjednika /Aleksandra/ Vučića i /Vladimira/ Putina, čine da ovdje nije riječ o “kapi u moru”, već o strateškom partnerstvu i odgovornosti. Gasprom i Gaspromnjeft su ozbiljne kompanije, koje će učiniti sve da se posljedice sankcija ublaže i da se stabilnost održi – rekao je ambasador Bocan-Harčenko.

  • Kim Džong Un predstavio ‘najmoćniji sistem nuklearnog oružja

    Kim Džong Un predstavio ‘najmoćniji sistem nuklearnog oružja

    Sjeverna Koreja je prvi put prikazala svoju novorazvijenu interkontinentalnu balističku raketu „Hvasong-20“ na vojnoj paradi povodom 80. godišnjice osnivanja vladajuće Radničke partije Koreje, prenijeli su danas sjevernokorejski državni mediji.

    Sjevernokorejska centralna novinska agencija KCNA opisala je novu interkontinentalnu balističku raketu kao „najmoćniji sistem nuklearnog strateškog oružja“.

    Južnokorejska agencija Jonhap ocijenila je da prikaz rakete „Hvasong-20“, sposobne da pogodi kopno Sjedinjenih Američkih Država, ima za cilj da pokaže nuklearnu silu zemlje i potvrdi njeno de facto posjedovanje nuklearnog oružja u prisustvu stranih državnih lidera i visokih gostiju.

    Vojnu paradu na Trgu Kim Il Sunga u Pjongjangu u petak uveče nadgledao je sjevernokorejski lider Kim Džong Un, a prisustvovali su visoki zvaničnici iz Kine, Rusije, Vijetnama i drugih zemalja.

    „Naša vojska treba da nastavi da raste u nepobjedivi entitet koji uništava sve prijetnje koje se približavaju našem dometu samoodbrane zahvaljujući svojoj političkoj, ideološkoj, vojnoj i tehničkoj nadmoći nad neprijateljem, i treba da se stalno jača u elitne oružane snage koje osvajaju pobjedu za pobjedom snagom morala i discipline“, rekao je Kim.

    Tokom parade, predsjednik stranke Jedinstvena Rusija i zamjenik šefa Savjeta za bezbjednost Rusije Dmitrij Medvedev izjavio je da je jedinica iz sastava sjevernokorejskih snaga protivvazdušne odbrane marširala pod dvjema zastavama – ruskom i sjevernokorejskom, prenijela je agencija RIA Novosti.

    Medvedev je rekao da ga je taj prizor „dirnuo u srce“ i tom prilikom izrazio zahvalnost narodu Sjeverne Koreje i Kimu Džong Unu za „podvig koji su postigli korejski vojnici u pomaganju ruskim oružanim snagama u borbi protiv ukrajinskih snaga“.

  • Makron ponovo imenovao Lekornija za francuskog premijera

    Makron ponovo imenovao Lekornija za francuskog premijera

    Predsjednik Francuske Emanuel Makron je ponovo imenovao Sebastijana Lekornija za premijera, saopštila je danas Јelisejska palata, javlja televizija BFM.

    – Predsjednik Republike imenovao je gospodina Sebastijana Lekornija za premijera i zadužio ga da formira vladu nakon dugih pregovora – saopštila je Јelisejska palata bez navođenja drugih detalja.

    Nekoliko trenutaka nakon saopštenja Јelisejske palate, Lekorni je objasnio na platformi Iks da je “prihvatio funkciju iz osjećaja dužnosti”, koju mu je povjerio predsjednik Francuske da učini sve što je moguće kako bi Francuskoj obezbijedio budžet za kraj godine i da bi odgovorio na svakodnevne životne probleme svojih sunarodnika.

    Novi premijer je kazao da želi da stane na put političkoj krizi koja razdražuje Francuze i nestabilnosti koja je loša za imidž Francuske i njene interese.

    On je naveo da će sva pitanja pokrenuta tokom konsultacija sprovedenih posljednjih dana biti otvorena za parlamentarnu raspravu.

    Lekorni smatra da će oni koji uđu u vladu morati da se obavežu da će se odvojiti od predsjedničkih ambicija za 2027. godinu i da će novi vladin tim morati da otjelotvori obnovu i raznolikost vještina.

  • Medvedev: Putin pridaje veliki značaj odnosima sa Pjongjangom

    Medvedev: Putin pridaje veliki značaj odnosima sa Pjongjangom

    Ruski predsjednik Vladimir Putin pridaje veliki značaj razvoju odnosa između Rusije i Sjeverne Koreje, izjavio je u zamjenik predsjednika Savjeta bezbjednosti Rusije Dmitrij Medvedev.

    – Želio bih da prenesem prijateljske pozdrave vašeg kolege, predsjednika Vladimira Putina, koji pridaje veliki značaj sveobuhvatnom razvoju naših bilateralnih veza – rekao je Medvedev tokom sastanka sa sjevernokorejskim liderom Kim DŽong Unom u Pjongjangu.

    Medvedev je dodao da Moskva cijeni odluke sjevernokorejskog lidera u vezi sa razvojem odnosa dvije zemlje.

    – Herojstvo vojnika koji su branili našu zemlju u Kurskoj oblasti i pritekli nam u pomoć zauvijek će ostati u našem sjećanju. To je praktično ujedinilo naše narode na dugi niz godina i ušlo u riznicu naših odnosa – rekao je ruski zvaničnik.

    Rusija namjerava da dosljedno ispunjava obaveze iz sporazuma o sveobuhvatnom strateškom partnerstvu sa Sjevernom Korejom, naglasio je Medvedev.

  • Tramp: SAD će od 1. novembra uvesti dodatnu carinu od 100 odsto na uvoz iz Kine

    Tramp: SAD će od 1. novembra uvesti dodatnu carinu od 100 odsto na uvoz iz Kine

    Sjedinjene Američke Države će od 1. novembra uvesti dodatnu carinu od 100 odsto na uvoz iz Kine, a uvešće i kontrolu izvoza za cjelokupan ključni softver proizveden u SAD, izjavio je danas američki predsjednik Donald Tramp.

    – Od 1. novembra 2025. godine (ili ranije, u zavisnosti od daljih poteza ili promjena koje preduzme Kina), Sjedinjene Američke Države će uvesti carinu od 100 odsto Kini, povrh carina koje trenutno plaća – napisao je Tramp na svojoj mreži, prenosi Rojters.

    Američke carine na kinesku robu zadržane su na oko 55 odsto, a Kina i dalje primjenjuje carine od 30 odsto na američki izvoz.