Prema prvim procjenama francuske agencije Ifop Fidusial u prvom krugu predsjedničkih izbora u Francuskoj aktuelni predsjednik Francuske Emanuel Makron zauzeo je prvo mjesto sa 28,6 odsto, a za njim slijedi Marin Le Pen sa 24,4 odsto glasova.
Prema ovoj izlaznoj anketi kandidati će ići u drugi krug predsjedničkih izbora koji se održava 24. aprila.
Dvije osobe su ubijene, a 10 je ranjeno u pucnjavi u noćnom klubu u gradu Sedar Rapsids, u američkoj savenoj državi Ajova, saopštile su lokalne vlasti.
Policija je objavila da je do pucnjave došlo nešto prije 1.30 po lokalnom vremenu u jednom noćnom klubu i da su policajci koji su patrolirali centrom grada brzo reagovali, prenio je AP.
Nije saopšteno da li postoji jedan ili više osumnjičenih napadača, niti je objavljeno da li ima uhapšenih, ali iz policije navode da više nema opasnosti za stanovništvo.
Nisu objavljena imena žrtava niti zdravstveno stanje ranjenih.
Rusija je podigla porez na izvoz pšenice na istorijski maksimum, carina će po prvi put ikada premašiti 100 dolara po toni.
Rusija je povećala porez na izvoz pšenice na 101,4 dolara od 13. do 19. aprila, saopštilo je u petak Ministarstvo poljoprivrede zemlje.
Ovo je prvi put da je Rusija podigla izvoznu carinu na pšenicu na preko 100 dolara, prenose mediji.
Namet je bio u porastu četiri nedjelje zaredom nakon što je padao devet nedjelja prije toga.
Ministarstvo je takođe podiglo izvoznu taksu na ječam i kukuruz na 75,4 i 70,6 dolara po toni, respektivno.
Prema riječima Aleksandra Korbuta, potpredsjednika Ruskog žitnog saveza, izvozne carine ruskog žita će vjerovatno rasti.
Turska neće pustiti u Crno more ratne brodove država koje nemaju izlaz na more.
To je saopštio ministar odbrane Hulusi Akar, pozivajući se na Konvenciju iz Montrea, piše “Parlamentarna gazeta”, pozivajući se na “Hurijet”.
Ministar je podsetio na situaciju sa ukrajinskim morskim minama koje su bile postavljene u području Odese, ali su završile u vodama Crnog mora.
Akar je upozorio da njihov broj može iznositi oko 400 jedinica i pretpostavio da je to moglo biti urađeno namerno kako bi u Crno more ušli minolovci NATO-a radi deminiranje, preneo je “Sputnjik”.
Ukrajina je zabranila kompletan uvoz iz Rusije, koja je bila jedan od njenih ključnih trgovinskih partnera prije rata sa godišnjim uvozom vrijednim oko šest milijardi dolara, i pozvala druge zemlje da isprate tu odluku i uvedu oštrije ekonomske sankcije Moskvi.
“Danas smo zvanično objavili potpuni prekid trgovine robom sa državom agresorom”, napisala je u subotu ministarka ekonomije Julija Sviridenko na svojoj Fejsbuk stranici, prenio je Rojters.
Od sada, nijedan proizvod Ruske Federacije neće moći da se uveze na teritoriju naše države, istakla je ona.
Od početka ruske vojne operacije na Ukrajinu 24. februara, razmjena dobara i usluga između dvije susjedne zemlje praktično nije ni postojala, ali ovaj potez čini ukidanje uvoza zvaničnim.
“Budžet neprijatelja neće dobiti ova sredstva, što će umanjiti njegov potencijal za finansiranje rata”, navela je Sviridenkova.
Ovakav korak Ukrajine može da posluži kao primjer našim zapadnim partnerima i stimuliše ih da pooštre sankcije Rusiji, uključujući sprovođenje energetskog embarga i izolaciju svih ruskih banaka, naglasila je ona.
Savjetnik ukrajinskog predsjednika Mihail Podoljak rekao je da će se predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski najvjerovatnije sastati s predsjednikom Rusije Vladimirom Putinom tek nakon očekivane velike bitke za istočni Donbas, prenosi The Guardian.
“Ukrajina je spremna za velike bitke. Ukrajina ih mora dobiti, posebno u Donbasu. A nakon toga Ukrajina će dobiti moćniju pregovaračku poziciju, sa koje može diktirati određene uslove. Nakon toga će se sastati predsjednici. To može potrajati dvije ili tri sedmice”, rekao je Podoljak.
Moskva je usmjerila vojne snage na Donbas, gdje se očekuje velika ofanziva ruskih trupa.
Posljednja runda pregovora između delegacije Ukrajine i Rusije održana je u Istanbulu krajem marta.
Vlasti u Šangaju prijavile su danas blizu 25.000 novih slučajeva zaraze virusom korona, dok se stanovnici najvećeg grada u Kini žale na nedostatak hrane i osnovnih zaliha.
Postoji bojazan da bi uskoro još gradova moglo da se nađe u ovoj situaciji.
Ulice blokiranog grada od 26 miliona stanovnika i dalje su uglavnom prazne, pošto vlasti provode politiku “nulte tolerancije” prema virusu i dozvoljavju kretanje samo zdravstvenim radnicima, volonterima, radnicima za isporuku i licima sa specijalnim dozvolama.
Šangaj ima malo zaraženih u poređenju sa nekim gradovima u svijetu, ali je ovo najveće žarište kovida 19 u Kini od kada se virus 2019. godine pojavio u centralnom gradu Vuhanu.
Prema novom izvještaju, u gradu je registrovano 1.006 novih simptomatskih i 23.937 asimptomatskih slučajeva.
Vlasti pokušavaju da testiraju, isprate i izdvoje u karantin sve osobe sa pozitivnim rezultatom testa da bi spriječile dalje širenje virusa.
Zbog ograničenja koja su uvedena u gradu umanjene su zalihe hrane i ostale esencijalne robe. Mnogi supermarketi i kurirske službe su zatvoreni, a problematičan je i prisup zdravstvenoj njezi.
Kineska misija pri Evropskoj uniji saopštila je da NATO, a ne Peking, destabilizuje međunarodnu bezbjednost, prenosi Kineski međunarodni radio pozivajući se na saopštenje Misije objavljeno u Njuzviku.
Kineska misija pri EU je, povodom izjave generalnog sekretara NATO Jensa Stoltenberga da Kina nije voljna da osudi rusku agresiju, istakla da je “od izbijanja ukrajinske krize Kina uvijek zadržala objektivan i pošten stav, ostala posvećena promovisanju mirovnih pregovora i uložila pozitivne napore ka deeskalaciji situacije”.
U saopštenju se navodi da je ono što je Kina uradila “u suprotnosti sa pokušajima raspirivanja vatre i dolivanja ulja na vatru, kao što to rade neke organizacije”, jer je, kako se ukazuje, dobro poznato da je NATO poslao oružje Ukrajini, nakon što je počeo sukob Rusije i Ukrajine.
Kineska misija pri EU ocjenjuje da je NATO ostatak Hladnog rata i da je “ne samo propustio da razmisli o svojoj ulozi kao takvoj, već je nastavio da širi svoj geografski obim i opseg operacija i sve više cilja na Kinu”.
“Ovo je ozbiljan izazov sa kojim se suočavaju globalni mir i stabilnost”, navedeno je u saopštenju Misije.
NATO radi na planovima za stalno vojno prisustvo na svojim istočnim evropskim granicama u nastojanju da prevenira potencijalne buduće vojne akcije Rusije poput agresije na Ukrajinu.
NATO je “usred temeljne transformacije” koja će odražavati “dugoročne posljedice” po poteze ruskog predsednika Vladimira Putina, navodi se u izvještaju generalnog sekretara NATO-a Jensa Stoltenberga.
“Ono što sada vidimo je nova realnost, nova normalnost za evropsku sigurnost. Stoga smo sada zatražili od naših vojnih komandanata da pruže opcije za ono što mi zovemo resetovanje, dugoročnu adaptaciju NATO-a”, rekao je Stoltenberg za The Telegraph.
Stoltenberg, koji je nedavno rekao da će produžiti svoj mandat na čelu Alijanse zajoš godinu dana, također je rekao u intervjuu da će odluke o ponovnom postavljanju trupa biti donesene na samitu NATO-a koji će se održati u Madridu u junu ove godine.
Ruska invazija na Ukrajinu izazvala je najveću evropsku izbjegličku krizu od Drugog svjetskog rata i navela Zapad da preispita svoju politiku odbrane.
Treba istaći da bi se Finska i Švedska uskoro mogle pridružiti NATO-u što bi bio potez koji bi vjerovatno razbjesnio Moskvu i za koje zapadni zvaničnici kažu da bi dodatno naglasili rusku stratešku grešku u invaziji Ukrajine.
Zvaničnici NATO-a rekli su za CNN da su razgovori o pridruživanju Švedske i Finske bloku postali izuzetno ozbiljni od početka ruske invazije.
Javno mnijenje u obje zemlje značajno se promijenilo kada je u pitanju članstvo u NATO savezu kako se nastavlja ruski rat u Ukrajini. Nordijska nacija od 5,5 miliona tradicionalno je vojno neutralna, dijelom kako bi izbjegla provociranje svog istočnog susjeda (Rusije), s kojim dijeli granicu od 1.300 kilometara. Međutim, ruska invazija na Ukrajinu dovela je do udvostručenja podrške javnosti za ulazak u NATO sa 30 na 60 posto.
Finska premijerka Sanna Marin rekla je u petak da će parlament njene zemlje raspravljati o mogućem članstvu u NATO-u u narednim sedmicama te dodala da se nada da će se ove rasprave završiti prije sredine ljeta.
Predsjednik Ukrajine Vladimir Zelenski u novom obraćanju ukrajinskoj i svjetskoj javnosti rekao je da Rusija nije očekivala ovakav razvoj situacije u Ukrajini, te da Moskva za cilj ima uništiti ne samo Ukrajinu nego i sam evropski projekat.
Zelenski se zahvalio britanskom premijeru Borisu Johnsonu na posjeti Kijevu naglasivši da London nije oklijevao da pomogne Kijevu te da će liderstvo Velike Britanije, odbrana demokratije i Evrope ostati zapisano u historiji.
“Zadatak naše antiratne koalicije je sasvim jasan, da se što prije okonča ovaj rat koji je započela Rusija. Da oslobodimo našu zemlju od osvajača i da se garantuje sigurnost Ukrajine i, posljedično, sigurnost demokratije i slobode naroda istočne Evrope”, reako je Zelenski.
Ukrajinski predsjednik smatra da agresija Rusije nije samo ograničena na Ukrajinu, te će pogoditi sve zemlje.
“Do uništenja naše slobode i samih naših života. Cijeli evropski projekat je meta za Rusiju”, kazao je Zelenski.
Zapitao se da li je Moskva mogla očekivati na 45 dan invazije trenutnu situaciju.
“Ne, nisu to mogli ni zamisliti. I mi smo to učinili stvarnošću. Svi mi zajedno, svaki Ukrajinac koji je 24. februara i zauvijek izabrao hrabrost, izabrao Ukrajinu. Izaberite slobodu i budućnost”, istakao je Zelenski.
Dodao je da se kraj rata ne nazire i da Rusija i dalje sebi može priuštiti da živi u iluzijama i da angažuje dodatne vojne snage.
“To znači da je potrebno još više sankcija. Potrebno je još više oružja za našu državu”, poručio je Zelenski.
Zelenski je istakao da su Britanci spremni preuzeti pokroviteljstvo nad obnovom Kijeva i Kijevske, te je još jednom pozvao međunarodnu zajednicu da uvede dodatne sanckije Moskvi.
“Sloboda nema vremena da čeka. Kada tiranija izvrši agresiju na sve što održava mir u Evropi, mora se odmah poduzeti akcija. Neophodno je djelovati principijelno. A naftni embargo bi trebao biti prvi korak. Na nivou svih demokratija, cijelog civiliziranog svijeta. Tada će Rusija to osjetiti. Tada će im to biti argument – da traže mir, da zaustave besmisleno nasilje”, zaključio je Zelenski.