Kategorija: Svijet

  • Džoana: Region se naoružava, ali nema opasnosti od rata

    Džoana: Region se naoružava, ali nema opasnosti od rata

    Zemlje zapadnog Balkana pojačano se naoružavaju, ali ne postoji opasnost od novog sukoba, smatra Mirč Džoana, zamjenik generalnog sekretara NATO-a.

    On je pri boravku u Prištini ocijenio da organizacija ima strateški interes za stabilnost zapadnog Balkana, a pojačano naoružavanje on pripisuje ponašanju Rusije u Ukrajini i pojačanom interesu te zemlje za zapadni Balkan.

    AFP, koji je pratio ovaj medijski događaj, na kojem je učestvovao Džoana u svojoj analizi, podsjeća da BiH i Srbija nisu dio NATO alijanse, već su zemlje partneri, te ističe da je Srbija deklarisala neutralnost u odnosu na članstvo u bilo kojem vojnom savezu. Na stranici NATO-a u kontekstu ove posjete Prištini ističu da je Džoana regionu predstavio novi strateški koncept koji je usvojen u Madridu, koji potvrđuje stratešku važnost regiona za Alijansu. Iako je u regionu već duže vrijeme u toku naoružavanje svih zemalja, osim BiH, u NATO-u, kako se čini, i dalje vjeruju da je stanje pod kontrolom, a naoružavanje pripisuju kao odgovor djelovanju Rusije.

    Međutim, uprkos tome, bezbjedonosni stručnjaci slažu se s procjenom da u bližoj budućnosti nema opasnosti od novog rata u regionu.

    Marija Đorić, univerzitetski profesor u Beogradu i ekspert za bezbjednost, za “Nezavisne novine” kaže da ne vidi trenutno mogućnost da dođe do rata, iako, kako ističe, zapadni Balkan oduvijek prati “prokletstvo malih razlika”.

    “Na zapadnom Balkanu uvek postoje tenzije usled principa divide et impera koji su uspešno vekovima sprovodile razne inostrane sile. Iako je u ovom momentu u našem regionu puno nerešenih problema, rat je trenutno neprihvatljiva kategorija iz više razloga: prvo, narodi zapadnog Balkana su napaćeni usled besmislenih sukoba u prošlosti koji im ništa dobro nisu doneli i nemaju više ratnog kapaciteta. A drugo, velike sile koje su uvek diktirale sukobe u ovom regionu su sada opterećene drugim geopolitičkim problemima”, smatra ona.

    Dugoročno gledano, kako ocjenjuje, zapadni Balkan može biti iskorišten za obračun velikih sila.

    “Nadam se da ćemo mi ovoga puta biti pametniji i setiti se izreke koja kaže: ‘Kad se slonovi tuku, trava strada.’ Nadam se da smo nešto naučili iz prethodnih ratova i da smo shvatili da ovaj region treba ekonomski da se povezuje, jer imamo nešto što nas spaja, a to je – zajednica iste sudbine na ovim tragičnim balkanskim prostorima”, kaže ona.

    Inače, zanimljivo je da Aneks 1B Dejtonskog mirovnog sporazuma propisuje progresivne mjere s ciljem regionalne stabilnosti, a najvažniji element odnosi se na kontrolu naoružanja u regionu.

    “Strane se slažu da je važno postići saglasnost na uvođenju novih formi saradnje u polju bezbjednosti s ciljem izgradnje transparentnosti i povjerenja, kako bi došlo do izbalansiranih i stabilnih nivoa oružanih snaga s najnižim mogućim brojevima, što je u skladu sa bezbjednosnim interesima svih strana i kako bi se izbjegla trka u naoružanju u regionu”, navedeno je u ovom aneksu.

  • Turbina za “Sjeverni tok 1” otpremljena iz Kanade za Nemačku

    Turbina za “Sjeverni tok 1” otpremljena iz Kanade za Nemačku

    Kanada je poslala turbinu za gasovod “Sjeverni tok 1” u Nemačku 17. jula avionom nakon što su radovi na popravci završeni, objavio je u list Komersant, pozivajući se na ljude upućene u situaciju.

    Biće potrebno još pet do sedam dana da turbina stigne do Rusije ako ne bude problema sa logistikom i carinom, navodi list.

    Prvobitno je bilo planirano da remontovana turbina bude isporučena brodom, ali je plan u međuvremenu promenjem i poslata je avionom, a nakon dospeća u Nemačku biće otpremljena trajektom do Finske i isporučena Rusiji kopnenim putem, navodi list, a prenosi Tas.

    Nakon brojnih zahteva Nemačke, Kanada je 9. jula odlučila da vrati popravljenu Siemensovu turbinu, koju je zadržala pozivajući se na sankcije uvedene Moskvi.

    Evropska komisija je utvrdila da time neće biti prekršene sankcije EU, jer one ne obuhvataju opremu za transport gasa.

  • Potvrđeno: Sutra

    Turski predsednik Tajip Erdogan razgovaraće sa Vladimirom Putinom tokom posete Iranu koja je predviđena 18. i 19. jula, saopšteno je iz Erdoganove kancelarije.

    “Predsednik će održati bilateralni sastanak sa ruskim liderom”, navodi se u saopštenju.

    U Teheranu će se 19. jula održati sastanak Saveta na visokom nivou između Turske i Irana kojim će predsedavati Erdogan i iranski predsednik Ibrahim Raisi.

    U saopštenju se ističe da će istog dana u Teheranu biti održan i Sedmi trilateralni samit u Astana formatu na kojem će učestvovati predsednici Turske, Rusije i Irana.

    Iz Kremlja je ranije potvrđeno da će Putin posetiti Teheran 19. jula, gđe će učestovati na trilateralnom samitu sa Erdoganom i Raisijem.

    Portparol Kremlja Dmitrij Peskov objavio je da će biti održan i sastanak Putina i Erdogana.

  • “Žozepe, Evropljani uveliko osećaju”

    “Žozepe, Evropljani uveliko osećaju”

    Evropske zemlje treba da se strpe, kako bi osetile efekat antiruskih sankcija, piše šef evropske diplomatije Žozep Borelj u svom blogu.

    “Sankcije zahtevaju strateško strpljenje, pošto za postizanje željenog efekta može biti potrebno mnogo vremena”, izjavio je političar.

    Po njegovim rečima, zabrana za isporuke visokotehnoloških proizvoda, između ostalog poluprovodnika, treba ozbiljno da se odrazi na ruske kompanije koje proizvode kućnu elektroniku, kompjutere, avione, automobile i vojnu industriju.

    Predsednik ustavnog komiteta Saveta Federacije Andrej Klišas, komentarišući izjavu Borelja, predložio je da “jednostavno sačekaju zimu”.

    “Borelj savetuje da se sačeka na efekat od sankcija protiv Rusije. Neka čekaju, mi ćemo sačekati do zime”, napisao je senator.

    “Borelj to i ne zna”
    “Stanovnici Evrope su već dočekali efekte antiruskih sankcija”, istakla je portparolka Ministarstva spoljnih poslova Marija Zaharova.

    Ona je na taj način prokomentarisala poziv šefa evropske diplomatije Žozepa Borela zemljama EU da budu strpljive dok ograničenja uvedena protiv Rusije ne počnu da daju efekta.

    “Žozepe, mnogi stanovnici EU odmah su osetili efekat antiruskih sankcija. Stanovnici Azije, Afrike i drugih udaljenih regiona takođe su osetili jednostrana nelegitimna ograničenja koja su Vašington i Brisel uveli Rusiji”, napisala je Zaharova na Telegramu.

    Ona je naglasila da “Borelj to i ne zna”.

    Nakon početka ruske specijalne vojne operacije u Ukrajini Zapad je pojačao pritiske sankcijama na Moskvu.

    Neke zemlje su zamrzle rusku imovinu, i mnogi strani brendovi su napustili Rusiju.

    Evropska unija je usvojila šest paketa sankcija protiv Moskve, uključujući između ostalog i embargo na ugalj i naftu.

    To je izazvalo nagli porast inflacije i cena hrane i benzina u zapadnim zemljama.

    Kremlj je sankcije nazvao ekonomskim ratom bez presedana. Kako je istakao predsednik Rusije Vladimir Putin, politika obuzdavanja i slabljenja Rusije je dugoročna strategija za Zapad, a sankcije su zadale težak udarac celokupnoj globalnoj ekonomiji.

  • Šolc: EU više ne može priuštiti nacionalni veto

    Šolc: EU više ne može priuštiti nacionalni veto

    Evropska unija više ne može sebi priuštiti da pojedine članice iz sebičnih razloga ”ulažu nacionalni veto” kada se odlučuje o njenoj spoljnoj i bezbjednosnoj politici, ako želi da zadrži vodeću ulogu u globalnoj politici, izjavio je njemački kancelar Olaf Šolc.

    Zbog ”rata Moskve u Ukrajini” Evropa mora da se što prije ujedini, a to povećava pritisak da se okončaju ”sebične blokade” evropskih odluka pojedinih država članica, naveo je Šolc u članku koji je danas objavio list Frankfurter algemajne, prenosi Rojters.

    “Jednostavno više ne možemo sebi da priuštimo nacionalni veto, na primjer u spoljnoj politici, ako želimo da nas konkurentske velike sile i dalje poštuju”, dodao je on, prenosi britanska agencija.

    Šolc je negirao optužbe Kijeva i drugih zapadnih saveznika da Njemačka nije zauzela lidersku poziciju u rješavanju ukrajinske krize i dodao da bi članice G7 i druge zemlje mogle da pokušaju da zajedno pronađu rješenja za svjetsku prehrambenu krizu, klimatske promjene i pandemiju.

    Naveo je i da će Njemačka u narednim mjesecima dati prijedloge za zajedničku evropsku migracionu politiku, izgradnju sistema evropske odbrane, ostvarivanje tehnološkog suvereniteta i stabilnosti demokratije, navodi Rojters.

  • Medvedev: U slučaju napada na Krim Kijevu slijedi sudnji dan

    Medvedev: U slučaju napada na Krim Kijevu slijedi sudnji dan

    Pojedini ukrajinski političari pokušavaju da zaprijete Rusiji, imajući u vidu napad na Krim, ali ako se tako nešto desi, onda će za sve njih nastupiti sudnji dan, izjavio je danas zamjenik predsedavajućeg Savjeta za bezbjednost Rusije Dmitrij Medvedev.

    “Pojedini egzaltirani, krvavi klovnovi koji periodično iskaču sa nekim izjavama i pokušavaju da nam prijete, misleći na napad na Krim i tako dalje. S tim u vezi, želim da kažem da je sasvim očigledno, oni shvataju posljedice takve izjave. A posljedice su očigledne da ako se ovako nešto desi, za sve njih odmah će nastupiti sudnji dan. Veoma brzo i teško. Biće veoma teško sakriti se”, istakao je Medvedev.

    Prema njegovim riječima, Rusija će biti jaka ako bude vodila potpuno nezavisnu spoljnu politiku, u protivnom će zemlja jednostavno biti raskomadana.

    “Naša zemlja, ona je apsolutno jedinstvena. Najveća država na planeti. I može biti jaka samo ako bude vodila potpuno nezavisnu spoljnu politiku. Ako bude štitila svoje granice po cijelom perimetru. Ako bude zaštićena najsavremenijim vrstama naoružanja”, rekao je Medvedev na sastanku sa veteranima Drugog svjetskog rata.

    Prema njegovim riječima, Rusija mora da bude jaka kako niko ne bi mogao ni da pomisli da pokuša da preduzme agresivna dejstva protiv nje.

  • Iz Njemačke upozoravaju: Nemamo dovoljno gasa da prebrodimo zimu

    Iz Njemačke upozoravaju: Nemamo dovoljno gasa da prebrodimo zimu

    Njemačka nema dovoljno rezervi gasa da bez isporuka iz Rusije prebrodi predstojeću zimu, rekao je danas direktor njemačke Savezne agencije za energetsku mrežu Klaus Miler.

    Skladišta gasa su skoro 65 odsto puna. To je bolje nego prethodnih sedmica, ali i dalje nije dovoljno za zimu bez isporuka iz Rusije – izjavio je Mile.

    Prema njegovim riječima, godišnji remont gasovoda “Sjeverni tok” treba da bude završen krajem naredne sedmice i da od toga zavisi “da li će i koliko gasa proticati”, prenosi njemački list “Bild”.

    Operater gasovoda “Sjeverni tok AG” saopštio je prije sedam dana da prekida sa radom zbog održavanja, uključujući testiranje mehaničkih komponenti i sistema automatike.

  • “Zapad priprema provokaciju u Ukrajini”

    “Zapad priprema provokaciju u Ukrajini”

    Zapad priprema velike provokacije u Ukrajini, smatra član glavnog saveta administracije Zaporoške oblasti Vladimir Rogov.

    Poziv američke ambasade u Kijevu građanima SAD da odmah napuste Ukrajinu može biti povezan sa pripremanjem velikih provokacije, smatra Vladimir Rogov.

    “Ako se sve uporedi, onda se pojavljuje veoma neprijatna slika da zapadni gospodari Zelenskog očigledno spremaju neku veliku provokaciju na postukrajinskom prostoru, koji još uvek kontroliše Zelenski“, rekao je Rogov za radio “Komsomolska pravda“.

    Prema njegovim rečima, provokacija može biti, između ostalog, povezana sa upotrebom radioaktivnog, hemijskog ili biološkog oružja.

    Rogov je naglasio da ne postoje nikakvi vidljivi razlozi da ruska vojska napadne Kijev, režim Zelenskog nema čega da se plaši, pri tome zapadne zemlje snabdevaju Ukrajinu velikim količinama specijalizovanih zaštitnih odela, opreme i sredstava za dekontaminaciju.

    Tokom specijalne operacije ruska vojska je preuzela kontrolu nad Hersonskom oblašću i priazovskim delom Zaporoške oblasti na jugu Ukrajine. U regionima su formirane vojno-civilne administracije, uvedena je u promet rublja, počelo je emitovanje ruskih televizijskih kanala i radio stanica.

    Regioni su najavili da planiraju da postanu subjekti Ruske Federacije.

  • Ukrajinski zvaničnik najavljuje: Krimski most ćemo napasti čim to bude moguće

    Ukrajinski zvaničnik najavljuje: Krimski most ćemo napasti čim to bude moguće

    Savjetnik šefa Ureda predsjednika Ukrajine i osoba koju mnogi smatraju trenutno najboljim vojnim stručnjakom Oleksej Arestovič govorio je o planovima ukrajinske vojske za naredni period te se osvrnuo na eventualne napade na području Krima.U intervjuu za ukrajinske medije, Arestovič je govorio o stanju na istočnom frontu, te je pojasnio kako se trenutno velike borbe vode oko grada Severska gdje se nalazi veliki broj pripadnika Oružanih snaga Ukrajine koji su se povukli iz Lisičanska.

    “Ovo je jedan od ključnih gradova nove odbrambene linije nakon povlačenja iz regije Luganska. Ruska vojska trenutno pokušava da se prebaci kod mjesta Verhnekamensko koje se nalazi blizu Severska”, rekao je Arestovič.

    Kada je riječ o jugu Ukrajine, Arestovič se osvrnuo na stanje u Hersonskoj oblasti i na Krimu koji Rusija drži pod kontrolom od 2014. godine. U kontekstu Hersona, savjetnik je objasnio koliko se ruskih vojnika nalazi na ovom području.

    “U oblasti Herson trenutno se nalazi 15.000 ruskih vojnika. Neprijatelj je tu izgradio utvrđenja i minirao prilaze. Strategija Oružanih snaga Ukrajine je da HIMARS-ima unište skladišta zaliha i komandna mjesta nakon čega će slijediti juriš”, ističe Arestovič.

    Na pitanje da li su mogući napadi na Krim, Arestovič je odgovorio.

    “Krim i Krimski most će postati meta ukrajinskih napada čim to bude tehnički moguće”, zaključio je Oleksej Arestovič.

  • Bajden pred opozivom?

    Bajden pred opozivom?

    Američki predsjednik Džozef Bajden mogao bi se suočiti sa opozivom, ukoliko bi Demokratska stranka na izborima u novembru izgubila kontrolu nad Kongresom, piše nedjeljnik “Njuzvik”.

    Prema pisanju lista, demokrate bi se mogle suočiti sa značajnim gubicima na izborima i već je nekoliko predstavnika republikanaca sugerisalo da bi mogli zatražiti opoziv predsjednika.

    Za proceduru opoziva potrebna je prosta većina u Predstavničkom domu, ali predsjednik može biti uklonjen sa vlasti samo sa dvotrećinskom većinom u Senatu.

    List podsjeća da se nikad ništa slično nije desilo i da je malo vjerovatno da će republikanci imati dovoljno poslaničkih mjesta da to i učine.

    “Njuzvik” podsjeća da se i bivši predsjednik Donald Tramp u dva navrata suočio sa opozivom, ali da su ga oba puta spasili glasovi u Senatu.