VRBAS Media

Kategorija: Svijet

  • Lavrov ističe da je za Kosmet potrebno naći rješenje u skladu s međunarodnim pravom

    Lavrov ističe da je za Kosmet potrebno naći rješenje u skladu s međunarodnim pravom

    Ministar spoljnih poslova Rusije Sergej Lavrov izjavio je danas da je, uzimajući u obzir nedavno zaoštravanje situacije na KiM, potrebno pronaći rješenje na osnovu striktnog poštovanja normi međunarodnog prava, na osnovu Rezolucije 1244 SB UN, uz puno poštovanje suvereniteta i teritorijalnog integriteta i legitimnih prava i interesa Srbije.

    Lavrov je istakao da je stav Rusije kada je riječ o Kosovu nepromijenjen, dodajući da je to više puta potvrdio ruski predsjednik Vladimir Putin.

    – Zalažemo se da Beograd i Priština postignu održivo, obostrano prihvatljivo rješenje na osnovu Rezolucije 1244 Saveta bezbjednosti Ujedinjenih nacija – rekao je Lavrov.

    Dodao je da to rješenje nesumnjivo mora biti, prije svega, u skladu sa međunarodnim pravom i mora biti odobreno od Saveta bezbjednosti UN.

    – Prihvatićemo samo takav ishod koji će odgovarati Srbima. Našim srpskim prijateljima pružićemo svestranu podršku u postizanju tog rezultata – rekao je Lavrov, navedeno je na sajtu Ministarstva spoljnih poslova Rusije

  • Njemačka u velikim problemima

    Njemačka u velikim problemima

    ​ECB je podigla kamatne stope sa rekordno niskih nivoa prošlog mjeseca da bi se izborila sa inflatornim pritiscima.

    Međutim, dalja povećanja su gotovo sigurna jer se izgledi za rast cijena ne poboljšavaju, prenosi Poslovni.hr.

    Recesija u Njemačkoj sve je vjerovatnija, dok će inflacija nastaviti da ubrzava i mogla bi dostići vrhunac ove jeseni – iznad 10 odsto, objavila je u ponedjeljak njemačka centralna banka.

    Sa industrijom koja se u velikoj mjeri oslanja na ruski gas, Njemačka je među najranjivijim evropskim zemljama na bilo kakve poremećaje u snabdijevanju ovim energentom, a rastući troškovi gasa već utiču na proizvodnju i očekuje se da će se pogoršati.

    “Pad ekonomske proizvodnje u zimskim mjesecima postao je mnogo vjerovatniji. Visok stepen neizvijesnosti oko snabdijevanja gasom ove zime i naglo povećanje cijena vjerovatno će teško uticati na domaćinstva i preduzeća”, navodi se u izvještaju njemačke centralne banke.

    Ruska gasna kompanija Gasprom saopštila je da će isporuka ruskog gasa Evropi preko gasovoda Sjeverni tok 1 biti prekinuta na tri dana, od 31. avgusta do 2. septembra, zbog održavanja.

    Rusija ograničava izvoz gasa kao odgovor na sankcije Zapada uvedene zbog rusko-ukrajinskog rata.

    Mnogi, ako ne i većina ekonomista sada smatra da je recesija u toj zemlji neizbježna.

    Visoke cijene i nestašica gasa već primoravaju zemlju da smanji potrošnju, a sektori zavisni od energije, od proizvodnje metala do proizvodnje đubriva, uzimaju veliki danak.

    U međuvremenu, troškovi energije će nastaviti da povećavaju inflaciju, koja bi mogla da dostigne vrhunac prije jeseni – nešto iznad 10 odsto. Ovo bi učinilo stopu inflacije pet puta većom od cilja Evropske centralne banke (ECB) o održavanju rata cijena do 2 odsto godišnje.

    “Ukupno, stopa inflacije bi na jesen mogla da dostigne 10 odsto. Rizik od povećanja inflacije je visok, posebno u slučaju potpunog prekida isporuke gasa iz Rusije”, saopštila je Bundesbanka.

    Ovo povećava rizik od brzog povećanja plata, posebno imajući u vidu rekordno nisku nezaposlenost, koja bi mogla da produži period visoke inflacije kroz spiralu rasta plata i cijena, upozorila je Bundesbanka.

  • Ford poslao mejl radnicima: 3.000 ljudi će dobiti otkaz

    Ford poslao mejl radnicima: 3.000 ljudi će dobiti otkaz

    Američki proizvođač automobila “Ford” otpušta oko 3.000 radnika nastojeći da smanji troškove i izvrši prelazak sa unutrašnjeg sagorjevanja na električne automobile prenosi nbcnews.

    Čelnici iz Mičigena saopštili su u mejlu, koji je proslijeđen zaposlenima, da će 2.000 stalno zaposlenih radnika biti otpušteno, zajedno sa još 1.000 radnika koji su na ugovoru.

    Izvršni predsjednik Bil Ford i izvršni direktor Džim Farli istakli su u mejlu da će svim otpuštenim radnicima pružiti benefite, kao i pomoć da pronađu novo zaposlenje.

    Takođe, naveli su da “Ford ima šansu da postane lider u novoj eri povezanih i električnih vozila”.

    “Izgradnja budućnosti zahtijeva promjene i reoblikovanje svih aspekata načina na koje smo funkcionisali više od vijeka”, navodi se u mejlu i dodaje:

    “To znači preraspoređivanje resursa i strukture troškova, koja je nekonkurentna u odnosu na tradicionalne i nove kompanije”.

    Američki proizvođač automobila utvrdio je da njegova struktura troškova nije konkurentna u odnosu na General motors, Stellantis i Tesla.

    “Reorganizujemo i pojednostavljujemo funkcije u cijelom poslovanju”, zaključuje se u mejlu.

  • Stejt department: Eskobar dolazi u Beograd i Prištinu da podrži dijalog

    Stejt department: Eskobar dolazi u Beograd i Prištinu da podrži dijalog

    Zamjenik pomoćnika državnog sekretara SAD i specijalni američki izaslanik za Zapadni Balkan, Gabriel Eskobar, dolazi u Prištinu i Beograd kako bi podrži dijalog dvije strane, izjavio je za Tanjug portparol Stejt departmenta.

    Sa Eskobarom u Prištinu i Beograd dolazi i specijalni predstavnik EU za dijalog Miroslav Lajčak, potvrđeno je Tanjugu u diplomatskim krugovima u Briselu, a, kako se očekuje, oni će doputovati danas u Prištinu, a u Beograd će boraviti u četvrtak.

    Ova posjeta dolazi nakon neuspjele runde dijaloga Beograda i Prišine na najvišem nivou, kada su se u Briselu nakon godinu dana susreli predsjednik Srbije Aleksandar Vučić i predstavnik Prištine Aljbin Kurti.

    Eskobar i Lajčak posjetilii su zajedno Prištinu i u Beograd posljednji put početkom februara ove godine.

  • Finski ministar odbrane o ulasku u NATO – Moguće je odugovlačenje

    Finski ministar odbrane o ulasku u NATO – Moguće je odugovlačenje

    Ministar odbrane Finske Antti Kaikkonen analizirao je trenutno sigurnosno-političku situaciju u ovoj državi te se osvrnuo na eventualni datum kada bi Finska mogla postati punopravna članica NATO saveza.

    Članstvo Finske u NATO-u trenutno je u procesu ratifikacije, a svaka od država kroz parlamente mora odobriti ulazak Švedske i Finske u ovu vojnopolitičku alijansu.
    Za sada, 23 države su ratificirale članstvo ovih zemalja u NATO-u, dok se čeka odluka još sedam članica. Prema zvaničnim podacima, Finska i Švedska još uvijek čekaju odluke parlamenata Španije, Portugala, Grčke, Slovačke, Češke Republike, Mađarske i Turske.

    “Mi smo prilično dobro svjesni napretka u parlamentarnom procesu svake od preostalih zemalja”, rekao je ministar odbrane.

    Kada je riječ o datumu ulaska Finske u NATO, Kaikkonen je govorio o nekoliko opcija.


    “U najboljem slučaju, Finska će za nekoliko mjeseci, pa i do kraja godine biti punopravna članica NATO-a. Međutim, moguće je očekivati da će se proces odugovlačiti. Trebamo biti psihički spremni za to”, pojasnio je.

    Između ostalog, ministar odbrane je govorio i o odnosima Finske i NATO-a.

    “Učešćem u operacija u Afganistanu, Finska je stekla reputaciju uvaženog i pouzdanog partnera. Bilateralna i multilateralna odbrambena saradnja se produbila, a naš status zemlje partnera NATO-a porastao je na visok nivo”, zaključio je ministar odbrane Antti Kaikkonen.

  • Trump tuži državu zbog pretresa njegovog imanja, tvrdi da je favorit za predsjednika Amerike 2024.

    Trump tuži državu zbog pretresa njegovog imanja, tvrdi da je favorit za predsjednika Amerike 2024.

    Bivši američki predsjednik Donald Trump tuži državu zbog pretresa njegovog imanja i traži je od sudije da zamrzne istragu Ministarstva pravde o dosijeima zaplijenjenim iz njegove kuće na Floridi u pretresu FBI-a.

    Njegov pravni tim je zatražio da se imenuje nezavisni advokat koji će nadgledati dokumente koje su agenti ovog mjeseca uklonili iz njegovog imanja na Floridi.

    FBI je oduzeo ukupno jedanaest povjerljivih dosijea sa imanja Trumpa upretresu koji je ivršen 8. augusta, navodi FBI.

    Podsjetimo, Trump je pod istragom zbog potencijalnog pogrešnog rukovanja dokumentima.

    Njegovi advokati su u ponedeljak zatražili da se imenuje “neutralni” advokat treće strane – poznat kao specijalni majstor – da utvrdi da li su zaplijenjeni dosijei ustvari zaštićeni privilegijom izvršne vlasti, koja predsjednicima omogućava da određene dokumente drže u tajnosti.

    Specijalni upravnici, koje Trump traži se obično imenuju u krivičnim predmetima u kojima postoji bojazan da bi neki dokazi mogli biti zaštićeni privilegijom advokata i klijenta ili drugom zaštitom koje bi ih mogle učiniti neprihvatljivim na sudu.

    Ministarstvo pravde je u kratkom saopštenju navelo da su tužioci upoznati sa žalbom Donalda Trumpa i da će odgovoriti na sudu.

    “Nalog za pretres na imanju u Mar-a-Lagu na Floridi odobrio je savezni sud”, rekao je glasnogovornik Anthony Coley.

    Tužba,odnosno žalba koju je Trump podnio ispisana je na 27 stranica i podnesena je u West Palm Beachu na Floridi pred sudijom kojeg je Trump predložio 2020.


    U žalbi Trumpovi advokati akciju FBI-a na njegovom imanju nazivaju šokantnom te navode da je “Predsjednik Donald J Trump je očigledan favorit na republikanskim predsjedničkim izborima 2024. i na općim izborima 2024., ako odluči da se kandiduje”.

    New York Times je objavio da su agenti do sada pronašli preko 300 dokumenata s povjerljivim oznakama Donalda Trumpa dok je bio predsjednik, uključujući materijal CIA-e, Agencije za nacionalnu sigurnost i FBI-a.

    Trump je tvrdio da nije učinio ništa loše, tvrdeći da je sa svih dokumenata koje je uzeo iz Bijele kuće kada je napustio funkciju u januaru 2021. sam već skinuo oznaku tajnost.

    U sudskoj tužbi Trumpovi advokati navode bivši predsjednik i njegov tim žele da Ministarstvo pravde dostavi detaljniji spisak onoga što je oduzeto tokom FBI pretresa.Ističu da je Trump sarađivao sa FBI-em prije nego je došlo do pretresa.

    Njegovi advokati kažu da je nalog za pretres bio previše širok i da je pretres prekršio Četvrti amandman američkog Ustava, koji štiti Amerikance od nerazumnog pretresa i zapljene.

  • Ko kontroliše Zelenskog?

    Ko kontroliše Zelenskog?

    Lideri Sjedinjenih Država, Nemačke i Francuske odlučuju koji politički kurs treba da zauzme ukrajinski predsednik Volodimir Zelenski, piše kolumnista Kristof Šlic u članku za nemačko izdanje Die Velt .

    “Jedno je jasno: uprkos svim javnim izjavama o pravu Kijeva na samoopredeljenje, američki predsednik Džo Bajden, nemački kancelar Olaf Šolc i francuski predsednik Emanuel Makron odlučuju šta će Zelenski uraditi, jer bez finansijske i vojne pomoći Zapada, Ukrajina bi bila potpuno bespomoćna”, primetio je novinar.

    Autor je naglasio da Zapad nema jedinstvenu strategiju za ukrajinski sukob: dok Vašington teži daljim isporukama oružja, Berlin i Pariz će verovatno gurnuti Kijev u pregovore sa Moskvom.

  • Erdoan: Moja misija posredovanje sastanku Putina i Zelenskog

    Erdoan: Moja misija posredovanje sastanku Putina i Zelenskog

    Turski predsjednik Redžep Tajip Erdoan izjavio je danas da smatra svojom misijom posredovanje u susretu ruskog i ukrajinskog predsjednika Vladimira Putina i Volodimira Zelenskog i to u bliskoj budućnosti.

    “Naš cilj je da organizujemo sastanak Putina i Zelenskog u bliskoj budućnosti kako bi se riješila kriza u Ukrajini”, rekao je turski lider tokom obraćanja građanima, a prenijela je ruska agencija TASS.

    Erdoan je dodao da Ankara nastavlja da ulaže napore za uspostavljanje trajnog mira u Ukrajini.

    Prošle nedjelje Erdoan je boravio u posjeti Ukrajini, a nakon sastanka sa Zelenskim rekao je da je podsjetio ukrajinskog predsjednika na njegovu spremnost da ako je moguće sastanak sa Putinom održi u Turskoj, prenio je Interfaks.

  • Ukrajina je “crna rupa”

    Ukrajina je “crna rupa”

    Čitaoci američkog izdanja Njuzvika reagovali su na podatke o isporuci zapadnog naoružanja Ukrajini.

    Podatke je objavio sistem za praćenje Ukraine Support Tracker.

    Prema UST, Sjedinjene Države su obećale 25,2 milijarde dolara vojne pomoći Ukrajini.

    Istovremeno, nova uveravanja o vojnoj pomoći Kijevu iz Evrope u julu su “postala potpuno prazna”: do avgusta nijedna velika zemlja EU “nije preuzela značajnije nove obaveze”.

    “Ukrajina je bila i jeste samo bacanje novca, milijardi i milijardi. To je, u stvari, crna rupa sa horizontom događaja iz koje se ništa ne vraća i iza koje sve – novac, oružje ili ljudi – jednostavno nestaje”, prokomentarisao je jedan čitalac.

    “Morate biti krajnje naivni verujući da sav taj novac ide Ukrajini, kako tvrdi američka vlada. Ovim novcem se hrani naš vojnoindustrijski kompleks za proizvodnju novog naoružanja i tako dalje za američku vojsku”, rekao je Rodžer Vinsent, prenose “Novosti”.

    Rusija je prethodno poslala notu svim zemljama, uključujući i SAD, zbog isporuke naoružanja Ukrajini.

    Ministar spoljnih poslova Sergej Lavrov napomenuo je da će svaki teret koji sadrži vojnu pomoć Ukrajini postati legitimna meta za Rusiju.

    Ministarstvo spoljnih poslova je saopštilo da se zemlje NATO “igraju vatrom” isporukom oružja.

    Portparol predsednika Dmitrij Peskov istakao je da pumpanje Ukrajine oružjem sa Zapada ne doprinosi uspehu rusko-ukrajinskih pregovora i da će imati negativan efekat.

  • Putin potpisao odluku

    Putin potpisao odluku

    Predsednik RusijeVladimir Putin potpisao je ukaz kojim je posthumno dodeljen Orden za hrabrost ruskoj novinarki Darji Duginoj, koja je ubijena 20. avgusta.

    “Za iskazanu hrabrost i požrtvovanost u vršenju profesionalne dužnosti odlikujem Ordenom za hrabrost Darju Aleksandrovnu Duginu, dopisnika “Cargrad medije” iz Moskve (posthumno)”, piše u tekstu ukaza.

    Federalna služba bezbednosti Rusije ranije danas je saopštila da iza ubistva ruske novinarke Darje Dugine stoje ukrajinske specijalne službe.

    Počinilac je državljanka Ukrajine Natalija Vovk, koja je sa ćerkom doputovala u Rusiju 23. jula.