VRBAS Media

Kategorija: Svijet

  • Erdogan: Turska će vrlo brzo postati jedna od 10 vodećih ekonomija svijeta

    Erdogan: Turska će vrlo brzo postati jedna od 10 vodećih ekonomija svijeta

    Predsjednik Turske Recep Tayyip Erdogan izjavio je kako će novi ekonomski model koji je Turska počela primjenjivati odnedavno vrlo brzo pokazati rezultate te će omogućiti ovoj državi da postane jedna od deset vodećih ekonomija svijeta.

    Na proširenom sastanku šefova pokrajina vladajuće Partije pravde i razvoja (AKP) u Istanbulu, Erdogan je govorio o ekonomskim kretanjima u Turskoj kao i rastu inflacije te je još jednom poručio kako su glavni uzročnici visoke inflacije visoke kamate.

    “S našim novim ekonomskim programom, brzo se krećemo ka zacrtanom cilju stavljanja Turske među 10 najboljih ekonomija. Kamatne stope čine bogate bogatijima, a siromašne siromašnijima. Prekinut ćemo ovaj ciklus i pustiti naše ljude da ostvare glavni cilj”, rekao je Erdogan.

    On je naglasio kako je Turska bila otporna na sve globalne ekonomske krize zahvaljujući infrastrukturi koju je obezbijedila vladajuća partija tokom prethodnih godina vladavine.

    “Trebalo bi objasniti i jasno reći kako je naš ekonomski cilj postao bliska stvarnost i više nije san”, poručio je turski predsjednik.

    On se osvrnuo i na ciljeve AK Partije za 2023. godinu, stogodišnjicu Republike Turske, te viziju za decenije ispred.

    “Trebalo bi reći našim građanima da zavjere o uništavanju naše ekonomije imaju za cilj da nas odvuku od naših ciljeva. Također, trebali bismo im reći da su nedavne igre o kamatnim stopama i stranoj valuti dio ove zavjere. Međutim, mi imamo dovoljno snage i odlučnosti da ih pobijedimo”, ističe on.

    Na kraju, osvrnuo se i na rad opozicije te je optužio glavnu opozicionu stranku za vođenje politike laži usmjerene protiv vladajuće stranke.

    “Trebali bismo uvjeriti naše ljude da će se Turska suočiti s najvećim katastrofama ako vlast nad ovom zemljom preuzme opozicija. Vidjeli smo šta se desili u Istanbulu nakon izbora 2019. godine”, izjavio je predsjednik Turske Recep Tayyip Erdogan.

  • Kako građani Francuske, Italije i Njemačke vide najave lidera o jačanju evropske autonomije

    Kako građani Francuske, Italije i Njemačke vide najave lidera o jačanju evropske autonomije

    nstitut EuropaNova sproveo je istraživanje među građanima Italije, Njemačke i Francuske, a rezultati istraživanja pokazali su znatne razlike u pogledima i mišljenjima stanovnika o budućnosti Evrope.

    Pitanja oko kojih se istraživanje najviše fokusiralo, odnosila su se na mišljenja Francuza, Nijemaca i Italijana o suverenosti Evrope u narednom periodu.

    Iako je upravo francuski predsjednik Emmanuel Macron najveći zagovornik strateške autonomije Evropske unije, čini se kako Francuzi na ovaj projekt gledaju sa znatno većom dozom rezerve u odnosu na građane Italije i Njemačke.

    Na pitanje da li osjećaju “evropski ponos”, 78 posto Nijemaca odgovorilo je potvrdno. Nešto manji procenat Italijana, njih 75 posto imao je pozitivno mišljenje o evropskom ponosu, dok se pojam evropski ponos očigledno ostavio najslabiji dojam na Francuze te se tako 68 posto njih izjasnilo kako osjećaju evropski ponos.

    Uprkos nedavnim konkretnim akcijama Evropske unije koje se tiču plana za ekonomski oporavak koji je poznat pod imenom NextGenerationEU, u Francuskoj trenutno dominira euroskeptično raspoloženje.

    Samo 29 posto ispitanika u Francuskoj se nada suverenitetu i jačoj integraciji Evrope. Za razliku od građana Francuske, 50 posto Italijana priželjkuje jaču integraciju Evrope dok isto očekuje 43 posto Nijemaca.

    “Bitna razlika unutar istraživanje jeste odnos prema evropskim integracijama koji se javlja u Italiji, Njemačkoj i Francuskoj, a sve zavisi od političkih pozicija. U Francuskoj, radikalna ljevica je više euroskeptična nego u Italiji i Njemačkoj”, piše italijanski list Corriere della Sera.

    Povodom rezultata istraživanja oglasili su se i iz organizacije EuropaNova te su istakli kako definitivno Francuska predstavlja izuzetak u Evropi.

    “U Italiji i Njemačkoj se možete osjećati istovremeno ponosno i kao Nijemac ili Italijan, ali i kao Evropljanin. U Francuskoj, ta korelacija nestaje. Mladi Francuzi su najmanje proevropski orijentisani, dok u Italiji mladi vide svoju budućnost u Evropi. To može dijelom ovisiti i o francuskom predsjedničkom političkom sistemu koji teži snažnoj polarizaciji”, naveli su iz EuropaNova.

    Također, istakli su kako Macronova ličnost i djelovanje također može biti jedan od faktora razmimoilaženja unutar Francuskoj javnog mnijenja kada se govori o suverenosti Evrope.

    “Čini se da Macron želi Evropu učiniti instrumentom svoje izborne kampanje. Ovo bi se moglo vratiti kao bumerang”, naveli su iz organizacije.

  • Putin: Dovedeni smo u situaciju da moramo da kažemo – stanite

    Putin: Dovedeni smo u situaciju da moramo da kažemo – stanite

    Ruski predsjednik Vladimir Putin izjavio je danas da su SAD i njihovi saveznici doveli Rusiju u poziciju da nema kuda nazad.

    “Govorio sam o crvenim linijama za koje vjerujemo da ne trebaju da budu pređene. Želim da svi shvate u našoj zemlji i inostranstvu, da shvate i naši partneri – ovdje se ne radi o crvenoj liniji za koju mi ne želimo da je neko pređe. Stvar je u tome da nemamo kuda nazad. Pritisnuli su nas na način da ne možemo da mrdnemo”, rekao je Putin televiziju “Rusija 1”.

    On je dodao da će druga strana “postaviti raketne sisteme u Ukrajinu, na četiri do pet minuta leta do Moskve”.

    “Kuda da idemo? Jednostavno su nas doveli u situaciju da moramo reći – stanite. U tome je suština”, dodao je ruski lider.

    Putin je izrazio nadu da će ruski i ukrajinski narod, kao i narodi Evrope i SAD, shvatiti suštinu bezbjednosnih prijedloga koje je Moskva poslala Vašingtonu i NATO-u, a koje je prošle sedmice objavilo rusko Ministarstvo spoljnih poslova.

  • Putin: Rusija može da uputi različite odgovore na širenje NATO-a

    Putin: Rusija može da uputi različite odgovore na širenje NATO-a

    Rusija može da uputi različite odgovore na širenje NATO-a na Istok, u zavisnosti od preporuka koje budu dali vojni stručnjaci, izjavio je danas ruski predsjednik Vladimir Putin.

    -To mogu biti najrazličitije stvari. Zavisi od sugestija koje će mi dati naši vojni stručnjaci – rekao je Putin televiziji „Rusija 1“.

    On je naglasio da je Moskva predložila SAD i Alijansi davanje strateških bezbjednosnih garancija da bi se postigao diplomatski rezultat.

    -Nismo predložili te garancije da bismo nešto blokirali ili zaustavili u kontekstu ovog diplomatskog procesa, nego da bismo diplomatskim pregovorima postigli pravno definisan rezultat u okviru dokumenata koje smo predložili. Radićemo posebno na tome – izjavio je Putin.

    Rusija je 17. decembra objavila nacrt bezbjednosnih prijedloga koje želi da potpiše sa SAD i ostalim članicama NATO-a, podsjeća „Sputnjik“.

    Među prijedlozima su uzajamne bezbjednosne garancije u Evropi, nepostavljanje raketa kratkog i srednjeg dometa na lokacije sa kojih je moguće dosegnuti teritoriju druge strane i neširenje NATO-a na Istok.

  • Umro južnoafrički nadbiskup Dezmond Tutu

    Umro južnoafrički nadbiskup Dezmond Tutu

    • Nadbiskup Dezmond Tutu, dobitnik Nobelove nagrade za mir, koji je doprinio okončanju aparthejda u Južnoafričkoj Republici, umro je u 90. godini.

    Ovu informaciju potvrdio je u saopštenju predsjednik Siril Ramafosa, prenio je Bi-Bi-Si.

    “Smrt Tutua označava novo poglavlje žalosti u opraštanju naše nacije od generacije izuzetnih Južnoafrikanaca čije je zavještanje slobodna Južna Afrika”, rekao je predsjednik.

    Tutu je smatran za ličnost koja odslikava savjest bijelih i crnih stanovnika ove zemlje, što je trajna ostavština njegove vjere i duha pomirenja u podijeljenoj zemlji, navodi Rojters.

    Govorio je protiv tiranije bjelačke manjine, a borbu za pravedniju Južnoafriču Republiku nije prekinuo ni nakon okončanja aparthejda.

    On je pozivao crnačku i bjelačku političku elitu da bude odgovorna u izgradnji takve zemlje. U svojim posljednjim godinama govorio je o tome da žali što njegov san o “naciji u bojama duge” nije ostvaren.

    Na globalnoj sceni, Tutu je bio pobornik ljudskih prava i govorio je o mnogim temama, od izraelske okupacije palestinskih teritorija do prava homoseksualaca, klimatskih promjena i eutanazije.

    Nobelovu nagradu za mir dobio je 1984. godine za nenasilnu borbu protiv aparthejda.

    Svoju visoku poziciju u Anglikanskoj crkvi koristio je za ukazivanje na patnje tamnoputih Južnoafrikanaca.

  • U Kini najviše zaraženih od početka 2020. godine

    Kina je registrovala najveći rast broja lokalnih slučajeva kovida 19 od početka 2020. godine pod uticajem žarišta u Sijanu, na sjeverozapadu zemlje.

    U gradu od 13 miliona ljudi potvđeno je 155 novih slučajeva prenošenja virusa sa simptomima, a dan ranije bilo ih je 75, pokazuju danas objavljeni zvanični podaci.

    Ukupni broj novih slučajeva na nivou čitave zemlje je 158, što je najviše od kada je Kina uspjela da obuzda zarazu početkom 2020. godine.

    U Sijanu, gdje je zabilježeno ukupno 485 slučajeva zaraze sa simptomima od 9. do 25. decembra, uvedene su striktne restrikcije da bi se zaraza suzbila.

    Stanovnici ne mogu da napuštaju grad bez odobrenja od poslodavaca ili lokalnih vlasti, a provodi se i masovno testiranje stanovništva na virus korona.

    U gradu zvanično nije zabilježen nijedan slučaj zaraze omikron varijantom.

    Ukupni broj preminulih od kovida 19 u Kini i dalje je 4.636, a potvrđeno je 101.077 slučajeva zaraze.

  • “Jednostavno rečeno, to je laž”

    “Jednostavno rečeno, to je laž”

    Ruski energetski gigant odbacuje odgovornost za rekordne cene i nestašicu na tržištu gasa u Evropi.

    “Evropa ne bi trebalo da okrivljuje Gazprom za probleme za koje je sama odgovorna, bolje bi im bilo da se pogledaju u ogledalo”, poručio je predstavnik tog ruskog gasnog giganta Sergej Kuprjanov, komentarišući optužbe Zapada upućene Rusiji da navodno ne isporučuje dovoljne količine gasa.

    Kuprjanov je rekao da je izvoz gasa u Srbiju, kao i u Italiju, Tursku, Bugarsku, Dansku, Finsku i Poljsku ove godine bio veći nego prethodne.

    On je istakao da je Rusija u Nemačku isporučila 50,2 milijarde kubnih metara gasa ove godine, što je za 5,3 odsto više nego prošle.

    Optužbe na račun Rusije i Gazproma o tome da se navodno ne isporučuje dovoljno gasa Evropi odbacio je kao besmislene, neprihvatljive i neutemeljene.

    “Jednostavno rečeno, to je laž”, rekao je Kuprjanov u intervjuu za televiziju Rosija 1, a prenosi Sputnjik.

    Na pitanje zašto Rusija nije rezervisala dodatne kapacitete za transport gasa, Kuprjanov je rekao da su sve količine prema godišnjim ugovorima već dogovorene i da novi kapaciteti nisu rezervisani jer se to radi samo onda kada se isporuke ugovore, a ne obrnuto.

    “Čitav niz naših klijenata, između ostalog i iz Francuske, već su potpisali svoje godišnje ugovore i samim tim ne šalju dodatne zahteve. Mi rezervišemo kapacitete samo onda kada ugovorimo dodatne količine”, naveo je on.

    Kuprjanov je kazao i da je Gazprom došao do zaključka da se poslednjih nekoliko dana Poljskoj šalje gas iz Nemačke reversom, a kasnije se taj gas šalje i Ukrajini.

    Međutim, kako je ocenio, to i nije baš racionalna odluka evropskih zemalja jer je zima tek počela, a već je utrošeno 47 odsto rezerve.

    Kazao je i da je cena tog gasa daleko skuplja nego što je to slučaj kada se kupuje direktno od Gazproma.

    Kuprjanov je naglasio da je Gazprom i dalje spreman da isporuči Evropi dodatne količine gasa u okviru dugorocnih ugovora kako bi se mimoišlo spot tržište.

  • “Elegantan šamar” za Bajdena

    Predlozi Moskve o bezbednosnim garancijama su postali ultimatum jer je predsednik Rusije Vladimir Putin započeo kompetentnu “igru šaha” za odbranu Rusije.

    To je izjavio vojno-politički ekspert Jakov Kedmi za “Solovjev uživo”.

    Prema njegovim rečima, Putin je razgovarao sa kineskim predsednikom Si Đinpingom, što je bio “elegantan šamar” za američkog predsednika Džoa Bajdena.

    Američki lider je rekao da neće prisustvovati Olimpijadi u Kini i to je bila velika strateška greška, smatra Kedmi.

    “Si Đinping je rekao da nije pozvao Bajdena, ali je pozvao prijatelja Putina. Pod pritiskom sitnih političara, Bajden je rekao da mu Si Đinping nije prijatelj. Kako je Putin počeo? “Moj dragi prijatelju…” Odnosno, udario je takav šamar Bajdenu, ali elegantno, rekavši mu: “Evo mi smo prijatelji, a ti si prijatelj sa Zelenskim”. Kina je izrazila podršku stavu Rusije o NATO-u, dok se Peking nikada ranije nije izjasnio o evropskim pitanjima. Moskva će ipak postići svoj cilj po pitanjima bezbednosti, pa je bolje pregovarati mirnim putem i nema potrebe prisiljavati Rusiju na radikalnije korake”, rezimirao je Jakov Kedmi.

  • Dogovoren sastanak njemačkih i ruskih zvaničnika u vezi s Ukrajinom

    Dogovoren sastanak njemačkih i ruskih zvaničnika u vezi s Ukrajinom

    Visoki njemački i ruski zvaničnici dogovorili su se da sljedećeg mjeseca održe sastanak u pokušaju da ublaže tenzije u vezi s Ukrajinom, rekao je danas izvor iz Vlade Njemačke.

    Savjetnik njemačkog kancelara za spoljnu politiku Jens Pletner i ruski pregovarač za Ukrajinu Dmitrij Kozak dogovorili su se u dužem telefonskom razgovoru da se sastanu, rekao je izvor koji nije želio da bude imenovan.

    Telefonski razgovor održan je u četvrtak, 23. decembra.

    Vlada Njemačke zvanično nije komentarisala ove informacije.

    Zapadni lideri i ruski predsjednik Vladimir Putin održali su seriju telefonskih razgovora tokom prethodnih mjeseci povodom gomilanja ruske vojske u blizini granice s Ukrajinom i bojazni od invazije.

    Novi njemački kancelar Olaf Šolc je od stupanja na dužnost govorio o potrebi za dijalogom s Rusijom, ali se pridružio zapadnim saveznicima u odluci da budu uvedene sankcije ukoliko Moskva izvrši invaziju.

  • Zaharova: Glavne teme pregovora – stopiranje širenja Alijanse na istok

    Zaharova: Glavne teme pregovora – stopiranje širenja Alijanse na istok

    Glavne teme predstojećih pregovora Rusije, SAD i NATO biće stopiranje širenja Alijanse na Istok i obustavljanje razmještanja naoružanja u blizini ruskih granica, izjavila je portparol ruskog Ministarstva inostranih poslova Marija Zaharova.

    • Upravo to će biti glavne teme jer predstavljaju direktnu prijetnju za bezbjednost Rusije. Oni koji još ne razumiju naše stavove to moraju jasno da shvate – rekla je Zaharova.

    Rusko Ministarstvo inostranih poslova objavilo je dokument koji je zvanična Moskva poslala NATO-u po pitanju garancija bezbjednosti o kojima je nedavno govorio predsjednik Ruske Federacije Vladimir Putin, a koji se, prije svega, tiču širenja vojnog prisustva Alijanse zapadnim granicama Rusije.

    Glavna stavka u dokumentu podrazumijeva da Rusija i SAD neće razmještati naoružanje u teritorijama koje mogu predstavljati prijetnju za nacionalnu bezbjednost, prenosi “Sputnjik”.

    Rusija predlaže i da se na teritorijama zemalja Evrope ne razmještaju dodatne snage u odnosu na one koje su razmještene 27. maja 1997. godine kada je potpisan Osnivački akt Rusija-NATO.

    Moskva predlaže i da se postigne dogovor da ni Rusija ni NATO ne razmještaju rakete srednjeg i malog dometa u teritorijama koje su u dometu nacionalnih ciljeva.

    Osim toga, navodi se da bi Rusija i NATO trebalo da se dogovore da ne stvaraju situacije koje bi mogle da se protumače kao potencijalna prijetnja.