Kategorija: Svijet

  • Lukašenko odlazi?

    Lukašenko odlazi?

    U Bjelorusiji je objavljen nacrt amandmana na Ustav pred referendum o ustavnim izmenama koji je planiran za drugu polovinu februara 2022. godine.

    Referendum o izmenama Ustava bi trebalo da bude održan najkasnije februara 2022. godine, pre toga će biti održana javna rasprava.

    U dokumentu se, između ostalog, navodi:

    • isključuje se vojna agresija sa teritorije Belorusije protiv drugih država;
    • zabranjuje se stranim državljanima i organizacijama da finansiraju izbore;
    • jedna osoba može biti predsednik države najviše dva mandata;
    • ograničenje o broju predsedničkih mandata stupa na snagu nakon stupanja na dužnost ponovo izabranog predsednika;
    • uvodi se Beloruska narodna skupština kao vrhovni organ narodne vlasti;
    • predsednika može da smeni Beloruska narodna skupština u slučaju sistematskog ili grubog kršenja Ustava ili izdaje države, ili drugog krivičnog dela (predsednik može biti smenjen sa funkcije odlukom parlamenta samo u slučaju bolesti);
    • predsednik može da proglasi vanrednu situaciju u slučaju pobune, masovnih ili drugih nereda (sada je to moguće u slučaju prirodne katastrofe, a takođe u slučaju nereda koje prati nasilje ili postoji pretnja nasiljem, što dovodi do opasnosti po život i zdravlje ljudi, teritorijalne celovitosti i postojanja države);
    • predsednik, koji više nije na toj dužnosti, ne može da odgovara za odluke koje je doneo tokom njegovog mandata;
    • u slučaju da predsednik umre nakon atentata ili usled terorističkog napada, vojne agresije ili drugih nasilnih akcija, onda se uvodi vanredna situacija ili ratno stanje, a državni organi deluju u skladu sa odlukama Saveta bezbednosti. Predsedavajući Savetom bezbednosti će u tom slučaju biti predsedavajući Savetom republike (sada, ako predsednik ne može da ispunjava svoje obaveze, njega menja premijer);
    • osoba koja više nije na mestu predsednika može postati doživotni senator.

    U novembru je predsednik Belorusije Aleksandar Lukašenko izjavio da je opozicija koja se nalazila van zemlje pripremila novi plan destabilizacije koji je povezan sa ustavnim promenama.

    U decembru je načelnik Glavne uprave za borbu protiv organizovanog kriminala i korupcije (GUBOPiK) Ministarstva unutrašnjih poslova Belorusije Vjačeslav Orlovski rekao da nema preduslova za masovne proteste u vezi sa predstojećim referendumom, ali se ne mogu isključiti pojedinačne akcije.

    Podsetimo, Lukašenko je 16. marta potpisao Ukaz o formiranju Ustavne komisije koja se bavi ustavnim izmenama. Komisija ima 36 članova. Ona je iznela šefu beloruske države svoje predloge ali Lukašenko je krajem jula vratio nacrt na doradu. Krajem avgusta Komisija uputila predsedniku dorađenu, konačnu verziju predloga izmena Ustava.

    Lukašenko je ranije obećao da će podneti ostavku nakon usvajanja amandmana na Ustav.

    Komisija za pripremu dopuna već je počela rad, preneo je Sputnjik.

  • Ruski gigant oborio rekord

    Ruski gigant oborio rekord

    Gasprom je 23. decembra postavio istorijski rekord u dnevnim isporukama ruskog gasa Kini preko gasovoda “Snaga Sibira”, saopštila je ta kompanija danas.

    “Gasprom je postavio 23. decembra istorijski rekord u isporuci gasa na dnevnom nivou iz Rusije u Kinu”, navodi se u saopštenju kompanije, u kojem se istovremeno ističe da se isporuke gasa potrošačima u Evropi odvijaju u potpunosti u skladu sa aktuelnim ugovornim obavezama, prenosi Tas s.

    Generalni direktor Gasproma Aleksej Miler rekao je ranije da su od novembra isporuke gasa Kini preko gasovoda “Snaga Sibira” premašile dnevne ugovorne obaveze prema kineskim partnerima za više od 30 posto.

    Gasovod “Snaga Sibira” je najveći sistem za transport gasa na istok iz Rusije, koja gasom snabdeva ruske potrošače na Dalekom istoku i Kinu.

    Izvozni kapacitet gasovoda je 38 milijardi kubnih metara gasa godišnje i očekuje se da će pun kapacitet biti dostignut 2025. godine.

    Prve isporuke ruskog gasa Kini preko tog gasovoda pocele su u decembru 2019, prema 30-godišnjem ugovoru koji su potpisali Gasprom i kineski CNPC još 2014. godine u vrednosti 400 milijardi dolara.

    Gasprom je 2020. godine isporučio Kini 4,1 milijardu kubnih metara gasa preko cevovoda “Snaga Sibira” sa Čajandinskog polja.

    U 2021. godini, isporuke gasovodom “Snage Sibira” nastavljaju da rastu i redovno premašuju dnevne ugovorne obaveze, naveo je ruski gasni holding.

  • Ramzan Kadirov: Rusija treba pripojiti Ukrajinu, spreman sam voditi ofanzivu

    Ukrajina bi trebala biti pripojena Rusiji ako predsjednik te zemlje Vladimir Zelenski ne promijeni kurs svoje antiruske politike, rekao je čečenski čelnik Ramzan Kadirov.

    Govoreći na svojoj godišnjoj konferenciji za novinare, Kadirov je iznio svoje mišljenje da su Ukrajinci također “ruski narod”. Čečenija, koju Kadirov vodi od 2007. godine, je ruska republika na jugu zemlje, koja graniči s Gruzijom.

    “Moje duboko uvjerenje je da, ako se Zelenski i njegov tim ponašaju na ovaj način, Ukrajina treba biti pripojena našoj zemlji. Ukrajinci su naš narod. To je naša teritorija. To je moje mišljenje”, rekao je Kadirov, napominjući da bi bio spreman voditi ofanzivu za “pripajanje Ukrajine Čečenskoj Republici” ako bi za to dobio upute.

    “Da mi je to povjereno, odavno bih to riješio”, rekao je, istaknuvši da iznosi lično mišljenje.

    Ovi komentari dolaze dok su napetosti na granici između Rusije i Ukrajine i dalje visoke. Posljednjih sedmica zapadni mediji su tvrdili da Kremlj povećava prisutnost svojih trupa na granici i planira invaziju, prenosi Russia Today.

    Moskva je odbacila sve takve optužbe, a Kremlj je više puta rekao da ne predstavlja prijetnju nijednoj drugoj zemlji. Kadirov je, međutim, potpuno drugačijeg mišljenja i želi da Rusija vojno riješi pitanje s Ukrajinom.

    Prema riječima čečenskog čelnika, ruski predsjednik Vladimir Putin mora odbiti da strane zemlje diktiraju uslove Moskvi, jer su “sigurnost države i naroda” najvažnija stvar, a borci iz ove regije su “apsolutno spremni otići i izvršavati naređenja bez problema”.

  • Lavrov: Ruska država se neće pretvoriti u “tvrđavu pod opsadom”

    Lavrov: Ruska država se neće pretvoriti u “tvrđavu pod opsadom”

    Ruske vlasti ne razmatraju mogućnost pretvaranja države u “tvrđavu pod opsadom” zbog sankcija Zapada, izjavio je ruski ministar spoljnih poslova Sergej Lavrov.

    On je u ekskluzivnom intervjuu za YouTube nalog “Solovjov uživo” podsjetio da predsjednik Rusije Vladimir Putin stalno ističe svoju privrženost prilikama za proširivanje slobodnog razvoja društva i demokratskih principa, naročito u posljednjim govorima i na svojoj velikoj konferenciji za novinare.

    “Da li ćemo postati ‘tvrđava pod opsadom’? Siguran sam da to nije dio planova ruskih vlasti. Apsolutno”, rekao je Lavrov.

    Lavrov je istakao da ukoliko Zapad pooštri sankcije, Rusija će pronaći odgovor, ali je naglasio da Moskva računa na razboritost svojih zapadnih partnera, prenio je TASS.

    “Ubijeđen sam da ćemo pronaći odgovor, čak i ako se ostvari ovaj scenario, što je za mene imaginativno”, naveo je Lavrov.

    Šef ruske diplomatije napomenuo je da na Zapadu postoje političari koji smatraju da je beskorisno uvođenje sankcija Rusiji.

    On kaže da Rusija neće promijeniti svoje stavove zbog nezadovoljstva zapadnih kolega.

    “U slučaju da to neko još nije razumio – Rusija svakog dana dokazuje da je sposobna da riješi bilo kakav problem i da neće promijeniti način života i vjerovanja samo zato što se Zapad naljutio i zatvorio tamo određene tehnologije”, dodao je Lavrov.

  • Dijagnoza potvrđena; EU se “raspada”

    Dijagnoza potvrđena; EU se “raspada”

    Počeo je Orban, nastavio Kačinjski, drugi su tu i tamo probali da ih kopiraju. Evropska unija ima problem sa demagozima u sopstvenim redovima, piše Dojče vele.

    Stvar komplikuje to što obe strane imaju veliki ucenjivački potencijal.

    Letos je francuski predsednik Emanuel Makron konstatovao da problemi EU sa pojedinim istočnoevropskim zemljama ne mogu da se svedu na spor sa mađarskim premijerom Viktorom Orbanom, već da je problem mnogo dublji.

    Makron je to nazvao fundamentalnim istočno-zapadnim evropskim raskolom.

    Izgleda da se ta dijagnoza potvrdila prilikom nedavne posete novog nemačkog kancelara Olafa Šolca u Varšavi. Njega su dočekali plakati na kojima su on i njegova prethodnica Angela Merkel stavljeni u isti niz sa Adolfom Hitlerom i nacističkim ministrom propagande Jozefom Gebelsom.

    Istovremeno se Nemačkoj prigovaralo „bezakonje“ jer Poljskoj navodno ne želi da plati ratnu odštetu. To su bile otvorene provokacije.

    Koliko su iliberalne snage jedinstvene?

    Neki analitičari su bili krajnje zabrinuti kada je letos populista Janez Janša kao premijer Slovenije preuzeo predsedavanje Savetom EU. Janša vređa novinare na Tviteru, voli provokacije i zove Orbana „prijateljem“.

    Na početku slovenačkog predsedavanja najvažnijim telom Evropske unije, Janša se pobrinuo za novi skandal, jer je na fotografijama zaokruživao slovenačke sudije koje smatra „komunističkim“ i problematičnim.

    Posle toga se ponašao uglavnom neupadljivo. Ali, Janša je bio na Orbanovoj strani u sporu Brisela i Budimpešte u vezi sa jednim zakonom koji diskriminiše homoseksualce, kao i na strani Varšave u sporu oko poljskog razgrađivanja pravne države.

    „Smatram da je ukupno držanje ove alijanse antievropsko. Ima naznaka da oni uspostavljaju neku vrstu nove Gvozdene zavese“, kaže Marko Milosavljević, profesor za nauku o medijima na ljubljanskom Univerzitetu.

    Ipak, Janšina manjinska vlada ne sedi baš čvrsto u sedlu. Narednog proleća su izbori na kojima opozicija ima dobre izglede.

    I nedavni izbori u Pragu su pokazali da populisti mogu biti smenjeni na izborima. Andrej Babiš je smenjen kao premijer i novu većinu čini široka proevropska koalicija. I u Bugarskoj je u trećem pokušaju na vlast došla proevropska vlada, a u Rumuniji socijaldemokrati, koji vladaju u koaliciji sa antievropskim snagama, nisu uspeli da prošire svoju bazu.

    Ekspert fondacije Karnegi za Evropu Štefan Lene smatra zbog toga da se kriza EU uglavnom svodi na Poljsku i Mađarsku, i „nije karakteristična za ukupni region“. On stoga ne kaže da se može govoriti o pogoršavanju odnosa između istoka i zapada Evropske unije. Dodaje da bi fondovi za obnovu mogli odigrati pozitivnu ulogu protiv produbljivanja podela.

    Mađarska kao kolovođa

    Kada je sredinom decembra predsednik Sedinjenih Država Džozef Bajden održao „samit demokratije“, predstavnici Mađarske nisu bili pozvani. Time je Budimpešta svrstana u „otpadničke režime“.

    Mađarska opozicija je to upotrebila za napade na Viktora Orbana. Vođa opozicije Peter Marki-Zai je rekao da „međunarodna zajednica Orbana tretira kao neki virus“. On je dodao da je Orban dugo i naporno na tome radio, razvijajući odnose sa Kinom, Rusijom i Azerbejdžanom.

    Orban otvoreno zagovara „iliberalnu demokratiju“ u koju spada stalna kulturološka borba protiv vrednosti koje preovlađuju u EU. „Mi smo liberalnu demokratiju koja doživljava brodolom zamenili hrišćanskom demokratijom 21. veka, a ona kao ciljeve ima tradiciju i bezbednost“, objasnio je Orban.

    Strateška greška nemačkih Demohrišćana je što su godinama omogućavali Orbanu izgradnju autoritarnog sistema pod pokroviteljstvom Evropske narodne partije, najjačeg poslaničkog kluba u Evropskom parlamentu. Orban je iza njihovih leđa pretvorio Mađarsku u „kidnapovanu državu“, razarajući slobodu medija i nezavisnost pravosuđa, institucionalnu sigurnost i slobodu civilnog društva.

    Nezaustavljiva poplava državne propagande trebalo bi da obezbedi indoktrinaciju stanovništva i da opravda taj način vladavine. U Budimpeštu rado dolaze populisti iz celog sveta, iz Francuske Marin Lepen, iz SAD Majkl Pens.

    Preti li izlazak Poljske iz EU?

    Poljski predstavnici su, za razliku od mađarskih, dobili pozivnicu od američkog predsednika Bajdena da učestvuju na njegovom okupljanju u decembru. Da li je autokratsko preuređenje države tamo manje uznapredovalo nego u Mađarskoj?

    Vladajuća poljska stranka Pravo i pravda od osvajanja vlasti 2015. kopira mađarski model. Suzbijaju se medijske slobode, podriva se nezavisno pravosuđe, vodi borba protiv prava homoseksualaca i prava na abortus, uz naglašeni nacionalizam.

    Ali veliki sukob sa Briselom je izbio u oktobru kada je poljski Ustavni sud odlučio da su poljski zakoni iznad zakona Evropske unije. Time je Varšava posredno postavila pitanje ostanka Poljske u Evropskoj uniji. Jaroslav Kačinjski je to odmah demantovao, a proevropske demonstracije u Poljskoj su pokazale da javnost još uvek nije „dovedena na liniju“ onako kako bi to htela vladajuća partija.


    Evropski sud je u međuvremenu doneo presude protiv načina izbora poljskih ustavnih sudija i promene u zakonima o sudstvu. Ova najviša sudska instanca u EU sa sedištem u Luksemburgu kaznila je Poljsku sa milion evra dnevno, jer poljska vlada ne želi da povuče uvedena pravila.

    Možda pomogne finansijski pritisak

    „Iluzorno je verovati da se demokratija i vladavina prava mogu nametnuti iz Brisela“, rekao je Štefan Lene i dodao da je to jedino moguće na demokratskim izborima. On kaže da ima nade jer su i u Poljskoj i u Mađarskoj glavni gradovi u međuvremenu u rukama opozicije. U Mađarskoj postoji uverljiv kandidat opozicije Marki-Zai, sa solidnim izgledima da pobedi Orbana.

    Lene se zalaže da evropske pravne sankcije prerastu u finansijske. „Najveći adut je pristup Fondu za obnovu ekonomije od posledica pandemije“, kaže on i dodaje da novac neće teći iz Brisela za Varšavu od sredine naredne godine, jer tvrdolinijaši iz ministarstva pravosuđa u Varšavi blokiraju svaki kompromis. A u Mađarskoj Orban ne želi da bilo šta menja uoči izbora.

    Uprkos izvesnom optimizmu u pogledu dejstva finansijskog pritiska, ovaj politikolog vidi i „znatnu opasnost“ od eskalacije spora. Poljska bi prema njemu mogla da uvede protivmere blokiranja drugih prihvaćenih evropskih zakona i propisa, recimo u oblasti klimatskih promena i tada bi „EU imala veliki problem“.

    Prema proceni Štefana Lenea, trenutno se nalazimo u „interesantnoj fazi između eskalacije i izvesnih kompromisa, koji bi celu stvar mogli dovesti do smirivanja“. Izgleda da je ucenjivački potencijal na obe strane značajan.

  • Laboratorija u Australiji pogrešno informisala 400 građana da su negativni na koronavirus

    Laboratorija u Australiji pogrešno informisala 400 građana da su negativni na koronavirus

    Glavna australijska laboratorija je na Božić pogrešno informisala 400 građana – saopćila im je da su negativni na koronavirus, a zapravo su bili pozitivni.

    Grešku je napravila laboratorija sidnejske bolnice St. Vincent. Dan poslije građane su informisali da su napravili grešku. Nadležni su naglasili da utvrđuju zašto se ovo desilo.

    Pretpostavljaju da je ovo posljedica velikog pritiska na laboratoriju usljed znatnog povećanja broja pozitivnih na virus. U Australiji se bilježe rekordni brojevi pozitivnih od početka pandemije.

    Samo na Božić je evidentirano više od 10.000 osoba pozitivnih na koronavirus. Najviše ih je u državi Novi južni Wales, gdje se nalazi spomenuta laboratorija. Pretpostavlja se da većina ima omikron soj.

    Do 22. decembra u Australiji je dvjema dozama vakcinisan 91 posto stanovništva starijeg od 16 godina. Najveća stopa vakcinacije među šest australijskih država je upravo u Novom južnom Walesu.

    Veliki je broj onih koji su vakcinisani trećom dozom. Nadležni su skratili period kada se moguće vakcinisati trećom dozom, prenosi Sky News.

  • Izvoz oružja u Egipat “razbjesnio” novu njemačku vladu, Baerbock najavila pooštravanje kriterija

    Izvoz oružja u Egipat “razbjesnio” novu njemačku vladu, Baerbock najavila pooštravanje kriterija

    Nakon što je objavljena informacija kako je vlada bivše kancelarke Angele Merkel odobrila izvoz njemačkog naoružanja u Egipat u vrijednosti od skoro pet milijardi eura, političke tenzije u Njemačkoj se ne smiruju.

    Prva koja se oglasila nakon ove odluke bila je ministrica vanjskih poslova Njemačke Annalena Baerbock (Zeleni) koja je naglasila kako će se u narednom periodu “semafor” koalicija u narednom periodu naročito posvetiti pitanju izvoza oružja na evropskom nivou i kontrole ove aktivnosti.
    “Kao koalicija, jasno smo stavili do znanja da preispitujemo politiku izvoza oružja u posljednjih nekoliko godina. Radimo na zakonu o kontroli izvoza oružja koji će jasnije razjasniti kriterije po kojima se izvoz oružja odobrava”, rekla je Baerbock.


    U koalicionom sporazumu “semafor” koalicije, SPD, FDP i Zeleni su se obavezali kako će preispitati i pooštriti izvoz oružja u tzv. treće zemlje koje se nalaze izvan Evropske unije i NATO saveza.

    Upravo Egipat, posljednji u nizu njemačkih partnera u izvozu oružja, predstavlja jednu od ključnih destinacija na koju je Berlin prethodnih godina izvozio oružje.

    S druge strane, oglasio se i zvaničnik nekada vladajućeg CDU-a Roderich Kiesewetter koji je govorio o odlukama bivše njemačke vlade te je rekao kako su ugovori o izvozu oružja sklopljeni unutar važećeg pravnog okvira.

    On je također poručio kako su kritike ljevičarskih stranaka ništa drugo do “krokodilske suze”.

    “U interesu Njemačke je da zemlje Bliskog istoka i druge i dalje imaju podršku u politici naoružavanja upravo od Evropske unije. Ne može biti u našem interesu ako te države u budućnosti oružjem budu snabdijevale Kina ili Rusija”, rekao je zvaničnik CDU-a.

  • “Oni troluju Amerikance. Čisto izazivanje panike”

    “Oni troluju Amerikance. Čisto izazivanje panike”

    Izjava ruskog ministra odbrane Sergeja Šojgua o američkim vojnim kompanijama u Donbasu predstavlja informaciono-psihološku operaciju, pritisak i trolovanje.

    To smatra honorarni savetnik šefa kabineta predsednika Ukrajine Aleksej Arestovič, a preneo je “Sputnjik”.

    “Ovo je čist pritisak po kanonima informaciono-psiholoških operacija… Oni troluju Amerikance po analogiji sa hemijskim oružjem u Iraku, što su Amerikanci iskoristili kao jedan od argumenata za izvođenje vojne operacije u Iraku. Od strane Rusije ovo je čisto informaciono-psihološka operacija izazivanja panike”, odgovorio je Arestovič na pitanje šta stoji iza Šojguovih izjava, prenosi sajt televizije “Dom”.

    Ruski ministar Sergej Šojgu je, govoreći na proširenom sastanku kolegijuma Ministarstva odbrane, izjavio da se oko 120 pripadnika američkih privatnih vojnih kompanija nalazi u Donjeckoj oblasti Ukrajine i da su u gradove Avdejevku i Krasni Liman radi provokacija dopremljene cisterne sa neidentifikovanim hemijskim supstancama.

    Ministarstvo spoljnih poslova Ukrajine demantovalo je Šojguove izjave nazvavši ih dezinformacijama.

    Ukrajinsko ministarstvo navelo je da u zemlji nema privatnih vojnih kompanija, uključujući i strane.

    U Pentagonu su Šojguove izjave o pripremi provokacija nazvali “neistinitim”.

    Istovremeno, predstavnik Narodne milicije samoproglašene Donjecke narodne republike Eduard Basurin izjavio je da je DNR potvrdila informaciju da su SAD isporučile Ukrajini cisterne sa hemijskim oružjem, koje su kasnije prebačene u područja u blizini kontakt linije u Donbasu.

  • Steam zabranjen u Kini

    Globalna verzija Steama zabranjena je u Kini, prenosi “The Gamer”.

    Globalni Steam ima preko 110.000 igara, ali korisnici u Kini uopšte ne mogu da ga koriste.

    Trenutno postoji samo kineska verzija Steama i na njemu ima samo 103 igre.

    Pouzdani insajder Riki Ovens, poznatiji u gejming krugovima kao iFireMonkey, prvi je primetio zabranu Steama u Kini i na svom Twitter nalogu stavio je printskrin na kom se vidi da je Steam još jedna u nizu stvari koje su zabranjene na internetu u Kini.

    Kada probate to da proverite preko Comparitecha i ukucate “store.steampowered.com”, govori vam da je Steam u Kini svuda blokiran. Kineski Steam izašao je u februaru ove godine i sada samo njega mogu da koriste.

  • “Dan D” na pomolu: Zvaničnici NATO-a i Rusije mogli bi se sastati već 12. januara

    “Dan D” na pomolu: Zvaničnici NATO-a i Rusije mogli bi se sastati već 12. januara

    Iako se na početku s rezervom gledalo na ideju o sastanku NATO lidera i Rusije, čini se kako je sastanak dvije strane sve izvjesniji, a jedan od datuma koji se spominje jeste i 12. januar koji bi mogao biti i konačni datum sastanka dvije suprotstavljene strane.

    Nekoliko evropskih i ruskih medijskih agencija prenijelo je informaciju o tome kako je generalni sekretar NATO-a Jens Stoltenberg odlučio da 12. januara sazove sastanak Vijeća NATO saveza i Rusije. Istog dana, u Briselu bi trebao biti održan i sastanak načelnika generalštabova zemalja članica NATO saveza.

    “Generalni sekretar Stoltenberg odlučio je sazvati sastanak 12. januara. U kontaktu smo s Rusijom u vezi s ovim sastankom. Svaki dijalog s Rusijom treba da se vodi na osnovu reciprociteta te treba biti zasnovan na osnovnim principima i temeljnim dokumentima”, naveli su za ruske agencije iz press službe NATO-a.

    S druge strane, iz Ministarstva vanjskih poslova Rusije su saopćili kako su dobili informacije iz NATO-a o mogućem susretu 12. januara, ali da će ruski zvaničnici konačnu odluku donijeti u narednim danima.

    “Razmatra se vrijeme, modaliteti, format i sastav delegacije”, rekao je zamjenik ruskog ministrava vanjskih poslova Aleksandar Gruško.

    Širenje NATO-a pitanje života i smrti za Rusiju

    Potparol ruskog predsjednika Dmitrij Peskov također se osvrnuo na mogući susret zvaničnika NATO-a i Rusije, ali i na eventualno širenje NATO saveza na Ukrajinu.

    Peskov je naglasio kako treba ostati optimista u pogledu razgovora Moskve i Washingtona, ali je poručio kako širenje NATO-a na istok predstavlja pitanje života i smrti za Rusiju.

    “Pitanje širenja NATO-a na zemlje kao što je Ukrajina i druge zemlje koje su bila dio SSSR-a predstavlja za nas život i smrt”, rekao je Peskov.

    On je takođe izjavio kako postoji mogućnost održavanja sastanka 12. januara te je napomenuo kako je sada važno biti strpljiv i sjesti za pregovarači stol.

    “Naravno, emotivno želim svaki put reagovati na sve te informacije, ali ovdje morate shvatiti da kada diplomate sjednu za pregovarački stol tu počinjusasvim drugačiji razgovori. Oni su sadržajniji, smireniji i često uravnoteženiji”, mišljenja je Peskov.