Kategorija: Svijet

Američki predsjednik Donald Tramp izjavio je da će većina američkog oružja poslatog u Evropu biti preusmjerena u Ukrajinu, a da će Evropska unija platiti njegovu punu cijenu. Prema njegovim riječima, postignut je dogovor sa EU, a sredstva će biti utrošena unutar SAD, kod američkih odbrambenih kompanija.

„Trebalo je da takvi uslovi budu na snazi prije tri godine“, rekao je Tramp na konferenciji u Vašingtonu posvećenoj razvoju vještačke inteligencije.

On je podsjetio da je Vašington odlučio da nastavi transfer oružja i vojne opreme Kijevu ukoliko Evropa preuzme finansijski teret. Prema njegovim najavama, NATO će koordinisati taj proces.

Istovremeno, Tramp je poručio da će SAD uvesti uvozne carine od oko 100 odsto za Rusiju i njene trgovinske partnere ukoliko ne bude postignut dogovor s Moskvom u vezi sa ukrajinskom krizom u narednih 50 dana.

Na istom događaju, Tramp je potvrdio i da su SAD u završnoj fazi postizanja trgovinskog sporazuma sa Kinom, ali i upozorio da će većina zemalja u svijetu biti pogođena direktnim američkim carinama.

„Odredićemo niže carine za Evropsku uniju, ali samo ako se evropsko tržište otvori za američke kompanije“, izjavio je Tramp, dodajući da su u toku ozbiljni pregovori sa Briselom.

U oružanim sukobima koji su izbili između Tajlanda i Kambodže danas ujutru, borbe se vode na najmanje šest lokacija duž granice, a obje strane optužuju jedna drugu za započinjanje sukoba i granatiranje civilnih područja.

Tajlandska vojska zatvorila je sve granične prelaze nakon što su, prema navodima kontraadmirala Surasanta Kongsirija, kambodžanske trupe rano jutros rasporedile dronove i jedinice naoružane granatama, te otvorile vatru na tajlandske vojnike, što je izazvalo odgovor s njihove strane.

Portparol tajlandske vojske Riča Suksuvanon izjavio je da su snage upotrijebile vazdušnu silu protiv vojnih ciljeva „kako je i planirano“. Prvi sukob, prema izvještajima, počeo je kada su tajlandske trupe začule bespilotnu letjelicu i ugledale šest naoružanih kambodžanskih vojnika koji su se približavali njihovoj stanici.

Tajlandski vojnici pokušali su da pucnjem upozorenja deeskaliraju situaciju, ali je kambodžanska strana, prema njihovim tvrdnjama, otvorila vatru. Zvaničnici su potvrdili da su u sukobima korišćeni i raketni bacači BM-21, dok je Kambodža koristila tešku artiljeriju.

Istovremeno, kambodžansko Ministarstvo odbrane tvrdi da je Tajland započeo oružani sukob i da su njihove snage reagovale u skladu sa pravom na samoodbranu. Premijer Kambodže Hum Manet optužio je Tajland za napade na kambodžanske položaje u oblastima Prasat Ta Moan Tom i Prasat Ta Krabej, kao i duž granice provincija Preah Vihear i Ubon Račatani.

„Kambodža se uvijek zalagala za mir, ali nije imala izbora osim da odgovori oružanom silom na oružanu agresiju“, izjavio je Hum Manet.

Prema informacijama sa terena, najmanje dva tajlandska civila su poginula, dok su četiri osobe povrijeđene, uključujući troje civila pogođenih raketnim napadom u okrugu Kap Čoeng u Surinu, što je izazvalo osudu iz Kraljevske tajlandske vojske. Evakuisano je oko 40.000 ljudi iz 86 sela zbog pogoršanja bezbjednosne situacije.

Sukobi su započeli jutros u 08.20 časova po lokalnom vremenu kod hrama Ta Muen Tom u Surinu i brzo su se proširili na pet dodatnih lokacija: Ta Kvai (Surin), Čong Čom (Surin), Čong Bok (Ubon Račatani), Čong An Mau (Ubon Račatani) i područje kod hrama Preah Vihear (Sisaket).

Tajland je, prema izjavama vojnih izvora, rasporedio i borbene avione F-16 u pograničnom području, dok su vojne jedinice u pripravnosti i aktivirale planove za vanredne situacije.

Bivši kambodžanski premijer Hun Sen izjavio je da su dvije provincije pogođene tajlandskim granatiranjem, te pozvao građane na smirenost i povjerenje u vladu i oružane snage.

Međunarodna zajednica izrazila je zabrinutost zbog eskalacije sukoba i pozvala obje strane na hitnu deeskalaciju i politički dijalog.

Ukrajina je u utorak ograničila autonomiju svoje dvije agencije za borbu protiv korupcije koje su od ključne važnosti u provođenju reformi, što je EU opisala kao “ozbiljan korak unazad” i izrazila “duboku zabrinutost”.

Suzbijanje endemske korupcije uslov je za pridruživanje Kijeva Evropskoj uniji, kao i za osiguranje milijardi zapadne pomoći.

Nezavisni istražitelji posljednjih mjeseci osramotili su visoke zvaničnike optužbama za korupciju.

Amandmani usvojeni u utorak daju glavnom tužitelju, kojeg imenuje predsjednik, strogu kontrolu nad Nacionalnom kancelarijom za borbu protiv korupcije Ukrajine i Specijalizovanim tužilaštvom za borbu protiv korupcije (NABU i SAPO), reklo je nekoliko poslanika.

Glasanje je izazvalo oštre kritike čelnika obje agencije i visoke zvaničnice EU te potaklo najveće javne proteste od ruske intervencije 2022. godine. Dogodilo se to dan nakon što je kijevska agencija za unutrašnju bezbjednost uhapsila dva zvaničnika NABU-a zbog sumnje na veze s Rusijom i provela opsežne pretrage zaposlenih agencije iz drugih razloga. Kritičari i dvije agencije rekli su da je obračun otišao predaleko.

Nijedan visoki zvaničnik nije javno komentarisao razlog amandmana u utorak, koji bi glavnom tužitelju omogućili prenos slučajeva iz agencija i preraspodjelu tužitelja.

Predsjednik Volodimir Zelenski, čija stranka ima većinu u parlamentu, odobrio je amandmane kasno u utorak. Njegova kancelarija nije odgovorila na raniji zahtjev za komentar.

Šef NABU-a Semen Krivonos pozvao je Zelenskog da ne potpiše ubrzani zakon, koji je opisao kao pokušaj “uništenja” ukrajinske antikorupcijske infrastrukture. Nakon glasanja u utorak, ukrajinske državne obveznice pale su za više od 2 odsto na međunarodnim tržištima, a veći dio od 20 milijardi dolara duga koji je Kijev restrukturirao prošle godine pao je za više od 1 cent, na između 45 i 50 centi po dolaru.

Stotine Ukrajinaca protetsvovale su u blizini predsjedničke administracije u entru Kijeva kasno u utorak, a manje akcije održane su u nekoliko drugih gradova.

Povjerenica EU-a za proširenje Marta Kos na mreži X rekla je da je “ozbiljno zabrinuta” glasanjem u utorak.

“Ukidanje ključnih zaštitnih mjera koje štite nezavisnost NABU-a ozbiljan je korak unazad”, rekla je, podsjetivši i da je vladavina prava u “samom centru” pristupnih pregovora s Unijom.

NABU i SAPO osnovani su nakon revolucije na Majdanu 2014. godine, kojom je srušen proruski predsjednik a Kijev se okrenuo zapadu. Dvije agencije pojačale su svoj rad tokom rata, podižući optužbe protiv poslanika, ministara i bivšeg zamjenika šefa administracije Zelenskog.

Aktivisti protiv korupcije uznemireni su otkako su vlasti ovog mjeseca optužile vodećeg antikorupcijskog aktivista za prevaru i izbjegavanje vojne službe.

Kritičari su te optužbe predstavili kao političku odmazdu zbog razotkrivanja korumpiranih zvaničnika.

Vlada se takođe suočila s kritikama zbog odbijanja kandidature šefa ekonomske sigurnosti i trenutnog detektiva NABU-a, kojeg je jednoglasno podržao međunarodno nadzirani odbor.

“Najopasniji trenutak”

Zapadni diplomata upoznat s ukrajinskim reformskim naporima opisao je događaje kao “najopasniji trenutak” do sada za nezavisnost antikorupcijskih tijela.

“Ukrajinska strana sve više testira granice”, rekao je, misleći na strpljenje kijevskih saveznika.

Mnogi uticajni Ukrajinci su nakon glasanja u utorak na društvenim mrežama izrazili svoje ogorčenje rekavši da je to izdaja desetljetne geopolitičke ambicije Ukrajine.

Borba protiv korupcije smatra se ključnom za brisanje nasljeđa ruske vladavine, prenosi Jutarnji list.

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski ponovio je danas svoju ponudu da se sastane sa ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom, i da pregovara o okončanju rata u Ukrajini, prenosi AP.

“Ukrajina nikada nije željela ovaj rat, i Rusija je ta koja mora da okonča rat koji je sama započela”, rekao je Zelenski u objavi na Telegramu.

Zelenski je u ponedjeljak u večernjem obraćanju najavio da će na sastanku sa ruskom delegacijom u srijedu, 23. jula ukrajinsku delegaciju predvoditi bivši ministar odbrane te zemlje Rustem Umerov, koji je sada sekretar Savjeta za nacionalnu bezbjednost i odbranu Ukrajine.

Portparol Kremlja Dmitrij Peskov rekao je danas da je “potrebno mnogo posla prije nego što se detaljno razgovara o mogućnosti sastanaka na visokom nivou“, i u svojoj izjavi nije naveo datum za razgovore u Istanbulu.

“Nemamo razloga da očekujemo bilo kakve magične prodore, to je teško moguće u trenutnoj situaciji”, rekao je Peskov.

Putin je odbio prethodne ponude Zelenskog za sastanak licem u lice kako bi se okončao najveći sukob u Evropi od Drugog svjetskog rata, prenosi Tanjug.

Ukrajinski i zapadni zvaničnici optužili su Kremlj da odugovlači u razgovorima kako bi ruska vojska osvojila veće djelove ukrajinske teritorije.

Od napada koji je počeo 24. februara 2022. godine, Rusija trenutno drži oko 20 odsto teritorije Ukrajine.

Prethodne dvije runde pregovora između ruske i ukrajinske delegacije održane su u Istanbulu, a ruski mediji su naveli da će taj grad vjerovatno i ovog puta biti domaćin sastanka.

Razgovori u maju i junu doveli su do niza razmjena ratnih zarobljenika i tijela palih vojnika, ali nisu doveli do drugih sporazuma.

Ruske snage probile su se u Pokrovsk, grad na zapadu Donjecke oblasti, gdje ukrajinska vojska već danima sprovodi operaciju čišćenja protiv neprijateljskih izviđačko-diverzantskih grupa.

Potvrdili su ovo vojni izvori za Ukrajinsku pravdu. Borbe su i dalje u toku, a stanje na terenu izuzetno je složeno.

Pokrovsk, koji se nalazi na prelazu između ratom razorenog Donbasa i mirnijih krajeva prema zapadu, prije rata je bio važno saobraćajno čvorište s razvijenom željezničkom i drumskom infrastrukturom. Danas je jedan od ključnih gradova pod ukrajinskom kontrolom u toj oblasti. Upravo zbog svog geografskog položaja ima izuzetno strateški značaj – kontrola nad gradom omogućava efikasniju odbranu zapadnog Donbasa, dok bi njegovo osvajanje ruskim snagama otvorilo vrata dubljem prodoru ka unutrašnjosti Ukrajine.

Prema podacima analitičke grupe DeepState, prve ruske jedinice uočene su još 17. jula.
Ruske snage su iskoristile iscrpljenost jedne ukrajinske brigade i pogrešnu procjenu situacije na terenu kako bi se kroz naselje Zvirove infiltrirale u grad. Kako bi spriječile širi prodor, reagovale su ukrajinske jedinice 155. odvojene mehanizovane brigade i 68. lovačke brigade.

Mop-ap (čišćenje) operacija u Pokrovsku i dalje traje, dok ukrajinske snage pokušavaju u potpunosti da izbace ruske infiltratore prije nego što se ukopaju i dobiju pojačanja.

Američki predsjednik Donald Tramp ponovio je danas da su Sjedinjene Američke Države uništile iranska nuklearna postrojenja i upozorio da će to ponoviti ako bude potrebno.

On je citirao izjavu ministra spoljnih poslova Abasa Arakčija koji je u ponedjeljak u intervjuu za Foks njuz potvrdio da je napad izazvao veliku štetu i da su nuklaerna postrojenja uništena.

– Naravno da jesu, baš kao što sam rekao, i uradićemo to ponovo, ako bude potrebno! Lažna CNN mreža treba brzo da otpusti svog lažnog reportera i da se izvini meni i velikim pilotima koji su uništili iranska nuklearna postrojenja. CNN je veliki gubitnik gledanosti, kao i MSDNC – napisao je Tramp na svojoj platformi Truth Social.

CNN je početkom jula preneo da, na osnovu početne procene Američke odbrambene obaveštajne agencije, vazdušni napadi na tri iranska nuklearna postrojenja nisu uništili glavnu infrastrukturu nuklearnog programa te zemlje i da su u najboljem slučaju uspeli da odlože nuklearne programe za nekoliko meseci.

Tri izvora bliska ruskom predsjedniku s kojima je razgovarao “Reuters” navode da se Vladimir Putin oglušio o ultimatum koji mu je postavio predsjednik SAD, Donald Tramp.

Naime, ti izvori tvrde da Putin planira da nastavi rat dok Zapad ne prihvati temeljne ruske zahtjeve.

Kako dalje navodi agencija, to bi mogao da bude “kraj priče o velikom dogovoru dvojice predsjednika” kojim će se završiti rat u Ukrajini.

Predizbornih Trampovih najava da će “sve riješiti u 24 sata” više se niko i ne sjeća, konstatuje se.

Vodeći svjetski mediji pišu u svojim analizama da je odnos dvojice lidera očigledno došao do tačke kada se mora isporučiti nekakav rezultat, ali niko ne vjeruje da će do krajnjeg cilja, mirovnog sporazuma, doći.

“The Guardian” ističe da je Tramp pristupio Putinu “kao posrednik za nekretnine” koji nudi tuđu teritoriju za nešto sasvim neodređeno, bez ulaska u razloge zašto je do rata uopšte došlo i bez promišljanja koliko bi takav mir trajao.

“Time” piše da Tramp od početka ne sluša američku obavještajnu zajednicu i misli da može uvjeriti Putina da potpuno promjeni svoju politiku.

Zatim, tu je i “Washington post”, koji navodi da je Trampova strategija “eskalacijom do deeskalacije” primjenljiva na dio zemalja i carine, ali nije na čovjeka koji je pokrenuo invaziju i koji u svojoj državi nije nikako ugrožen.

Stoga američki mediji zaključuju, pozivajući se na brojna mišljenja analitičara, da Tramp i Putin dijele sličan politički instinkt i njihovu vladavinu odlikuju – populizam, prezir prema institucijama i sklonost autoritarnom stilu.

I njihova saradnja, ni u prvom Trampovu mandatu, kada nije bilo većih nesaglasja, nikada nije bila savez, već međusobno iskorištavanje.

Taj odnos može završiti na tri načina, kažu, u Putinovu korist, u potpunom preokretu ili u nevidljivoj nagodbi koja slabi temelje zapadnog poretka.

Ruska politikologinja Aleksandra Filipenko, koja od početka invazije na Ukrajinu živi i radi u Litvaniji, kaže za “Deutsche Welle” da po isteku roka od 50 dana ne očekuje ništa drastično.

Štaviše, vjeruje da će taj rok proći, a dvojica lidera će se vratiti staroj priči – tihim nagodbama i pragmatičnom cinizmu. A rat i razaranje Ukrajine će i dalje trajati, prenosi “b92”.

Rusija je tokom protekle noći pokrenula novi talas vazdušnih udara na Kijev u kojima je poginula najmanje jedna osoba.

U napadu su korišćeni dronovi i rakete, a u prijestonici je prijavljeno više požara nakon ruskih udara, prenosi Rojters.

Gradonačelnik ukrajinske prestonice Vitalij Kličko rekao je da su spasioci i medicinsko osoblje bili angažovani u četiri gradska okruga.

“Podzemna stanica u centru Kijeva, komercijalni objekti, prodavnice, kuće i vrtić su oštećeni. U još jednoj besanoj noći u Kijevu, mnogi su pohitali da potraže sklonište u stanicama podzemne željeznice. Eksplozije su se čule širom grada. Ukrajinska PVO je bila angažovana u odbijanju napada”, saopštili su gradski zvaničnici Kijeva, prenosi Tanjug.