VRBAS Media

Kategorija: Svijet

  • Putin razgovarao sa Erdoganom: Američki prijedlozi mogu postati osnova za rješenje krize

    Ruski predsjednik Vladimir Putin razgovarao je telefonom sa turskim kolegom Redžepom Tajipom Erdoganom, saopštio je Kremlj.
    Ruski predsjednik Vladimir Putin razgovarao je telefonom sa turskim kolegom Redžepom Tajipom Erdoganom, saopštio je Kremlj.

    Ruski lider je ponovo potvrdio interes Rusije za političko i diplomatsko rješenje ukrajinske krize.

    Strane su razmijenile mišljenja o situaciji oko Ukrajine, između ostalog u kontekstu američkog prijedloga za rješenje sukoba.

    Putin je takođe napomenuo da bi trenutni prijedlozi SAD o Ukrajini mogli da čine osnovu za rješenje krize.

    – Erdogan je izrazio namjeru da pruži svaku moguću pomoć pregovaračkom procesu i spremnost da Istanbulska platforma i dalje bude na raspolaganje u te svrhe – saopštio je Kremlj.

  • Tramp: Nešto dobro se možda dešava u pregovorima o postizanju mira u Ukrajini

    Tramp: Nešto dobro se možda dešava u pregovorima o postizanju mira u Ukrajini

    Američki predsjednik Donald Tramp izjavio je danas da se “nešto dobro možda dešava” u pregovorima o postizanju mira u Ukrajini.

    – Da li je zaista moguće da se postiže veliki napredak u mirovnim pregovorima između Rusije i Ukrajine??? Ne vjerujte dok ne vidite, ali nešto dobro se možda dešava. Bože blagoslovi Ameriku – napisao je Tramp u objavi na društvenoj mreži Truth Social.

    Delegacije Ukrajine, Sjedinjenih Američkih Država i evropskih zemalja juče su u Ženevi razgovarale o američkom planu za okončanje rata u Ukrajini od 28 tačaka, nakon što su Kijev i njegovi saveznici izrazili nezadovoljstvo zbog dijelova predloženog plana koji predviđa velike ustupke Rusiji.

    Iz Bijele kuće je ranije danas saopšteno da svaki budući sporazum o okončanju rata u Ukrajini mora u potpunosti da podrži suverenitet Ukrajine i obezbijedi održiv i pravedan mir, kao i da su Ukrajina i SAD nakon pregovora u Ženevi sastavile ažuriranu verziju mirovnog okvira.

    U zajedničkom saopštenju SAD i Ukrajine navodi se da će konačne odluke u okviru ovog plana donijeti predsjednici Ukrajine i SAD, Volodimir Zelenski i Donald Tramp.

    Navodi se i da su jučerašnji razgovori o mirovnom okviru u Ženevi bili konstruktivni, fokusirani i puni poštovanja, uz naglašenu zajedničku posvećenost postizanju mira, kao i da Ukrajina i SAD nastavljaju intenzivnu saradnju po tom pitanju, uključujući blisku saradnju sa evropskim partnerima.

  • Ministar finansija SAD kritikovao EU: Radite isto 19 puta i očekujete da vam uspije

    Ministar finansija SAD kritikovao EU: Radite isto 19 puta i očekujete da vam uspije

    Sankcije Evropskoj uniji protiv Rusije zbog sukoba u Ukrajini su neefikasne, izjavio je za En-Bi-Si njuz ministar finansija SAD Skot Besent.

     

    On je kritikovao EU zbog sprovođenja iste strategije 19 puta zaredom i ukazao da zvaničnici EU u suštini “finansiraju rat sami protiv sebe”.

     

    Brisel je u oktobru usvojio 19. paket sankcija protiv Rusije, usmkeren na banke, kripto berze, indijska i kineska preduzeća, kao i na ruske diplomate, prenosi RT Balkan.

    Rusija je više puta nazvala uzaludnim i samodestruktivnim pokušaje Zapada da izvrši pritisak na nju u pokušaju da podrži ratne napore Ukrajine.

    Ta strategija izazvala je i podjele unutar EU, a zemlje koje je ne podržavaju, uključujući Mađarsku i Slovačku, pozivaju Brisel da preispita svoj pristup i da se umjesto toga angažuje u diplomatiji.

    Prema Besentu, SAD su kombinovale svoje mirovne inicijative sa pritiskom na Moskvu.

    – Zemlje EU su bile one koje su zaista zaostajale u tom pogledu – rekao je on, podsjećajući kako su ga zvaničnici bloka obavijestili o svojim planovima da uvedu najnoviju rundu antiruskih sankcija.

    Besent je takođe kritikovao EU zbog njene nevoljnosti da slijedi američku carinsku strategiju prema Kini i Indiji i kupuje njihove proizvode napravljene od ruske nafte.

    Predsjednik Donald Tramp je vršio pritisak na evropske članice NATO-a da uvedu sveobuhvatne trgovinske tarife na Peking, navodeći kao razlog njegovu kontinuiranu kupovinu energije preko Sibira. Trenutna američka administracija je angažovana u onome što je on nazvao trgovinskim ratom protiv Kine.

    Vašington je takođe kaznio Indiju carinama od 50 odsto zbog kupovine ruske nafte. Nju Delhi je osudio taj potez kao “nepravedan, neopravdan i nerazuman”.

    Ranije ove nedjelje, potpredsjednik SAD DŽej Di Vens takođe je kritikovao pristup EU prema ukrajinskom sukobu, nazvavši očekivanja Brisela nerealnim.

    – Postoji fantazija da ako samo damo više novca, više oružja ili više sankcija, pobjeda je na dohvat ruke – rekao je DŽej Di Vens.

    Sredinom novembra, američki državni sekretar Marko Rubio priznao je da Amerika više “nema stvari koje bi mogla da sankcioniše” u Rusiji nakon što je Vašington stavio na crnu listu naftne gigante “Lukoil” i “Rosnjeft”, što je, kako je rekao, učinjeno na zahtjev Kijeva i njegovih pristalica.

  • Orban čestitao Karanu pobjedu na izborima

    Orban čestitao Karanu pobjedu na izborima

    Premijer Mađarske Viktor Orban čestitao je SNSD-u i kandidatu stranke na izborima za predsjednika Republike Srpske Siniši Karanu, koji je osvojio najviše glasova na prijevremenim predsjedničkim izborima u Srpskoj.

    – Već dugo radimo na stabilnosti u regionu. Radujem se nastavku te saradnje! – napisao je Orban na Iksu.

    Podsjetimo, prema posljednjem izvještaju CIK, na osnovu 99,72 odsto obrađenih biračkih mjesta, kandidat SNSD-a Siniša Karan osvojio je 217.324 glasova, ili 50,30 odsto na prijevremenim predsjedničkim izborima u Republici Srpskoj.

  • Žestoka svađa u Ženevi

    Žestoka svađa u Ženevi

    Iako su američki i ukrajinski zvaničnici nakon susreta koji je u nedelju održan u Ženevi, pred medijima naglasili kako je napravljen veliki napredak u pregovorima, odnosi i atmosfera u Ženevi bili su i više nego napeti.

    Naime, novinar Axiosa Barak Ravid, a koji je izuzetno dobro upućen u dešavanja u Ženevi, objavio je informacije o dešavanjima uoči samog sastanka, navevši da su javnim izjavama državnog sekretara SAD-a Marka Rubija i šefa Kancelarije ukrajinskog predsednika Andrija Jermaka prethodili verbalni obračuni.

    Naime, novinar Axiosa Barak Ravid, a koji je izuzetno dobro upućen u dešavanja u Ženevi, objavio je informacije o dešavanjima uoči samog sastanka, navevši da su javnim izjavama državnog sekretara SAD-a Marka Rubija i šefa Kancelarije ukrajinskog predsednika Andrija Jermaka prethodili verbalni obračuni.Naime, novinar Axiosa Barak Ravid, a koji je izuzetno dobro upućen u dešavanja u Ženevi, objavio je informacije o dešavanjima uoči samog sastanka, navevši da su javnim izjavama državnog sekretara SAD-a Marka Rubija i šefa Kancelarije ukrajinskog predsednika Andrija Jermaka prethodili verbalni obračuni.

    Umerov je inače, na poziciji sekretara ukrajinskog Saveta za nacionalnu bezbednost i odbranu, a pre toga je bio ministar odbrane.

    Podsetimo, ukrajinska delegacija razgovarala je s timovima iz SAD-a i evropskih saveznika, usred pritiska Bele kuće da se dogovori plan od 28 tačaka za koji kritičari tvrde da bi nagradio Rusiju za njenu invaziju teritorijom i drugim ustupcima.

    Nekoliko dana pre razgovora u ženevi, ukrajinski predsednik Volodimir Zelenski rekao je da bi se njegova zemlja mogla suočiti s gubitkom dostojanstva ili podrške SAD-a.

  • Sijarto: Američki mirovni plan – velika šansa za mir

    Sijarto: Američki mirovni plan – velika šansa za mir

    Američki mirovni plan za Ukrajinu predstavlja veliku šansu za završetak ukrajinskog sukoba, istakao je mađarski ministar spoljnih poslova i trgovine Peter Sijarto.

    On je, međutim, u objavi na “Iksu” upozorio da pojedini evropski lideri pokušavaju da blokiraju usvajanje mirovnog plana.

    – Naš stav je jasan: svaki evropski političar dužan je da potpuno i bezuslovno podrži taj plan, jer je to racionalan i human izbor – poručio je Sijarto.

    Delegacije Ukrajine, EU i SAD održale su juče pregovore u Ženevi i usaglasile većinu od 28 predloženih odredaba za okončanje ukrajinskog sukoba. Razgovori o preostalim odredbama između Ukrajine i SAD biće nastavljeni ove ili sljedeće sedmice.

  • Britanija i Amerika za stolom zbog mirovnih pregovora oko Ukrajine

    Britanija i Amerika za stolom zbog mirovnih pregovora oko Ukrajine

    Britanski premijer Kir Starmer i američki predsjednik Donald Tramp obavili su strateški telefonski razgovor kako bi uskladili svoje pristupe tekućim mirovnim pregovorima o Ukrajini koji se održavaju u Ženevi.

    Rasprava dvojice čelnika fokusirala se na koordinaciju zapadnih stajališta u vezi s američkim predloženim mirovnim planom usmjerenim na okončanje rusko-ukrajinskog sukoba koji traje više od tri i po godine.

    Diplomatska koordinacija između saveznika
    Prema izjavi iz kancelarije britanskog premijera, oba čelnika “složila su se da svi moramo sarađivati ​​u ovom kritičnom trenutku kako bismo postigli pravedan i trajan mir” u Ukrajini. Diplomatska koordinacija dogodila se dok su se u Ženevi odvijali razgovori na visokom nivou u kojima su učestvovali američki, ukrajinski i evropski predstavnici.

    Čelnici su se obavezali održavati bliski kontakt kako se mirovni proces razvija, naglašavajući važnost transatlantskog jedinstva u rješavanju sukoba.

    Sveobuhvatni ženevski pregovori
    U ženevskim pregovorima učestvuje značajno američko izaslanstvo koje predvode državni sekretar Marko Rubio i posebni izaslanik predsjednika Trampa Stiv Vitkof, a učestvuje i ministar američke vojske Daniel Driskol.

    Ukrajinsku delegaciju predvodi šef predsjedničkog osoblja Andrij Jermak, dok savjetnici za nacionalnu sigurnost iz zemalja E3 – Ujedinjenog Kraljevstva, Francuske i Njemačke – održavaju odvojene sastanke s ukrajinskim zvaničnicima kako bi osigurali da se evropske perspektive uključe u rasprave.

    Detalji kontroverznog mirovnog prijedloga
    Američki mirovni plan od 28 tačaka koji se razmatra izazvao je značajnu zabrinutost među ukrajinskim pristalicama zbog odredbi koje bi od Ukrajine zahtijevale da preda dodatnu teritoriju Rusiji, prihvati ograničenja svojih vojnih sposobnosti i formalno odustane od svojih težnji za članstvom u NATO-u.

    Predsjednik Tramp okarakterisao je trenutni nacrt kao da ne predstavlja njegovu “konačnu ponudu”, dok je ukrajinskom predsjedniku Volodimir Zelenskom dao rok do četvrtka da odgovori na prijedlog. Čelnici devet evropskih zemalja plus Japan, Kanada i visoki zvaničnici EU zajednički su izrazili zabrinutost da će predložena vojna ograničenja ostaviti Ukrajinu ranjivom na buduću agresiju, prenosi “YeniSafak”.

  • Moskva: Neprihvatljivo

    Moskva: Neprihvatljivo

    Nakon što je Bela kuća saopštila da je u Ženevi, tokom razgovora ukrajinske i američke delegacije, dogovorena “ažurirana verzija” Trampovog mirovnog plana, oglasio se i Kremlj.

    Iz Bele kuće je saopšteno da svaki budući sporazum o okončanju rata u Ukrajini.

    U zajedničkom saopštenju SAD i Ukrajine navodi se da će konačne odluke u okviru ovog plana doneti predsednici Ukrajine i SAD, Volodimir Zelenski i Donald Tramp.

    Navodi se i da su jučerašnji razgovori o mirovnom okviru u Ženevi bili konstruktivni, fokusirani i puni poštovanja, uz naglašenu zajedničku posvećenost postizanju mira.

    Takođe, američki državni sekretar Marko Rubio rekao  je da je postignut “ogroman napredak” u pregovorima o okončanju rata u Ukrajini i da je “veoma optimističan” da nešto može da se postigne.

    Iako Rusija nije prisustvovala razgovorima u Ženevi, Rubio je rekao da Rusi “imaju pravo glasa i da će biti konsultovani u narednim koracima ka postizanju mira”.

    Na današnjem brifingu za medije, portparol Kremlja Dmitrij Peskov je naveo da zvanična Moskva smatra nemogućim i neprikladnim da se američki plan za Ukrajinu razmatra putem medija.

    “U suštini, predlažete da uporedimo medijske izveštaje. Ne znamo koliko je to pouzdano, niti koliko to odgovara stvarnosti. Ovo je previše važno i složeno pitanje da bismo se oslanjali isključivo na medijske izveštaje“, rekao je Pesksov, a prenosi ruska državna agencija RIA Novosti.

    Rusija ostaje otvorena za kontakte i pregovore i pažljivo prati izveštaje štampe, ali više voli da se oslanja na informacije dobijene putem zvaničnih kanala.

    “Još nismo videli nikakav plan. Čitali smo saopštenje da su, nakon razgovora koji su održani u Ženevi, napravljene neke izmene u tekstu koji smo prethodno videli. Pa, sačekaćemo i videćemo. Izgleda da je dijalog u toku i da će se neki kontakti nastaviti. Još nismo dobili ništa zvanično”, rekao je portparol Kremlja.

  • London, Berlin i Pariz najavili da će pozvati Moskvu nazad u G8

    London, Berlin i Pariz najavili da će pozvati Moskvu nazad u G8

    Evropske zemlje saglasile su se da pozovu Rusiju nazad u Grupu osam /G8/ nakon pronalaženja rješenja za sukob u Ukrajini, navedeno je u kontraprijedlogu Velike Britanije, Njemačke i Francuske na plan SAD za rješavanje ukrajinskog sukoba.

    – Rusija će biti progresivno vraćena u globalnu ekonomiju i biće pozvana nazad u G8 – navedeno je u dokumentu.

    Njemački kancelar Fridrih Merc izjavio je ranije da je protiv vraćanja saradnje sa Rusijom u formatu G8, tvrdeći da šest od sedam zemalja nije spremno za takav scenario, podsjeća TASS.

    Predsjednik SAD Donald Tramp nedavno je izjavio da je odbijanje Zapada da vrati format G8 velika greška.

  • Procurio evropski plan za okončanje rata u Ukrajini, ima 24 tačke

    Procurio evropski plan za okončanje rata u Ukrajini, ima 24 tačke

    Evropski plan za okončanje rata, do kojeg je došao Telegraph, značajno se razlikuje od američkog mirovnog plana za Ukrajinu. Američki prijedlozi su naširoko kritikovani kao previše povoljni za Moskvu, jer ustupaju velike dijelove teritorija Rusiji, smanjuju veličini ukrajinske vojske i zabranjuju NATO snagama ulazak na ukrajinsko tlo.

    Nasuprot tome, evropski plan mnogo više podržava Ukrajinu. Među ključnim razlikama u evropskom planu je zahtjev da “nema ograničenja” na veličinu ukrajinskih oružanih snaga, prenosi Index.hr.

    Evropski plan ima 24 tačke:

    1. Kraj rata i dogovori kojima se osigurava da se rat ne ponavlja, kako bi se uspostavila trajna osnova za trajan mir i bezbjednost.
    2. Obje strane u sukobu obavezuju se na potpuno bezuslovno primirje u vazduhu, na kopnu i na moru.
    3. Obje strane odmah započinju pregovore o tehničkom sprovođenju praćenja prekida vatre uz učešće SAD-a i evropskih zemalja.
    4. Uvodi se međunarodno praćenje prekida vatre pod vođstvom SAD-a od strane partnera Ukrajine. Praćenje će biti pretežno daljinsko korišćenjem satelita, dronova i drugih tehnoloških alata, uz fleksibilnu kopnenu komponentu za istragu navodnih kršenja.
    5. Stvoriće se mehanizam putem kojeg strane mogu podnositi izvještaje o kršenjima prekida vatre, istraživati kršenja i raspravljati o korektivnim mjerama.
    6. Rusija bezuslovno vraća svu deportovanu i ilegalno raseljenu ukrajinsku djecu. Proces će podržati međunarodni partneri.
    7. Strane u sukobu razmjenjuju sve ratne zarobljenike (princip „svi za sve“). Rusija oslobađa sve civilne pritvorenike.
    8. Nakon osiguravanja održivosti primirja, strane u sukobu preduzimaju mjere za humanitarnu pomoć, uključujući porodične posjete preko linije kontakta.
    9. Suverenitet Ukrajine se poštuje i potvrđuje. Ukrajina nije prisiljena da bude neutralna.
    10. Ukrajina dobija snažne pravne obavezujuće bezbjednosne garancije, uključujući i od SAD (sporazum sličan članu 5.) kako bi se spriječila buduća agresija.
    11. Nema ograničenja nametnutih Ukrajinskim odbrambenim snagama i odbrambenoj industriji, uključujući međunarodnu saradnju.
    12. Države garanti biće ad hoc grupa evropskih zemalja i voljnih neevropskih zemalja. Ukrajina je slobodna da odlučuje o prisutnosti, naoružanju i djelovanju prijateljskih snaga koje je pozvala vlada Ukrajine na svojoj teritoriji.
    13. Članstvo Ukrajine u NATO zavisi od konsenzusa unutar Saveza.
    14. Ukrajina postaje članica EU.
    15. Ukrajina je spremna ostati nenuklearna država.
    16. Teritorijalna pitanja biće raspravljena i riješena nakon potpunog i bezuslovnog primirja.
    17. Teritorijalni pregovori počinju od trenutne linije kontrole.
    18. Nakon što se dogovore teritorijalna pitanja, i Rusija i Ukrajina obavezuju se da ih neće mijenjati silom.
    19. Ukrajina ponovo preuzima kontrolu nad nuklearnom elektranom Zaporižja (uz učešće SAD-a) i branom Kahovka. Uspostaviće se mehanizam prenosa kontrole.
    20. Ukrajina uživa nesmetan prolaz rijekom Dnjeprom i kontrolu nad Kinburnskom prevlakom.
    21. Ukrajina i njeni partneri sprovode ekonomsku saradnju bez ograničenja.
    22. Ukrajina će biti u potpunosti obnovljena i finansijski obeštećena, uključujući i putem ruske suverene imovine koja će ostati zamrznuta dok Rusija ne nadoknadi štetu Ukrajini.
    23. Sankcije uvedene Rusiji od 2014. mogu biti postepeno i djelimično ublažene nakon što se postigne održivi mir, a podložne su ponovnom uvođenju u slučaju kršenja mirovnog sporazuma („snapback“).
    24. Počeće odvojeni razgovori o Evropskoj bezbjednosnoj arhitekturi, uključujući sve države OEBS.

    Šta je u Trampovom planu?

    Osim teritorijalnih ustupaka Ukrajine, u Trampovom planu za Ukrajinu navodi se da bi, u slučaju daljeg ruskog napredovanja, uslijedio „odlučan koordinisani vojni odgovor“. Ne navodi se kakvu bi ulogu SAD imale u toj reakciji.

    Plan ima i ekonomske elemente: dio zamrznute ruske imovine koristio bi se za obnovu Ukrajine, sankcije Rusiji bi se ukinule, SAD i Rusija dugoročno bi sarađivali u oblastima poput vještačke inteligencije i eksploatacije minerala, a Rusija bi se vratila u G8.

    Sve strane dobile bi amnestiju za postupke tokom rata, što znači da ruski zvaničnici i vojnici ne bi mogli biti krivično gonjeni za ratne zločine. Plan predviđa i da Ukrajina organizuje izbore u roku od 100 dana od sklapanja dogovora. Zelenski je u septembru istakao da želi izbore nakon što se uspostavi primirje.