VRBAS Media

Kategorija: Svijet

  • Tramp prihvatio poziv kineskog predsjednika

    Tramp prihvatio poziv kineskog predsjednika

    Američki predsjednik Donald Tramp izjavio je u ponedjeljak da je prihvatio poziv kineskog predsjednika Si Đinpinga da posjeti Peking u aprilu sljedeće godine te da će Si kasnije te godine posjetiti Sjedinjene Države, dok su čelnici vodili telefonske razgovore.

    Tramp je to izjavio u objavi na društvenim mrežama, tvrdeći da je odnos SAD-a i Kine “izuzetno jak”. Poziv je uslijedio nakon njihovog ličnog sastanka u jugoistočnom južnokorejskom gradu Busanu 30. oktobra prije samita Azijsko-pacifičke ekonomske saradnje.

    Nazvavši poziv “vrlo dobrim”, Tramp je rekao da su on i Si razgovarali o ratu između Ukrajine i Rusije, fentanilu, soji i drugim poljoprivrednim proizvodima, napominjući da su dvije strane “postigle dobar i vrlo važan” dogovor za američke poljoprivrednike.

    “Ovaj poziv bio je nastavak našeg vrlo uspješnog sastanka u Južnoj Koreji prije tri sedmice. Od tada je postignut značajan napredak s obje strane u održavanju naših sporazuma ažurnima i tačnima. Sada možemo usmjeriti pogled na širu sliku”, napisao je na Truth Social.

    Predsjednik Amerike je još rekao:

    “U tu svrhu, predsjednik Si me pozvao da posjetim Peking u aprilu, što sam prihvatio, a ja sam uzvratio da će biti moj gost na državnoj posjeti SAD-u kasnije ove godine”, dodao je Tramp.

     

    On i Si složili su se da je važno da čelnici često komuniciraju, rekao je Tramp, prenosi “KoreaHerald”.

  • “Plan ne postoji”

    “Plan ne postoji”

    Evropa nema svoj “alternativni” plan za Ukrajinu, izjavio je vršilac dužnosti nizozemskog premijera i naveo da su diskusije trenutno usmjerene na razvoj inicijative “koja bi bila bolja za Ukrajinu i EU”.

    “Evropska unija nema ‘aternativni plan’ za rješavanje sukoba u Ukrajini”, izjavio je vršilac dužnosti nizozemskog premijera Dik Šof u intervjuu za Algemen Dagblad.

    Prema Šofovim riječima, trenutno su u toku razgovori o tome kako razviti plan “koji će biti bolji za Ukrajinu i EU”.

    Govoreći o sastanku ukrajinskih predstavnika sa partnerima održanom dan ranije u Ženevi, Šof je izrazio mišljenje da se saveznici trenutno kreću u pravom smjeru.

    “Vidimo da se SAD, Ukrajina i EU sve više zbližavaju. Ovo je važno. Naravno, postoji zabrinutost oko prvobitnog plana od 28 tačaka, tako da je on značajno prilagođen”, rekao je on.

    Na sastanku predstavnika Ukrajine, SAD i EU u Švajcarskoj 23. oktobra, Vašington je predstavio svoj mirovni plan. Evropske zemlje, kako je ranije objavljeno, pripremile su alternativni prijedlog.

    “Reuters” je izvjestio da postoje dva mirovna plana, od kojih je jedan, koji su razvile Velika Britanija, Francuska i Njemačka, sličan američkom i kreiran je na njegovoj osnovi.

    Mirovni planovi su se razilazili po fundamentalnim pitanjima: statusu teritorija, članstvu u NATO-u i sudbini zamrznute imovine Rusije. Prema pisanju “Financial timesa” i “Washington posta”, nakon pregovora u Ženevi, američki plan je smanjen na 19 tačaka, prenosi “b92”.

  • Oglasio se Kremlj o američkom i evropskom mirovnom planu

    Oglasio se Kremlj o američkom i evropskom mirovnom planu

    Mnoge odredbe američkog plana za Ukrajinu djeluju prihvatljivo, dok je evropski plan nekonstruktivan, izjavio je danas pomoćnik ruskog predsjednika Jurij Ušakov.

    “Postoji mnogo spekulacija o američkom planu za Ukrajinu, ali ruska strana vjeruje onome što joj je preneseno preko odgovarajućih kanala. Mnoge odredbe američkog plana za Ukrajinu, koje je Moskva vidjela, djeluju prihvatljivo”, rekao je Ušakov, prenosi RIA Novosti.

    Kako je naveo, Kremlj je svjestan postojanja i evropskog mirovnog plana za Ukrajinu, ali površan pregled njegovih odredbi, kako kaže, otkriva da one nisu konstruktivne, prenosi Tanjug.

    “Što se tiče planova koji se šire, jutros smo saznali za evropski plan koji je, na prvi pogled, potpuno nekonstruktivan i ne odgovara nam”, rekao je Ušakov, prenosi TASS.

    Prema njegovim riječima, tačke američkog plana za rješenje u Ukrajini zahtijevaju detaljnu diskusiju sa stranama.

    “Predstavljena nam je jedna opcija koja je u skladu sa dogovorima postignutim na Aljasci. Stoga, mnoge, rekao bih ne sve, ali mnoge odredbe ovog plana djeluju nam potpuno prihvatljive. Što se tiče ostalih odredbi, ima ih mnogo, 28 tačaka, ove odredbe, naravno, zahtijevaju najdetaljniju diskusiju i razmatranje između strana. Ali ovo pitanje još nije razmatrano sa nama”, rekao je Ušakov.

    Pomoćnik ruskog predsjednika naveo je i da je Moskva je dobila signale od Vašingtona da se lično sastanu i počnu da razgovaraju o planu za Ukrajinu i dodao da još uvijek nisu postignuti konkretni sporazumi.

    Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp predstavio je krajem prošle sedmice mirovni plan za Ukrajinu i Rusiju koji sadrži 28 tačaka, a koji, između ostalog, predviđa da Ukrajina odustane od dodatnih teritorija na istoku, ograniči vojsku i formalno se odrekne članstva u NATO-u, prenijeli su mediji.

  • Iz mirovnog plana izbačeno 9 tačaka

    Iz mirovnog plana izbačeno 9 tačaka

    Nakon vikenda intenzivnih pregovora u Ženevi, američki i ukrajinski zvaničnici saopštili su da je postignut značajan napredak u izradi mirovnog plana za okončanje rata sa Rusijom.

     

    Ipak, nisu otkrili detalje o tome kako planiraju riješiti duboka neslaganja između Moskve i Kijeva, a evropski saveznici i dalje su oprezni, piše Financial Times.

    Optimizam je prvi iskazao američki predsjednik Donald Tramp. “Je li zaista moguće da se postiže veliki napredak u mirovnim pregovorima između Rusije i Ukrajine??? Ne vjerujte dok ne vidite, ali nešto dobro se možda dešava”, objavio je u ponedjeljak ujutro na svojoj društvenoj mreži Truth Social. Njegov državni sekretar Marko Rubio bio je još direktniji, rekavši nakon nedjeljnih razgovora da je postignut “ogroman” napredak te da je “vrlo optimističan” oko skorog postizanja dogovora. Dodao je da konačni tekst moraju odobriti predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski i američki predsjednik Donald Tramp prije slanja u Moskvu, prenosi Index.hr.

    Sa 28 na 19 tačaka

    Prema izvorima upoznatim sa raspravama, mirovni je plan sažet sa 28 na 19 tačaka. Iako nije precizirano šta je izbačeno, poznato je da su evropski čelnici ranije izrazili zabrinutost zbog dijelova koji se tiču sankcija i zamrznute ruske imovine, smatrajući to nadležnošću EU. Pritisak SAD-a da se sukob okonča već se odrazio na tržišta – evropske obrambene dionice pale su u ponedjeljak više od 2 posto.

    U zajedničkoj izjavi, SAD i Ukrajina opisale su razgovore kao “konstruktivne”, ali iza kulisa raste zabrinutost. Finski predsjednik Aleksander Stub nazvao je pregovore “korakom naprijed”, ali je upozorio da “glavna pitanja ostaju neriješena”.

    Jasne poruke Brisela i Moskve

    Predsjednica Evropske komisije Ursula fon der Lejen poručila je da su tri elementa ključna: “Prvo, granice se ne mogu mijenjati silom. Drugo, kao suverena nacija ne mogu postojati ograničenja za ukrajinske oružane snage i treće, centralna uloga Evropske unije u obezbjeđivanju mira za Ukrajinu mora biti u potpunosti odražena.”

    Originalni plan, naime, prelazio je nekoliko ukrajinskih “crvenih linija”, uključujući predaju ostatka Donjecke pokrajine.

    S druge strane, Kremlj tvrdi da nije primio nikakav zvanični sažetak razgovora. Portparol Dmitrij Peskov izjavio je da ove sedmice nisu planirani sastanci američkih i ruskih zvaničnika.

    Zbunjujuće poruke Vašingtona

    Cijeli diplomatski proces obilježile su i zbunjujuće poruke iz Vašingtona. Nakon pritiska na Ukrajinu da prihvati dogovor, Tramp je poručio da plan nije američka “konačna ponuda”, a Rubio se navodno pokušao distancirati od prijedloga da bi ga nekoliko sati kasnije ponovno podržao.

    U međuvremenu, evropski diplomati, zabrinuti da bi Tramp mogao povući američku podršku, pripremaju se za nove sastanke.

    “Pokušavamo smisliti nešto što će proći kao protivponuda”, rekao je jedan diplomat. Na sastancima u Ženevi, uz američke i ukrajinske predstavnike predvođene Andrijem Jermakom, učestvovali su i savjetnici za nacionalnu bezbjednost iz Francuske, Njemačke, Ujedinjenog Kraljevstva i EU.

    Evropski mirovni plan razlikuje se od američkog

    Evropski plan za okončanje rata, do kojeg je došao Telegraph, značajno se razlikuje od američkog mirovnog plana za Ukrajinu.

    Američki prijedlozi su naširoko kritikovani kao previše povoljni za Moskvu, jer ustupaju velike dijelove teritorija Rusiji, smanjuju veličini ukrajinske vojske i zabranjuju NATO snagama ulazak na ukrajinsko tlo.

    Nasuprot tome, evropski plan mnogo više podržava Ukrajinu. Među ključnim razlikama u evropskom planu je zahtjev da “nema ograničenja” na veličinu ukrajinskih oružanih snaga.

    Tramp kritikovao Ukrajinu

    Podsjećamo, američki predsjednik izjavio je juče da Ukrajina nije bila nimalo zahvalna za američke napore u vezi sa ratom sa Rusijom, čak i dok američko oružje nastavlja da pristiže.

    “Ukrajinsko ‘rukovodstvo’ je pokazalo nula zahvalnosti za naše napore, a Evropa nastavlja da kupuje naftu od Rusije. SAD nastavljaju da prodaju ogromne količine oružja NATO, za distribuciju Ukrajini”, rekao je Tramp u objavi na Truth Social, prenio je Rojters.

  • Putin razgovarao sa Erdoganom: Američki prijedlozi mogu postati osnova za rješenje krize

    Ruski predsjednik Vladimir Putin razgovarao je telefonom sa turskim kolegom Redžepom Tajipom Erdoganom, saopštio je Kremlj.
    Ruski predsjednik Vladimir Putin razgovarao je telefonom sa turskim kolegom Redžepom Tajipom Erdoganom, saopštio je Kremlj.

    Ruski lider je ponovo potvrdio interes Rusije za političko i diplomatsko rješenje ukrajinske krize.

    Strane su razmijenile mišljenja o situaciji oko Ukrajine, između ostalog u kontekstu američkog prijedloga za rješenje sukoba.

    Putin je takođe napomenuo da bi trenutni prijedlozi SAD o Ukrajini mogli da čine osnovu za rješenje krize.

    – Erdogan je izrazio namjeru da pruži svaku moguću pomoć pregovaračkom procesu i spremnost da Istanbulska platforma i dalje bude na raspolaganje u te svrhe – saopštio je Kremlj.

  • Tramp: Nešto dobro se možda dešava u pregovorima o postizanju mira u Ukrajini

    Tramp: Nešto dobro se možda dešava u pregovorima o postizanju mira u Ukrajini

    Američki predsjednik Donald Tramp izjavio je danas da se “nešto dobro možda dešava” u pregovorima o postizanju mira u Ukrajini.

    – Da li je zaista moguće da se postiže veliki napredak u mirovnim pregovorima između Rusije i Ukrajine??? Ne vjerujte dok ne vidite, ali nešto dobro se možda dešava. Bože blagoslovi Ameriku – napisao je Tramp u objavi na društvenoj mreži Truth Social.

    Delegacije Ukrajine, Sjedinjenih Američkih Država i evropskih zemalja juče su u Ženevi razgovarale o američkom planu za okončanje rata u Ukrajini od 28 tačaka, nakon što su Kijev i njegovi saveznici izrazili nezadovoljstvo zbog dijelova predloženog plana koji predviđa velike ustupke Rusiji.

    Iz Bijele kuće je ranije danas saopšteno da svaki budući sporazum o okončanju rata u Ukrajini mora u potpunosti da podrži suverenitet Ukrajine i obezbijedi održiv i pravedan mir, kao i da su Ukrajina i SAD nakon pregovora u Ženevi sastavile ažuriranu verziju mirovnog okvira.

    U zajedničkom saopštenju SAD i Ukrajine navodi se da će konačne odluke u okviru ovog plana donijeti predsjednici Ukrajine i SAD, Volodimir Zelenski i Donald Tramp.

    Navodi se i da su jučerašnji razgovori o mirovnom okviru u Ženevi bili konstruktivni, fokusirani i puni poštovanja, uz naglašenu zajedničku posvećenost postizanju mira, kao i da Ukrajina i SAD nastavljaju intenzivnu saradnju po tom pitanju, uključujući blisku saradnju sa evropskim partnerima.

  • Ministar finansija SAD kritikovao EU: Radite isto 19 puta i očekujete da vam uspije

    Ministar finansija SAD kritikovao EU: Radite isto 19 puta i očekujete da vam uspije

    Sankcije Evropskoj uniji protiv Rusije zbog sukoba u Ukrajini su neefikasne, izjavio je za En-Bi-Si njuz ministar finansija SAD Skot Besent.

     

    On je kritikovao EU zbog sprovođenja iste strategije 19 puta zaredom i ukazao da zvaničnici EU u suštini “finansiraju rat sami protiv sebe”.

     

    Brisel je u oktobru usvojio 19. paket sankcija protiv Rusije, usmkeren na banke, kripto berze, indijska i kineska preduzeća, kao i na ruske diplomate, prenosi RT Balkan.

    Rusija je više puta nazvala uzaludnim i samodestruktivnim pokušaje Zapada da izvrši pritisak na nju u pokušaju da podrži ratne napore Ukrajine.

    Ta strategija izazvala je i podjele unutar EU, a zemlje koje je ne podržavaju, uključujući Mađarsku i Slovačku, pozivaju Brisel da preispita svoj pristup i da se umjesto toga angažuje u diplomatiji.

    Prema Besentu, SAD su kombinovale svoje mirovne inicijative sa pritiskom na Moskvu.

    – Zemlje EU su bile one koje su zaista zaostajale u tom pogledu – rekao je on, podsjećajući kako su ga zvaničnici bloka obavijestili o svojim planovima da uvedu najnoviju rundu antiruskih sankcija.

    Besent je takođe kritikovao EU zbog njene nevoljnosti da slijedi američku carinsku strategiju prema Kini i Indiji i kupuje njihove proizvode napravljene od ruske nafte.

    Predsjednik Donald Tramp je vršio pritisak na evropske članice NATO-a da uvedu sveobuhvatne trgovinske tarife na Peking, navodeći kao razlog njegovu kontinuiranu kupovinu energije preko Sibira. Trenutna američka administracija je angažovana u onome što je on nazvao trgovinskim ratom protiv Kine.

    Vašington je takođe kaznio Indiju carinama od 50 odsto zbog kupovine ruske nafte. Nju Delhi je osudio taj potez kao “nepravedan, neopravdan i nerazuman”.

    Ranije ove nedjelje, potpredsjednik SAD DŽej Di Vens takođe je kritikovao pristup EU prema ukrajinskom sukobu, nazvavši očekivanja Brisela nerealnim.

    – Postoji fantazija da ako samo damo više novca, više oružja ili više sankcija, pobjeda je na dohvat ruke – rekao je DŽej Di Vens.

    Sredinom novembra, američki državni sekretar Marko Rubio priznao je da Amerika više “nema stvari koje bi mogla da sankcioniše” u Rusiji nakon što je Vašington stavio na crnu listu naftne gigante “Lukoil” i “Rosnjeft”, što je, kako je rekao, učinjeno na zahtjev Kijeva i njegovih pristalica.

  • Orban čestitao Karanu pobjedu na izborima

    Orban čestitao Karanu pobjedu na izborima

    Premijer Mađarske Viktor Orban čestitao je SNSD-u i kandidatu stranke na izborima za predsjednika Republike Srpske Siniši Karanu, koji je osvojio najviše glasova na prijevremenim predsjedničkim izborima u Srpskoj.

    – Već dugo radimo na stabilnosti u regionu. Radujem se nastavku te saradnje! – napisao je Orban na Iksu.

    Podsjetimo, prema posljednjem izvještaju CIK, na osnovu 99,72 odsto obrađenih biračkih mjesta, kandidat SNSD-a Siniša Karan osvojio je 217.324 glasova, ili 50,30 odsto na prijevremenim predsjedničkim izborima u Republici Srpskoj.

  • Žestoka svađa u Ženevi

    Žestoka svađa u Ženevi

    Iako su američki i ukrajinski zvaničnici nakon susreta koji je u nedelju održan u Ženevi, pred medijima naglasili kako je napravljen veliki napredak u pregovorima, odnosi i atmosfera u Ženevi bili su i više nego napeti.

    Naime, novinar Axiosa Barak Ravid, a koji je izuzetno dobro upućen u dešavanja u Ženevi, objavio je informacije o dešavanjima uoči samog sastanka, navevši da su javnim izjavama državnog sekretara SAD-a Marka Rubija i šefa Kancelarije ukrajinskog predsednika Andrija Jermaka prethodili verbalni obračuni.

    Naime, novinar Axiosa Barak Ravid, a koji je izuzetno dobro upućen u dešavanja u Ženevi, objavio je informacije o dešavanjima uoči samog sastanka, navevši da su javnim izjavama državnog sekretara SAD-a Marka Rubija i šefa Kancelarije ukrajinskog predsednika Andrija Jermaka prethodili verbalni obračuni.Naime, novinar Axiosa Barak Ravid, a koji je izuzetno dobro upućen u dešavanja u Ženevi, objavio je informacije o dešavanjima uoči samog sastanka, navevši da su javnim izjavama državnog sekretara SAD-a Marka Rubija i šefa Kancelarije ukrajinskog predsednika Andrija Jermaka prethodili verbalni obračuni.

    Umerov je inače, na poziciji sekretara ukrajinskog Saveta za nacionalnu bezbednost i odbranu, a pre toga je bio ministar odbrane.

    Podsetimo, ukrajinska delegacija razgovarala je s timovima iz SAD-a i evropskih saveznika, usred pritiska Bele kuće da se dogovori plan od 28 tačaka za koji kritičari tvrde da bi nagradio Rusiju za njenu invaziju teritorijom i drugim ustupcima.

    Nekoliko dana pre razgovora u ženevi, ukrajinski predsednik Volodimir Zelenski rekao je da bi se njegova zemlja mogla suočiti s gubitkom dostojanstva ili podrške SAD-a.

  • Sijarto: Američki mirovni plan – velika šansa za mir

    Sijarto: Američki mirovni plan – velika šansa za mir

    Američki mirovni plan za Ukrajinu predstavlja veliku šansu za završetak ukrajinskog sukoba, istakao je mađarski ministar spoljnih poslova i trgovine Peter Sijarto.

    On je, međutim, u objavi na “Iksu” upozorio da pojedini evropski lideri pokušavaju da blokiraju usvajanje mirovnog plana.

    – Naš stav je jasan: svaki evropski političar dužan je da potpuno i bezuslovno podrži taj plan, jer je to racionalan i human izbor – poručio je Sijarto.

    Delegacije Ukrajine, EU i SAD održale su juče pregovore u Ženevi i usaglasile većinu od 28 predloženih odredaba za okončanje ukrajinskog sukoba. Razgovori o preostalim odredbama između Ukrajine i SAD biće nastavljeni ove ili sljedeće sedmice.