Kategorija: Svijet

Kijev je pristao da ograniči veličinu svoje vojske na 800.000 pripadnika prema novim uslovima mirovnog sporazuma između SAD-a i Ukrajine, otkrili su visoki zvaničnici za Financial Times.

Izvori navode da su zadovoljni ovim ishodom jer bi on Ukrajini omogućio da u mirnodopskim uslovima zadrži vojsku približno iste veličine kao i sadašnju, ratnu. Prvobitni plan, u čijem su posredovanju učestvovali SAD i Rusija, predlagao je da Ukrajina ograniči svoju vojsku na 600.000 vojnika.

Iako je Ukrajina navodno pristala na revidirane uslove, zvaničnici ističu da i dalje postoje sporne tačke. Pitanja razmjene teritorija i bezbjednosnih garancija ostaju otvorena, a konačnu odluku o njima donijeće ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski i američki predsjednik Donald Tramp, prenosi Index.hr.

Podsjećamo, pojedini analitičari i diplomate kritikovali su američki mirovni plan, navodeći da prijedlog koji od Ukrajine traži da ustupi teritorije, ograniči savezništva i drastično smanji vojsku zadaje težak udarac temeljnim načelima poput vladavine prava i zabrane mijenjanja granica silom, piše The Kyiv Independent.

“Kada govorimo o izvornoj verziji plana, to je nešto što jasno potkopava evropsku bezbjednost –  ne samo bezbjednost Ukrajine, već i cijelog kontinenta”, rekao je Pavel Havlicek, istraživač u Udruženju za međunarodne poslove.

Ukrajinski poslanik Jaroslav Jurčišin upozorava da bi, ako Kijev “bude prisiljen da prihvati prijedlog nepromijenjen”, “posljedice (za Evropu) bile katastrofalne”.

Prema prvobitnom američkom mirovnom planu, od Ukrajine bi se tražilo da preda cijelu regiju Donbas, uključujući područja pod ruskom kontrolom i dijelove koje još uvijek kontroliše Kijev. Prema planu, ukrajinske snage povukle bi se s tih područja, koja bi bila proglašena demilitarizovanom zonom.

“Za regiju, za cijeli svijet, ovo će pokazati da se međunarodno pravo može zanemariti”, rekao je Jurčišin. “Kao rezultat toga, dugotrajni ili zamrznuti sukobi mogu se ponovno rasplamsati u različitim dijelovima svijeta”, dodao je.

Druga ključna tačka plana predviđa američko priznanje ruske kontrole nad Krimom te Luhanskom i Donjeckom oblasti.

Daniel Hamilton, stručnjak za spoljnu politiku u Brookings Institutionu, smatra da bi ta klauzula “značila zapadnu kapitulaciju po osnovnim principima kao što je nemijenjanje granica silom”. “Od početka je to bilo neprihvatljivo”, dodao je.

Prijedlozi takođe pozivaju na zaustavljanje širenja NATO i odustajanje Ukrajine od svojih aspiracija za članstvom.

Havlicek je istakao da to “potkopava temeljnu logiku evropske bezbjednosti, koja se temelji na pravu suverenih država da slobodno biraju svoje saveze”.

Ograničenja bi se proširila i na sam NATO, koji se ne bi smio stacionirati trupe u Ukrajini, dok bi evropski borbeni avioni bili bazirani u Poljskoj.

“Ako namećete ograničenja na vojnu spremnost Ukrajine, ali i na susjede EU i NATO, uključujući implikacije za obranu Poljske, onda to već ide predaleko”, rekao je Havlicek.

Estonski minister spoljnih poslova Margus Tsahkna upozorio je da bi plan “otvorio vrata” širim ruskim zahtjevima za evropsku bezbjednost.

Ukrajina je pristala na mirovni prijedlog koji je posredovala administracija Donalda Tramp, a neki manji detalji tek treba da se razrade, prema izvještajima američkih medija, koji se pozivaju na američke zvaničnike.

“Ukrajinci su pristali na mirovni sporazum. Postoje neki manji detalji koje treba riješiti, ali su pristali na mirovni sporazum”, rekao je izvor dok je u Abu Dabiju trajao sastanak američke i ruske delegacije u vezi sa Trampovim mirovnim planom.

Vašington je prošle nedelje poslao Kijevu svoj početni mirovni plan od 28 tačaka, prije nego što su zvaničnici obe zemlje sastavili kontrapredlog na kriznim pregovorima u Ženevi tokom vikenda.

Evropski saveznici, koji su iznijeli svoj kontrapredlog planu od 28 tačaka, ubrzano su organizovali niz sastanaka posljednjih dana u nastojanju da prate korak sa pregovorima.

Ovo dolazi nakon izvještaja da su se američki i ruski zvaničnici, uključujući sekretara američke vojske Dena Driskola, danas sastali na razgovorima u Abu Dabiju.

U objavi na Iksu, ukrajinski sekretar za nacionalnu bezbednost, Rustem Umerov, napisao je da su delegacije “postigle zajednički dogovor o osnovnim uslovima sporazuma o kojem se razgovaralo u Ženevi”.

“Sada računamo na podršku naših evropskih partnera u našim daljim koracima”, napisao je on.

On je istakao da se Ukrajina raduje organizovanju posete Zelenskog SAD da se “završe poslednji koraci i postigne dogovor sa predsednikom (Donaldom) Trampom”.

Brisel priprema “još dve opasne ekonomske odluke”, ali će mađarska vlada zaštititi poljoprivrednike i radna mesta sve dok je na vlasti, izjavio je mađarski ministar spoljnih poslova i trgovine Peter Sijarto.

Sijarto je, na konferenciji za novinare posle sastanka Saveta Evropske unije za spoljnu trgovinu u Briselu, rekao da je Evropska komisija “u prethodnim godinama napravila ozbiljne greške, uključujući uvođenje carina, ograničenja u kupovini energenata, sankcije i loše sporazume”, zbog čega se evropska privreda sada suočava s velikim poteškoćama, preneo je MTI.

Prema navodima mađarskog ministarstva, Sijarto je ocenio da Brisel sada priprema još dve “štetne” odluke.

Jednu koja, kako je rekao, ugrožava mađarske poljoprivrednike, i drugu koja bi mogla da utiče na radna mesta u Mađarskoj.

“Žele da ove godine potpišu sporazum o slobodnoj trgovini EU sa zemljama Južne Amerike i zatim ga brzo stave u primenu, što bi u sadašnjoj formi predstavljalo pretnju mađarskoj poljoprivredi”, rekao je Sijarto.

Mađarski ministar je dodao da opasnost ne leži samo u tome što bi južnoamerički proizvodi mogli da preplave mađarsko tržište, već i u tome što bi izvozne mogućnosti mađarskih proizvođača u EU bile smanjene.

“Tražili smo od Brisela da pre sklapanja sporazuma uvede mere koje bi zaštitile evropske, pa samim tim i mađarske poljoprivrednike”, naveo je Sijarto, kritikujući predlog Komisije jer, kako je rekao, “ni na koji način ne štiti poljoprivredu malih država članica”.

Prema njegovim rečima, Komisija predviđa zaštitne mere tek ukoliko sporazum ugrozi 50 odsto evropske poljoprivredne proizvodnje, odnosno 25 odsto u hitnim slučajevima, dok male članice čine manje od pet odsto ukupne proizvodnje.

Sijarto je takođe rekao da Brisel želi da centralizuje odluke o državnoj podršci za investicije, što bi, prema njemu, “praktično ukinulo konkurenciju za privlačenje investicija u EU”.

Istakao je da je Mađarska “veoma uspešna” u privlačenju investicija i da je u oštroj konkurenciji, često i sa zapadnoevropskim državama, obezbedila projekte koji su poslednjih godina otvorili desetine hiljada radnih mesta.

“Uprkos svemu, vlada će zaštititi mađarske poljoprivrednike i radna mesta”, zaključio je Sijarto.

Broj poginulih u ruskom vazdušnom napadu na Kijev je porastao na šest, nakon što je načelnik Vojne uprave Timur Tkačenko saopštio da ima još žrtava u Svjatošinskom okrugu ukrajinske prestonice.

“U Svjatošinskom okrugu ima četvoro mrtvih i najmanje troje povređenih”, napisao je Tkačenko na Telegramu.

Ranije saopšteno da su dve osobe poginule, a sedam povređeno tokom vazdušnog napada ruskih snaga na Kijev, prenosi Ukrinform.

Državna služba za vanredne situacije Ukrajine navela je da je ukupno 18 ljudi spaseno, među kojima troje dece.

U Kijevu je snabdevanje grejanjem u sedam okruga privremeno bilo ograničeno zbog ruskog vazdušnog napada, saopštila je gradska državna administracija na Telegramu.

U Dnjeprovskom okrugu, gde je pogođena devetospratna stambena zgrada, dve osobe su poginule, a 17 je spaseno, uključujući troje dece, dok se potraga za mogućim žrtvama nastavlja i požar je lokalizovan, objavio je ranije Ukrinform.

U Pečerskom okrugu pogođena je 22-spratna stambena zgrada. Evakuisana je jedna osoba, a spasioci rade na demontaži konstrukcija. Požari su izbili na nekoliko spratova.

Predsednici Sjedinjenih Američkih Država i Ukrajine, Donald Tramp i Volodimir Zelenski, vodiće pregovore o preostalim tačkama mirovnog sporazuma za Ukrajinu, nakon što su se američki i ukrajinski zvaničnici u Ženevi usaglasili oko novog plana od 19 tačaka, objavio je Telegraf.

Direktni razgovori mogli bi da počnu ove nedelje, uz nepotvrđene izveštaje o mogućem putu Zelenskog u Vašington.

Ključne sporne teme odnose se na teritorijalna pitanja i buduće bezbednosne odnose između SAD, NATO-a i Rusije.

Hitni pregovori u Švajcarskoj usledili su nakon curenja detalja prvobitnog mirovnog plana od 28 tačaka, koji su razvili američki i ruski zvaničnici.

Američki državni sekretar Marko Rubio označio je ženevske razgovore kao “najbolji sastanak” u dosadašnjim diplomatskim naporima.

Nova strategija biće predstavljena Trampu i Zelenskom, dok je Zelenski poručio da su napravljeni “važni koraci”, iako je potrebno dodatno usaglašavanje.

Zamenik ukrajinskog ministra spoljnih poslova Sergej Kislica rekao je da su delegacije identifikovale oblasti mogućih kompromisa, dok su nacrti sporazuma svedeni na po jedan po timu nakon spora oko objavljivanja Trampovog plana.

Kislica je naveo da je američka delegacija, u kojoj je bio i Trampov zet, Džared Kušner, bila otvorena za ukrajinske predloge.

Predsednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen ocenila je da je postignut “dobar napredak”, dok evropske zemlje insistiraju da se smanjenje ukrajinske vojske isključi iz sporazuma i da se o teritoriji pregovara tek posle prekida vatre.

“Ujedinjeni smo u našoj podršci Ukrajini. To su osnovni evropski principi za napredak, teritorija i suverenitet Ukrajine moraju da se poštuju. Samo Ukrajina, kao suverena zemlja, može da donosi odluke u vezi sa svojim oružanim snagama. Izbor njihove sudbine je u njihovim rukama”, rekla je ona.

Nemački kancelar Fridrih Merc naglasio je da “sledeći korak mora da bude taj da Rusija sedne za pregovarački sto”.

Američki predsjednik Donald Tramp izjavio je u ponedjeljak da je prihvatio poziv kineskog predsjednika Si Đinpinga da posjeti Peking u aprilu sljedeće godine te da će Si kasnije te godine posjetiti Sjedinjene Države, dok su čelnici vodili telefonske razgovore.

Tramp je to izjavio u objavi na društvenim mrežama, tvrdeći da je odnos SAD-a i Kine “izuzetno jak”. Poziv je uslijedio nakon njihovog ličnog sastanka u jugoistočnom južnokorejskom gradu Busanu 30. oktobra prije samita Azijsko-pacifičke ekonomske saradnje.

Nazvavši poziv “vrlo dobrim”, Tramp je rekao da su on i Si razgovarali o ratu između Ukrajine i Rusije, fentanilu, soji i drugim poljoprivrednim proizvodima, napominjući da su dvije strane “postigle dobar i vrlo važan” dogovor za američke poljoprivrednike.

“Ovaj poziv bio je nastavak našeg vrlo uspješnog sastanka u Južnoj Koreji prije tri sedmice. Od tada je postignut značajan napredak s obje strane u održavanju naših sporazuma ažurnima i tačnima. Sada možemo usmjeriti pogled na širu sliku”, napisao je na Truth Social.

Predsjednik Amerike je još rekao:

“U tu svrhu, predsjednik Si me pozvao da posjetim Peking u aprilu, što sam prihvatio, a ja sam uzvratio da će biti moj gost na državnoj posjeti SAD-u kasnije ove godine”, dodao je Tramp.

On i Si složili su se da je važno da čelnici često komuniciraju, rekao je Tramp, prenosi “KoreaHerald”.

Evropa nema svoj “alternativni” plan za Ukrajinu, izjavio je vršilac dužnosti nizozemskog premijera i naveo da su diskusije trenutno usmjerene na razvoj inicijative “koja bi bila bolja za Ukrajinu i EU”.

“Evropska unija nema ‘aternativni plan’ za rješavanje sukoba u Ukrajini”, izjavio je vršilac dužnosti nizozemskog premijera Dik Šof u intervjuu za Algemen Dagblad.

Prema Šofovim riječima, trenutno su u toku razgovori o tome kako razviti plan “koji će biti bolji za Ukrajinu i EU”.

Govoreći o sastanku ukrajinskih predstavnika sa partnerima održanom dan ranije u Ženevi, Šof je izrazio mišljenje da se saveznici trenutno kreću u pravom smjeru.

“Vidimo da se SAD, Ukrajina i EU sve više zbližavaju. Ovo je važno. Naravno, postoji zabrinutost oko prvobitnog plana od 28 tačaka, tako da je on značajno prilagođen”, rekao je on.

Na sastanku predstavnika Ukrajine, SAD i EU u Švajcarskoj 23. oktobra, Vašington je predstavio svoj mirovni plan. Evropske zemlje, kako je ranije objavljeno, pripremile su alternativni prijedlog.

“Reuters” je izvjestio da postoje dva mirovna plana, od kojih je jedan, koji su razvile Velika Britanija, Francuska i Njemačka, sličan američkom i kreiran je na njegovoj osnovi.

Mirovni planovi su se razilazili po fundamentalnim pitanjima: statusu teritorija, članstvu u NATO-u i sudbini zamrznute imovine Rusije. Prema pisanju “Financial timesa” i “Washington posta”, nakon pregovora u Ženevi, američki plan je smanjen na 19 tačaka, prenosi “b92”.

Mnoge odredbe američkog plana za Ukrajinu djeluju prihvatljivo, dok je evropski plan nekonstruktivan, izjavio je danas pomoćnik ruskog predsjednika Jurij Ušakov.

“Postoji mnogo spekulacija o američkom planu za Ukrajinu, ali ruska strana vjeruje onome što joj je preneseno preko odgovarajućih kanala. Mnoge odredbe američkog plana za Ukrajinu, koje je Moskva vidjela, djeluju prihvatljivo”, rekao je Ušakov, prenosi RIA Novosti.

Kako je naveo, Kremlj je svjestan postojanja i evropskog mirovnog plana za Ukrajinu, ali površan pregled njegovih odredbi, kako kaže, otkriva da one nisu konstruktivne, prenosi Tanjug.

“Što se tiče planova koji se šire, jutros smo saznali za evropski plan koji je, na prvi pogled, potpuno nekonstruktivan i ne odgovara nam”, rekao je Ušakov, prenosi TASS.

Prema njegovim riječima, tačke američkog plana za rješenje u Ukrajini zahtijevaju detaljnu diskusiju sa stranama.

“Predstavljena nam je jedna opcija koja je u skladu sa dogovorima postignutim na Aljasci. Stoga, mnoge, rekao bih ne sve, ali mnoge odredbe ovog plana djeluju nam potpuno prihvatljive. Što se tiče ostalih odredbi, ima ih mnogo, 28 tačaka, ove odredbe, naravno, zahtijevaju najdetaljniju diskusiju i razmatranje između strana. Ali ovo pitanje još nije razmatrano sa nama”, rekao je Ušakov.

Pomoćnik ruskog predsjednika naveo je i da je Moskva je dobila signale od Vašingtona da se lično sastanu i počnu da razgovaraju o planu za Ukrajinu i dodao da još uvijek nisu postignuti konkretni sporazumi.

Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp predstavio je krajem prošle sedmice mirovni plan za Ukrajinu i Rusiju koji sadrži 28 tačaka, a koji, između ostalog, predviđa da Ukrajina odustane od dodatnih teritorija na istoku, ograniči vojsku i formalno se odrekne članstva u NATO-u, prenijeli su mediji.

Nakon vikenda intenzivnih pregovora u Ženevi, američki i ukrajinski zvaničnici saopštili su da je postignut značajan napredak u izradi mirovnog plana za okončanje rata sa Rusijom.

Ipak, nisu otkrili detalje o tome kako planiraju riješiti duboka neslaganja između Moskve i Kijeva, a evropski saveznici i dalje su oprezni, piše Financial Times.

Optimizam je prvi iskazao američki predsjednik Donald Tramp. “Je li zaista moguće da se postiže veliki napredak u mirovnim pregovorima između Rusije i Ukrajine??? Ne vjerujte dok ne vidite, ali nešto dobro se možda dešava”, objavio je u ponedjeljak ujutro na svojoj društvenoj mreži Truth Social. Njegov državni sekretar Marko Rubio bio je još direktniji, rekavši nakon nedjeljnih razgovora da je postignut “ogroman” napredak te da je “vrlo optimističan” oko skorog postizanja dogovora. Dodao je da konačni tekst moraju odobriti predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski i američki predsjednik Donald Tramp prije slanja u Moskvu, prenosi Index.hr.

Sa 28 na 19 tačaka

Prema izvorima upoznatim sa raspravama, mirovni je plan sažet sa 28 na 19 tačaka. Iako nije precizirano šta je izbačeno, poznato je da su evropski čelnici ranije izrazili zabrinutost zbog dijelova koji se tiču sankcija i zamrznute ruske imovine, smatrajući to nadležnošću EU. Pritisak SAD-a da se sukob okonča već se odrazio na tržišta – evropske obrambene dionice pale su u ponedjeljak više od 2 posto.

U zajedničkoj izjavi, SAD i Ukrajina opisale su razgovore kao “konstruktivne”, ali iza kulisa raste zabrinutost. Finski predsjednik Aleksander Stub nazvao je pregovore “korakom naprijed”, ali je upozorio da “glavna pitanja ostaju neriješena”.

Jasne poruke Brisela i Moskve

Predsjednica Evropske komisije Ursula fon der Lejen poručila je da su tri elementa ključna: “Prvo, granice se ne mogu mijenjati silom. Drugo, kao suverena nacija ne mogu postojati ograničenja za ukrajinske oružane snage i treće, centralna uloga Evropske unije u obezbjeđivanju mira za Ukrajinu mora biti u potpunosti odražena.”

Originalni plan, naime, prelazio je nekoliko ukrajinskih “crvenih linija”, uključujući predaju ostatka Donjecke pokrajine.

S druge strane, Kremlj tvrdi da nije primio nikakav zvanični sažetak razgovora. Portparol Dmitrij Peskov izjavio je da ove sedmice nisu planirani sastanci američkih i ruskih zvaničnika.

Zbunjujuće poruke Vašingtona

Cijeli diplomatski proces obilježile su i zbunjujuće poruke iz Vašingtona. Nakon pritiska na Ukrajinu da prihvati dogovor, Tramp je poručio da plan nije američka “konačna ponuda”, a Rubio se navodno pokušao distancirati od prijedloga da bi ga nekoliko sati kasnije ponovno podržao.

U međuvremenu, evropski diplomati, zabrinuti da bi Tramp mogao povući američku podršku, pripremaju se za nove sastanke.

“Pokušavamo smisliti nešto što će proći kao protivponuda”, rekao je jedan diplomat. Na sastancima u Ženevi, uz američke i ukrajinske predstavnike predvođene Andrijem Jermakom, učestvovali su i savjetnici za nacionalnu bezbjednost iz Francuske, Njemačke, Ujedinjenog Kraljevstva i EU.

Evropski mirovni plan razlikuje se od američkog

Evropski plan za okončanje rata, do kojeg je došao Telegraph, značajno se razlikuje od američkog mirovnog plana za Ukrajinu.

Američki prijedlozi su naširoko kritikovani kao previše povoljni za Moskvu, jer ustupaju velike dijelove teritorija Rusiji, smanjuju veličini ukrajinske vojske i zabranjuju NATO snagama ulazak na ukrajinsko tlo.

Nasuprot tome, evropski plan mnogo više podržava Ukrajinu. Među ključnim razlikama u evropskom planu je zahtjev da “nema ograničenja” na veličinu ukrajinskih oružanih snaga.

Tramp kritikovao Ukrajinu

Podsjećamo, američki predsjednik izjavio je juče da Ukrajina nije bila nimalo zahvalna za američke napore u vezi sa ratom sa Rusijom, čak i dok američko oružje nastavlja da pristiže.

“Ukrajinsko ‘rukovodstvo’ je pokazalo nula zahvalnosti za naše napore, a Evropa nastavlja da kupuje naftu od Rusije. SAD nastavljaju da prodaju ogromne količine oružja NATO, za distribuciju Ukrajini”, rekao je Tramp u objavi na Truth Social, prenio je Rojters.