VRBAS Media

Kategorija: Svijet

  • Putin odobrio novu Strategiju državne nacionalne politike Ruske Federacije

    Putin odobrio novu Strategiju državne nacionalne politike Ruske Federacije

    Ruski predsjednik Vladimir Putin potpisao je ukaz kojim se usvaja Strategija državne nacionalne politike Ruske Federacije do 2036. godine. Dokument će stupiti na snagu 1. januara 2026. godine.

    Strategija se sastoji od 61 tačke u šest odjeljaka . Pored opštih odredbi, dokument pruža pregled trenutnog stanja međuetničkih i međuetničkih odnosa u Rusiji. Ostala poglavlja strategije posvećena su ciljevima, principima i prioritetima državne nacionalne politike , kao i sprovođenju nacionalne politike u regionima Ruske Federacije, kao i fazama i ciljevima strategije.

    Između ostalog, u dokumentu se navodi da sprovođenje strategije treba da doprinese “očuvanju istorijski uspostavljenog državnog jedinstva i teritorijalnog integriteta Ruske Federacije, njenoj unutrašnjoj stabilnosti, harmoničnom razvoju i prosperitetu naroda Ruske Federacije i jačanju jedinstva višenacionalnog naroda Ruske Federacije (ruske nacije) kao temelja nezavisne države-civilizacije”.

    U dokumentu se navodi da posljedice širenja antiruske propagande i nacionalizma moraju biti eliminisane u Donbasu i Novorusiji .

    Takođe, status ruskog jezika mora biti ojačan u DNR, LNR, Zaporoškoj i Hersonskoj oblasti.

    Sprovođenje državne politike u ovim regionima uslovljeno je “potrebom preduzimanja dodatnih mjera za jačanje sveruskog građanskog identiteta”, kao i “uvođenjem mehanizama za funkcionisanje ruskog kao državnog jezika”.

    U regionima koji su bili dio Ukrajine prije nego što je njihovo stanovništvo slobodno izrazilo svoju volju 2022. godine, posebnu pažnju treba posvetiti “suprotstavljanju manifestacijama neonacizma i pokušajima falsifikovanja istorije i otklanjanju posljedica širenja antiruske propagande, nacionalizma i vjerskih sukoba”.

    Strategija naglašava da je ponovno ujedinjenje istorijskih teritorija sa Ruskom Federacijom bio važan događaj za jačanje građanskog identiteta, kao i za pokretanje patriotskog žara.

    Zaštita ruskog govornog stanovništva teritorija ujedinjenih sa Rusijom, njihovo oslobođenje od višegodišnje diskriminacije i nasilja na etničkoj i vjerskoj osnovi od strane neonacističkog rukovodstva Ukrajine , stvorila je uslove za obnavljanje jedinstva istorijskih teritorija ruske države, navodi se u dekretu.

    Sprovođenje nacionalne politike trebalo bi da smanji broj etnički zasnovanih sukoba i promoviše očuvanje jedinstva, teritorijalnog integriteta i unutrašnje stabilnosti, naglašava se u strategiji.

  • Lavrov: Moskva cijeni težnje Trampa

    Lavrov: Moskva cijeni težnje Trampa

    Ministar spoljnih poslova Rusije Sergej Lavrov izjavio je da Moskva cijeni težnje američkog predsjednika Donalda Trampa da se odmah zaustave ratovi, ali da je za dugoročno rješenje potrebno mnogo više temeljnih i strpljivih inicijativa koje nisu užurbane.

    – Težnja da se odmah zaustavi krvoproliće zaslužuje svaki podsticaj – rekao je Lavrov u intervjuu za Јutjub kanal “Franko-ruski dijalog”.

    On je naveo da Evropa zavisi od Sjedinjenih Država u pogledu bezbjednosti i spoljnopolitičkog kursa, ali da Vašington u slučaju kursa prema Ukrajini niko i ne sluša.

    – Evropske elite uložile sve u uvjerenje da mogu rukama i tijelima kijevskog režima nanijeti Rusiji “strateški poraz” – rekao je Lavrov i napomenuo da su oni odbacivali čak i samu mogućnost pregovora.

    Kada je riječ o sukobu u Ukrajini, Lavrov je istakao da Moskva ostaje na poziciji da je diplomatsko rješenje poželjnije.

    Lavrov je ukazao na to da je svjetska ekonomija danas daleko od globalizovane, jer su principi globalizacije koje su Amerikanci i njihovi saveznici decenijama unosili u institucije poput MMF-a, Svjetske banke i Svjetske trgvovinske organizacije odavno prekršeni.

    – Sastav rukovodstava, raspodjela glasova – ništa više ne odražava realnost svjetske ekonomije, a principi fer konkurencije, tržišne metode za određivanje najboljih i zaštite svojine su nestali – naveo je Lavrov i dodao da svjetska trgovina i investicije klize ka haosu.

  • Tramp: Susret s Putinom i Zelenskim moguć kada mirovni sporazum bude usaglašen

    Tramp: Susret s Putinom i Zelenskim moguć kada mirovni sporazum bude usaglašen

    Američki predsjednik Donald Tramp je izjavio da očekuje skori susret sa predsjednikom Rusije Vladimirom Putinom i Vladimirom Zelenskim ako detalji mirovnog plana budu usaglašeni.

    – Susret sa Putinom i Zelenskim je moguć kada sporazum bude usaglašen – napisao je on na svojoj mreži “Istina”.

    Američki predsjednik je dodao da je prvobitni američki plan za rješavanje ukrajinske krize dorađen.

    – Plan od 28 tačaka je dorađen uz uzimanje u obzir prijedloga Rusije i Ukrajine, ostalo je nekoliko tačaka oko kojih strane nisu saglasne – naveo je on.

    Kako je rekao, specijalni izaslanik Stiv Vitkof posjetiće Rusiju radi pregovora o Ukrajini.

    Prema njegovim riječima, ministar vojske Den Driskol će razgovarati s predstavnicima Kijeva o mirovnom planu dok se Vitkof bude nalazio u Moskvi.

  • Bivši predsjednik Brazila započinje služenje zatvorske kazne

    Bivši predsjednik Brazila započinje služenje zatvorske kazne

    Brazilski Vrhovni sud formalno je danas zaključio slučaj bivšeg predsjednika Žaira Bolsonara i naložio mu da započne služenje zatvorske kazne od 27 godina i tri mjeseca.

    Bolsonaro će početi da slući kaznu u ćeliji površine 12 kvadratnih metara u policijskoj stanici u Braziliji, prenosi “Gardijan”.

    Osim Bolsonara, naređeno je i da šestoro njegovih saučesnika u planiranju puča nakon poraza na predsjedničkim izborima 2022. godine započnu služenje kazni.

    Sin bivšeg predsjednika Karlos Bolsonaro rekao je da je njegov otac psihički devastiran.

    Sud je ranije ovog mjeseca odbacio Bolsonarovu žalbu na presudu.

    Bolsonaro je u septembru osuđen zbog planiranja puča nakon što je izgubio na predsjedničkim izborima 2022. od sadašnjeg ljevičarskog predsjednika Luiza Inasija Lule da Silve.

    On se od nedjelje nalazi u pritvoru, nakon što je utvrđeno da je tokom kućnog pritvora pokušao da ukloni nanogicu.

    Bolsonaro je na ročištu u nedjelju negirao bilo kakvu namjeru da pobjegne ili pokuša da ukloni nanogicu, pripisujući svoje ponašanje mješavini lijekova koje su mu prepisali ljekari za hronično štucanje, što ga je navelo da pomisli da se unutar uređaja za praćenje nalazi oprema za prisluškivanje.

    Plan Bolsonara i njegovih saučesnika 2022. uključivao je navodno ubistvo Lule i njegovog prvog pomoćnika u kampanji Žeralda Alkmina.

    Bivši ministar odbrane Paulo Serhio Nogeira de Oliveira i bivši ministar za institucionalnu bezbjednost general Augusto Heleno osuđeni su na zatvorske kazne od 19 i 21 godine zatvora.

    Bivši komandant mornarice Almir Garnije Santos osuđen je na 24 godine zatvora, a bivši ministar odbrane Valter Braga Neto na 26 godina.

    Bivši ministar pravde Anderson Tores osuđen je na 24 godine zatvora, dok je bivši šef obavještajne službe Aleksandar Ramagem osuđen u odsustvu na 16 godina, nakon što je nedavno pobjegao u Sjedinjene Države.

  • Tramp: Rusija je superiorna – Ukrajina mora da prihvati mirovni sporazum

    Tramp: Rusija je superiorna – Ukrajina mora da prihvati mirovni sporazum

    Kijev mora da prihvati dogovor sa Moskvom, jer Rusija, u pogledu vojske, brojčano nadmašuje Ukrajinu, izjavio je šef Bijele kuće Donald Tramp.

    – Ovaj rat može trajati godinama. Rusija ima mnogo više ljudi, mnogo više vojnika. Mislim da, ako Ukrajina može da postigne dogovor – to je dobro. Iskreno, mislim da je to dobro za obe strane. Ukrajina je mnogo manja brojčano – istakao je on.

    Tramp je pretpostavio da će Moskva u narednih nekoliko mjeseci preuzeti kontrolu nad onim teritorijama koje Kijev treba da ustupi.
    Takođe je izrazio mišljenje da ustupci koje bi Rusija trebalo da prihvati mogu biti prekid vatre i odustajanje od daljeg napredovanja trupa. Naveo je da u pregovorima postoji napredak, uključujući i sa Moskvom.

    Donald Tramp je istakao da je broj tačaka u predloženom mirovnom planu Vašingtona za Ukrajinu smanjen sa 28 na 22.

    Predsjednik SAD je precizirao da za njega ne postoji krajnji rok za rješavanje sukoba, ali očekuje da Kijev uskoro prihvati dogovor. Na pitanje da li i dalje važi ranije navedeni rok u kojem bi Ukrajina trebalo da potpiše sporazum, odgovorio je: “Oni (Kijev) su rekli da će to biti u skorijoj budućnosti”.

    Tramp je saopštio da će naredne nedjelje biti održan sastanak specijalnog izaslanika američkog predsjednika za Ukrajinu Stiva Vitkofa sa ruskim liderom Vladimirom Putinom.

  • EP traži suspenziju prava glasa Budimpešti

    EP traži suspenziju prava glasa Budimpešti

    Evropski parlament usvojio je rezoluciju kojom poziva Savjet EU da suspenduje pravo glasa Mađarske u Savjetu zbog njene unutrašnje i spoljne politike.

    Evropski parlament je izrazio zabrinutost zbog činjenice da Mađarska ima “prijateljski i podržavajući stav prema Rusiji, uključujući produbljivanje njene energetske zavisnosti i sprovođenje jednostranih akcija, kao što su posjete Moskvi”.

    Poslanici su analizirali dešavanja u 12 oblasti koje izazivaju zabrinutost – uključujući funkcionisanje izbornog sistema, nezavisnost pravosuđa i korupciju.

    U rezoluciji se tvrdi da Mađarska “potkopava vladavinu prava”.

    – Politika mađarske Vlade predstavlja sistemsku prijetnju vrijednostima EU – navodi se u rezoluciji Evropskog parlamenta.

    Za rezoluciju je glasalo 415 poslanika, protiv su bila 193 protiv, a 28 uzdržanih od ukupno 636 koliko broji Evropski parlament.

    Savjet EU može da suspenduje određena prava članica koja proizilaze iz primjene Ugovora o EU.

  • “Ruski plan” zapalio Vašington

    “Ruski plan” zapalio Vašington

    Oni dijele sklonost ka slatkišima, sličan smisao za humor i rade u kancelarijama koje su udaljene svega nekoliko metara jedna od druge, unutar Bijele kuće. I postali su jedan drugome glavni savjetnici u sprovođenju spoljnopolitičke agende predsednika SAD Donalda Trampa.

    Ali kada je riječ o Ukrajini, potpredsjednik Džej Di Vens i državni sekretar Marko Rubio imaju duboko suprotstavljena gledišta o tome kojim putem stići do mira i čija god vizija pobijedi, odraziće se na bezbjednosnu arhitekturu zapadnog svijeta, piše britanski list Telegraf.

    U jednom uglu stoji izolacionistički potpredsjednik koji zagovara “realizam” uprkos ruskoj prednosti na bojnom polju. U drugom uglu stoji državni sekretar koji je nekada nazvao ruskog lidera Vladimira Putina “gangsterom” i predstavlja jastrebovo krilo tradicionalne Republikanske partije (članovi stranke koji zagovaraju agresivnu, vojnu i snažnu spoljnopolitičku strategiju, posebno prema suparničkim državama).

    Prošle nedjelje, činilo se da je Vens stiče prednost. Upravo je on pozvao ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog kako bi mu izložio uslove američkog plana od 28 tačaka, koji je, kako je pisao “Ekonomist”, široko kritikovan kao ruski spisak želja.

    FOTO: SERGEY KOZLOV/EPA

    Nakon tog poziva uslijedila je lična posjeta Kijevu Dena Driskola, sekretara američke vojske i Vensovog bliskog prijatelja sa Pravnog fakulteta Univerziteta Jejl. Tramp počinje da gubi strpljenje, upozorio je Driskol: Kijev mora da prihvati da se suočava sa kolapsom na frontu i da ustupi teritoriju Rusiji.

    Unutar Bijele kuće, politika se često kuje odozdo, piše britanski list. Tramp želi dogovor o Ukrajini, ali je pripremu konačnog sporazuma prepustio svojim saradnicima. Da je u potpunosti stao iza plana od 28 tačaka, koji su oblikovali Stiv Vitkof, njegov glavni izaslanik za Rusiju, i Kirill Dmitrijev, glavni ruski pregovarač, Ukrajina bi na kraju možda bila primorana na kapitulaciju.

    Evropa odahnula kad je Rubio preuzeo vođstvo

    Ali Tramp je zastao, rekavši da to nije “moja konačna ponuda” nakon talasa negodovanja u Kijevu i širom Evrope. To je dalo priliku Rubiju da interveniše – i on je od tada vodio intenzivne pregovore sa ukrajinskom delegacijom u Ženevi.

    Do juče popodne, američki plan je, prema izvještajima, već bio skraćen i preoblikovan – sa 28 na 19 tačaka. Najkontroverzniji zahtjevi Ukrajini – predaja utvrđenih teritorija u Donbasu, ograničenje veličine vojske i zabrana ulaska u NATO – ublaženi su i vraćeni predsjednicima u Kijevu i Vašingtonu da o njima odluče.

    Evropski lideri odahnuli su kada se Rubio ponovo pojavio u ulozi posrednika. Vjerovali su da je on postao ključna osoba američkog lidera za Ukrajinu, nakon što je praktično osujetio održavanje drugog samita između Trampa i Putina, tvrdeći da Rusija nije spremna da učini potrebne ustupke.

    Ali bili su zatečeni paralelnim mirovnim procesom koji je vodio Vitkof, koji se prošlog mjeseca u Majamiju sastao sa Dmitrijevim kako bi sastavili američki plan za Ukrajinu. Rubio nije učestvovao u izradi prijedloga i tek je nedavno obaviješten o njegovom sadržaju. Kopija plana mu je uručena 18. novembra, a nekoliko sati kasnije “Aksios” je objavio detalje plana.

    U telefonskom razgovoru sa senatorima tokom vikenda, koji je kasnije procureo u javnost, Rubio je navodno nazvao plan ruskim prijedlogom. Kasnije je ublažio stav javno, napisavši na platformi Iks da je dokument sastavila američka strana, uz doprinos Rusije i Ukrajine.

    Stiv Benon, za koga se smatra da je blizak sa Vensom, rekao je za britanski Telegraf da su Rubija “ponizili” senatori koji su pustili u javnost njegove kritike nacrta sporazuma.

    “Totalni haos u Bijeloj kući”

    Neki izvori bliski Bijeloj kući tvrde da Vens i Rubio i dalje rade zajedno, mada na indirektan način. Bilo koji konačni sporazum moraće da ratifikuje američki Senat ukoliko zahtijeva obaveze – kao što su, primjera radi, bezbjednosne garancije SAD.

    Jedan izvor je rekao britanskom Telegrafu da je Rubio u početku bio “isključen iz procesa oko Ukrajine”, dok je Trampov tim preuzeo vođstvo. Ali su tvrdili da je uključen u “fazi broj dva” kako bi oblikovao sporazum u formu koja bi mogla biti prihvaćena u Senatu, a koji je po pitanju Rusije odlučniji nego Bijela kuća.

    – Cijeli dan je totalni haos jer članovi različitih sektora u Bijeloj kući ne znaju šta se dešava – rekao je neimenovani američki zvaničnik za Vašington post.

    A ostalo je istorija – sporni plan je korigovan i razgovori se nastavljaju, prenosi Blic.

    Tramp mora da odabere

    Tramp je s vremena na vrijeme znao da zadirkuje Vensa i Rubija, pominjući ih kao potencijalne nasljednike i kandidate za predsjednika na izborima 2028, pa je čak razmišljao i o zajedničkoj kandidaturi.

    Ali kada je riječ o Ukrajini, predsjednik ne može imati obje opcije. Na kraju, lider slobodnog svijeta moraće da izabere između vizija koje zagovaraju njegova dva ključna člana kabineta:

    ili da primora Ukrajinu na pokornost

    ili da sa Zelenskim nastavi da se suprotstavlja Rusiji

  • Ovako su Tramp i Putin došli do dogovora za Ukrajinu

    Ovako su Tramp i Putin došli do dogovora za Ukrajinu

    Specijalni izaslanik američkog predsjednika Donalda Trampa Stiv Vitkof razgovarao je prošlog mjeseca telefonom s visokim zvaničnikom Kremlja o mogućnosti da zajedno rade na prijedlogu mirovnog plana za okončanje rata u Ukrajini koji bi ličio na mirovni plan u 20 tačaka za Gazu.

    Uz to je imao sugestiju da ruski predsjednik Vladimir Putin pokrene takvu inicijativu u razgovoru s Trampom, piše Bloomberg.

    U petominutnom razgovoru 14. oktobra, Vitkof je Putinovog savjetnika za spoljnu politiku Jurija Ušakovog posavjetovao da se organizuje telefonski razgovor Trampa i Putina prije posjete ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog Vašingtonu, koristeći sporazum o Gazi kao primjer.

    “Pripremili smo Trampov plan od 20 tačaka za mir i mislim da možemo da uradimo nešto slično i sa vama”, rekao je Vitkof, prema transkriptu razgovora koji je objavio Bloomberg, dodajući da iz Bijele kuće i Kremlja nisu komentarisali ove navode.

    Kako saznaje Bloomberg, razgovor otkriva dio taktike američkog izaslanika u komunikaciji s Rusijom i navodni početak mirovnog prijedloga u 28 tačaka, koji su SAD početkom mjeseca predstavile kao osnovu za dalje pregovore.

    Putin je kasnije izjavio da američki plan može da posluži kao polazna osnova za mirovni sporazum, navodeći da je Moskva dobila dokument, ali da ga dvije strane još nisu detaljno razmatrale.

    Tokom razgovora, Vitkof je Ušakovu rekao da “duboko poštuje Putina” i da je, po njegovom mišljenju, Rusija oduvijek željela mirovni sporazum.

    Predložio je da Putin pozove Trampa prije susreta sa Zelenskim i da mu čestita na sporazumu o Gazi, uz poruku da Rusija podržava napore ka miru i naglasi da Trampa smatra čovjekom mira.

    “Evo šta mislim da bi bilo nevjerovatno. Možda da (Putin) kaže Trampu: Znate, Stiv i Juri su razgovarali o veoma sličnom planu za mir od 20 tačaka i to bi moglo da bude nešto što bi malo pomjerilo klatno, otvoreni smo za takve stvari”, sugerisao je Vitkof Ušakovom.

    Ušakov je odgovorio da će Putin “čestitati” i reći da je “Tramp zaista čovjek mira”.

    Putin i Tramp razgovarali su dva dana kasnije na zahtjev Moskve.

    Tramp je razgovor opisao kao “veoma produktivan” i najavio planove za sastanak sa Putinom u Budimpešti, koji još nije održan.

    Nakon tog poziva, Vitkof se u Majamiju sastao i sa još jednim Putinovim savjetnikom, Kirilom Dmitrijevim.

    Dmitrijev i Ušakov su 29. oktobra ponovo razgovarali o tome koliko daleko Moskva treba da ide u svojim zahtjevima u okviru mirovnog prijedloga, prema još jednom snimku koji je objavio Bloomberg.

    Dvojica zvaničnika su razmatrala mogućnosti i Rusiju pozicionirala da američkoj strani iznese “maksimalne” zahtjeve, uz bojazan da bi Vašington mogao pogrešno protumačiti ruske prijedloge i narušiti pregovore.

    Kako se navodi, Vitkof i Ušakov su tokom svog razgovora dotakli i potencijalnih teritorijalnih ustupaka.

    “Znam šta je potrebno za mirovni sporazum – Donjeck i možda neka razmjena teritorija”, rekao je Vitkof, dodajući da će mu Tramp dati prostora i slobode da dođe do sporazuma.

    “U redu, zvuči dobro”, zaključio je Ušakov, prenosi Telegraf.

  • Bijela kuća o mirovnom sporazumu

    Bijela kuća o mirovnom sporazumu

    Kerolajn Livit, portparolka Bijele kuće, oglasila se na X-u o pregovorima o mirovnom planu za Ukrajinu.

    “Tokom protekle sedmice Sjedinjene Države su postigle ogroman napredak prema mirovnom sporazumu dovodeći i Ukrajinu i Rusiju za pregovarački sto. Postoji nekoliko osjetljivih, ali ne i nepremostivih detalja koji se moraju riješiti i koji će zahtijevati daljnje razgovore između Ukrajine, Rusije i Sjedinjenih Država”, napisala je Livit.

    Merc: Evropa mora odobriti mirovni sporazum

    Evropa mora dati suglasnost za mirovni sporazum između Ukrajine i Rusije, poručio je njemački kancelar Friedrich Merz, nakon što su Sjedinjene Države objavile da je sporazum blizu toga da bude postignut.

    “Nastavljamo s podrškom Ukrajini – tražimo prekid vatre što je prije moguće, pravedan i trajan mir za Ukrajinu i bezbjednost za Evropu”, rekao je Merz, prenosi Jutarnji.hr.

    “Svaki plan koji utiče na evropske interese i suverenitet zahtijeva suglasnost Evrope. Evropa stoji čvrsto i ujedinjeno”, dodao je, kako prenosi The Telegraph.

    Podsjećamo, neimenovani visoki američki zvaničnik iznio je danas tvrdnju da je Ukrajina pristala na mirovni sporazum sa Rusijom, ali da je su ostali da se riješe neki manji detalji.

  • Zaharova: Slijedi oštar odgovor ako ne bude vraćena zamrznuta ruska imovina

    Zaharova: Slijedi oštar odgovor ako ne bude vraćena zamrznuta ruska imovina

    Evropske zemlje moraju da vrate blokiranu rusku imovinu ako ne žele da postanu poznate kao lopovi, rekla je portparol ruskog Ministarstva spoljnih poslova Marija Zaharova.

    “Samo Rusija ima pravo da odluči šta će se desiti sa njenom imovinom, a oni u čijim se rukama nezakonito nalazi novac Ruske Federacije moraju ga vratiti ili će uslijediti najoštriji odgovor”, navela je Zaharova na “Telegramu”.

    Članice EU pokušavaju da razviju pravne mehanizme za korišćenje zamrznute ruske imovine. Većina sredstava – nešto više od 200 milijardi evra – blokirana je u Belgiji na računima kompanije “Juroklir”.

    Iz “Juroklira” je više puta rečeno da se protive eksproprijaciji ovih sredstava, upozoravajući da bi to moglo dovesti do toga da Rusija sudski zaplijeni evropsku ili belgijsku imovinu u drugim dijelovima svijeta.

    Portparol Kremlja Dmitrij Peskov rekao je da Moskva neće ostaviti bez odgovora pokušaje konfiskacije ruske imovine.

     

     

    Ovo je odgovor Zaharove na izjavu francuskog predsjednika Emanuela Makrona da Evropa ima pravo raspolaganja zamrznutom ruskom imovinom.