Kategorija: Svijet

Rusija i Sjedinjene Američke Države dogovorile su sastanak između Vladimira Putina i Donalda Trampa u narednim danima, izjavio je predsjednički savjetnik Jurij Ušakov, prenosi ruska državna agencija RIA Novosti.

„Na prijedlog američke strane, načelno je postignut dogovor o održavanju bilateralnog sastanka na najvišem nivou u narednim danima, odnosno sastanka između predsjednika Vladimira Putina i Donalda Trampa“, rekao je Ušakov.

Lokacija sastanka je dogovorena i biće objavljena naknadno, pojasnio je predsjednički savjetnik.

Prema njegovim riječima, posebni izaslanik Bijele kuće Stiven Vitkof spomenuo je ideju trilateralnog sastanka između Putina, Trampa i Zelenskog, ali Moskva nije odgovorila na taj prijedlog.

„Predlažemo da se, prije svega, usredsredimo na pripremu bilateralnog sastanka s Trampom i smatramo najvažnijim da taj sastanak bude uspješan i konstruktivan“, naglasio je Ušakov.

Putin i Vitkof razgovarali o strateškoj saradnji SAD i Rusije Dodao je da je sastanak između Putina i Vitkofa bio konstruktivan, da se razgovaralo o daljem zajedničkom radu na rješavanju ukrajinske krize, te da će Rusija o rezultatima sastanka informisati svoje prijatelje i partnere.

Juče je Putin primio američkog izaslanika u Kremlju na sastanku koji je trajao više od tri sata. Bio je to njegov peti posjet Rusiji od početka godine.

Kako je rekao Ušakov, preko Vitkofa su čelnici dvije zemlje razmijenili poruke u vezi sa Ukrajinom, a razgovaralo se i o mogućnostima razvoja strateške saradnje između Moskve i Vašingtona.

Tramp želi i sastanak s Putinom i Zelenskim Juče su dva izvora za New York Times izjavila da Tramp namjerava naredne sedmice lično da se sastane s Putinom, a potom da organizuje trolateralni sastanak s ukrajinskim predsjednikom Volodimirom Zelenskim.

Tramp je, prema tim izvorima, o toj namjeri govorio tokom razgovora s evropskim liderima. Sastanci bi uključivali samo njega, Putina i Zelenskog – bez prisustva evropskih čelnika.

Evropski lideri, koji već mjesecima pokušavaju da usklade napore za prekid rata u Ukrajini i pružaju podršku Kijevu, „izgledali su kao da prihvataju ono što je Tramp rekao“, naveo je jedan od učesnika razgovora.

Tramp je novinarima u Bijeloj kući rekao da postoje „vrlo dobri izgledi“ za sastanak. „Postoji velika vjerovatnoća da će se sastanak uskoro održati“, naglasio je, iako je priznao da je ranije znao biti razočaran razvojem događaja.

Na pitanje da li je Putin učinio bilo kakav ustupak kako bi se došlo do ovog razvoja događaja, Tramp nije otkrio mnogo. „Dugo radimo na ovome. Hiljade mladih ljudi umiru, uglavnom vojnika, ali i, znate, rakete padaju na Kijev i druga mjesta“, naveo je on, prenosi Index.

Protok robe iz ruske pomorske industrije poslednjih godina daje razlog za pretpostavku da se Rusija priprema za konfrontaciju sa NATO savezom, navodi se u nedavnom izveštaju Kijevske ekonomske škole (KSE).

Obim tereta u određene industrijske klastere odgovorne za rusku brodogradnju i održavanje otkrivaju značajno povećanje vojnog naoružanja, otkriva studija.

Tajne operacije Rusije

U 2024. godini, brodogradilište na Baltičkom moru u Sankt Peterburgu potrošilo je 98 odsto više čelika nego 2022. godine, kada je Rusija napala Ukrajinu. Tokom istog perioda, potrošnja čelika u brodogradilištu Viborg takođe je porasla za 93 odsto. Potrošnja drugog brodogradilišta u Sankt Peterburgu porasla je za 10 procenata.

Ulaganja su izvršena u proizvodne kapacitete severnih brodogradilišta u Baltičkom i Belom moru, kao i na istočnoj obali Rusije. Konkretno, čini se da je industrijski klaster Severomorsk na poluostrvu Kola povećao svoju aktivnost: prošle godine je primio 77.000 tona robe, uglavnom naftnih i čeličnih proizvoda, dok je u 2021. godini obim iznosio samo 33.000 tona.

Moć mornarice

Prema izveštaju, pored prodaje čelika, još nekoliko faktora ukazuje na to da cilj Rusije nije samo održavanje vojnih kapaciteta:

Pošiljke eksploziva

Pošiljke specijalne opreme

Ulaganja u flotu

Ruska mornarica je odigrala veću operativnu ulogu u ranim fazama rata u Ukrajini. Međutim, ruska Crnomorska flota pretrpela je značajne gubitke.

Ukupna slika tako govori da “ponovno naoružavanje ruske mornarice nije odbrambena reakcija na gubitke u Ukrajini, već proračunati napor da se poveća njena moć i pripremi za buduće sukobe sa Zapadom”, procenjuje se u izveštaju.

Između ostalog, Rusija ulaže u proizvodnju podmornica i plovila pogodnih za arktički region, kao i u integraciju naprednih sistema naoružanja u brodove. Prioriteti naoružanja sugerišu da se Rusija priprema za akciju, posebno u severnim morskim područjima.

Iako je industrija u punom zamahu i obim proizvodnje nastavlja da raste, Rusija je primorana da se u velikoj meri oslanja na uvoz kritičnih proizvoda. Municija i rakete se isporučuju iz Severne Koreje, komponente i mašine iz Kine.

Studija procenjuje da je 260.000 tona eksploziva ušlo u zemlju preko graničnih prelaza na južnoj granici Rusije i luka na Dalekom istoku, što je 6,5 puta više nego 2022. godine. Čini se da je skoro sav ovaj uvoz došao iz Japanskog mora, odnosno iz Severne Koreje.

Kompanije koje rade u “sivoj zoni”

Izveštaj ukrajinskog univerziteta otkriva da nekoliko kompanija i dalje radi za rusku vojnu industriju, i to bez sankcija.

Najupečatljivija od ovih “kompanija uskog grla” je građevinska firma “Barikada” sa sedištem u Sankt Peterburgu, koja je od 2021. godine proizvela jednu petinu potreba za građevinskim materijalom ruske vojne industrije. U 2024. godini, čak 80 odsto poslovanja kompanije bilo je usmereno na vojnu industriju.

Za jedan proizvod, “Barikada” ima monopolsku poziciju. Poslednjih godina kompanija je proizvela 97 odsto armiranobetonskih ploča čitavog vojno-industrijskog kompleksa, koje su, između ostalog, bile potrebne za izgradnju vojnih aerodroma. Kompanija takođe nudi skloništa za borce i bombardere, vojne prostorije i druge zgrade za oružane snage.

Istražitelji procenjuju da “Barikada” nije sankcionisana zbog svoje “očigledne civilne prirode”.

Preporuka: Više sankcija

Istraživači koji su pripremili izveštaj KSE preporučuju proširenje zapadnih ekonomskih sankcija ruskim kompanijama, koje su navodno civilni akteri, ali proizvode većinu određenih proizvoda potrebnih vojnoj industriji.

Zapadne sankcije bi takođe trebalo da teže pogode ruske logističke kompanije, koje omogućavaju uvoz mašina i komponenti kritičnih za vojnu industriju iz inostranstva, posebno iz Kine.

Prema istraživačima, ublažavanje ekonomskih sankcija bilo bi strateška greška. Sankcije će dodatno izvršiti pritisak na rusku vojnu industriju, koja se bori sa strukturnim slabostima, zavisnošću od uvoza i smanjenjem zaliha. Sankcije takođe otežavaju tehnološku modernizaciju oružanih snaga i na taj način smanjuju ruske vojne sposobnosti.

Ukrajinski predsednik Volodimir Zelenski izneo je pet ključnih prioriteta ministarstva odbrane, među kojima su povećanje udela domaćeg naoružanja na frontu, digitalizacija, smanjenje birokratije, kao i rešenje personalnih pitanja u oružanim snagama Ukrajine.

“U regionu Sumi podnet je izveštaj ministra odbrane Denisa Šmihalja o obnovi tog ministarstva. Prvi prioritet odnosi se na maksimalan broj narudžbina za ukrajinske proizvođače, kako bi 50 odsto naoružanja na frontu bilo naše proizvodnje”, istakao je Zelenski u sinoćnjem video-obraćanju.

On je takođe naglasio potrebu razvoja digitalnih usluga i svih sistema, uključujući Delta. Prema rečima Zelenskog, takođe je neophodno da se smanji birokratija i uspostavi jasna komunikacija sa brigadama i jedinicama u vezi njihovih potreba.

“Na petom mestu je čitav kompleks pitanja vezan za personal. Svima nam je poznat ovaj problem. Ministarstvo odbrane, zajedno sa vojskom, mora to da reši”, poručio je on, prenela je agencija Ukrinform.

Predsednik Ukrajine je tokom posete regionu Sumi održao sastanak sa glavnokomandujućim vojske, Oleksandrom Sirskim, ministrom odbrane Šmihaljem i komandantom vazdušnih snaga Olehom Apostolom. Zelenski se na godišnjicu početka operacije u regionu Kursk sastao u Sumiju i sa vojnicima 225. jurišnog puka, prenela je ukrajinska agencija.

Američki predsjednik Donald Tramp izjavio je danas da je njegov specijalni izaslanik Stiv Vitkof napravio veliki napredak u pregovorima sa ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom, održanim u Moskvi.

Na mreži Istina (Truth Social) Tramp je naveo da je o rezultatima razgovora Vitkofa i Putina obavijestio pojedine evropske saveznike, te da se svi slažu da rat u Ukrajini mora biti okončan. „Moramo na tome raditi u narednim danima i nedjeljama“, poručio je Tramp.

Iz Bijele kuće je ranije saopšteno da je sastanak protekao dobro, ali da Vašington i dalje planira da Moskvi uvede nove sankcije u petak. „Rusi žele da nastave razgovor sa Sjedinjenim Američkim Državama. Očekujemo da nove sankcije budu uvedene u petak“, izjavio je zvaničnik američke administracije.

Prema riječima Putinovog pomoćnika Jurija Ušakova, na sastanku je razgovarano o ukrajinskoj krizi i izgledima za razvoj strateške saradnje između SAD i Rusije, a razgovori su ocijenjeni kao veoma korisni i konstruktivni. Ovo je bila peta posjeta Vitkofa Rusiji od početka godine, a prethodne dvije održane su 11. i 25. aprila.

Istog dana, Tramp je potpisao ukaz o uvođenju dodatnih carina od 25 odsto na uvoz iz Indije, zbog nabavke ruske nafte. Zvanični predstavnik Ministarstva inostranih poslova Indije Randhir Džajsval ocijenio je kritike SAD i Evropske unije neosnovanim i nerazumnim, te najavio mjere za zaštitu interesa i ekonomske bezbjednosti svoje zemlje.

Portparol Kremlja Dmitrij Peskov poručio je da su zahtjevi zapadnih zemalja drugim državama da prestanu trgovati sa Rusijom nezakoniti. „Čujemo mnogo izjava koje su u suštini prijetnje – pokušaje da se suverene države primoraju da prekinu trgovinske odnose sa Rusijom“, rekao je Peskov, odgovarajući na pitanje o mogućim prijetnjama za izvoz ruskih energenata.

Rusko ministarstvo spoljnih poslova objavilo je da Moskva više ne smatra obvezujućim moratorijum na razmještaj projektila kratkog i srednjeg dometa.

Sporazum o nuklearnim snagama srednjeg dometa (INF), potpisan 8. decembra 1987. između američkog predsjednika Ronalda Regana i sovjetskog vođe Mihaila Gorbačova, zabranjivao je razmještaj kopnenih balističkih i krstarećih raketa dometa između 500 i 5.500 kilometara, kako nuklearnih tako i onih s konvencionalnim bojevim glavama.

U roku od tri godine nakon stupanja na snagu 1. juna 1988., SAD i Sovjetski Savez uništili su 2.692 takva oružja te uspostavili strogu komisiju za nadzor i inspekcije, čime je INF postao prvi sporazum koji je eliminisao cijelu kategoriju projektila. INF je značio veliki iskorak u smanjenju nuklearne prijetnje tokom Hladnog rata.

SAD je formalno istupio iz sporazuma 2. avgusta 2019., nakon što su zvanilčnici prve administracije predsjednika Donalda Trampa, uključujući tadašnjeg šefa diplomacije Majka Pompea, optužile Rusiju za kontinuirano kršenje INF-a razvojem rakete 9M729.

Raketa 9M729 je ruski kopneni krstareći projektil za koji Sjedinjene Države i NATO tvrde da ima domet veći od 500 kilometara, čime krši odredbe sporazuma INF. Prema američkim izvorima, riječ je o modernizovanoj verziji rakete Kalibr, sposobnoj za nošenje bojevih glava i pogodnu za brzo lansiranje s mobilnih platformi, što je dodatno pojačalo strahove od destabilizacije evropske bezbjednosti.

SAD je tada naglasio da nije spreman ostati strana u ugovoru koji se sistemski krši, što je bio i glavni razlog izlaska iz INF-a. Taj potez su podržali i američki saveznici u NATO.

Rusko-američko prepucavanje

Podsjetimo, nedavno je bivši ruski predsjednik i sadašnji zamjenik predsjednika Savjeta za nacionalnu bezbjednost Dmitrij Medvedev objavio je niz oštrih poruka na društvenim mrežama u kojima je upozorio SAD na moguću nuklearnu eskalaciju, aludirajući na ruski sistem “Mrtva ruka”.

Nazvao je američkog predsjednika Donalda Trampa arogantnim, optužio ga da vodi “igru ultimatuma” i poručio da svako novo ucjenjivanje približava svijet prema ratu Rusije i SAD-a, pišu mediji poput Reutersa i Sky Newsa .

Donald Tramp je, opisavši izjave Medvedeva kao “vrlo provokativne”, objavio na Truth Socialu da je naredio premještanje dviju američkih nuklearnih podmornica “u odgovarajuće regije”. Ova izjava izazvala je zabrinutost jer šefovi država rijetko javno govore o položaju nuklearnog oružja.

Kremlj: Budite jako, jako oprezni

Kremlj je na Trampovu objavu reagovao pozivom na uzdržanost i izbjegavanje pretjerane nuklearne retorike, poručivši da bi “svi trebali biti jako, jako oprezni oko nuklearne retorike”.

Kremlj poručuje da razmještaj američkih podmornica ne vidi kao novu eskalaciju.

“Nećemo ulaziti u polemiku s Trampom”, rekao je portparol Dmitrij Peskov.

Podsjetimo, Sjedinjene Američke Države su 2019. godine, u prvom mandatu Donalda Trampa, istupile iz Sporazuma o nuklearnim snagama srednjeg dometa (INF). Rusija je tada poručila da neće raspoređivati takve sisteme sve dok to ne učine i SAD.

Ministar spoljnih poslova Sergej Lavrov najavio je još u decembru da bi Rusija mogla odgovoriti na, kako ih je nazvao, “destabilizujuće poteze” SAD i NATO u strateškoj sferi. Sada rusko ministarstvo zvanično potvrđuje da se situacija promijenila.

“Obzirom da se situacija razvija u smjeru stvarnog razmještaja američkih kopnenih projektila srednjeg i kratkog dometa u Evropi i azijsko-pacifičkoj regiji, rusko ministarstvo spoljnih poslova konstatuje da su nestali uslovi za zadržavanje jednostranog moratorijuma na razmještaj sličnog oružja”, navodi se u zvaničnom saopštenju Ministarstva spoljnih poslova Rusije, prenosi Index.