Kategorija: Svijet

Poljska strategija podrške Ukrajini ostaje nepromijenjena, ali Varšava očekuje objašnjenja u vezi sa nedavnim slučajevima korupcije visokog profila u toj zemlji, a Ukrajina se ne može pridružiti Evropskoj uniji ako ne obezbijedi transparentnost u borbi protiv korupcije, izjavio je danas poljski ministar odbrane Vladislav Kosiniak Kamiš.

Kosiniak Kamiš je u Svinoujšću, na sjeverozapadu Poljske, izjavio da korupcijski skandal komplikuje poziciju Ukrajine u tekućim mirovnim pregovorima, prenosi agencija PAP.

“To nisu dobre vijesti za Poljsku niti Zapadnu Evropu, za koje linija bezbjednosti sada leži na rusko-ukrajinskom frontu”, rekao je poljski ministar odbrane.

On je izrazio nadu da “četvorogodišnja herojska odbrana Ukrajine neće biti potkopana stvarima koje izazivaju određene emocije, a te emocije će sigurno biti podstaknute silama neprijateljskim prema Ukrajini”.

“Očekujemo objašnjenja. Naša strategija za podršku Ukrajini ostaje nepromenjena, jer tamo leži naša bezbjednosna granica, ali se, na primjer, ne može pridružiti Evropskoj uniji ako se ne obezbijedi transparentnost u politici borbe protiv korupcije”, rekao je Kosiniak-Kamiš.

Ukrajinski mediji prenijeli su ranije danas da su jutros Nacionalni biro za borbu protiv korupcije (NABU) i Specijalizovano tužilaštvo za borbu protiv korupcije (SAPO) sproveli pretrese u kancelariji Andrija Jermaka, šefa kabineta predsjednika Ukrajine Volodimira Zelenskog.

Jermak, koji je bio uključen u razgovore sa Vašingtonom o američkom mirovnom planu za Ukrajinu, kazao je da će sarađivati u istrazi, a predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski saopštio je danas da je Jermak podnio ostavku na mjesto šefa njegovog kabineta.

NABU je 10. novembra pretresla kuću i Timura Mindiča, koji je bio poslovni partner Volodimira Zelenskog prije nego što je on postao predsjednik Ukrajine.

Američki predsjednik Donald Tramp saopštio je da se svi dokumenti koje je njegov prethodnik Džozef Bajden potpisao pomoću autopena poništavaju i više nemaju nikakvu pravnu snagu.

Tramp je naveo da je autopenom (mehaničkim uređajem koji replicira potpis) potpisano 92 odsto dokumenata.

“Autopen nije dozvoljeno koristiti ako odobrenje nije izričito dao predsjednik Sjedinjenih Država”, napisao je Tramp u objavi na mreži “Trut sošl”, prenosi Tanjug.

On je poručio da poništava sva izvršna i ostala naređenja koja Bajden nije lično potpisao, jer su ljudi koji su upravljali autopenom to činili nezakonito.

“Džozef Bajden nije bio uključen u proces korišćenja autopena, a ako kaže da jeste, biće optužen za lažno svjedočenje”, naveo je Tramp.

Administracija predsjednika SAD Donalda Trampa obustavila je proces odlučivanja o zahtjevima za azil nakon oružanog napada na dva vojnika Nacionalne garde u Vašingtonu, rekao je direktor Službe za državljanstvo i imigraciju DŽozef Edlou.

Edlou je rekao da će pauza biti na snazi dok ne budu mogli da osiguraju da svaki stranac bude provjeren u najvećoj mogućoj mjeri.

Objava je uslijedila nekoliko časova nakon što je Tramp obećao da će trajno obustaviti migracije u SAD iz svih zemalja trećeg svijeta, prenio je Bi-Bi-Si.

Tramp je ranije saopštio da je pripadnica Nacionalne garde SAD preminula od povreda zadobijenih nakon pucnjave u srijedu, 26. novembra, za koju je okrivljen državljanin Avganistana.

Službenici USCIS-a, ogranka Ministarstva za nacionalnu bezbjednost, dobili su instrukcije da se uzdrže od odobravanja, odbijanja ili zatvaranja zahtjeva za azil koje je agencija primila, bez obzira na državljanstvo podnosioca, javio je Si-Bi-Es.

Prema smjernicama, službenici mogu da nastave rad na zahtjevima za azil i preispituju slučajeve do tačke donošenja odluke, ali se proces tada obustavlja.

Pripadnica Nacionalne garde Zapadne Virdžinije Sara Bekstrom, ranjena u pucnjavi nedaleko od Bijele kuće, preminula je od zadobijenih povreda, saopštio je ranije američki predsjednik. Drugi gardista, koji je takođe ranjen u napadu, nalazi se u kritičnom stanju.

Dvadesetogodišnja Sara Bekstrom stupila je u službu u junu 2023. i bila je dio 863. čete vojne policije.

Mnogobrojne avio-kompanije uključujući IziDŽet, Britiš ervejz, Er Lingus, Lufthansa, Amerikan erlajns, Delta i Viz er, pogođene su softevrskim problemom aviona serije A320 kompanije Erbas, dok određene kompanije poput kolumbijske Avianse privremeno obustavljaju prodaju karata zbog ažuriranja.

Portparol Erbasa je ranije za Skaj njuz rekao je da će neophodna softverska izmjena uticati na do 6.000 aviona.

Popravka uglavnom podrazumeva vraćanje softvera na prethodnu verziju, ali mora biti izvedena prije nego što avion ponovo preveze putnike, prenio je sinoć Skaj njuz.

Za većinu pogođenih aviona, ažuriranje traje dva-tri sata, dok će neki modeli zahtijevati i novu opremu, što će produžiti vrijeme nedostupnosti.

Problem se odnosi na modele A319, A320 i A321 koji su u upotrebi, dok avioni koji tek treba da budu isporučeni nisu pogođeni.

Britanska uprava civilnog vazduhoplovstva (CAA) upozorila je da je moguće odlaganje i otkazivanje letova, dok stručnjaci ističu da avio-saobraćaj ostaje na visokom nivou bezbjednosti, ali da putnici možda neće imati pravo na novčanu naknadu jer se smatra da je problem izvan kontrole avio-kompanija.

IziDŽet je saopštio da će putnike direktno obaveijstiti o promjenama u letovima i da će učiniti sve da minimalizuje uticaj.

Amerikan erlajns očekuje da će softverska promjena uticati na 340 aviona i da može doći do manjih kašnjenja, dok Viz er upozorava da bi neki letovi tokom vikenda mogli biti pogođeni, prenose agencije.

Indigo, indijska avio-kompanija sa više od 150 A320 u floti, najavila je da aktivno sprovodi neophodne softverske nadogradnje, dok Britiš ervejz i Er Lingus navode da je pogođen samo manji broj aviona i da se popravke izvode noću kako bi se izbjegli veći poremećaji.

Erbas je zatražio od Evropske agencije za bezbjednost avijacije (EASA) izdavanje direktive o vazduhoplovnoj podobnosti za pogođene avione.

Portparol Erbasa rekao je da će potrebna promjena softvera uticati na do 6.000 aviona.

Kompanija je saopštila da analiza nedavnog incidenta pokazuje da intenzivno solarno zračenje može oštetiti podatke ključne za funkcionisanje sistema za upravljanje letom.

Predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski objavio je danas da je šef njegovog kabineta Andrij Jermak podnio ostavku.

Zelenski je naveo da ne želi da iko postavlja pitanja o Ukrajini, te da će stoga danas biti donesene neke interne odluke.

“Prvo: Kabinet predsjednika Ukrajine na svoje čelo postaviće novog čovjeka – šef kancelarije, Andrij Jermak, potpisao je ostavku”, rekao je Zelenski u svom večernjem obraćanju, prenosi Interfaks Ukrajina.

Zelenski je zahvalio Jermaku na dosadašnjem radu i rekao da će sutra obaviti konsultacije o tome ko bi mogao biti novi šef njegovog kabineta, prenosi Unian.

Ukrajinske vlasti za borbu protiv korupcije izvršile su jutros pretres u kući Andrija Jermaka, šefa kabineta ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog, saopštio je Nacionalni biro za borbu protiv korupcije Ukrajine (NABU).

Prema saopštenju NABU na Fejsbuku, ove “istražne radnje (pretres) su odobrene i sprovode se u okviru istrage”.

NABU i SAP su 10. novembra saopštili rezultate istrage o korupciji u ukrajinskom energetskom sektoru, koja je nazvana “Midas”.

Dokumentovane su aktivnosti visokorangirane kriminalne organizacije, čiji su učesnici izgradili veliku korupcijsku šemu kako bi uticali na strateška preduzeća državnog sektora, posebno na Energoatom.

Prema istrazi, nekoliko ukrajinskih zvaničnika umiješano je u sistematsko pranje novca i nezakonito bogaćenje, a na čelu šeme bio je biznismen Timur Mindič, bivši poslovni partner ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog.

Ukrajinska ministarka energetike Svetlana Grinčuk i ministar pravde German Galuščenko podnijeli su ostavke nakon što se njihovo ime pojavilo u istrazi.

Odnosi Rusije i Mađarske nastavljaju da se razvijaju uprkos aktuelnim izazovima, ocijenili su predsjednik Rusije Vladimir Putin i premijer Mađarske Viktor Orban tokom sastanka u Kremlju. Putin je naglasio da se bilateralni odnosi sada zasnivaju na pragmatizmu i najboljim aspektima istorijskog iskustva dviju zemalja.

„Srećan sam što vas vidim u Moskvi. Razgovaramo stalno telefonom, naše kolege su u kontaktu, i drago mi je što održavamo odlične odnose uprkos teškim uslovima“, izjavio je Putin. On je podsjetio da se dugo poznaje sa Orbanom i da cijeni njegovu posvećenost interesima Mađarske. Putin je dodao da, iako stavovi po pitanju međunarodnih pitanja ponekad nisu usklađeni, otvorena komunikacija ostaje moguća, posebno u vezi sa Ukrajinom.

Mađarski premijer je istakao da Mađarska nije podlegla spoljnim pritiscima i da nastavlja saradnju sa Rusijom u ključnim oblastima, posebno energetici. „Osnovu energetske bezbjednosti Mađarske čine ruski energetski resursi i u prošlosti, sada i u budućnosti. Veoma cijenimo stabilnost energetskih isporuka iz Rusije“, rekao je Orban. On je dodao da su ruske zalihe nafte i gasa omogućile Mađarskoj najniže cijene energije u Evropi, a odbijanje ruskog gasa koštalo bi zemlju približno deset milijardi dolara i četiri odsto BDP-a.

Orban je naglasio da sukob u Ukrajini direktno pogađa Mađarsku, uključujući ekonomske gubitke i blokiranu saradnju. „Ukrajina je naš susjed i Mađarska osjeća sve posljedice konflikta. Iskreno se nadamo da će nedavno najavljene mirovne inicijative dovesti do mira“, rekao je premijer.

Putin je dodao da postoji mogućnost da Budimpešta postane platforma za mirovne pregovore između Rusije i Sjedinjenih Američkih Država. „Ako naši pregovori dovedu do toga, bio bih veoma srećan i želio bih da vam se zahvalim na spremnosti da pomognete“, rekao je ruski lider. On je naveo da je inicijativa za održavanje samita Rusija–SAD u Budimpešti predložena od strane Donalda Trumpa, zbog dobrih odnosa sa Mađarskom.

Sastanku su, prema ranijim izvještajima, prisustvovali i pomoćnik ruskog predsjednika Јurij Ušakov, vicepremijer Aleksandar Novak i ministar spoljnih poslova Sergej Lavrov.

Prema izjavama ključnih aktera u američkom pregovaračkom timu, mir u Ukrajini nikada nije bio bliže, dok se paralelno u javnosti raspravlja o finansijskim i političkim kalkulacijama koje prate najnoviji mirovni plan. Dok Ukrajinci, Amerikanci i Evropljani otvoreno predstavljaju elemente prijedloga koji je oblikovao Donald Tramp, Moskva insistira da se pregovori vode iza zatvorenih vrata i da se u javnost ne izlazi prije nego što postoji konkretan rezultat.

U središtu sadašnjih prijedloga nalazi se pitanje zamrznute ruske imovine, koja je postala ključni finansijski resurs u pokušaju stabilizacije ukrajinskog budžeta. Evropska komisija predložila je korištenje 185 milijardi evra zamrznutih ruskih sredstava za podršku beskamatnom zajmu Kijevu, uz garancije država članica. Međutim, Belgija — država domaćin klirinške kuće koja drži značajan dio tih sredstava — oklijeva zbog straha od moguće ruske pravne ili druge odmazde.

Ukrajina se suočava sa oštrom zimom i dubokim finansijskim izazovima. Prema procjenama MMF-a, u naredne dvije godine zemlju čeka budžetski manjak od 65 milijardi dolara, dok gotovo dvije trećine postojećeg budžeta odlazi na finansiranje rata iscrpljivanja protiv Rusije. Svakodnevne potrebe stanovništva, uključujući penzije i plate u javnom sektoru, i dalje u velikoj mjeri zavise od zapadne finansijske pomoći.

Od povratka Donalda Trampa u Bijelu kuću, Sjedinjene Države — nekada najveći pojedinačni donator Ukrajine — nisu izdvojile nova sredstva, što je Evropu stavilo u poziciju da popunjava nastalu prazninu. Iako je Evropska komisija obećala mobilizaciju do 100 milijardi evra nakon 2028. godine, održavanje kontinuiteta finansiranja do tada ostaje veliki izazov.

Ovaj problem dovodi fokus na ukupno 300 milijardi dolara ruske devizne imovine, zamrznute još od početka ruske specijalne vojne operacije 2022. godine. Najveći dio tih sredstava nalazi se u evropskim bankama i klirinškim kućama. Međutim, budućnost ove imovine izaziva duboke podjele unutar Evrope: Francuska i Njemačka odbijaju pozive da se sredstva zaplijene, uprkos pritiscima iz SAD-a, Poljske, baltičkih i nordijskih zemalja.

Klirinška kuća „Euroclear“ upozorila je Evropsku uniju da bi agresivni potezi prema ruskoj imovini mogli dovesti do rasta troškova zaduživanja, dok Moskva najavljuje hitne pravne mjere i potencijalno uzvraćanje zapljenom zapadne imovine u Rusiji ako EU pređe granicu međunarodnog prava, prema kojem državna imovina ostaje zaštićena čak i kada je zamrznuta.