Kategorija: Politika

Kada Estonija govori o separatizmu i nekoga za to optužuje, isto je kao i kada pijanac govori o štetnosti alkohola, napisao je na društvenoj mreži “X” Milorad Dodik, predsjednik Republike Srpske kojem je Centralna izborna komisija BiH oduzela mandat, komentarišući sankcije koje mu je ova zemlja uvela.

“Nikada nisam bio u Estoniji, niti sam imao namjeru da tamo idem, tako da je odluka o zabrani ulaska krajnje besmislena. Samo su Sarajevo, bar na jedan dan, učinili srećnim”, napisao je Dodik, reagujući na vijest o sankcijama.

Krajem 2022. godine Milorad Dodik i tadašnji premijer Radovan Višković javno su obećali odlučan obračun s takozvanim „fantomskim radnicima“ – ljudima koji su uredno dobijali platu, a na poslu se gotovo nikada nisu pojavljivali. Najavljivane su liste imena, spominjale su se mjere i sankcije, a ministarskim i direktorskim foteljama poručeno je da do 31. decembra moraju raskinuti ugovore sa svim „radnicima na papiru“.

U protivnom, kako je tada rečeno, slijedile bi kazne.

Na početku 2023. godine javnost je obaviještena da je nešto više od dvadeset zaposlenih dobilo otkaz. Jedan slučaj zabilježen je u Ministarstvu za naučnotehnološki razvoj, visoko obrazovanje i informaciono društvo RS, dok je nekoliko radnika otpušteno u „Poštama Srpske“, „RiTE Ugljevik“, „RiTE Gacko“, „Elektro-Bijeljini“, „HE na Drini“ i „Elektrokrajini“ Banjaluka.

Tu se priča i zaustavila. Nakon nekoliko imena, sve je spakovano u rečenicu koja se često ponavlja – „aktivnosti se nastavljaju u kontinuitetu“.

U međuvremenu, ironijom okolnosti, sam Radovan Višković je podnio ostavku na mjesto premijera, iako je, kako je saopštavano, ostvarivao „dobre rezultate“. Umjesto najavljene borbe s neradnicima, on je napustio političku scenu.

Ostaje pitanje: zašto spisak nikada nije objavljen? Da li zato što vlast u stvarnosti i nije bila spremna da se suoči sa problemom? I zašto je tema i danas, kada je 2025. već uveliko u toku, ponovo aktuelna?

Kako navodi Srpska info, nova vlada na čelu sa Savom Minićem sada obećava drugačiji pristup. Premijer je istakao da će njegov tim biti „mobilan, ekspeditivan i prisutan među građanima“, a jedno od pitanja koje stoji pred njima jeste i hoće li se konačno stati na kraj fenomenu neradnika.

Iz Vlade poručuju da je kontrola radne discipline neprekidan proces i da se sprovodi prema zakonu.

– Kao što je predsjednik Vlade već naglasio, očekuje se intenzivniji rad svih zaposlenih. Stav je jasan – nema tolerancije za one koji ne ispunjavaju svoje obaveze. Ko se ne bude pridržavao radne discipline, biće sankcionisan u skladu sa Zakonom o radu Republike Srpske – naveli su za Srpska info.

Dodali su i da će se prema svim zaposlenima postupati jednako, te da se poštovanje radne discipline smatra ključnom vrijednošću koja vodi ka napretku.

Profesor ustavnog prava Siniša Karan istakao je da je referendum demokratski štit, a ne oružje, jer narodna volja ne smije da se ignoriše niti podređuje tuđim interesima, arogantnim nametanjima i ucjenama.

– U demokratskim društvima referendum je svetinja. On je direktan, krajnji i neupitni izraz suverenosti naroda. Referendum ne traži dozvolu, ne čeka saglasnost, on polazi od istine da vlast pripada narodu – rekao je Karan.

On je pojasnio da referendum nije poziv na razgradnju BiH, već jasna poruka srpskog naroda da će pokušaji stvaranja unitarne BiH naići na politički i institucionalni zid.

Oni koji referendum doživljavaju kao prijetnju, naveo je profesor Karan u izjavi za Srnu, moraju znati da je prijetnja po BiH njihova bahatost, njihova sila, arogancija, njihovo ignorisanje Ustava BiH, Republike Srpske i volje naroda.

– Devet godina je prošlo od kako je narod Republike Srpske glasno poručio da je 9. januar Dan Republike i da nam taj datum niko ne može oduzeti. Referendum iz 2016. nije bio eksces, već prvi korak na našem putu u kojem narod neposredno diktira svoju volju institucijama – rekao je Karan.

On je naveo da, kako prije devet godina tako i danas, referendumom se borimo protiv pokušaja dijela međunarodne zajednice, zlonamjernih nepozvanih diplomata i političkog Sarajeva da ospore i umanje ustavnu autonomiju Republike Srpske.

– Danas, 2025. godine, Republika Srpska ponovo izlazi na referendum jer nikome ne dozvoljava da odlučuje umjesto nje. Narod zna da su glavni uzročnici problema u BiH nelegalni Kristijan Šmit, neustavni Sud i Tužilaštvo BiH i CIK BiH čija su djelovanja antidejtonska i uvreda za pravni poredak – ukazao je profesor Karan u izjavi za Srnu.

On je podsjetio da Republika Srpska od nastanka državne zajednice BiH brani njen Ustav jer jasno prepoznaje da je Ustav BiH međunarodni ugovor, a ne kolonijalna povelja.

Ustav BiH, poručio je on, nije poklon iz Sarajeva, nego rezultat dogovora na međunarodnom nivou i garancija je balansa između dva entiteta i tri konstitutivna naroda.

Danas, naglasio je Karan, 30 godina nakon Dejtonskog mirovnog sporazuma, nizom nasilno prenesenih nadležnosti stvorena je antidejtonska BiH sa neustavnim pravosudnim institucijama koje imaju za cilj da odbrane neustavo i stvore unitarnu BiH.

Prema njegovim riječima, odluka naroda kroz izbore i referendume je konačna i ona predstavlja i zaštitu i garanciju da Republika Srpska neće nestati.

Karan je pojasnio da se Republika Srpska protiv antidejtonskog bori narodnom voljom.

– Odluka Republike Srpske da raspiše referendum za 25. oktobar ove godine je odgovor na sistematski pokušaj razgradnje dogovorenog ustavnog poretka. To je legalan, legitiman i ustavan čin. Ali, više od svega, to je politička deklaracija naroda koji se ne odriče svog i koji odbija poniženja! – naglasio je Karan.

On je pojasnio da Republika Srpska ne odgovara međunarodnim tutorima, već narodu koji ju je i stvarao, i taj narod je odlučio da jasno kaže NE neprijateljima Srpske i srpskog naroda.

– Na devetu godišnjicu referenduma iz 2016. i uoči novog, jasno poručujemo da mi ne pitamo za saglasnost političko Sarajevo, razne međunarodne mešetare i unitariste, mi tražimo mišljenje vlastitog naroda. To je jedina dozvola koja nam treba. Ne postoji sila, sud, ambasada ili lažni visoki predstavnik koji može da stane između Republike Srpske i njenog naroda. Narod kad jednom odluči, više se ne vraća nazad – zaključio je profesor ustavnog prava Siniša Karan.

Prema uputstvu koje je usvojila Centralna izborna komisija BiH, prijave za ovjeru učešća političkih stranaka i nezavisnih kandidata na prijevremenim izborima za predsjednika Republike Srpske počinju danas (25. septembra) i trajaće do 29. septembra.

Rok za prijavu koalicija je 6. i 7. oktobar, dok je rok za prijave kandidata za predsjednika Republike Srpske, od 10. do 14. oktobra, renosi RTRS.

Poslanici Narodne skupštine Republike Srpske usvojili su izmjene zaključaka kojim se traži od partija smještenih u Republici Srpskoj da se izjasne o učešću u prijevremenim izborima za predsjednika Republike Srpske.

Namjera ove promjene u odnosu na prošle zaključke u kojima je zabranjeno institucijama i nadležnim organima organizovanje izbora, je zaštita srpskog naroda i Republike Srpske od štetnih posljedica koje bi nastale usljed moguće konfrontacije unutar Republike Srpske i institucija BiH.

U informaciji koju su usvojili poslanici, navedeno je da je NSRS usvojila zaključke na prošloj sjednici gdje je odbacila mogućnost provođenja prijevremenih izbora za predsjednika Srpske i zahtijevala je od svih političkih faktora u Srpskoj da se ne prijavljuju na eventualne prijevremene izbore.

“Međutim, više stranaka sa sjedištem u Republici Srpskoj najavilo je podnošenje prijave na izbore i kandidaturu svojih predstavnika za funkciju predsjednika Republike Srpske, i time se otvoreno suprotstavilo usvojenim zaključcima Narodne skupštine. Izlazak nekoliko stranaka na izbore i izbor predsjednika Republike Srpske sa manjim legitimitetom, ali koji bi bio priznat, u skladu sa Izbornim zakonom BiH, od strane Centralne izborne komisije BiH i drugih BiH institucija, proizveo bi sukob sa navedenim zaključcima i stavom Narodne skupštine te doveo u krizu funkcionisanje organa vlasti Republike Srpske”, navedeno je u Informaciji koju su usvojili poslanici.

Takođe, Narodna skupština podsjeća da je predsjednika Srpske Milorada Dodika izabrao narod na demokratskim i slobodnim izborima, ali za razliku od prošlih zaključaka, ne zahtijeva od Dodika da nastavi obavljati funkciju predsjednika u punom kapacitetu.

1. Narodna skupština Republike Srpske usvaja Informaciju u vezi sa odlukom Centralne izborne komisije BiH o prestanku mandata predsjedniku Republike Srpske Miloradu Dodiku.

2. Narodna skupština Republike Srpske odbacuje svaki vid kolonijalne uprave u BiH, koja je glavni uzročnik ustavno-političke krize, narušavanja vladavine prava i načela ustavnosti i zakonitosti u BiH.

3. Narodna skupština Republike Srpske ne prihvata Kristijana Šmita, njegove odluke, kao i posljedice nastale na osnovu tih odluka. Narodna skupština podsjeća da se Kristijan Šmit samovoljno predstavlja kao visoki predstavnik u BiH, čije imenovanje nije provedeno u skladu sa Aneksom 10 Dejtonskog mirovnog sporazuma, niti je potvrđeno u Savjetu bezbjednosti Ujedinjenih nacija.

4. Narodna skupština Republike Srpske ne prihvata i odbacuje presudu neustavnog Suda BiH izrečenu predsjedniku Republike Srpske, kao i odluku Centralne izborne komisije BiH o prestanku mandata predsjedniku Republike Srpske Miloradu Dodiku.

5. Narodna skupština Republike Srpske konstatuje da je Sud BiH donio presudu na osnovu odluke neizabranog stranca Kristijana Šmita, a ne na osnovu zakona koji je usvojila Parlamentarna skupština BiH, čime je izvršen državni udar i potpuno urušen ustavni poredak BiH definisan Dejtonskim mirovnim sporazumom čiji je potpisnik i Republika Srpska.

Narodna skupština Republike Srpske podsjeća da je predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika izabrao narod Republike Srpske na demokratskim i slobodnim izborima. U namjeri da se zaštiti srpski narod i Republika Srpska od štetnih posljedica koje bi nastale usljed moguće konfrontacije unutar Republike Srpske i institucija BiH, pozivaju se sve političke partije sa sjedištem u Republici Srpskoj da samostalno odluče o svom učešću na prijevremenim izborima za predsjednika Republike Srpske.

7. Narodna skupština Republike Srpske odbacuje odluke i praksu Ustavnog suda BiH koja za cilj ima inkorporisanje visokog predstavnika u ustavni sistem BiH kao nosioca vlasti. Narodna skupština Republike Srpske naglašava da je visoki predstavnik dejtonska kategorija, čiji je obim prava i obaveza regulisan Aneksom 10. Narodna skupština podsjeća da visoki predstavnik nije predviđen u Ustavu BiH, stoga ne može biti nosilac niti jedne vlasti.

8. Narodna skupština Republike Srpske ne prihvata kontinuirane pokušaje razgradnje i ukidanja Republike Srpske kao institucionalnog okvira i državnopravnog subjekta srpskog naroda u kojem svi građani ostvaruju svoja kolektivna i individualna prava temeljena na Ustavu BiH. Narodna skupština podsjeća da je Republika Srpska ugovorna strana u Dejtonskom mirovnom sporazumu i svim njegovim aneksima. S obzirom na svojstvo ugovorne strane, koje je potvrđeno i prilikom usaglašavanja Ženevskih i Njujorških principa, Republika Srpska ima pravo i obavezu da zaštiti Dejtonski mirovni sporazum.

9. Narodna skupština Republike Srpske konstatuje da pravosudni pritisci na institucije imaju za cilj oduzimanje imovine Republike Srpske, čime bi se Srpska razvlastila i obesmislila kao politički i pravni subjekat. Narodna skupština podsjeća da je pitanje imovine decidno riješeno Ustavom BiH i dato u nadležnost entitetima prema principu generalne klauzule.

10. Narodna skupština Republike Srpske zadužuje Kolegijum Narodne skupštine da pripremi tekst Rezolucije o samoopredjeljenju srpskog naroda u Republike Srpske.

11. Ovi zaključci stupaju na snagu danom donošenja.

Poslanik Ujedinjene Srpske Milan Petković poručio je u Parlamentu BiH da Bosna i Hercegovina, za razliku od drugih zemalja, ima „tri strane medalje“ – srpsku, bošnjačku i hrvatsku.

„To je ono što nikada ne treba da zaboravite i nikada ne smijete zauzimati bilo koju stranu“, rekao je Petković na sjednici na kojoj je prisustvovala evropska komesarka za proširenje Marta Kos.

On je istakao da se Srpski klub i Ujedinjena Srpska zalažu za članstvo BiH u Evropskoj uniji i prihvataju evropske vrijednosti. Dodao je da te vrijednosti, kako je naveo, nisu derogiranje institucija i donošenje zakona od strane „jednog neizabranog stranca“.

„Kristijan Šmit je trenutno naš glavni kamen spoticanja na putu ka članstvu u EU i svi znamo da nikada nećemo postati punopravni član dok odluke ne budemo sami donosili“, rekao je Petković.

On je naglasio da je vladavina prava ključna evropska vrijednost, ali da je, prema njegovim riječima, u BiH „na veoma niskim granama“.

„Ono što od vas očekujemo jeste da nam pomognete u reformi pravosuđa, jer je naše povjerenje u rad pravosudnih institucija narušeno mnogobrojnim korupcionim aferama koje su potresale Tužilaštvo i Sud BiH“, rekao je Petković.

Podsjetio je da Zakon o sudu i Zakon o VSTS još uvijek nisu usvojeni, te ocijenio da za to nisu odgovorni vlasti predvođene SNSD-om, već drugi politički akteri.

„Republika Srpska brani svoju imovinu, institucije i pravo da samostalno donosi odluke, bez nametanja. Ukoliko se to bude poštovalo, evropski put BiH ne bi trebao da bude upitan“, zaključio je Petković.

Nenad Stevandić, predsjednik Narodne skupštine RS, poručio je tokom rasprave o stavu parlamenta Srpske povodom odluke CIK BIH da se raspišu prijevremeni izbori za predsjednika Republike Srpske, da je SDS odmah na početku jasno rekao da će ići na izbore, a da ovdje SNSD vrlo korektno traži od NS RS da se odredi o tom pitanju.

“Oni korektno traži da Narodna skupština kaže može li se na izbore ili ne može i da se oni neće prijaviti ako se ne promijeni odluka parlamenta. I pored toga vama nudi konsenzus. Pa ko onda ovdje krši zaključke Narodne skupštine RS i ko se ponaša u skladu sa tim odlukama. Tu ne možete prigovoriti vlastima. Ujedinjena Srpska neće imati svog kandidata, a članstvo će se opredijeliti koga će podržati i samim tim nećemo se kao stranka prijaviti na izbore, nismo ni ranije imali kandidata za predsjednika“, kazao je Stevandić.

Poručio je da je Milorad Dodik za sve ustavni predsjednik.

“Ustavna kriza se odvija na relaciji Ustavni sud RS i Ustavni sud BiH. To je dovelo do napetosti, koju je jutros napokon shvatila i ova Marta Kos, evropska komesarka, koja nas je juče optuživala za secesionizam a da je sada vidjela taj glasački listić u kojem piše ko je predsjednik“, rekao je Stevandić.

Ističe da su tačne tvrdnje poslanika Borisa Pašalića da opozicija sprema kancelarije za predsjednika Republike Srpske u Istočnoj Ilidži i Bijeljini.

“Postoji protokol da se nađe prostor za dvije kancelarije. Znam ko je zadužen da nađe kancelarije. Tako se pravi kriza vlasti i kriza koja dijeli Republiku Srpsku. Vi sada omogućavate da ta ustavna kriza pređe na Republiku Srpsku da se pitamo ko je legitiman ili ko nije“, rekao je predsjednik NS RS.

Dodao je da i opozicija zna da nema šanse da dobije izbore.

“To je najbolje shvatio gradonačelnik Banjaluke i koji se najmudrije ponašao, ostali nisu i ne mogu da se otmu toj šansi da probaju“, istakao je on.

Tvrdi da je pokušano fizičko smaknuće njega i Milorada Dodika.

“Kao i prethodnog premijera Radovana Viškovića. U momentu kada smo odlučili da se javimo sudu, imali smo informacije ko, gdje, kada, kako sprema zasjedu. Vježbali su u Brčkom, dobili su bojeve komplete i imali su namjeru da pucaju na nas“, tvrdi Stevandić.

Dodao je da je u istom planu dogovaran i Ustavni sud BiH i njegove odluke.

“Nije pošteno da se ovdje vlada i ostalo bira preko CIK i Šmita, da je 2026. niko ništa ne bi rekao, ali ovo što radite je za strance, Šmita, Ustavni sud i Bošnjake. Naša obaveza je da ne dozvolimo da prenesete krizu u BiH, koja je za čitavu EU, komesare i ostalo, kriza za BiH. Naša odgovornost je da se kriza ne prenese ovdje, ne damo podijeljenu Republiku Srpsku“, poručio je Stevandić.

Predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske Nenad Stevandić rekao je danas na posebnoj skupštinskoj sjednici da je ustavni predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik, dok je Kristijan Šmit neustavni visoki predstavnik.
Stevandić je naglasio da vladajuća koalicija neće izaći na prijevremene izbore za predsjednika Republike Srpske sve dok takvu odluku ne donese Narodna skupština Srpske.

“Nemam nijednog papira da Dodik nije ustavni predsjednik Republike Srpske, ne prihvatam `visokog predstavnika`, ne primam njegovu poštu i vraćam mu je, ne otvaram njegove mejlove”, rekao je Stevandić.

On je istakao da se ne može dozvoliti opoziciji da krizu iz BiH prenese u Republiku Srpsku niti podijeljenu Srpsku.

Stevandić je rekao da SNSD nudi opoziciji konsenzus i korektno traži da Narodna skupština Republike Srpske kaže da li se može izaći na izbore ili ne.

On je rekao da Ujedinjena Srpska, čiji je predsjednik, neće izaći na izbore, jer kao stranka neće imati svog kandidata, a članstvo će odlučiti koga će podržati.

Stevandić je podsjetio da je opozicija nakon usvajanja skupštinskih zaključaka javno rekla da će izaći na izbore, osim predsjednika PDP-a Draška Stanivukovića.

“SDS je proveo kampanju jer postoje tri grupe koje kandiduju ljude, a samo još ne znamo ko je kandidat. Opozicija odmah krši zaključke, traži kandidate i koristi priliku”, naveo je Stevandić.

On je rekao da se ustavna kriza u BiH trenutno odvija na kolosijeku Ustavni sud Republike Srpske – Ustavni sud BiH i to je napokon jutros shvatila komesar EU Marta Kos, koja je juče predstavnike Republike Srpske optuživala sa secesionizam.

Stevandić je podsjetio da je vladajuća koalicija ranije u parlamentu Srpske usvojila zaključke, od kojih je Ustavni sud BiH poništio tri, a ostavio 10 za koje smatra da su vrhunac pobjede Republike Srpske.

“Ostavio je zaključak da Narodna skupština Republike Srpske odbacuje svaki vid kolonijalne uprave, ne prihvata Kristijana Šmita, odbacuje i ne prihvata presudu neustavnog Suda BiH”, naglasio je Stevandić.

Ustavni sud Republike Srpske odlučio je da član Krivičnog zakonika Republike Srpske kojim je propisano da će se izrečena kazna zatvora koja ne prelazi jednu godinu na zahtjev osuđenog zamjeniti novčanom kaznom, nije u saglasnosti sa Ustavom Republike Srpske.

“Ovakvo propisivanje ne ostavlja dispoziciju sudu, da zavisno od konkretnih okolnosti i činjenica u predmetu, i uvezi s tim, shodno slobodnom sudijskom uvjerenju postupajućeg sudije, odluči da li će usvojiti takav zahtjev”, saopšteno je iz Ustavnog suda Republike Srpske.

Dalje navode da se u slučaju zamjene kazne zatvora novčanom kaznom na način kako je to propisano osporenom normom, dovodi u pitanje realizacija principa individualizacije kazne, odnosno odredbe predmetnog zakonika koje definišu svrhu kažnjavanja, što je suprtno načelu vladavine prava, jer dovodi do pravne nesigurnosti i pravne neizvjesnosti u primjeni prava.

“Kako je novčana kazna sankcija imovinskog karaktera, ovakvim propisivanjem  su po ocjeni Ustavnog suda osuđena lica dobrog materijalnog stanja, koja mogu platiti novčanu kaznu umjesto izdržavanja kazne zatvora, stavljena u privilegovan položaj u odnosu na osuđene koji su lošeg ili slabijeg imovnog stanja, zbog čega nisu u mogućnosti da traže zamjenu kazne zatvora novčanom kaznom. Osporena odredba dovodi do različitog tretiranja osuđenih lica koja se nalaze u istoj pravnoj situaciji samo po osnovu imovinskog stanja”, saopšteno je iz Ustavnog suda Republike Srpske.

Ustavni sud Republike Srpske odlučio je i da odredbe člana 51. stav 1. i člana 99. stav 6. Poslovnika Skupštine Grada Banjaluka nisu u saglasnosti sa Ustavom Republike Srpske i Zakonom o lokalnoj samoupravi.

Ukinutim odredbama bilo je propisano da će, ako nakon razmatranja predloženog akta radno tijelo većinom glasova prisutnih članova ne podrži prijedlog, Skupština prilikom utvrđivanja dnenvog reda, iste skinuti sa dnevnog reda te da će se iz predloženog dnevnog reda, prije utvrđivanja istog, skinuti predloženi akt, koji nadležno tijelo većinom glasova prisutnih članova nije podržalo.

“Skupština Grada Banjaluka je pomenutim odredbama prekoračila okvir svojih ovlašćenja, jer je radno tijelo skupštine samo jedan od ovlašćenih predlagača za podnošenje prijedloga za donošenje akata iz nadležnosti skupštine jedinice lokalne samouprave”, saopšteno je iz Ustavnog suda Republike Srpske.

Ustavni sud Republike Srpske neustavnim je oglasio i pravilnike o uslovima i načinu ostvarivanja novčanih podsticaja za razvoj privrede i poljoprivrede na području opštine Ugljevik. Ustavni sud je ocijenio da je načelnik opštine Ugljevik donošenjem pravilnika prisvojio nepostojeću nadležnost.

Ustavni sud Republike Srpske odlučio je i da član 18. stav 2. alineja 2. Statuta Vaterpolo saveza Republike Srpske nije u saglasnosti sa Ustavom Republike Srpske i Zakonom o sportu Republike Srpske.