Kategorija: Politika

Premijer Republike Srpske Savo Minić najavio je jači tempo rada nove Vlade, koja je danas održala konstitutivnu sjednicu, ističući da će fokus biti na operativnosti, transparentnosti i obilasku svih lokalnih zajednica u Srpskoj, bez obzira na njihovu političku strukturu.

Minić je rekao da Vlada još nije dobila pismeni otpravak odluke Ustavnog suda BiH u vezi sa Vladom formiranom 2. septembra 2025. godine, navodeći da taj sud, prema njegovim riječima, nema nadležnost da odlučuje o ustavnosti Vlade Republike Srpske. Kako je istakao, sve dok ne stigne zvanični dokument, sve druge tvrdnje smatra spekulacijama.

Komentarišući novi zahtjev klubova poslanika SDA i DF za ocjenu ustavnosti nove Vlade, Minić je rekao da zahtjev nije sačekao ni pismeni otpravak prethodne odluke, što je ocijenio kao institucionalni pritisak na Republiku Srpsku. Dodao je da se takvim postupcima pokušava osporiti legitimitet izvršne vlasti, ali da Vlada nastavlja s radom.

Premijer je poručio da će štititi ministre svog kabineta, navodeći da u Vladi ima i nestranačkih ličnosti, te da neće dozvoliti, kako je rekao, hajku na članove Vlade. Najavio je i da će redovna sjednica Vlade biti održana u četvrtak.

Govoreći o najavljenim protestima mljekara, Minić je rekao da neće dozvoliti dolazak traktora ispred zgrade Vlade Republike Srpske. Naveo je da je otvoren za razgovor sa svim zainteresovanim stranama, ali da do sada nije dobio zvaničan zahtjev za sastanak, te da protesti, prema njegovim riječima, nisu način rješavanja problema.

Minić je rekao da nema informaciju da su mljekari pozivani na informativne razgovore u MUP Republike Srpske, ali je potvrdio da je ministru unutrašnjih poslova rekao da se zabrani dolazak traktora ispred zgrade Vlade. Takođe je naveo da, kako je rekao, zna ko stoji iza pojedinih mljekara i aktuelnih najava protesta, pomenuvši i predsjednika Udruženja mljekara Vladimira Usorca.

Premijer Republike Srpske osvrnuo se i na incident u Tuzli, u kojem je došlo do sukoba navijača beogradske Crvene zvezde i navijačke grupe Torcida, u kojem su povrijeđena 23 lica, među njima i jedan policijski službenik. Minić je osudio nasilje i izrazio ogorčenje zbog, kako je naveo, činjenice da su ljudi napadnuti zbog nacionalne pripadnosti i navijačkog opredjeljenja.

On je pozvao zvaničnike u Federaciji BiH, Srbiji i Hrvatskoj da jasno osude incident, upozorivši da ovakvi događaji mogu dodatno pojačati nacionalne tenzije. Minić je rekao da bi policija u Republici Srpskoj reagovala isto u sličnim okolnostima, navodeći da su bezbjednosne strukture u Srpskoj operativnim radom spriječile brojne navijačke sukobe.

Poslanici SDA i Demokratske fronte (DF) u Predstavničkom domu PS BiH, njih jedanaest, obratili su se danas, 26. januara, Ustavnom sudu BiH, tražeći da se provjeri ustavnost izbora Vlade Republike Srpske čije je imenovanje i izbor izglasan na sjednici Narodne skupštine RS, održanoj 18. januara 2026. godine.

Za njih je sporan izbor, odnosno prijedlog da Savo Minić, bude mandatar za sastav nove Vlade, a koji je stigao od strane Ane Trišić Babić, vršioca dužnosti predsjednika Republike Srpske.

U zahtjevu za rješavanje spora, SDA i DF su naveli da je na osnovu svih prezentovanih činjenica, jasno da “postupak imenovanja Vlade RS, zasnovan na prijedlogu vršitelja dužnosti entiteta Republika Srpska predstavlja direktno i svjesno kršenje načela vladavine prava iz člana I/2. Ustava BiH”, prenosi portal Klix.

Oni traže donošenje privremene mjere kojom bi se obustavila primjena odluka o izboru predsjednika Vlade RS i ministara, do konačne odluke Ustavnog suda BiH.

Naveli su da način izbora mandatara “podriva demokratski karakter države, jer se izvršna vlast formira mimo ustavnih pretpostavki i pravno valjanih procedura”.

“Time se ne krši samo pojedinačna odredba Ustava, već se narušava njegov temeljni duh – da Bosna i Hercegovina funkcioniše kao demokratska i pravna država, u kojoj nijedna vlast ne može biti iznad zakona”, piše u zahtjevu za ocjenu ustavnosti.

Federalni političari, na krilima odluke Ustavnog suda BiH kojom je glasovima bošnjačkih i stranih sudija osporen prvi saziv republičke Vlade sa Savom Minićem na čelu i njihovi akti, pišu novu apelaciju s ciljem da “obore” i novoizabrani sastav izvršne vlasti te imenovanje Ane Trišić Babić za vršioca dužnosti predsjednika Srpske.

Ustavni sud BiH u krnjem sazivu je, naime, u petak, odlučujući po apelaciji političkih predstavnika bošnjačkog naroda u Parlamentarnoj skupštini BiH, neustavnim proglasio sada već bivši saziv Vlade Republike Srpske uz obrazloženje da Milorad Dodik, zbog posljedica pravosnažne presude Suda BiH u svojstvu predsjednika Srpske, nije mogao da predloži Minića za mandatara. Sudije, i to one iz reda Bošnjaka i troje koje imenuje Evropski sud za ljudska prava u Strazburu, provukle su u odluci i to da su neustavne sve odluke koje su usvojene na prijedlog tog saziva Vlade koja je u međuvremenu “pala” nakon što je Minić podnio ostavku polovinom januara ove godine. On je, ipak, gotovo istovremeno ponovo predložen od strane Trišić Babić za mandatara, da bi prije nekoliko dana Narodna skupština izglasala novi saziv Vlade sa Minićem na čelu i pet novih ministara.

Ana Trišić Babić je, s druge strane, za v.d. predsjednika Republike Srpske izabrana polovinom oktobra prošle godine. Njenim izborom je, kako je tada rečeno, obezbijeđeno nesmetano funkcionisanje institucije predsjednika Srpske s obzirom na činjenicu da je republičkim Ustavom predviđeno  ko mijenja predsjednika u slučaju njegove ostavke ili opoziva. Osim toga, taj najviši pravni akt propisuje da dva potpredsjednika pomažu predsjedniku u obavljanju poslova koje im povjeri lično on te da “predsjednik Republike određuje koji će ga potpredsjednik zamijeniti u slučaju privremene spriječenosti da obavlja svoje funkcije”.

S druge strane, pojedini mediji juče su objavili da bošnjački političari već spremaju novu apelaciju koju će poslati na adresu Ustavnog suda BiH te da bi taj korak mogao da bude napravljen već danas.

Prema tim navodima, grupa poslanika iz Predstavničkog doma ovaj put će zatražiti da bude donesena privremena mjera kojom bi se i novom, 19. po redu sazivu Vlade Srpske zabranilo donošenje bilo kakvih odluka sve dok ne bude okončan taj sudski spor.

Apelaciju je pripremio Dževad Mahmutović koji je ranije, kao delegat u Vijeću naroda Srpske, onemogućio stavljanje veta na izbor takozvane druge Minićeve vlade nakon što je izglasana u republičkom parlamentu.

Mahmutović u prijedlogu nove apelacije problematizuje pravo Ane Trišić Babić da predloži Minića za mandatara, a da će jedna takva apelacija biti pripremljena, najavio je još u petak Ramiz Salkić.

On je, naime, osporavajući njen  izbor za v.d. predsjednika, naveo da postoje i dva potpredsjednika, odnosno da su potpredsjednici Ćamil Duraković i Davor Pranjić izabrani od građana, što im daje dodatni legitimitet.

– Siguran sam da će ići apelacija da li postoji po Ustavu RS mogućnost da NSRS imenuje vršioca dužnosti predsjednika entiteta ako već imaju dva potpredsjednika, koji su izabrani od građana, i da li se time krše odluke o konstitutivnosti, ali i Ustav prema kome su Bošnjaci jednaki sa Srbima ili Hrvatima – rekao je Salkić dodavši da postoji osnov da se ospori i ova odluka Skupštine, što bi dovelo do legalnosti i nove Vlade Srpske.

Sagovornik “Glasa” upućen u predmet tvrdi da odluke Ustavnog suda BiH i potencijalni sadržaj novih apelacija izlaze iz okvira zdravog razuma.

– Oni će raditi svašta, a vidjećemo šta će se s ove strane dogovarati. Očigledno je da je riječ o težnji da se izdejstvuje potpuno institucionalno rastrojstvo Republike Srpske i da se jedan od potpredsjednika, sa pikom na Ćamila Durakovića, imenuje za predsjednika Srpske pa da onda oni rade šta hoće. To je suština – upozorio je naš sagovornik.

Premijer Minić je tokom vikenda poručio da će Srpska morati da ima iznuđenu reakciju kako bi se zaštitila, dok je Dodik, kao lider SNSD-a, juče rekao da je sve što radi ovakav Ustavni sud BiH zasnovano na zloupotrebama i na pokušajima da nešto nametnu Republici Srpskoj.

– To nije Dejtonski sporazum i nije njegova suština, kao ni suština Ustava BiH. Srpska to ne može da prihvati – poručio je Dodik na “Instagramu”.

Generalni sekretar SNSD-a Srđan Amidžić izjavio je da opozicija iz Srpske ne želi jedinstvo o nacionalnim temama, a jedna od njih je da narod u Srpskoj uredi kako će živjeti. Amidžić je rekao da Federacija BiH ima jasan cilj, a to je nepostojanje dejtonske BiH i Republike Srpske.

– Zar postoji Srbin koji pozdravlja odluku Ustavnog suda BiH zajedno sa svim partijama iz FBiH? Ako svi Bošnjaci nešto hvale, to sigurno nije u korist srpskog naroda – rekao je Amidžić za RTRS.

Mišljenje Hrvata

Marin Vukoja i Valerija Galić, sudije iz reda hrvatskog naroda u Ustavnom sudu BiH, su, prema saznanjima pojedinih medija, glasali protiv odluke da se bivši saziv Vlade Srpske proglasi neustavnom.

Tražeći da zahtjevi za ocjenu ustavnosti budu odbačeni, isticali su i da je bespredmetno raspravljati o nečemu što ne postoji. Iako je, prema istim izvorima portala “Istraga.ba”, najmanje jedno od troje stranih sudija bilo na rubu da podrži stavove Vukoje i Galićeve, ipak su svi odlučili da podrže zahtjev te je tako taj saziv Vlade Srpske ocijenjen kao neustavan.

(Glas Srpske)

Poslanik PDP-a u Narodnoj skupštini Republike Srpske Bojan Kresojević upozorio je da je cijena putarine u Republici Srpskoj višestruko viša nego u zemljama Evropske unije, navodeći da to odvraća građane od korišćenja auto-puteva i negativno utiče na bezbjednost saobraćaja. Kao primjer naveo je da godišnja putarina u većem dijelu Evrope iznosi oko 100 evra, dok u Republici Srpskoj, prema njegovim tvrdnjama, dostiže i do 2.000 evra.

Kresojević je na društvenim mrežama istakao da godišnja vinjeta u Sloveniji košta 129 evra, a u Austriji 103 evra, te poručio da je auto-put najbezbjedniji vid saobraćaja, ali da visoke cijene putarine primoravaju vozače da koriste alternativne, manje bezbjedne puteve. Ocijenio je i da bi vlast, umjesto izdvajanja oko milion konvertibilnih maraka za marketing, trebalo da smanji cijenu godišnje karte za korišćenje auto-puteva.

Prema njegovim riječima, pristupačnije putarine doprinijele bi većoj bezbjednosti u saobraćaju i olakšale svakodnevno kretanje građana Republike Srpske.

Iz Javnog preduzeća „Autoputevi Republike Srpske“ saopštili su da su prošle godine auto-putevima u Srpskoj prošla 7.500.655 vozila, te da je od putarine ostvaren prihod od 39.086.620 KM. Navode da ovi podaci demantuju tvrdnje da vozači zbog visokih cijena izbjegavaju auto-puteve i da preduzeće ne vodi računa o bezbjednosti saobraćaja.

Iz „Autoputeva“ ističu da je Kresojević, kako navode, obmanuo javnost poredeći sistem naplate putarine u Republici Srpskoj sa vinjetama u Sloveniji i Austriji, jer je riječ o različitim modelima. Pojašnjavaju da se u Republici Srpskoj putarina naplaćuje u zatvorenom sistemu, po pređenom kilometru, dok se u pojedinim zemljama Evropske unije koristi sistem vinjeta.

Dodaju da Republika Srpska ima 111 kilometara auto-puteva prvog ranga, te da se isti sistem naplate koristi i u Federaciji BiH, Srbiji, Hrvatskoj, kao i u više zapadnoevropskih zemalja. Navode da prosječna cijena putarine iznosi oko 10 feninga po kilometru i da je usklađena sa regionom.

Prema njihovim podacima, najviša cijena putarine za putnička vozila iznosi 11 KM na relaciji Kostajnica kod Doboja – Čatrnja kod Gradiške, u dužini od 111 kilometara. Ističu i da korisnici elektronske naplate ostvaruju popust od 15 odsto prilikom dopune računa.

Iz ovog preduzeća poručuju i da se o bezbjednosti saobraćaja ne može govoriti, kako navode, na način koji sam po sebi može ugroziti učesnike u saobraćaju i zaposlene na naplatnim stanicama.

Generalni sekretar SNSD-a Srđan Amidžić izjavio je da opozicija iz Republike Srpske ne želi jedinstvo po nacionalnim temama, a jedna od njih je da narod u Srpskoj uredi kako će živjeti.

Amidžić je rekao da Federacija BiH (FBiH) ima jasan cilj, a to je nepostojanje dejtonske BiH i Republike Srpske.

On je ukazao na to da je krnji Ustavni sud BiH napravio pravnu formulaciju kojom želi da zakomplikuje funkcionisanje u Republici Srpskoj.

“Sve partije iz FBiH hvale tu odluku. Oni imaju interes da Republika Srpska ne postoji i tu pokazuju visok stepen jedinstva i nastoje kroz instrumente koji su im na raspolaganju, a koji često nisu legitimni, da učine sve kako bi došli do situacije da se u Srpskoj ne mogu rješavati stvari”, rekao je Amidžić, koji je i ministar finansija i trezora u Savjetu ministara.

On je istakao da namjere federalnih političara u ostvarivanju ovih ciljeva donose probleme i narodu u FBiH, čak i na najosnovnijim pitanjima, a primjer za to je i novi granični prelaz u Gradišci čije otvaranje je blokirao Zijad Krnjić.

“Krnjić je imenovan ispred SDA i uradio je nešto na štetu Srpske. Trenutna Vlada FBiH, koja nije sastavljena od SDA, ne želi da ga smijeni. On je za njih u FBiH heroj, jer se iživljava nad Srbima, bez obzira na to što tim prelazima prolaze i Bošnjaci i Hrvati”, rekao je Amidžić.

On je dodao da je molio sve partije iz Republike Srpske koje nisu dio vlasti, a koje su kritikovale Krnjića, da preduzmu zajedno neki potez, ali da one to neće.

“Njima je, izgleda, u redu da granični prelaz u Gradišci nije otvoren, iako je to tragedija kada su u pitanju Srbi. U FBiH imaju jedinstven stav, a kod nas po pitanjima koja su bitna za Republiku Srpsku nema jedinstva”, rekao je Amidžić.

Podsjetivši na prijedlog opozicione partije u Narodnoj skupštini Srpske da se ponište sve odluke Vlade Republike Srpske prije nego što je krnji Ustavni sud BiH donio svoju odluku, Amidžić je rekao da bi to značilo i osporavanje usvajanja budžeta i da svi oni koji imaju bilo kakvu vezu sa budžetom ne bi imali svoja primanja.

“Prihvatili su obrazac da Ustavni sud BiH odlučuje onda kada se donosi budžet. Poslije toga nema više ništa. Ne mogu da pobijede političku mržnju u sebi. Zar postoji Srbin koji pozdravlja odluku Ustavnog suda BiH zajedno sa svim partijama iz FBiH? Ako svi Bošnjaci nešto hvale, to sigurno nije u korist srpskog naroda”, rekao je Amidžić za RTRS.

On je poručio da sve što se plaća iz budžeta neće stati bez obzira na sve što rade te ukazao da FBiH ima lični interes da uguši Republiku Srpsku i da bude dominantna.

Lider SNSD-a Milorad Dodik ocijenio je da je dolaskom administracije Donalda Trampa nastupila nova era u međunarodnim odnosima koja je relaksirala poziciju Republike Srpske, naglasivši da su sankcije protiv njega bile plod “arogancije prethodne vlasti”, dok je istovremeno poručio da BiH ostaje “slomljena država” pod pritiskom stranog intervencionizma.

Geopolitički zaokret: Tramp, Putin i kraj “duboke države”
Lider SNSD-a Milorad Dodik ističe da je povratak Donalda Trampa na čelo SAD donio novu dimenziju u međunarodne odnose, kakvu svijet dugo nije vidio. Prema njegovim riječima, Republika Srpska je prepoznala ovaj trenutak još ranije, suprotstavljajući se politici demokrata koja je bila izrazito antisrpska.

“Sankcije koje su uvedene meni i mojim saradnicima bile su čista ujdurma i manifestacija arogancije prethodne administracije,” navodi Dodik, dodajući da su novi ljudi u Vašingtonu shvatili da je riječ o političkom progonu. On naglašava da, iako gradi odnose sa novom američkom administracijom, Srpska neće okrenuti leđa tradicionalnim prijateljima poput Rusije. Dodik je uvjeren da su se Tramp i Putin već usuglasili oko ključnih globalnih pitanja, te da se karte svijeta ponovo crtaju, pri čemu on lobira da se interesi Srba ovaj put uvaže.

Kritika Evrope i “slučaj Grenland”
Dodik ne štedi kritike na račun Brisela, tvrdeći da je Evropa godinama bila podanička u odnosu na Ameriku, a da sada “kmeči” jer se suočava sa posljedicama sopstvene politike. On povlači paralelu sa Kosovom i bombardovanjem SR Jugoslavije, optužujući EU da je srušila Povelju UN i međunarodno pravo.

Komentarišući Trampove aspiracije prema Grenlandu, Dodik otvoreno podržava taj potez kao svojevrsnu “kosmičku pravdu” prema Danskoj, koja je učestvovala u napadima na Srbe. “Evropa je postala prevara. Prvo nam kažu da sami odlučujemo, a onda nas ucjenjuju uslovima poput priznanja Kosova i demontiranja Republike Srpske. Zato im se sada dešava Grenland, i ja ću Trampu na tome zvanično čestitati,” poručio je Dodik.

Ustavni sud i BiH kao “neuspjela država”
Na unutrašnjem planu, Dodik ostaje pri stavu da je Bosna i Hercegovina “slomljena i podijeljena po svim šavovima”. On smatra da BiH nikada nije bila stvarna država, već “moranje” koje nameću stranci na bazi propalih liberalnih koncepata.

Poseban fokus stavlja na Ustavni sud BiH, za koji tvrdi da radi isključivo na bazi zloupotreba s ciljem nametanja volje Republici Srpskoj. Za sebe kaže da je legalno izabrani predsjednik kojeg narod nije smijenio, već je to pokušano voljom “neovlašćenog stranca” i muslimanskih sudija. “Onaj ko me smatra predsjednikom – za njega jesam, a u žargonu me zovu ‘predsjednik svih predsjednika’ jer vodim strukturu koja upravlja svim ključnim procesima,” naglašava lider SNSD-a.

Srbija i Vučić: Pitanje opstanka
Dodik je kategoričan u stavu da je stabilnost Srbije neraskidivo vezana za ostanak Aleksandra Vučića na vlasti u narednoj deceniji. On smatra da bi u suprotnom “evropske aždaje” odmah krenule u konačni obračun oko Kosova i Republike Srpske. “Sa Vučićem nemam nikakvih razilaženja. On ulaže cijeli život u dobrobit Srbije, što vidim iz prve ruke. Nama treba jaka Srbija koja će štititi i naše interese preko Drine,” istakao je Dodik.

Lične pobjede: Od sankcija do proslave u Moskvi
Dodik se prisjetio i ličnih trenutaka borbe sa prethodnim američkim administracijama, podsjećajući da mu je Obamina vlast uvela sankcije dva dana prije Trampove prve inauguracije kako bi ga spriječila da prisustvuje. Posebno je emotivno opisao trenutak saznanja o skidanju sankcija tokom nedavne posjete Moskvi. “Iako nismo vjerovali da će se to desiti dok je Kongres u blokadi, vijest nas je zatekla u jednom restoranu. Proslavili smo to onako kako mi Srbi najbolje znamo – uz pjesmu i veselje,” zaključio je on.

Predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske dr Nenad Stevandić istakao je da je Milorad Dodik primarna meta političkih pritisaka prvenstveno zbog nepokolebljivog stava o zaštiti imovine Republike Srpske. On je pojasnio da bi popuštanje po pitanju imovinskih prava značilo tihi nestanak entiteta, što je Dodik prepoznao kao crvenu liniju odbrane.

„Dodik je bio na meti prvo radi imovine. Mi da smo pustili imovinu, mi bi bili maltene gotovi. Prve dvije godine komoditeta nam je obezbijedio Vučić, pošto je on stao iza nas oko te imovine“, naveo je Stevandić.

Govoreći o sudskim procesima i sankcijama, Stevandić je naglasio da međunarodni faktori i opozicija tretiraju Dodika kao „nepokornog i neoborenog“ lidera. On je podsjetio na sudbine ranijih funkcionera Srpske koji su bili uklonjeni sa političke scene, povlačeći paralelu sa trenutnom situacijom u kojoj takav scenario nije uspio.

„Sve su oborili – Karadžića, Plavšićku, Krajišnika, Mladića… svi su oboreni. I sada oni imaju prvi put nekoga da nije nestao, nije oboren, i taj dio je njima nezavršen posao“, objasnio je Stevandić specifičnost Dodikove pozicije.

Stevandić se osvrnuo i na taktičke poteze vlasti u Srpskoj, poput imenovanja nove Vlade, čime su predupređeni pokušaji osporavanja Dodikovih odluka. On smatra da je Dodik, uprkos formalnim zabranama i oduzimanju pečata, zadržao ključnu ulogu u donošenju strateških odluka kroz partijsku i državnu strukturu.

„On jeste zabranjen u pet godina, ali evo, Dodik je danas u Izraelu sa američkim ambasadorom. On nije oboren. Da li će odluku potpisati on ili neko drugi koga on predloži, uopšte nije bitno“, istakao je Stevandić.

Stevandić je ukazao na to da Dodik uživa podršku unutar regionalnog bloka suverenista, što mu omogućava određeni stepen balansa u međunarodnim odnosima. On je zaključio da je Dodikova pozicija danas stabilna jer se oslanja na institucionalnu čvrstinu Republike Srpske i stratešku saradnju sa Srbijom.

Predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske dr Nenad Stevandić istakao je da Srbija ima neospornu ustavnu obavezu da štiti status i integritet Republike Srpske kao potpisnica i garant Dejtonskog mirovnog sporazuma. On je pojasnio da podrška koju Beograd pruža Banjaluci nije miješanje u unutrašnje stvari druge države, već ispunjavanje međunarodnopravnih dužnosti.

„Srbija je dužna, Vučić je dužan da štiti Republiku Srpsku, zato što je predsjednik zemlje koja garantuje naš status. Prema tome, on se ne miješa, on izvršava ustavnu obavezu“, naglasio je Stevandić.

U osvrtu na političke pritiske unutar Bosne i Hercegovine, Stevandić je ukazao na značaj odbrane imovine Republike Srpske, navodeći da bi gubitak imovinskih prava značio i faktički kraj entiteta. On je podsjetio da su pritisci na rukovodstvo Srpske, uključujući i sudske procese protiv Milorada Dodika, rezultat nepokornosti po ovom ključnom pitanju.

„Dodik je bio na meti prvo radi imovine. Mi da smo pustili imovinu, mi bi bili maltene gotovi. Prve dvije godine komoditeta nam je obezbijedio Vučić, pošto je on stao iza nas oko te imovine“, izjavio je Stevandić.

On je kritikovao složenu strukturu Federacije BiH sa velikim brojem ministara i kantona, ocjenjujući je kao nefunkcionalnu i neodrživu u poređenju sa centralizovanim sistemom Republike Srpske. Stevandić smatra da je pokušaj rješavanja te nefunkcionalnosti kroz otimanje ovlašćenja Srpskoj bila pogrešna strategija.

„To je 10 kantona, svaki kanton ima 16 ministara, to je 160 ministara. Zato je to prevara. A oni su to liječili otimajući nama ovlašćenja“, pojasnio je on strukturalne probleme u BiH.

Stevandić je zaključio da je mudrost i izbjegavanje sukoba jedini put za očuvanje Srpske u uslovima gdje ne postoje zajedničke vrijednosti ni u sportu, ni u obrazovanju, ni u zdravstvu. On je poručio da se ne smije dozvoliti da narod ponovo bude ubiđen u politiku koja vodi do velikih žrtava.