VRBAS Media

Kategorija: Politika

  • Mazalica: Da li CIK ima veću obavezu prema Šmitu, nego prema biračima?

    Mazalica: Da li CIK ima veću obavezu prema Šmitu, nego prema biračima?

    Par činjenica u vezi sa vještački nametnutim predsjedničkim izborima u Republici Srpskoj: samo jedan nivo vlasti, mala izlaznost glasača, Centralna izborna komisija (CIK) imenovala predsjednike biračkih odbora, a ne političke partije, i taj isti CIK i dalje nešto broji i kontroliše, izjavio je za Srnu šef Kluba poslanika SNSD-a u Narodnoj skupštini Republike Srpske Srđan Mazalica.

    – Građani imaju puno pravo da brinu, i sumnjaju da li je CIK sposoban provesti opšte izbore za sve nivoe za manje od deset mjeseci – istakao je Mazalica.

    On je naglasio da je opšte uvjerenje da je ovaj sastav CIK-a politički obojen i politizovan.

    – Posebno opterećenje leži u činjenici da im je Kristijan Šmit nelegalno produžio mandat, iako je je i njihov izbor prethodno bio proceduralno upitan. Postavlja se pitanje da li oni imaju veću obavezu prema Šmitu, nego prema biračima – rekao je Mazalica.

  • Cvijanović: SNSD ne smije više trošiti vrijeme na ono što je nepopravljivo

    Cvijanović: SNSD ne smije više trošiti vrijeme na ono što je nepopravljivo

    Potpredsjednica SNSD-a Željka Cvijanović istakla je da su Kristijan Šmit, političko Sarajevo, ali i opozicija u Republici Srpskoj pogrešno protumačili “ublažene” poteze SNSD-a, pa misle da se beskrajno mogu poigravati voljom naroda i zakonskim procedurama, te poručila da zato SNSD ne smije više trošiti vrijeme na uzaludne pokušaje da popravlja ono što je nepopravljivo.

    Cvijanovićeva je navela da BiH posrće pod teretom manipulacije i da je Šmit kontaminirao svaku poru života u BiH, od pravosuđa do Centralne izborne komisije.

    – Od EU ne tražimo, niti više očekujemo bilo kakvu zaštitu, jer oni pravnom državom nazivaju ono što je evidentna zloupotreba zakona i pravnog sistema – napisala je na društvenoj mreži Iks Cvijanovićeva, koja je i srpski član Predsjedništva BiH.

    Prema njenim riječima, u BiH se evropskim i demokratskim nastoji prikazati sve ono što je u svojoj suštini antievropsko i antidemokratsko.

  • Blagojević kaže da je pojam “državna imovina” isfabrikovao Ustavni sud BiH

    Blagojević kaže da je pojam “državna imovina” isfabrikovao Ustavni sud BiH

    Pojam “državna imovina BiH” isfabrikovao je Ustavni sud BiH svojim neustavnim odlukama. Sve one počinju odlukom broj U-1/11 od 13.7.2012. godine.

    Rekao je ovo, u autorskom tekstu za BN, profesor ustavnog prava Milan Blagojević.

    Prema njegovim riječima u toj odluci Ustavni sud BiH je najprije konstatovao ono što može konstatovati svaki pažljivi čitalac Ustava BiH, a to je, kako stoji u stavu 63. navedene odluke tog suda, da: “Ustav Bosne i Hercegovine ne sadrži nijednu odredbu koja se odnosi na državnu imovinu”.

    – Kada se konstatuje ova istina, onda iz nje kao jedini ispravan zaključak proizlazi da ne postoji državna imovina BiH i da BiH nema ustavnu nadležnost da donosi zakone o tome. A takve odredbe nema u Ustavu BiH niti je moglo biti zato što je najprije Rezolucijom Savjeta bezbjednosti UN broj 942, od 23.9.1994. godine, taj organ odobrio podjelu teritorije između Republike Srpske i Federacije BiH, tako da Republici Srpskoj pripada 49% teritorije u BiH, a Federaciji BiH 51% – naveo je on.

    Blagojević je dodao da je na osnovu te rezolucije Savjeta bezbjednosti UN zaključen je Aneks 2 Dejtonskog sporazuma, o razgraničenju između Republike Srpske i Federacije BiH, tako da je i tim međunarodnim ugovorom propisano da Republici Srpskoj pripada, to jest da je njeno, 49% teritorije, što znači da su njene sve javne nepokretnosti na toj teritoriji (zemljište, šume, rijeke, jezera), kao i mineralne sirovine i druga prirodna bogatstva pod zemljom.

    – Time su istovremeno prestali da važe i svi propisi bivše Socijalističke Republike BiH i prava koja su iz tih propisa proizlazila za bivšu SR BiH, jer kada se donesu pravni propisi u vidu Rezolucije Savjeta bezbjednosti UN broj 942 i Aneksa 2 Dejtonskog sporazuma o teritorijalnoj podjeli i razgraničenju između Republike Srpske i Federacije BiH, oni znače prestanak ranijih propisa bivše SR BiH o pitanjima državne imovine i prava koja je po osnovu tih propisa, kojih više nema, imala bivša BiH – istakao je Blagojević.

    Naglasio je da zato Ustav BiH ne sadrži nijednu odredbu o tzv. državnoj imovini.

    Uprkos tome, Ustavni sud BiH u odluci broj U-1/11 u stavu 73. iste odluke fabrikuje svoj pojam “državna imovina” rekavši u tom stavu da: “Državna imovina reflektuje državnost, suverenitet i teritorijalni integritet Bosne i Hercegovine i čini integralni dio ustavnih karakteristika i ovlaštenja države”.

    – Ovako isfabrikovana rečenica Ustavnog suda BiH, kakve nema ni u jednom dijelu Ustava BiH, je po svojim pravnim osobinama jedan normativni iskaz, tj. jedna norma koju je stvorio Ustavni sud BiH, suprotno Ustavu BiH, Rezoluciji broj 942 Savjeta bezbjednosti UN i Aneksu 2 Dejtonskog sporazuma.

    I na osnovu te svoje neustavne “norme”, a ne onoga što piše u Ustavu BiH, Ustavni sud BiH je neustavno presudio ne samo u predmetu broj U-1/11, već i u svim kasnijim predmetima sve do danas, neustavno tvrdivši da postoji tzv. državna imovina BiH i da BiH navodno ima ustavnu nadležnost da donosi zakone o tome – objasnio je Blagojević.

    Dodao je da iz tih razloga Republika Srpska nikako ne može i ne smije prihvatiti odluke tog suda o navedenom pitanju,  jer je svakom od tih odluka grubo povrijeđen Ustav BiH. Osim toga, Republika Srpska to ne smije učiniti i zato što svaka od tih odluka vodi u njen nestanak.

    Naveo je nekoliko primjera koji to potvrđuju.

    Ako bi se prihvatile neustavne odluke Ustavnog suda BiH o tome, to bi značilo da postoji tzv. državna imovina BiH, iako njeno postojanje nije propisano nijednom odredbom Ustava BiH.

    – A onda bi prihvatanje tog neustavnog pojma dalje vodilo u donošenje zakona na nivou BiH o tzv. državnoj imovini, koji bi uspostavio državnu imovinu, odnosno svojinu BiH, čime bi Republika Srpska prestala biti titular tog prava.

    I na kraju, Republika Srpska ne bi na taj neustavan način izgubila samo svojinu, već i suštinske ustavne nadležnosti koje je čine republikom, a ne mjesnom zajednicom – naveo je on.

    Objasnio je da bi na navedeni način Republici Srpskoj prestalo pravo da donosi zakone o geološkim istraživanjima, o rudarstvu, o šumama, o vodama, o stvarnim pravima, o uređenju prostora i građenju, i brojne druge zakone, pošto zakone o svemu tome može da donosi samo onaj kome pripadaju te nepokretnosti i prostor.

    – Zato će, dakle, neustavno fabrikovanje tzv državne imovine BiH od strane Ustavnog suda BiH, i domaćih i međunarodnih snaga u njegovoj pozadini, za Republiku Srpsku značiti ne samo gubitak njene imovine nego i njen nestanak – naglasio je Milan Blagojević.

  • Stevandić sa ambasadorom Francuske: Sa Republikom Srpskom mora razgovarati putem njenih predstavnika

    Stevandić sa ambasadorom Francuske: Sa Republikom Srpskom mora razgovarati putem njenih predstavnika

    Predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske Nenad Stevandić istakao je na sastanku sa ambasadorom Francuske u BiH Fransoom Delmasom da Republika Srpska neće odustati od svojih ustavnih ovlaštenja, što uključuje i njenu imovinu, te da nema interes da nameće političke odluke drugim konstitutivnim narodima.
    Stevandić je upozorio na izuzetno štetno miješanje aktera izvan BiH u njena unutrašnja politička pitanja i zauzimanje jedne strane, ocijenivši da takvi postupci direktno narušavaju stabilnost, saopšteno je iz Narodne skupštine Srpske.

    Na sastanku u Banjaluci Stevandić i Delmas razgovarali su danas o aktuelnoj političkoj situaciji u Republici Srpskoj i BiH.

    Stevandić je naglasio da Republika Srpska ne stvara krize i sukobe, već dosljedno insistira na dijalogu i očuvanju institucionalnog balansa koji neće biti na njenu štetu.

    On je dodao da se sa Republikom Srpskom mora razgovarati putem njenih predstavnika, a ne govoriti o njoj kao o objektu, te da Republika Srpska odgovorno i dosljedno štiti svoju ustavnopravnu poziciju u skladu sa Ustavom BiH.

    Stevandić je rekao da se sve aktivnosti institucija Republike Srpske realizuju u suštinskoj usaglašenosti Ustava BiH i Ustava Republike Srpske, uz puno poštovanje ustavnih nadležnosti.

    Govoreći o ekonomskim temama, Stevandić je naveo da Republika Srpska raspolaže značajnim investicionim potencijalom, ali da je često izložena diskriminaciji kroz političke blokade i ucjene, koje su direktna posljedica političkog zauzimanja jedne strane u BiH, što negativno utiče na njen ekonomski razvoj.

  • CIK utvrdio rezultate izbora: Karan predsjednik Republike Srpske

    CIK utvrdio rezultate izbora: Karan predsjednik Republike Srpske

    Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine utvrdila je rezultate prijevremenih izbora za predsjednika Republike Srpske na kojima je pobijedio Siniša Karan, kandidat SNSD-a.

    Na sjednici CIK-a rečeno je da su se stekli uslovi za utvrđivanje rezultata izbora. Nakon donošenja ove odluke može se podnijeti zahtjev za ponovno brojanje glasačkih listića u roku od 72 sata od dana objavljivanja rezultata kao i prigovor na tačnost objavljenih rezultata u roku od 24 sata.

    Odluka o utvrđivanju rezultata izbora biće objavljena danas u 17 časova. Ipak ova odluka nije konačna i vjerovatno će uslijediti proces podnošenja žalbi.

    “Na osnovu dosad izbrojanih glasova utvrdićemo rezultate kako bismo otvorili mogućnost da politički subjetki i sve druge skupine koje su propisane zakonom mogu podnositi zahtjeve za ponovna prebrojavanja”, rekao je Željko Bakalar, član CIK-a.

    Vanja Bjelica Prutina, član CIK-a rekla je da će teška srca podržati odluku CIK-a o utvrđivanju rezultata izbora te da će to uraditi samo iz razloga kako bi se nesmetano nastavio izborni proces i omogućilo podnošenja prigovora za ponovno brojanje.

    Ona je rekla da je osnovu osnovu izvještaja kontorle izbornih rezultata  na 76 biračkih mjesta bilo situacija da je na jednom mjesto kandidatu dodano 309 glasova, jednom oduzeto 110.

    “Ono što je evidentno jeste da je bilo nepravilnosti u postupku brojanja glasova”, rekla je Bjelica Prutina.

  • Čović: Vrijeme je da lideri naroda sjednu i prekinu vanjska nametanja

    Čović: Vrijeme je da lideri naroda sjednu i prekinu vanjska nametanja

    Predsjednik Hrvatskog narodnog sabora i HDZ-a BiH Dragan Čović izjavio je danas da je potrebno hitno pokrenuti pregovore lidera tri konstitutivna naroda o budućnosti Bosne i Hercegovine, ističući da zemlja ovako ne može funkcionisati. Čović je poručio da legitimni predstavnici Hrvata, Bošnjaka i Srba moraju sjediti za stolom i dogovoriti se kako bi se spriječilo nametanje rješenja spolja.

    „Dobro bi bilo da budemo mudri i odvažni, da imamo odgovornost za BiH i što prije pokrenemo te procese. Vrijeme je da izađemo iz ove patnje“, rekao je Čović, dodajući da građanska i unitarna BiH nikada neće moći funkcionisati, što se, kako je naveo, najbolje vidjelo kroz nedavni prijedlog kandidata za hrvatskog člana Predsjedništva BiH.

    Čović je naglasio da će Hrvati nastojati kroz novi Izborni zakon BiH osigurati legitimno predstavljanje svog naroda, te da je važno da tri konstitutivna naroda budu zastupljena od strane legitimnih predstavnika kako bi BiH funkcionisala kao moderna evropska država.

    Pored političkog djelovanja, Čović je najavio da će hrvatski poslanici u Parlamentarnoj skupštini BiH i federalnom Parlamentu pokrenuti pitanje projekta „Gornji horizonti“. On je istakao da ovaj hidroenergetski sistem, koji uključuje HE „Dabar“, HE „Bileća“ i HE „Nevesinje“, predstavlja ključni infrastrukturni projekat s regionalnim značajem i da se mora riješiti na način koji će koristiti svim stanovnicima ovog područja, uz očuvanje ravnoteže prirodnih resursa.

    „Postoji direktna povezanost Hrvatske, Srbije, Crne Gore i BiH i to je dovoljan signal da moramo riješiti ovaj problem. Moraćemo zajedno dogovoriti kako da dijelimo to dobro na korist svakog žitelja na ovim prostorima“, poručio je Čović.

    U oktobru je probijen dovodni tunel Nevesinje-Dabarsko polje, najveći i najzahtjevniji objekat budućeg hidroenergetskog sistema HE „Dabar“, koji pripada sistemu „Gornji horizonti“. Vrijednost ugovora o izgradnji tunela i pratećih objekata iznosi 224 miliona evra i obuhvata branu Pošćenje, nasipe na Nevesinjskom platou, samu hidroelektranu i odvodni kanal kroz Dabarsko polje.

  • Dodik: Opštine će pojedinačno podnositi krivične prijave protiv CIK-a; Poniženje za sve nas koji smo učestovovali u izbornom procesu

    Dodik: Opštine će pojedinačno podnositi krivične prijave protiv CIK-a; Poniženje za sve nas koji smo učestovovali u izbornom procesu

    Opštine u kojima CIK bude tražio ponavljanje izbora podnosiće pojedinačne krivične prijave protiv svih onih u CIK-u koji budu glasali za takav prijedlog, istakao je predsjednik SNSD-a Milorad Dodik.

    – Sarajevo nam je otelo izborni proces preko CIK-a, ona nije nadležna da provodi lokalne i republičke izbore, nego samo za člana Predsjedništva BiH i Predstavnički dom Parlamentarne skupštine BiH – naglasio je Dodik.

    Prema njegovim riječima za druge nivoe treba da utvrdi politika.

    – Oni su nam to oteli i moramo to da vratimo da se ne bi rugali s nama kao što to sada rade. Prošli put su za predsjedničke izbore glasove prebrojavali u Sarajevu. Hoće da nam pošalju poruku da bez Sarajeva ne može ništa. Ovo je poniženje za sve ljude u Srpskoj, za svakoga ko je glasao. Ovo je poniženje za nas koji smo učestvovali u izbornom procesu, a najveće poniženje je Republici Srpskoj i najveće omalovažavanje – rekao je Dodik.

    On poručuje da je očigledno samo u Srpskoj i tamo gdje pobjeđuje SNSD problem, a da u čitavoj FBiH nigdje nema problema i da oni tamo žive svi u poštenju.

  • SDS traži ponavljanje izbora u 4 grada i opštine

    SDS traži ponavljanje izbora u 4 grada i opštine

    Doboj je sinonim za izborne krađe, izjavio je predsjednik Gradskog odbora SDS Doboj Stefan Gavrić.

    a konferenciji za medije koja je održana u Banjaluci, na temu izbornih krađa danas su, pored Gavrića, govorili potpredsjednik SDS, Želimir Nešković i v. d. predsjednika SDS Jovica Radulović.

    – Krađa identiteta je jedan od tih načina koji je najorganizovaniji u Doboju – istakao je Želimir Nešković.

    On tvrdi da se radilo o potkupljivanju članova biračkih odbora, a one koje ne uspiju da “slome”, oni se ometaju u radu.

     

    – Često se dešavalo da ljude odstranjuju iz sobe u kojoj se broje glasovi. Drugi način krađe je pravljenje listića nevažećim. Treći način je prebacivanje glasova sa jedne gomile na drugu – rekao je Nešković.

    Vršilac dužnosti predsjednika SDS Jovica Radulović istakao je da je sve navedeno potkrepljeno činjenicama.

    – Izborna volja građana je izmijenjena i došlo je do brutalne krađe. Branko Blanuša je pravi pobjednik izbora. Mi smo u izbornoj noći satima čekali na rezultate iz pojedinih gradova i opštinama. Očekujem od CIK da se ponove izbori u Doboju, Zvorniku, Laktašima i Bratuncu – poručio je Radulović.

    -Tražim da pravosuđe konačno uradi svoj posao i utvrdilo odgovornost onih koji su kršili zakon. Na krađe se ćuti već godinama i zato imamo gradove slučajeve- zaključio je Radulović.

    Predsjednik GO SDS u Doboju Stefan Gavrić rekao je da ne isključuje da su pojedini članovi te stranke, koji su bili u biračkim odborima, možda bili potkupljeni.

    – Ako se to dokaže, tražimo i njihovu odgovornost. Na mnogim mjestima nismo imali članove, ali smo imali posmatrače – rekao je Gavrić.

    Vršilac dužnosti predsjednika SDS smatra da su nerealni podaci da je na izbore izašlo samo 35 odsto birača.

     

    – Realno, na izbore je izašlo 60 do 65 odsto ljudi koji žive u Republici Srpskoj. Nas ovdje trenutno ne živi ni blizu onoliko koliko se prikazuje – tvrdi Radulović.

    Dodao je da je 2.300 lica na izborima, kako je do sada utvrđeno, glasalo bez ijednog važećeg dokumenta.

  • NiP: DF i Komšić manipulišu diskriminacijom radi političkih poena

    NiP: DF i Komšić manipulišu diskriminacijom radi političkih poena

    Nakon što je Predsjedništvo DF-a odlučilo da Slaven Kovačević iz ove stranke bude kandidat za hrvatskog člana Predsjedništva BiH, reagovali su iz stranke Naroda i pravda gdje su rekli da je ta kandidatura potvrda da DF manipuliše stvarnom diskriminacijom sa kojom se sučavaju hiljade ljudi u BiH, a koji se ne izjašnjavaju kao pripadnici jednog od tri konstitutivna naroda.

    “Podsjećamo javnost da je upravo Slaven Kovačević uputio apelaciju Evropskom sudu za ljudska prava žaleći se da su mu je uskraćeno aktivno biračko pravo zbog kombinacije etničkih i teritorijalnih kriterija koji posebno diskriminišu sve one koji se ne izjašnjavaju kao Bošnjaci, Srbi ili Hrvati. To je stvarni problem koji je Evropski sud za ljudska prava prepoznao u više slučajeva po apelacijama Jakoba Fincija, Derve Sejdića, Ilijaza Pilava, Azre Zornić…”, naveli su iz DF-a,

    U saopštenju su istakli i da je u pravosnažnoj presudi Evropski sud za ljudksa prava utvrdio da je Kovačević grubo slagao sud jer se ranije kada je biran u Skupštinu grada Sarajeva izjašnjavao kao Hrvat.

    “Ne samo da se izjašnjavao kao Hrvat kada je biran na pozicije u Bosni i Hercegovini već je na osnovu tog izjašnjavanja dobio hrvatski pasoš.

    Time je Bosna i Hercegovina obrukana i ismijana pred Evropskim sudom za ljudska prava”, saopštili su iz NiP-a.

    U NiP-u kažu da potezom DF-a, lider te stranke Željko Komšić pokazuje i priznaje da manipuliš svojim etičkim izjašnjenem zarad jeftinih političkih poena.

    “To će štetu po Bosnu i Hercegovinu samo produbiti. Nije jasno zašto Slaven Kovačević i DF Željko Komšić ovim tjeraju vodu na mlin onima koji tvrde da diskriminacije nema i koji traže treći entitet kako bi se zacementirale etničke podjele i spriječila izgradnja povjerenje, međusobnog poštovanja i nadogradnje sistema čime bi se uvažio i građanski i etnički princip i trajno eliminisala diskriminacija.”

  • Plotan: OHR oštetio BiH za 25 milijardi KM

    Plotan: OHR oštetio BiH za 25 milijardi KM

    Zbog povišenog političkog rizika, koji je u značajnoj mjeri generisan nametnutim odlukama visokih predstavnika i institucionalnim krizama, BiH gubi od oko 1,1 do gotovo 1,4 milijardi KM potencijalnih investicija godišnje, tvrdi stručnjak za međunarodnu i ekonomsku politiku Nemanja Plotan.

    Plotan je u kolumni za Srnu naveo da ovakav “politički porez” direktno umanjuje rast BDP-a, ograničava otvaranje novih radnih mjesta i dugoročno smanjuje ekonomsku konkurentnost Republike Srpske i cijele BiH u odnosu na druge zemlje regiona.

    Kolumnu Nemanje Plotana objavljujemo u cijelosti:

    U posljednjih 30 godina svi indikatori ukazuju na to da je Kancelarija visokog predstavnika nanijela BiH više štete nego dobra.

    Svjetska banka zadnjih 30 godina ocjenjuje BiH kao politički nestabilnu državu. To se ogleda u negativnoj vrijednosti indeksa političke stabilnosti, zvanično nazvanog “Politička stabilnost i odsustvo nasilja/terorizma”, koji Svjetska banka definiše kao mjeru percepcije vjerovatnoće političke nestabilnosti i politički motivisanog nasilja.

    Dakle, 30 godina uzastopno BiH se nalazi u stanju permanentne političke krize, a kada god se pojavi period stabilizacije odnosa koji nastane kao rezultat političkog dijaloga, visoki predstavnik naruši svaki vid kompromisa svojim nametnutim odlukama.

    To je jasno uočivo ako uporedimo padove vrijednosti indeksa političke stabilnosti, koje korespondiraju sa nametnutim odlukama visokih predstavnika. Drugim riječima, kada god je OHR nametnuo neku političku odluku, došlo je do erozije političke stabilnosti u cijeloj BiH.

    Ovakvi padovi u indeksu su bili negativni signali stranim investitorima, što je negativno uticalo na priliv stranih direktnih investicija u BiH. Iako je neminovno da BiH ima najgori indeks korupcije u regionu, to jeste percepcija javne korupcije je lošija od drugih zemalja zapadnog Balkana, to samo po sebi ne objašnjava zašto BiH dobija proporcionalno najmanje stranih direktnih investicija u odnosu na ostatak regiona, s obzirom da razlika između različitih indeksa korupcije nije drastično velika.

    Argumente za ovo možemo pronaći u drugim zemljama, kao što su Čile, Izrael ili Indija, koje uprkos pozitivnim vrijednostima indeksa korupcije, bilježe smanjene prilive stranog kapitala.

    Čile bilježi relativno pozitivan indeks korupcije, ali su masovni protesti 2019. godine, proces u vezi sa ustavnim reformama, kao i neizvjesnost oko svojinskih prava, poreza i regulacije doveli do odvraćanja stranog kapitala.

    Za Izrael predstavlja problem duboka unutrašnja politička polarizacija, spor oko pravosudne reforme, kao i ratni rizici uvezi sa Iranom i njegove proksi grupe, dok su za Indiju glavni izazovi politički centralizam, regulatorna nepredvidljivost po sektorima i geopolitička tenzija sa Pakistanom.

    Dakle, politički rizik igra veću ulogu u odvraćanju stranog kapitala od percepcije javne korupcije.

    Važno je napomenuti da indeks od Svjetske banke uzima u obzir i potencijal za terorizam i političko nasilje, što u BiH nikada nije u potpunosti neutralisano, ali s obzirom da je glavni generator političkih kriza OHR, fokus analize treba da bude isključivo na toj instituciji.

    Do sada su svi argumenti protiv nelegitimnog djelovanja visokih predstavnika bili političke i pravne prirode, zbog čega suštinske posljedice njihovih odluka nikada nisu u potpunosti obuhvaćene.

    Ekonomski pristup ukazuje da nametnute odluke imaju dalekosežne efekte, koji u političkom i ekonomskom smislu destabilizuju BiH.

    Prema procjenama Svjetske banke, Zapadni Balkan kao cjelina privlači oko pet do sedam odsto BDP godišnje kroz strane direktne investicije, dok se BiH “vrti” oko dva do tri odsto BDP-a. Dakle, razlika od najmanje tri procenta BDP-a godišnje, a često i više, može se tumačiti kao penal političkog rizika u koji ulaze i nametnute odluke visokih predstavnika.

    Ne bi bilo tačno tvrditi da je 100 odsto tog jaza isključivo posljedica odluka visokog predstavnika, jer ulogu može da igra i veći tržišni obim, reforme…

    Međutim, s obzirom da BiH ima najniži indeks političke stabilnosti u regionu, trajne institucionalne blokade i seriju političkih kriza koje su u vezi sa odlukama OHR, možemo tvrditi da većinu tog jaza generiše politički rizik.

    Potencijalni gubitak stranih direktnih investicija možemo da izračunamo sljedećom formulom: izgubljene strane direktne investicije (prosječan jaz u stranim direktnim investicijama odsto BDP-a) pomnožimo sa prosječnim BDP-om i brojem godina.

    Ako bismo pokušali da projektujemo ekonomsku štetu koju je OHR načinio BiH u poslednjih 20 godina, trebali bi uzeti da se jaz u stranim direktnim investicijama kretao oko tri do četiri odsto godišnje (što je konstantno u zadnjih 20 godina), a da je prosječan godišnji BDP iznosio oko 35,6 milijardi KM.

    Ako ubacimo ove cifre u gore navednu formulu, dobićemo preliminarni rezulat od oko 22 do 26 milijardi KM. Dakle, sa prosječnim godišnjim vrijednostima jaza u stranim direktnim investicijama i BDP-a, dolazimo do procjene da je BiH propustila između 22 i 28 milijardi potencijalnih stranih direktnih investicija.

    To znači da BiH zbog povišenog političkog rizika, koji je u značajnoj mjeri generisan nametnutim odlukama visokih predstavnika i institucionalnim krizama, gubi red veličine od oko 1,1 do gotovo 1,4 milijardi KM potencijalnih investicija godišnje.

    Ovakav “politički porez” direktno umanjuje rast BDP-a, ograničava otvaranje novih radnih mjesta i dugoročno smanjuje ekonomsku konkurentnost Republike Srpske i cijele BiH u odnosu na druge zemlje regiona.

    Ekonomske projekcije ukazuju na to da su odluke visokih predstavnika unazadile BiH ne samo u institucionalnom i političkom smislu, nego i u ekonomskom. Iako u mnogim zapadno evropskim državama krivca za slab ekonomski rast, značajnu stopu nezaposlenosti i veliki stepen emigracije traže u korupciji, primjeri Čilea, Izraela i Indije ukazuju na to da glavnog krivca treba da traže u Sarajevu, na adresi OHR-a.