Kategorija: Politika

Srpski član Predsjedništva BiH Željka Cvijanović izjavila je da je na današnjoj vanrednoj sjednici Predsjedništva BiH glasala protiv zaključaka o BHRT-u, ali da je preglasana, ocijenivši da su usvojeni zaključci tendenciozni, jednostrani i neprihvatljivi, te dio šire političke namjere da se destabilizuje Republika Srpska.

Cvijanović je za Srnu navela da sjednica, koju je inicirao Denis Bećirović, nije sazvana s ciljem rješavanja problema u BHRT-u, već da se kompletna odgovornost pokušala prebaciti na Republiku Srpsku i RTRS. Prema njenim riječima, u usvojenim zaključcima, za koje je glasao i Željko Komšić, izostavljene su ključne činjenice o neizmirenim obavezama BHRT-a i Federalne televizije prema RTRS-u po osnovu marketinga.

Ona je ukazala da zaključci ne pominju ni činjenicu da naplata RTV takse u jednom dijelu Federacije BiH uopšte ne funkcioniše, niti nude rješenja za taj problem. Cvijanović je naglasila da se javni emiteri finansiraju zajedničkom obavezom, te da je neprihvatljivo očekivati da Republika Srpska i njeni građani snose veći dio tog tereta.

Prema njenim riječima, dio odgovornosti za stanje u BHRT-u leži i u odlukama ove kuće da samostalno i mimo zakona zaključuje skupe ugovore za sportske i kulturne sadržaje. Cvijanović je istakla da je problem BHRT-a znatno složeniji nego što se pokušava prikazati i da zahtijeva sveobuhvatan pristup i dijalog nadležnih institucija na svim nivoima vlasti.

Vanredna sjednica Predsjedništva BiH održana je na prijedlog Denisa Bećirovića, a zaključci su usvojeni preglasavanjem srpskog člana Predsjedništva. U njima se, između ostalog, navodi da je glavni uzrok stanja u BHRT-u kršenje Zakona o Javnom radio-televizijskom servisu BiH od strane RTRS-a.

Govoreći o aktuelnoj političkoj situaciji, Cvijanović je izjavila da je namjera političkog Sarajeva da Republiku Srpsku ostavi bez institucija, navodeći kao potvrdu zahtjev SDA i Demokratskog fronta upućen Ustavnom sudu BiH za provjeru ustavnosti izbora nove Vlade Republike Srpske. Ona je ocijenila da se radi o kontinuiranim političkim pritiscima, uključujući i, kako je navela, politički motivisan pravosudni proces protiv predsjednika Republike Srpske.

Cvijanović je rekla da su iz, kako je navela, pravnog napada Kristijana Šmita i onih koji smatraju da pojedinac može biti iznad institucija proistekla i pitanja o ustavnosti prethodne Vlade Republike Srpske. Dodala je da se, po njenom mišljenju, pritisci mogu nastaviti i prema Narodnoj skupštini Republike Srpske.

Naglasila je da je obaveza Republike Srpske da se od takvih pritisaka brani, te da je važno jedinstvo građana i institucija. Prema njenim riječima, aktuelni politički procesi, uključujući i izborni, pokazuju da se, kako je navela, ne dešava ništa slučajno i da određene političke strukture pokušavaju nanijeti štetu Republici Srpskoj.

Predsjedništvo BiH na sjednici koja je održana danas, 27. januara, usvojilo je niz zaključaka koji se tiču finansijskog stanja u BHRT, a između ostalog se traži prinudna naplata duga koji RTRS po osnovu takse ima prema BHRT, u iznosu od 103,5 miliona KM.

Treba istaći da na sjednici nije bila prisutna Željka Cvijanović, srpski član Predsjedništva BiH, pa su sve odluke donijeli Denis Bećirović i Željko Komšić, bošnjački i hrvatski član Predsjedništva BiH.

Inače, sjednica je sazvana 23. januara na Bećirovićev zahtjev sa samo jednom tačkom dnevnog reda – razmatranje kritičnog finansijskog stanja u Javnom radiotelevizijskom servisu Bosne i Hercegovine (BHRT).

Prema usvojenim zaključcima, Predsjedništvo BiH ocjenjuje da trenutno finansijsko stanje u BHRT predstavlja prijetnju njegovom opstanku.

Tvrde da je kritična finansijska situacija posljedica kršenja Zakona o Javnom RTV servisu Bosne i Hercegovine i drugih povezanih zakona od strane Javnog radiotelevizijskog servisa Republike Srpske (RTRS).

Oni pozivaju Savjet ministara BiH da hitno osigura dosljedno provođenje Zakona o javnom RTV servisu BiH, posebno u dijelu raspodjele naplaćene RTV takse u skladu sa Zakonom.

“Predsjedništvo BiH poziva nadležne institucije Bosne i Hercegovine, da bez odlaganja, pristupe preduzimanju svih potrebnih mjera iz svoje nadležnosti, kako bi se osigurala prinudna naplata duga u iznosu od 103,5 miliona KM u korist BHRT”, glasi zaključak.

Pored toga, Predsjedništvo BiH pozvalo je Savjet ministara BiH, Parlamentarnu skupštinu BiH i sve druge nadležne institucije da donesu hitne mjere kojima će se iz odgovarajućih raspoloživih sredstava osigurati interventna sredstva kako bi se spriječio prestanak rada BHRT-a i osigurao nastavak kontinuiranog funkcioniranja.

“Predsjedništvo BiH zahtijeva od nadležnih institucija da hitno osiguraju sredstva za ostvarivanje punih prava iz rada i po osnovu rada zaposlenika Javnog radiotelevizijskog servisa Bosne i Hercegovine, u skladu sa zakonima i drugim propisima”, navodi se u zvaničnom saopštenju iz Predsjedništva BiH.

Svi navedeni zaključci stupaju na snagu danom donošenja i objaviće se u “Službenom glasniku BiH”.

Šta kaže Cvijanovićeva?
Reagujući na zaključke Predsjedništva BiH, Željka Cvijanović, srpski član Predsjedništva BiH, poručila je da nije glasala su tendenciozni I jednostrani i kao takvi neprihvatljivi.

“Očigledno je da Denis Bećirović nije ni zatražio sjednicu sa ciljem rješavanja problema, već da bi kompletnu krivicu za stanje u BHRT pokušao svaliti na Republiku Srpsku i Radio-televiziju Republike Srpske (RTRS)”, kazala je ona sa Srnu.

Istakla je da u zaključcima s druge strane nije spomenuto da BHRT i Federalna televizija nisu uplaćivali sredstva od marketinga RTRS, niti da u jednom dijelu FBiH naplata RTV takse uopšte ne funkcioniše, niti je ponuđeno bilo kakvo rješenje za taj problem.

“Dio odgovornosti za ovakvo stanje svakako leži i na činjenici da je BHRT samostalno i mimo zakona odlučivala da konzumira određena prava i zaključuje skupe ugovore za realizaciju određenih sportskih i kulturnih programskih sadržaja. Problem BHRT je mnogo složeniji nego što to Bećirović pokušava da prikaže i potrebno ga je integralno rješavati odgovornim dijalogom nadležnih institucija na svim nivoima vlasti, a ne zloupotrebljavati ga u politikantske svrhe”, zaključila je Cvijanovićeva.

– Centralna izborna komisija BiH, gotovo je sigurno, neće ponovo imenovati posmatrače i članove biračkih odbora za ponovljene prijevremene izbore za predsjednika Republike Srpske, jer je taj posao za njih završen.

“Ističemo da akreditovanje novih posmatrača nije moguće, taj proces je završen kako za političke subjekte, tako i za udruženja građana i međunarodne organizacije”, rekli su nedavno u CIK-u, a i juče u nezvaničnim razgovorima nam je potvrđeno da novih imenovanja neće biti.

Podsjećanja radi, SDS je zatražio da imenuje nove posmatrače i članove biračkih odbora s obzirom na to da na određenim biračkim mjestima na prijevremenim izborima nemaju “svoje ljude”. Zbog toga su zaprijetili da će možda i bojkotovati ponovljene izbore za predsjednika, mada ni od toga neće biti ništa, i sigurno je da će i oni izaći na prijevremene izbore i podržati Branka Blanušu, predsjednika SDS-a, kao svoga kandidata.

“Bojkot izbora bi prokockao pobjedu Blanuše i mislim da su to zbunjujuće stvari. Ponašanje CIK-a jeste kriminalno, teški su prema opoziciji i nemaju opravdanja za te svoje sulude poteze, ali mi smo navikli da se borimo u neravnopravnim uslovima”, rekao je Nebojša Vukanović, predsjednik Liste za pravdu i red, za “Nezavisne”.

On je rekao da opozicija mora izaći na birališta jer, u suprotnom, ako to bude bojkotovala – vlast će izaći, izvešće svoje glasače, a to bi “omogućilo onom gubitniku koji se više i ne spominje da bude predsjednik Republike Srpske”.

“Treba se boriti, stisnuti zube i izaći na izbore. Pokazali smo prošli put da, iako smo u neravnopravnim okolnostima, mora se izaći na izbore”, rekao je Vukanović.

S druge strane, Savo Minić, predsjednik Vlade Republike Srpske, kaže da je Siniša Karan izabran legalno i regularno.

“Ono što radi CIK BiH je neviđen javašluk. Izborni rezultat će biti ponovljen. Toplo im savjetujem da to bojkotuju, i da to što prije završimo”, rekao je Minić komentarišući mogućnost da SDS bojkotuje ponovljene prijevremene izbore za predsjednika Republike Srpske.

“Zar to ne bi trebalo da bude najveći interes CIK-a?”

Jelena Trivić, predsjednica Narodnog fronta, kaže da je nevjerovatna činjenica da CIK ne dozvoljava SDS-u akreditovanje dodatnih posmatrača i članova biračkih odbora za ponovljene izbore.

“Zar nije u interesu CIK-a kao regulatora izbora da postoji veća kontrola i nadzor samog procesa glasanja, a posebno brojanja glasova?! Zar to ne bi trebalo da bude najveći interes CIK-a, pogotovo na onim biračkim mjestima na kojima se izbori ponavljaju upravo zbog uočenih brojnih neregularnosti i krađe glasova”, rekla je Trivićeva, pitajući se zašto bi nekome smetala veća kontrola.

Podsjećanja radi, CIK je nedavno odlučio da se ponove prijevremeni izbori za predsjednika Republike Srpske na 136 biračkih mjesta u 17 lokalnih zajednica.

“Pravo posmatranja sprovođenja ponovnih prijevremenih izbora za predsjednika Republike Srpske imaju posmatrači akreditovani od strane Centralne izborne komisije BiH i izbornih komisija za posmatranje prijevremenih izbora za predsjednika Republike Srpske koji su održani 23. novembra, bez obzira na opštinu/grad u kojem su bili akreditovani”, saopštili su ranije iz CIK-a.

U CIK-u su napomenuli da samo jedan predstavnik akreditovanih subjekata može biti prisutan na biračkom mjestu, s tim da se ovo ograničenje ne odnosi na međunarodne posmatrače.

Generalni sekretar NATO-a Mark Rute poručio je u ponedeljak da Evropa nije sposobna da se brani bez vojne podrške Sjedinjenih Američkih Država i da bi morala više nego udvostručiti sadašnje ciljeve izdvajanja za odbranu ukoliko bi želela da to čini samostalno.

„Ako ovde iko misli da se Evropska unija ili Evropa u celini može braniti bez SAD, neka nastavi da sanja. Ne može“, rekao je Rute poslanicima Evropskog parlamenta u Briselu. Dodao je da su Evropa i Sjedinjene Američke Države „potrebne jedna drugoj“.

Tenzije unutar NATO-a pojačane su poslednjih sedmica zbog novih pretnji američkog predsednika Donalda Trampa da će anektirati Grenland, poluautonomnu teritoriju članice NATO-a Danske.

Tramp je takođe najavio uvođenje novih carina evropskim saveznicima Grenlanda, ali je kasnije odustao od tih pretnji nakon što je, uz Ruteovu pomoć, postignut „okvirni“ sporazum o ovom ostrvu bogatom mineralima. Detalji tog dogovora nisu objavljeni.

Vojni savez koji okuplja 32 države zasniva se na klauzuli o kolektivnoj odbrani, Članu 5 osnivačkog Vašingtonskog sporazuma NATO-a, koji obavezuje svaku članicu da pritekne u pomoć savezniku čija je teritorija ugrožena.

Na samitu NATO-a u Hagu u julu, evropski saveznici, izuzev Španije, kao i Kanada, prihvatili su Trampov zahtev da u roku od jedne decenije izdvajaju za odbranu isti procenat svog ekonomskog učinka kao i Sjedinjene Američke Države.

Obavezali su se da će do 2035. godine izdvajati 3,5 odsto bruto domaćeg proizvoda za ključne odbrambene potrebe, uz dodatnih 1,5 odsto za bezbednosno povezanu infrastrukturu, što ukupno čini pet odsto BDP-a.

„Ako zaista želite da idete sami“, rekao je Rute, „zaboravite da to možete postići sa pet odsto. Biće potrebno deset odsto. Moraćete da izgradite sopstvene nuklearne kapacitete. To košta milijarde i milijarde evra.“

Francuska predvodi pozive da Evropa izgradi svoju „stratešku autonomiju“, a podrška tom stavu je porasla nakon što je Trampova administracija prošle godine upozorila da su njeni bezbednosni prioriteti usmereni na druga područja i da će Evropljani morati više da se oslone na sopstvene snage.

Rute je poslanicima poručio da bi Evropa, bez Sjedinjenih Američkih Država, „izgubila krajnjeg garanta naše slobode, a to je američki nuklearni kišobran. Pa eto, srećno“.

Lider SNSD-a Milorad Dodik izjavio je da je predsjednik Izraela Isak Hercog upoznat sa političkom situacijom u Republici Srpskoj i da tokom sastanka nije bilo nesporazuma u vezi sa aktuelnim okolnostima u BiH. Kako je naveo, razgovarano je i o jačanju prijateljskih odnosa između Republike Srpske i Izraela.

Dodik je rekao da je Hercog detaljno upoznat sa dešavanjima u BiH, uključujući, kako je naveo, antijevrejske proteste koji su se ranije dešavali u Sarajevu. Prema njegovim riječima, sagovornik razumije poziciju Republike Srpske i okolnosti u kojima se ona nalazi.

On je istakao da je na sastanku bilo riječi o više tema koje su, kako je naveo, važne za interese Republike Srpske, te da će razgovori sa međunarodnim sagovornicima biti nastavljeni i u narednim danima. Dodik je poručio da Republika Srpska ima samostalnost u kreiranju sopstvenog razvoja i da želi da sarađuje sa partnerima koji to razumiju.

Govoreći o unutrašnjim političkim pitanjima, Dodik je ocijenio da zahtjev SDA i Demokratskog fronta upućen Ustavnom sudu BiH za provjeru ustavnosti izbora Vlade Republike Srpske predstavlja još jedan pokušaj, kako je rekao, ugrožavanja Republike Srpske.

On je naveo da institucije Republike Srpske treba da nastave da rade svoj posao, te da, prema njegovim riječima, inicijative političkih protivnika ne bi trebalo da dominiraju u javnom prostoru. Dodik je ponovio stav da Republika Srpska neće odustati od svojih političkih ciljeva i da, kako je rekao, nije moguće graditi državu eliminacijom jednog konstitutivnog naroda.

Demokratski savez (Demos), ostao je bez još jednog poslanika, ali ne iz Narodne skupštine, već iz Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH.

Naime, Čedomir Stojanović, nekadašnji poslanik i u Narodnoj skupštini Republike Srpske, poručio je da napušta Demos nakon sedam godina provedenih u stranci.

Rekao je da su toj odluci kumovala “određena neslagan ja u posljednje vrijeme”, kao i odluka rukovodstva Demosa da na opštim izborima koji bi trebalo da se održe u oktobru 2026. ne nastupi samostalno kao stranka već u koaliciji sa drugom partijom.

“U našem narodu postoji izreka da niko ne stupa u brak da bi se razvodio, već da bi gradio zdravu i veliku porodicu. Tako sam i ja sa svojim kolegama prije sedam godina počeo da gradim za mene nešto veliko i posebno. U ideju složne i snažne političke porodice ugradio sam vrijeme, trud, odgovornost i, prije svega, vjeru da gradimo nešto dugotrajno, temeljno i čvrsto”, počeo je svoje obrazloženje Stojanović.

Kazao je da su odluke stranke dovele do toga kako misli da za njegovu viziju i politička uvjerenja u Demosu više nema mjesta.

“Zbog toga sam nerado, ali mirne savjesti, donio odluku da istupim iz Demosa. Ovaj odlazak ne znači odricanje od principa i ideala u koje sam vjerovao svih ovih godina. Naprotiv – on predstavlja dosljednost tim principima. Demos će uvijek biti dio mog političkog puta, ali u datim okolnostima naš zajednički put više nije moguć”, zaključio je Stojanović.

Podsjetimo, Demos je u aprilu 2025. napustio Aco Stanišić, poslanik u Narodnoj skupštini Republike Srpske te je prešao u SNSD.

Godinu ranije, Demos su napustila još dva poslanika u NS RS, Milan Dakić i Suzana Gašić, a i oni su odlučili da se pridruže Klubu poslanika SNSD-a.

Ime Demosa sada u NS RS zastupaju Spomenka Stevanović i Siniša Mijatović.