VRBAS Media

Kategorija: Politika

  • Minić na korak od kandidature za predsjednika Republike Srpske

    Minić na korak od kandidature za predsjednika Republike Srpske

    Aktuelni premijer Republike Srpske Savo Minić trenutno se, prema saznanjima portala Srpskainfo, razmatra kao jedan od najozbiljnijih kandidata SNSD-a za funkciju predsjednika Republike Srpske na predstojećim oktobarskim izborima.

    Kako navode izvori bliski vladajućim strukturama, Minić se u ovom trenutku nalazi na vrhu interne liste potencijalnih kandidata SNSD-a i vladajuće koalicije za najvažniju inokosnu funkciju u Republici Srpskoj.

    Isti izvori tvrde da se u njegovom rodnom Šamcu već sve češće govori o mogućnosti da bi aktuelni premijer nakon izbora mogao preuzeti funkciju predsjednika Republike Srpske.

    Prema navodima anonimnih sagovornika, Minić je tokom nedavne posjete Šamcu u užem krugu saradnika i prijatelja navodno spominjao mogućnost da upravo on bude izbor SNSD-a i koalicije za predsjedničku funkciju. Takođe se navodi i da je Željka Cvijanović gotovo izvjestan kandidat za novi mandat srpskog člana Predsjedništva BiH.

    U vladajućoj koaliciji se, za razliku od opozicije gdje su prisutne otvorene rasprave i različiti prijedlozi oko kandidatura, do skoro nije javno govorilo o imenima potencijalnih kandidata, uz relativno zatvoren pristup toj temi.

    Međutim, lider SNSD-a Milorad Dodik je nakon sastanka koalicionih partnera poručio da će SNSD, kao najveća stranka u koaliciji, imati kandidate za obje ključne inokosne funkcije u Republici Srpskoj i BiH.

    „Naš najslabiji kandidat je bolji od njihovog najboljeg“, izjavio je Dodik, komentarišući političku snagu SNSD-a u odnosu na opoziciju.

    Profesor sociologije i politički analitičar Drago Vuković ocjenjuje da bi kombinacija Savo Minić – Željka Cvijanović predstavljala „solidno“ rješenje za vladajuću strukturu na narednim izborima.

    On podsjeća da ovakve kombinacije u javnosti često izazivaju poređenja sa prethodnim izbornim ciklusima, kada su Željka Cvijanović i Milorad Dodik nastupili kao kandidati protiv Mirka Šarovića i Jelene Trivić. U tom periodu, kako navodi, Cvijanović je ostvarila ubjedljivu pobjedu nad Šarovićem, dok je Trivić izgubila u tijesnoj utrci sa Dodikom.

    Vuković smatra da SNSD danas ima i kvalitetnije kadrovske opcije od Save Minića, dok za Željku Cvijanović ističe da ima stabilnu i gotovo sigurnu poziciju kada je riječ o kandidaturi za Predsjedništvo BiH.

    Prema njegovoj ocjeni, pojedini politički analitičari procjenjuju da bi eventualni rezultat Minića mogao biti neizvjestan ili slabiji, ali da bi se to politički amortizovalo kroz snažnu poziciju SNSD-a u Narodnoj skupštini Republike Srpske.

    On navodi da bi, bez obzira na izborni ishod za predsjedničku funkciju, parlamentarna većina oko SNSD-a ostala čvrsto kontrolisana, sa oko 43 poslanika u Narodnoj skupštini Republike Srpske.

    Zbog toga, zaključuje Vuković, ključni mehanizam političke stabilnosti ostaje skupštinska većina, koja bi u svakom scenariju imala presudnu ulogu u formiranju i potvrđivanju izvršne vlasti.

  • Trivić i Blanuša za „jednu kolonu“, Stanivuković spreman na dogovor

    Trivić i Blanuša za „jednu kolonu“, Stanivuković spreman na dogovor

    Gradonačelnik Banjaluke i predsjednik PSS, Draško Stanivuković, u dosadašnjoj političkoj karijeri bilježi rezultate koje, kako se ističe, nijedan opozicioni političar u Republici Srpskoj trenutno nema.

    Tokom približno deset godina političkog angažmana učestvovao je u više izbornih ciklusa i, prema rezultatima koje je ostvarivao, svaki put je završavao sa visokim ili rekordnim brojem glasova, bez evidentiranog izbornog poraza.

    Njegov politički put počeo je kao odbornik u Skupštini grada, gdje je osvojio najveći broj glasova, a zatim je izabran i za poslanika sa najvećim brojem osvojenih glasova u Bosni i Hercegovini.

    Najveći iskorak napravio je 2020. godine, kada je postao najmlađi gradonačelnik Banjaluke, a 2024. godine osvojio je i drugi mandat na toj funkciji, uprkos činjenici da je naspram sebe imao i strukture vlasti i više opozicionih protivkandidata.

    Zbog takvog političkog kontinuiteta i izbornih rezultata, u dijelu javnosti se sve češće može čuti ocjena da Stanivuković ima najveći opozicioni kapacitet za eventualnu predsjedničku kandidaturu.

    Istovremeno, u opozicionim krugovima sve je izraženija ideja da aktuelna vlast, koja traje više od dvije decenije, ne može biti promijenjena bez zajedničkog nastupa i usklađenog djelovanja opozicije.

    U tom kontekstu posljednjih sedmica se sve češće spominje model po kojem bi dvije najveće opozicione stranke istakle po jednog kandidata za ključne inokosne funkcije, dok bi ostatak opozicije stao iza zajedničkog političkog dogovora.

    Prema toj varijanti, to bi podrazumijevalo dogovor između PSS i SDS.

    Predsjednica Narodnog fronta Jelena Trivić upozorila je da bi rasparčavanje opozicionih kandidatura moglo direktno ići u korist SNSD-a.

    „Ko god radi za koncept da budu dva kandidata opozicije, predaje pobjedu SNSD-u na tacni“, poručila je Trivićeva, naglašavajući potrebu ozbiljnog i odgovornog pristupa ako se želi politička promjena.

    Sličan stav iznio je i predsjednik SDS-a Branko Blanuša, koji smatra da je potrebno ići ka zajedničkom opozicionom rješenju.

    On je poručio da će predložiti svim opozicionim subjektima da se ide u „jednu kolonu“, ističući da je vrijeme za dogovor i racionalan pristup oko kandidata koji ima najveće šanse za uspjeh.

    Blanuša je dodao da „sujetama nema mjesta ako je cilj pobjeda opozicije i promjena vlasti“.

    Na takve poruke odgovorio je i Stanivuković, poručivši da je spreman za zajednički dogovor.

    „Ako hoćete pobjedu, tu sam. Nije pitanje funkcije, nego pobjede opozicije“, poručio je on, naglašavajući spremnost da podrži rješenje koje donosi najveće šanse za promjene.

    Do izbora je preostalo dovoljno vremena da opozicione stranke definišu konačan model nastupa.

    Ključno pitanje ostaje da li će opozicija nastaviti sa međusobnim političkim nadmetanjima i kalkulacijama ili će postići dogovor o zajedničkom nastupu i kandidatima koji imaju najveći potencijal za izbornu pobjedu.

  • Trišić Babić: Novi visoki predstavnik trebalo bi da ukine odluke svojih prethodnika

    Trišić Babić: Novi visoki predstavnik trebalo bi da ukine odluke svojih prethodnika

    Vršilac dužnosti direktora Kancelarije za saradnju Srpske Ana Trišić Babić rekla je za RTRS da je visoki predstavnik dio Dejtonskog sporazuma, ali Kancelarija visokog predstavnika nije, te da su tzv. bonska ovlaštenja suprotna ovom sporazumu.

    Trišić Babić je rekla da bi osoba koja se prihvati dužnosti visokog predstavnika u BiH trebalo da poništi odluke svojih prethodnika.

    – Bilo bi fer prije nego što dođe da kaže “ove odluke više ne važe, ja ne želim da budem ovdje”. Kao što su stari visoki predstavnici nametali, tako novi može da ukine – smatra ona.

    Trišić Babić ističe da je EU u inferiornoj situaciji jer su, kako kaže, SAD došle da nas izvedu iz more u kojoj živimo posljednjih 30 godina.

    Ona kaže da se EU bori da visoki predstavnik ostane u BiH pa čak i sa skraćenim mandatom od dvije godine, uz nadu da će se u tom periodu promijeniti vlast u SAD-u i da će intervencionizam ponovo ovladati.

    Kada je riječ o prvom Evropskom samitu o ekonomiji i bezbjednosti koji je održan u Banjaluci, Trišić Babić je rekla da je to rezultat napora predstavnika vlasti Republike Srpske.

    Navodi da je sve počelo Molitvenim doručkom u SAD-u kojem su prisustvovali srpski član Predsjedništva BiH Željka Cvijanović, lider SNSD-a Milorad Dodik i ona. Dodaje i da je potpisivanje memoranduma sa američkim kompanijama rezultat njihove posjete.

    – Dolazak Gold instituta u Banjaluku nije bila nikakva vrsta lobiranja, već su oni prepoznali da mogu ovdje da organizuju jedan tako bitan skup – istakla je Trišić Babić.

    Trišić Babić je istakla da su Samitu prisustvovali brojni potencijalni investitori, ne samo iz SAD-a već i iz evropskih zemalja, poput Španije i Grčke.

    Ona je izrazila nadu da će otvaranjem Kancelarije ovog instituta u Banjaluci događaji poput ovog samita postati praksa.

  • Vipotnik u Bijeljini: Ujedinjena Srpska nastavlja snažno da djeluje među građanima

    Vipotnik u Bijeljini: Ujedinjena Srpska nastavlja snažno da djeluje među građanima

    Član Predsjedništva Ujedinjene Srpske Bojan Vipotnik posjetio je Gradski odbor Ujedinjene Srpske u Bijeljini, gdje je sa članovima i rukovodstvom odbora razgovarao o aktuelnim političkim temama i daljim planovima rada.

    Tokom sastanka istaknuta je važnost jedinstva, odgovorne politike i daljeg jačanja organizacije na lokalnom nivou, uz fokus na neposrednu komunikaciju sa građanima i rad u interesu Republike Srpske.

    Vipotnik je pružio punu podršku aktivnostima Gradskog odbora, naglasivši da Ujedinjena Srpska nastavlja snažno i organizovano da djeluje u svim lokalnim zajednicama.

    Posjeta je protekla u pozitivnoj i radnoj atmosferi, uz zajedničku poruku da Ujedinjena Srpska ostaje posvećena zaštiti interesa Republike Srpske i svih njenih građana.

  • Teško do novog imena visokog predstavnika na sjednici PIC-a

    Teško do novog imena visokog predstavnika na sjednici PIC-a

    Iako se ovih dana u medijima uveliko spekuliše ko su kandidati za novog visokog predstavnika, čini se da niko još nema jasnu sliku o tome ko bi mogao biti predložen.

    Hoće li biti dovoljno vremena

    Po svemu sudeći, čeka se sjednica Upravnog odbora Savjeta za sprovođenje mira naredne sedmice, kako bi se vidjelo kakvo je raspoloženje među zemljama članicama u vezi sa potencijalnim kandidatima, ali nije izvjesno da će biti dovoljno vremena da se donese odluka.

    Ko je najbolji kandidat

    Kako saznajemo, SAD i dalje misle da bi najbolji kandidat bio Italijan Antonio Zanardi Landi, međutim čini se da su Evropljani skeptični posebno jer smatraju da je ušao u poslovne aranžmane u Americi.

    Britanci, kako izgleda, nemaju preferenciju, osim da kandidat mora da bude zajednički dogovor s obje strane Atlantika.

    Kako saznajemo, oni neće predlagati kandidata, ali su ga spremni ponuditi ako ne bude bilo dogovora, da se razriješi eventualna pat situacija koja bi mogla nastati.

    Dio evropskih zemalja smatra da ne treba žuriti s imenovanjem novog visokog predstavnika bez dobre analize, razgovora unutar EU i s ostalim saveznicima kako bi naredni visoki predstavnik izbjegao probleme koji su se pojavili pred Kristijanom Šmitom.

    Amerikancima se žuri

    Amerikancima se, kako saznajemo, žuri da se posao završi do kraja juna jer se ne želi ući u situaciju da se o novom visokom predstavniku odlučuje u istom trenutku kada se bude produžavao mandat EUFOR-a u BiH.

    Ono u vezi sa čim se svi slažu jeste da izbor neće ići u Savjet bezbjednosti UN na potvrdu, što traže Rusija i lideri Republike Srpske, kao što smo već pisali.

    Tu bi mogao nastati poseban problem jer Amerikanci insistiraju na tome da naredni visoki predstavnik mora imati prostor za manevar, a da bi to mogao mora imati komunikaciju sa svim stranama u BiH. Ako bi RS sprovela svoju politiku o neprihvatanju visokog predstavnika bez odobrenja u UN, ta osoba bi se mogla suočiti sa sličnim problemima koje je imao Šmit.

    Koga predlažu Amerikanci

    Čak se spominje mogućnost da bi Amerikanci mogli predložiti “superteškaša”, nekog poznatog američkog diplomatu, ne zato što bi željeli da se nametnu Evropljanima, nego da izbjegnu pokazivanje nepoštovanja ili ponižavanja institucije OHR-a. Sarajevski portal Politicki.ba tvrdi da se Amerikanci spremaju da ovu funkciju ponude američkom diplomati Vilijamu Rugeru, ali to nismo uspjeli da potvrdimo.

    Međutim, u razgovorima koje smo proteklih dana imali s nekoliko evropskih diplomata, postoji ljutnja jer se smatra da Amerika želi da ponizi Evropu time što joj prvo propisuje da sadašnji visoki predstavnik mora da napusti funkciju, a onda još nameće svog kandidata.

    Smatraju da je Tejmi Brus, američka zamjenica šefa Misije UN, ponizila Evropu na sjednici Savjeta bezbjednosti UN kada je rekla da će Amerika imati kandidata ako ne bude bilo moguće postići dogovor. To je shvaćeno kao poruka da Evropljani mogu da pričaju koliko hoće, ali da se zna ko će na kraju presjeći.

    Problem za Evropu

    Kao što smo već pisali, problem za Evropu je da nema jedinstven spoljnopolitički nastup pa se američko brzo i odlučno djelovanje često shvata kao američko nametanje, a ne evropsko kolebanje i neodlučnost, bez obzira na to da li je to stvarna namjera.

    Sve u svemu, za BiH se počinje ostvarivati vrlo nepovoljan i opasan scenario u kojem saveznici koji su zajedno zaključili Dejton pokazuju sve veće strateške razlike o tome kako vide politiku prema ovoj zemlji. S obzirom na to da je BiH istorijski zemlja koja u velikoj mjeri ovisi o odnosu regionalnih, evropskih i globalnih aktera, bilo kakvo ozbiljnije neslaganje moglo bi BiH baciti u još dublju i težu krizu, s teško sagledivim posljedicama.

    Jedino dugoročno stabilno rješenje za BiH se čini nastavak evropskog puta uz ubrzano sprovođenje reformi, ali sve više ponestaje motivacije kod domaćih političara da se na tome radi.

  • Poravnanja između entiteta nema ni na vidiku, može li sud riješiti problem?

    Poravnanja između entiteta nema ni na vidiku, može li sud riješiti problem?

    Upravni odbor Uprave za indirektno oporezivanje Bosne i Hercegovine nije uspio održati sjednicu, a razlog je, između ostalog, i raspodjela prihoda od PDV-a, tačnije poravnanje kojeg nije bilo od 2023. godine, i ako je suditi po stavovima Republike Srpske i Federacije BiH, neće ga biti još zadugo.

    Prema tom, posljednjem “prvom privremenom poravnanju” iz 2023. godine, Federacija BiH je trebala Republici Srpskoj da isplati 14,5 miliona KM, tako da je za poravnanje ostala kompletna 2023, 2024. i 2025. godina.

    Komplikovan sistem

    Inače, sistem poravnanja poprilično je komplikovan, i njega radi jedno kompletno odjeljenje. Nakon što se novac od PDV-a prikupi na jedinstven račun, on se, nakon što se odvojio novac za institucije BiH i vraćanje ino-duga, raspoređuje po ranije utvrđenim fiksnim koeficijentima, i to Federaciji BiH pripada 62 odsto, Republici Srpskoj 34,4 odsto, a Brčko distriktu 3,55.

    Krajnja potrošnja

    Nakon toga računa se krajnja potrošnja, odnosno gdje je i koliko uplaćeno PDV-a, a na osnovu podataka od te krajnje potrošnje vrše se poravnanja.

    I ranije, zbog nemogućnosti dogovora ta poravnanja nisu vršena godinama, ali su pod pritiskom MMF-a ipak uspijevali naći zajednički jezik jer je jedan od uslova za aranžman bio upravo dogovor o poravnanju.

    Prvo privremeno poravnanje

    Procedura je takva da se prvo ide na “prvo privremeno poravnanje”, poslije toga postoji i “drugo privremeno poravnanje”, a nakon toga i konačno poravnanje.

    Riječ stručnjaka

    Stručnjaci sa kojima smo razgovarali kažu da je to poprilično komplikovan proces, prije svega matematički, i da ga politika samo dodatno komplikuje.

    “Nedolaskom članovi UO stopirali su i donošenje odluke o utvrđivanju privremenih koeficijenata za raspodjelu prihoda i poravnanja. Mi već dugo nemamo poravnanje. Imamo dug iz 2010. godine, koji je trebalo da se riješi 2017, ali se svake godine odgađa izvršenje i mi smo preduzeli sve što smo mogli. Taj je dug od 30 i nešto miliona. Tražićemo reviziju da se to pregleda. Teško je funkcionisati u tom odboru, i vrlo teško se mi možemo dogovoriti”, rekla je Zora Vidović, ministarka finansija u Vladi Republike Srpske.

    Inače, Vidovićeva misli na poravnanje još iz 2009. i 2010. godine. Prema pravosnažnoj presudi Suda BiH, Federacija BiH je dužna Republici Srpskoj 30 miliona KM. Te 2009. i 2010. godine Federaciji je raspoređeno više prihoda nego što joj pripada, i to na račun Republike Srpske, međutim taj dug u Federaciji BiH danas i ne spominju, a Sud BiH svake godine odlaže izvršenje presude. Da li će opet odgoditi izvršenje presude znaće se već 11. juna.

    U Federaciji BiH smatraju da su zakinuti

    U Federaciji BiH smatraju da su zakinuti za više od 170 miliona KM jer je Republika Srpska u posljednje najmanje tri godine, kako tvrde, dobijala više novca od PDV-a nego što joj pripada.

    “Federacija BiH je, prema raspoloživim podacima, oštećena za ukupan iznos od 151.859.033 KM po osnovu više raspoređenih prihoda Republici Srpskoj u odnosu na pripadajući iznos. Sa zateznim kamatama dug iznosi preko 171 milion KM”, rekao je nedavno Toni Kraljević, ministar finansija i trezora Federacije BiH.

    Zbog ovog duga Federacija BiH još ranije je tužila Republiku Srpsku i ročište se očekuje već u julu. S obzirom na to da Republika Srpska čeka izvršenje presude još iz 2016. ili 2017. godine koje se odnosi na poravnanja iz 2009. i 2010. godine, pitanje je mogu li sudovi uopšte riješiti problem.

    “Federalno ministarstvo finansija ne može prejudicirati odluku suda, ali očekuje da se ovaj epilog završi u korist Federacije”, rekao je Kraljević.

    Inače, na poravnanjima i isplati novca Federaciji BiH insistira i Zijad Krnjić, član UO UIO iz Federacije BiH, koji je nekoliko puta na sjednicama rušio sve odluke i zbog poravnanja nije želio dati saglasnost za otvaranje novog mosta u Gradišci.

    Ipak, taj most na kraju je otvoren, i danas je u funkciji.

  • Stevandić: Neću popustiti primitivizmu i političkom blaćenju u parlamentu

    Stevandić: Neću popustiti primitivizmu i političkom blaćenju u parlamentu

    Predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske dr Nenad Stevandić poručio je da parlament Srpske mora ostati „hram demokratije“ u kojem se razmjenjuju argumenti, a ne uvrede, ističući da je Narodna skupština kroz istoriju bila ključna institucija očuvanja Republike Srpske i jedinstva srpskog naroda.

    Stevandić je podsjetio da su u Narodnoj skupštini Republike Srpske usvajani Ustav i formirane najvažnije institucije Republike Srpske, uključujući vojsku, policiju i javni servis, te naveo da je parlament opstajao i u najtežim političkim okolnostima zahvaljujući očuvanju jedinstva i povjerenja građana.

    Govoreći o radu pojedinih poslanika, Stevandić je ocijenio da dio političkih aktera koristi skupštinsku govornicu za vrijeđanje i iznošenje, kako je naveo, „laži i uvreda“, umjesto za argumentovanu raspravu. Prema njegovim riječima, takvi nastupi dobijaju medijski prostor i promociju uprkos, kako tvrdi, brojnim sudskim presudama za klevetu i neistinite tvrdnje.

    „Živimo u vremenu kada se zvijezdama čine oni koji su najveći lažovi i oni koji izazivaju reakcije javnosti vrijeđajući ljude koji imaju rezultate i karijere“, rekao je Stevandić.

    On je naveo i da pojedini politički akteri iz Republike Srpske, prema njegovim riječima, dobijaju podršku iz Sarajeva i dijela medija zbog napada na institucije Republike Srpske i njene predstavnike.

    Stevandić je poručio da neće „podilaziti ni strancima ni političkim pritiscima“, te da neće dozvoliti da se urušava ugled Narodne skupštine Republike Srpske.

    „Narodna skupština je ostala stabilna i u najtežim vremenima, kada su osporavani legitimitet predsjednika Republike, Vlade i izborni procesi. Sve je to sačuvala Narodna skupština“, rekao je Stevandić.

    On je zaključio da će insistirati na tome da se u parlamentu vode rasprave zasnovane na argumentima, a ne na uvredama i, kako je naveo, „primitivizmu i političkom blaćenju“.

  • Cvijanović: Vlast se na međunarodnom planu odgovorno bori za interese Srpske

    Cvijanović: Vlast se na međunarodnom planu odgovorno bori za interese Srpske

    Zvaničnici Republike Srpske su veliki i uigran tim koji se na međunarodnom planu odgoborno bori za interese Srpske, poručila je srpski član Predsjedništva BiH Željka Cvijanović.

    Kazala je da je jako bitno svako prisustvo predstavnika Republike Srpske na međunarodnim događajima, poput učešća delegacije u kojoj su ministar unutrašnjih poslova Željko Budimir i lider SNSD-a Milorad Dodik na moskovskom Međunarodnom forumu o bezbjednosti.

    – Sada su se te stvari znatno promijenile i važno je da je predsjednik Dodik tamo, te da će moći da kaže i predstavi mišljenja i stavove Srpske o raznim pitanjima – rekla je Cvijanovićeva.

    Kazala je da je bitan kontinuitet saradnje Republike Srpske i Rusije, ali i kontakata sa svima koji su raspoloženi da sa Srpskom grade dobre i prijateljske odnose, a kojih je danas mnogo više nego ikada ranije.

    – Namjeravamo da se pojavljujemo na različitim međunarodnim sastancima i forumima, te da pokažemo šta su naše politike. Aktivni smo. Ne radimo ništa na štetu drugih, ali činimo sve u interesu Srpske – istakla je Cvijanovićeva.

  • Dodik sa Gruškom: Poništiti sve odluke Šmita i izvršiti reviziju

    Dodik sa Gruškom: Poništiti sve odluke Šmita i izvršiti reviziju

    Predsjednik SNSD-a Milorad Dodik istakao je da je danas u Moskvi imao sadržajan i produktivan razgovor sa zamjenikom ruskog ministra spoljnih poslova Aleksandrom Gruškom.

    Dodik je naveo da je jedna od tema razgovora bila je i OHR u BiH.

    – Kao što se ruski predsjednik Vladimir Putin i svi suverenistički lideri bore za interese svog naroda i države, i Srbi imaju pravo da se bore za interese vlastitog naroda, što Rusija kao velesila veoma dobro razumije – naveo je Dodik.

    Dodik je rekao da je za Republiku Srpsku neprihvatljivo bilo kakvo izmještanje Kancelarija OHR,-a jer bi to za srpski narod u BiH značilo novo zarobljavanje i novu neslobodu.

    Dodik je rekao da je taj stav danas iznio i na sastanku sa Gruškom, kojem je prisustvovao i ministar unutrašnjih poslova Republike Srpske Željko Budimir.

    – Ako oni to izmjeste negdje kao što zagovaraju, neki, ovaj će ostati tu još sto godina, a to znači da naša sloboda nikada neće biti dosegnuta, jer će uvijek imati protiv sebe takve birokrate bilo kojeg tipa – rekao je Dodik za medije iz Republike Srpske.

    On je istakao da će Republika Srpska prihvatiti svaki dogovor koji će imati sve u okviru Savjeta bezbjednosti, te da to uključuje i ruski pristup i naše tradicionalne prijatelje Kineze koji su se, kako je naveo, apsolutno na pravi način ponašali oko tog pitanja, ali i Amerikance koji su sada pokazali jedan novi interes u pogledu iznalaženja kvalitetnog rješenja.

    – Svakako o tome trebaju da daju zajedno sa Rusima i drugima glavnu riječ tom. Zamolili smo naše prijatelje ovdje da to bude neka vrsta dolaska novog čovjeka, sa ograničenim vremenskim trajanjem, godinu dana, najviše dvije, ali kada te dvije godine isteknu, onda je istekla i funkcija visokog predstavnika – istako je Dodik i dodao da raduje stav Amerike po kojem će svi zainteresovani biti konsultovani.

    Dodik je napomenuo da u Aneksu 10 Dejtonskog sporazuma piše da visokog predstavnika biraju strane potpisnice Aneksa 10 Dejtonskog sporazuma, a potpisala ga je i Republika Srpska, Srbija, Federacija BiH, Hrvatska i zajednički nivo BiH.

    – To je tih pet strana koje biraju. I da se on potvrđuje relevantnom rezolucijom Saveta bezbjednosti – rekao je Dodik.

    Dodik je naglasio da je ruska strana veoma upućena u detalje iako nije članica Savjeta za implementaciju mira, te da je na sastanku rekao da bi bilo interesantno vidjeti kako bi reagovala EU, ukoliko bi se Ruska Federacija vratila u Savjet za implementaciju mira.

    – Vjerujem da će ovi Evropljani odmah podizati nosove i da će oni u tom pogledu praviti određene smetnje. Ali u svakom slučaju, da visoki predstavnik, koji bude imenovan ili to bazično, mora da počisti sav ovaj nered koji je napravio Kristijan Šmit. Mora da poništi njegove odluke i da revidira mnoge odluke visokih predstavnika koji su bili protiv Ustava, jer ćemo samo na taj način mi razumijeti istinsko zalaganje koje se deklarativno već čujemo od strane Amerikanaca i drugih velikih sila u pogledu da je možda spas za BiH da se vratimo na izvorni Dejtonski sporazum – rekao je Dodik.

    Dodik je naglasio da, iako daje prednost izvornom Dejtonskom sporazumu, ipak, ne vjeruje da je to moguće i da i u tom pogledu treba imati neku vrstu alternative za nemogućnost takve vrste.

    – O toj alternativi ćemo pričati poslije. Nismo nešto razgovarali. Ono što je i nama i Rusima jasno, to je da da je Zapad nespreman da podržava ugovore koje potpiše. Nna kraju, Briselska administracija, Bajdenova administracija i mnogi drugi sa Zapada su razvalili Dejtonski sporazum, nisu prihvatili ni Kumanovski ni Minski sporazum. Onda, zašto gajiti nade ovde da je moguće da će on se vratiti na izborni Dejton? To je iluzija koju oni možda kupovno vremena, ako čujemo nekoga da to govori. Ali moram da kažem, precizno i jasno, da bi mi mogli da gledamo svoju budućnost organizovani u BiH po izbornom Dejtonu – poručio je Dodik.

    On je naveo da bi to podrazumijevalo da se Republici Srpskoj vrate sve nadležnosti koje su Dejtonom bile predviđene.

    – To muslimani neće dati. Mi na tome insistiramo. I možda je najbolje kreirati atmosferu mirnog razlaza da očuvamo stabilnost tog prostora – rekao je Dodik i naveo da je o svemu ovome danas razgovarao na sastanku sa Gruškom, predstavnikom Ministarstva inostranih poslova i vrhom ruske politike.

    Dodik je podsjetio da je Gruško nedavno boravio u Banjaluci nedavno boravio u Banjaluci i da je i tom prilikom upoznat o stavovima Srpske.

  • Da li je Stevandić samo uporan ili politički ispred svog vremena? Deklaracija najavljena, usvojena pa dobila i potvrdu iz inostranstva

    Da li je Stevandić samo uporan ili politički ispred svog vremena? Deklaracija najavljena, usvojena pa dobila i potvrdu iz inostranstva

    Dok su mu oponenti u Federaciji BiH i dijelu domaće opozicije prigovarali zbog načina vođenja sjednice, predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske dr Nenad Stevandić već je bio korak ispred, predstavljajući Deklaraciju o zatvaranju OHR-a, usvojenu dvotrećinskom većinom glasova, dok su bivši visoki predstavnici u BiH Karl Bild i Volfgang Petrič dan kasnije, u tekstu za njemački list FAZ, iznijeli stav da OHR treba ukinuti i definisali pravce njegovog zatvaranja.

    Taj slijed događaja – najava, usvajanje i međunarodna potvrda u rasponu od svega nekoliko dana – Stevandić nije propustio da prokomentariše.

    „Ono što sam najavio prije 10 dana i što je NSRS izglasala juče, upravo danas traže bivši visoki predstavnici. Mi u Srpskoj koji nosimo ne moć, već odgovornost funkcija, idemo ispred vremena i znamo više“, naveo je Stevandić.

    Bild i Petrič su u autorskom tekstu za Frankfurter Allgemeine Zeitung iznijeli argumente zbog čega OHR treba ukinuti i na koji način, što je u dijelu javnosti protumačeno kao stav koji ide u istom pravcu kao i ranije usvojena deklaracija Narodne skupštine Republike Srpske. Za Stevandića, to predstavlja redoslijed koji potvrđuje da su institucije Republike Srpske pravovremeno prepoznale smjer kretanja međunarodnih stavova po ovom pitanju.

    Podsjećamo, deklaracija je usvojena uz podršku opozicionih stranaka PDP-a i SDS-a, čime je obezbijeđena dvotrećinska većina i pokazano da se oko strateških pitanja može postići širok parlamentarni konsenzus. Stevandić je inicijativu okarakterisao kao poziv na saradnju, a ne kao stranačku pobjedu.

    Ipak, nije sve proteklo bez reakcija. Narodni poslanik Nebojša Vukanović i bivši sudija Okružnog suda u Banjoj Luci Milan Blagojević – obojica poznati po unitarističkim stavovima – kritikovali su predsjednika Narodne skupštine tokom i nakon rasprave. Stevandić je na te napade odgovorio bez ustupaka.

    „Neću da dozvolim da psihopate vode glavnu riječ, jer su favoriti onih kojima neću da plaćam da me hvale, pa me pljuju. Domaća opozicija pljuje i kuka – Federacija BiH se još nije oporavila ni od Šmitove ostavke“, poručio je Stevandić.

    Poređenje sa stanjem u Federaciji BiH, prema njegovim riječima, nije slučajno. Dok Banja Luka usvaja deklaracije koje pojedini međunarodni akteri potom i sami počinju da zastupaju, politički prostor u Federaciji BiH, kako ocjenjuje, još uvijek procesuira ranija dešavanja. Promjene se odvijaju, ali ih ne uočavaju svi u realnom vremenu.

    Dio medija iz Republike Srpske, kako navodi, nije posvetio značajnu pažnju sadržaju deklaracije, već je fokus pomjerio na proceduralne aspekte sjednice. Time se, smatra Stevandić, izbjegava suština političke odluke.

    „Primam stotine čestitki jer sam predlagač Deklaracije o zatvaranju OHR-a, usvojene dvotrećinskom većinom glasova vlasti i opozicije u parlamentu“, naveo je on.

    Hronologija, prema ovom tumačenju, ostaje jasna: Stevandić najavljuje, Narodna skupština usvaja, a bivši visoki predstavnici javno potvrđuju. Oponenti reaguju sa zakašnjenjem, što se, kako se poručuje, može tumačiti i kao razlika u sposobnosti praćenja političkog ritma koji se ubrzano mijenja.