Kategorija: Politika

Glavni odbor Srpske demokratske stranke će na sjednici 7. juna donijeti konačnu odluku o kandidaturama za dvije inokosne funkcije na predstojećim izborima, rekao je predsjednik stranke Branko Blanuša i dodao da je na osnovu ranijih odluka on kandidat za predsjednika Republike Srpske.

“Srpska demokratska stranka će izaći na izbore za sve nivoe vlasti i tu nema mjesta ni sumnji, ni brizi niti spekulacijama. Organi stranke, Glavni odbor i Skupština, donijeli su odluke o kandidaturama i te odluke nisu promijenjene. U skladu s tim odlukama, ja sam kandidat Srpske demokratske stranke za predsjednika Republike Srpske”, rekao je Blanuša.

“Još jednom pozivam sve opozicione partije na razum i odgovornost, da zajedno nastupimo u jednoj koloni, poštujući snagu stranaka koje predstavljamo i spektar glasova koje kao pojedinci možemo obuhvatiti”, saopšteno je iz SDS-a.

Predsjedavajuća Kluba poslanika SNSD-a u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH Sanja Vulić izjavila je za Srnu da bivši američki ambasador u BiH Majkl Marfi „pripada mračnoj prošlosti“, dok je predsjednik SNSD-a Milorad Dodik, kako je navela, „svijetla budućnost“.

Vulićeva je reagovala na Marfijevu izjavu da je Dodik „čovjek koji dovodi u pitanje teritorijalni integritet BiH“.

Slične poruke uputio je i zamjenik predsjedavajuće Savjeta ministara Staša Košarac, koji je ocijenio da bivši američki ambasador „ne može da prihvati činjenicu da mu je mandat završen“. Prema njegovim riječima, Marfi nastavlja da se oglašava kako bi, kako tvrdi, produžio političku relevantnost.

Košarac je u svojoj reakciji otišao i korak dalje, navodeći da se radi o obrascu ponašanja koji, po njegovom mišljenju, podrazumijeva miješanje u unutrašnje odnose u BiH i političko djelovanje koje nije u skladu sa diplomatskom ulogom. Takođe je ocijenio da je Marfijevo djelovanje bilo usmjereno protiv Dejtonskog sporazuma i Republike Srpske, te da predstavlja nastavak politike koja, prema njegovim riječima, ima za cilj destabilizaciju i narušavanje odnosa u BiH.

Dodatno, Košarac je u komentaru naveo i da određene reakcije bivšeg ambasadora liče na potrebu za pažnjom, pozivajući se pritom i na psihološke termine, uz tvrdnju da Marfi kroz javne istupe pokušava da ostane prisutan u političkom prostoru.

U istom tonu reagovao je i diplomata Marko Milisav, koji je u kolumni za „Glas Srpske“ ocijenio da se Marfi i dalje oglašava iz „političke penzije“ i da njegove poruke odražavaju nezadovoljstvo ishodom dosadašnje politike prema Republici Srpskoj.

Milisav navodi da je ta politika, kako tvrdi, bila zasnovana na pritiscima, sankcijama i pokušajima političkog uticaja na Republiku Srpsku i njeno rukovodstvo, te da takav pristup nije dao očekivane rezultate. On ocjenjuje i da Marfi zagovara nastavak snažne uloge međunarodnih institucija u BiH, uključujući i OHR sa bonskim ovlaštenjima, što vidi kao nastavak politike stranog upravljanja.

Prema njegovim riječima, aktuelni međunarodni politički trendovi ukazuju na promjenu pristupa i veći naglasak na domaća rješenja, dok kritikuje raniji model međunarodnog intervencionizma u BiH.

Svi sagovornici u svojim izjavama i tekstovima Marfija opisuju kao politički aktivnog i nakon mandata, uz tvrdnje da i dalje utiče na političke procese u BiH, dok istovremeno izražavaju oštre kritike na njegov račun i njegove ranije političke poteze.

Dok opozicione stranke u Republici Srpskoj odbrojavaju dane do sastanka na kojem bi trebalo da budu poznata imena kandidata za dvije najvažnije funkcije, jedno pitanje i dalje lebdi iznad svih razgovora – da li je veći problem ko će biti kandidat ili šta će taj kandidat ponuditi građanima?

Početkom naredne sedmice lideri SDS, Narodnog fronta i Partije socijalista sastaće se za istim stolom u pokušaju da približe stavove i definišu zajednički nastup na izborima. Domaćin razgovora biće Narodni front, čija predsjednica Jelena Trivić već duže vrijeme zagovara sporazum o saradnji opozicionih partija.

Ipak, iza priče o jedinstvu krije se dilema koja mjesecima opterećuje opozicione redove. U jednom taboru smatraju da bi predsjednik SDS Branko Blanuša trebalo da bude zajednički kandidat za predsjednika Republike Srpske. Kao argument navode njegov profesionalni i politički profil, ali i rezultat ostvaren na prijevremenim predsjedničkim izborima prošle godine, koji je pokazao da može okupiti značajan broj birača.

Na drugoj strani su oni koji vjeruju da najveći opozicioni potencijal nosi Draško Stanivuković. Njegove pristalice podsjećaju da je riječ o političaru koji od ulaska u politiku nije izgubio nijedne izbore, te da je u Banjaluci uspio da pobijedi kandidate SNSD čak i u trenucima kada su mnogi smatrali da je to gotovo nemoguće.

Međutim, pitanje kandidata možda i nije najvažnije. Politički analitičar Dušan Janjić smatra da opozicija rizikuje da izgubi dragocjeno vrijeme ukoliko se sva energija svede na međusobno odmjeravanje snaga. Po njegovom mišljenju, birače mnogo više zanima kakvu viziju razvoja Republike Srpske nude oni koji žele da preuzmu vlast.

Janjić upozorava da sama matematika okupljanja opozicionih stranaka nije garancija uspjeha. Koalicije, zajedničke liste ili nastup u više kolona mogu biti tehničko pitanje, ali bez jasnih politika i konkretnih prijedloga teško mogu proizvesti ozbiljan politički efekat.

Posebno naglašava da opoziciji nedostaje usaglašen stav o ključnim temama koje određuju budućnost Republike Srpske. Pitanja imovine, prirodnih resursa i spoljnopolitičkog pozicioniranja, prema njegovom mišljenju, ostavljena su po strani, dok je vlast na tim poljima već zauzela politički prostor.

U takvim okolnostima, i Blanuša i Stanivuković imaju svoje prednosti. Jedan iza sebe ima iskustvo predsjedničke kampanje i političku prepoznatljivost stečenu kroz stranačku infrastrukturu, dok drugi raspolaže energijom, medijskom vidljivošću i izbornim rezultatima koji mu daju ozbiljan legitimitet.

Zato će predstojeći sastanak biti mnogo više od razgovora o imenima. On će pokazati da li opozicija može da se dogovori o raspodjeli političkih uloga i zajedničkom pravcu djelovanja ili će rasprava o kandidatima ostati važnija od odgovora na pitanje šta građanima nudi kao alternativu postojećoj vlasti.

Odlazak Kristijana Šmita ponovo je otvorio pitanje budućnosti Kancelarije visokog predstavnika (OHR) i mogućeg pravca djelovanja njegovog nasljednika. Prema najavama, Savjet za implementaciju mira (PIC) mogao bi početkom juna razmatrati izbor novog visokog predstavnika za Bosnu i Hercegovinu.

Prema navodima iz Italije, ta zemlja je kandidovala Antonija Zanardija Landija za ovu funkciju. Predsjednik SNSD-a Milorad Dodik izjavio je da je za Republiku Srpsku najvažnije na koji način će budući visoki predstavnik obavljati svoju dužnost.

„On treba da bude potvrđen u Savjetu bezbjednosti UN-a i mi vjerujemo da će se to desiti. Na taj način bi imao dodatni legitimitet i za tu svoju godinu dana. U svakom slučaju, ukoliko to bude mešetarenje Nijemaca, Britanaca, to je za nas neprihvatljivo“, rekao je Dodik.

Govoreći o ulozi OHR-a, Dodik je ponovio stav da bi funkcija visokog predstavnika trebalo da bude ukinuta, navodeći da je sadašnji model međunarodnog nadzora nad BiH prevaziđen.

„Naš pristup je da treba ukinuti funkciju visokog predstavnika, da je on otet od potpisnica Aneksa 10 i da je premješten u neke druge centre odlučivanja, da su svojim djelovanjem rasuli BiH“, rekao je Dodik.

U javnosti se pominju i druga moguća imena za ovu funkciju. Među njima je i Vilijam Ruger iz Sjedinjenih Američkih Država, koji se povezuje sa političkim pokretom MAGA. Njegov eventualni izbor bio bi prvi slučaj da se na čelu OHR-a nađe američki državljanin.

Vršilac dužnosti direktora Kancelarije za saradnju Republike Srpske Ana Trišić Babić izjavila je da su bonska ovlaštenja predmet različitih tumačenja i ocijenila da bi budući visoki predstavnik trebalo da preispita dosadašnju praksu njihovog korišćenja.

„Osoba koja se sad u ovoj situaciji prihvati odgovornosti da bude visoki predstavnik ovdje kod nas, bilo bi fer da dan prije nego što dođe ili dan kad sjedne kaže da ove odluke više ne važe jer ja ovdje ne želim da budem ni car ni kralj“, rekla je Trišić Babićeva.

Pojedini politički akteri u Federaciji BiH izrazili su zabrinutost da bi novi visoki predstavnik mogao imati drugačiji pristup prema domaćim političkim procesima i rjeđe koristiti ovlaštenja za nametanje odluka. Predsjednik Vlade Republike Srpske Savo Minić smatra da aktuelna američka administracija drugačije posmatra političke odnose u BiH.

„Sada dolazimo u situaciju da smo samo ravnopravni, ništa drugo, odnosno ravnopravni u smislu šta je ono što je dubina, ko šta blokira u BiH, ko šta nameće i naravno da strahuju od toga. Bili su u povlaštenom položaju sve ovo vrijeme“, rekao je Minić.

Predsjednik HDZ-a BiH Dragan Čović ponovio je stav da je OHR trebalo ranije da okonča svoj mandat u BiH, navodeći da bi eventualno izmještanje kancelarije iz Sarajeva moglo doprinijeti drugačijem okviru odnosa između domaćih i međunarodnih institucija.

„Naš još jedan stav je bio vrlo jasan da se čak izmjesti Kancelarija OHR-a iz Sarajeva, recimo u Brisel, ako idemo ka briselskoj fazi. Možda bi nam to pomoglo da napravimo jedan skladan odnos“, rekao je Čović.

Stručnjak za međunarodne odnose Bojan Šolaja ocijenio je da Ruska Federacija kontinuirano iznosi stavove Republike Srpske u Savjetu bezbjednosti UN kada je riječ o pitanjima vezanim za BiH.

„U svjetlu ovih posljednjih dešavanja kada je u pitanju sada već odlazeći visoki predstavnik u BiH, moramo biti iskreni i reći da nije bilo Ruske Federacije to pitanje ne bi bilo apsolutno otvoreno sve ove godine“, rekao je Šolaja.

Izbor novog visokog predstavnika mogao bi imati značajan uticaj na buduće odnose između domaćih institucija i međunarodne zajednice. Pitanje njegovog imenovanja prevazilazi diplomatski aspekt, jer će pokazati kakav pristup ključni međunarodni akteri vide kao najprimjereniji za narednu fazu političkog razvoja Bosne i Hercegovine.

Predsjednik SNSD-a Milorad Dodik komentarisao je prijedlog Italije da Antonio Zanardi Landi bude novi visoki predstavnik u BiH.

Dodik poručuje da su se pojedinci suprotstavljali da to bude Landi, ali da njemu nije bitno ime, nego kako će da radi u BiH.

“Ne interesuje nas kopija prethodnika Šmita, a ni onih drugih. On treba da ima ograničen mandat. Onog trenutka kada njegov mandat istekne, za godinu dana, to znači da se ukida funkcija visokog predstavnika. U međuvremenu, on koristeći neka svoja ovlašćenja treba iz pravnog prometa da eliminiše sve antiustavne i antidejtonske elemente koje su njegovi prethodnici donijeli. Svaka vrsta intervencije u nove sektore i oblasti za nas je neprihvatljiva. On treba da bude potvrđen u Savjetu bezbjednosti UN-a i mi vjerujemo da će se to desiti. Na taj način bi imao dodatni legitimitet za tu svoju godinu dana. Ako to bude mešetarenje Nijemaca i Britanaca, on je za nas neprihvatljiv”, rekao je Dodik za ATV.

Landi zvanično kandidat za visokog predstavnika u BiH

Mediji su objavili da je Italija zvanično kandidovala Antonija Zanardija Landija za poziciju visokog predstavnika u Bosni i Hercegovini.

Dodik: Kurs prema BiH mora da bude promijenjen

Dodik poručuje da kurs prema BiH mora da bude promijenjen i da to više nije stvar ni njegove želje da se to desi, niti želje Sarajeva da se to ne desi.

“Mislim da je vrijeme pokazalo da je neodrživ koncept upravljanja stranaca BiH i da to mora da bude promijenjeno, ali jednako tako ne smije se ostaviti sve ono što su oni uradili kao nedodirnuto i zdravo za gotovo. To je dio koji mora biti tretiran. Naš pristup je da se mora ukinuti funkcija visokog predstavnika. Da je on otet od potpisnica Aneksa 10 i da je premješten u druge centre odlučivanja. Da su oni napravili svojim djelovanjem rasuli BiH i načinili je propalom zemljom bez mogućnosti da ona funkcioniše. Dejtonski model je bio fer. To ne znači da BiH može da funkcioniše. Muslimani nisu htjeli dejtonsku BiH, sada će dobiti nikakvu BiH. To je ono što ih očekuje. Da li će to biti ubrzo ili nešto kasnije, desiće se svakako”, rekao je Dodik.

Amerika promijenila stav

Snažna podrška koju je OHR uživao od strane SAD-a nestala je dolaskom nove administracije predvođene Donaldom Trampom.

Zaokret SAD prema OHR-u i PIK-u dao se naslutiti još prošle godine na obilježavanju godišnjice potpisivanja Dejtonskog mirovnog sporazuma, kada se na konferenciji u Dejtonu obratio zamjenik državnog sekretara SAD Kristofer Landau i poručio da je Amerika završila sa pravljenjem nacija.

Potvrda zaokreta najbolje se osjetila na posljednjoj sjednici Savjeta bezbjednosti posvećenoj BiH. Tada je u diplomatskom tonu američka predstavnica Temi Brus poručila da novi visoki predstavnik u BiH stiže sa mnogo ograničenijim setom odgovornosti i da će sva njegova djelovanja biti fokusirana na domaće aktere, odnosno njihovo preuzimanje odgovornosti.

“Naredni visoki predstavnik mora da uživa povjerenje svih zajednica u BiH. Suverena BiH je ona u kojoj domaći političari donose odluke podržane od međunarodnih aktera, a ne diktirana”, poručila je Brus i istakla da budući visoki predstavnik treba da ispunjava pomenute uslove – povjerenje i nepristrasnost.

Ni tu nije kraj oštrih poruka SAD kolegama u Evropi. Najzvučnija je ona da PIK i evropski “saveznici” mogu imati svoja rješenja za novog visokog predstavnika, ali da se pita i SAD.

“Nadamo se da ćemo raditi sa vama svima, ali takođe imamo svoje kandidate na umu ako bude potrebe. Vremena je malo”.

Antonio Zanardi Landi, italijanski diplomata, zvanično je kandidat za visokog predstavnika u BiH.

Potvrđeno je to iz više diplomatskih izvora, piše Politički.ba.

Zvanični Rim ga je formalno predložio Upravnom odboru Savjeta za sprovođenje mira (SB PIC). Ovo teijlo će se sastati u Sarajevu 3. i 4. juna ove godine. Tamo će biti donijeta formalna odluka o novom visokom predstavniku.

Kako su sugerisali diplomatski izvori, Zanardi Landi, iako je prvobitno bio američki prokedlog, prihvaćen je u Rimu kako bi pozicija visokog predstavnika ostala u evropskim rukama.

Evropski zvaničnici su juče, 28. maja, tokom neformalnog sastanka ministara spoljnih poslova 27 zemalja Evropske unije, konačno prihvatili da će Italijan biti novi visoki predstavnik.

Francuska je “džentlmenski” odustala od svog kandidata, koga su podržale Njemačka i Velika Britanija.

Ko je Antonio Zanardi Landi

Antonio Zanardi Landi rođen je 24. maja 1950. godine u Udinama.

Trenutno je angažovan kao ambasador Suverenog Malteškog vojnog reda pri Svetoj stolici (Vatikan) i član je Suverenog savjeta ovog reda, što dodatno potvrđuje njegov visok ugled u međunarodnim krugovima.

Landi je diplomirao pravo na Univerzitetu u Padovi, nakon čega je nastavio stručno usavršavanje na prestižnoj Francuskoj nacionalnoj školi za administraciju (ENA) u Parizu, postavši prvi Italijan koji je pohađao ovu elitnu instituciju.

Njegova diplomatska karijera odvela ga je u Otavu, Teheran i London, a regionalnoj javnosti je postao poznat tokom svog mandata na Balkanu. Od 2004. do 2006. godine obavljao je funkciju italijanskog ambasadora u Beogradu, tadašnjem glavnom gradu Državne zajednice Srbija i Crna Gora.

Nakon toga, Landi je imenovan za ambasadora u Ruskoj Federaciji i Turkmenistanu, gdje je ostao do 2013. godine. Po povratku iz Moskve, Landi je imenovan za diplomatskog savjetnika predsjednika Republike Italije.

Centralna izborna komisija BiH ovjerila je učešće SNSD-a na opštim izborima.

Član CIK-a Suad Arnautović protivio se toj odluci na današnjoj sjednici jer je prijavu potpisao lider SNSD-a Milorad Dodik koji, prema njegovom mišljenju, nema pravnu legitimaciju za takvo postupanje.

Sa četiri glasa “za”, CIK je ovjerio kandidaturu SNSD-a.