Srpski član Predsjedništva BiH i potpredsjednik SNSD-a Željka Cvijanović poručila je da nije ni očekivala od predsjednika Narodnog fronta Јelene Trivić da razumije bilo šta od onog što se dešava.
– Uostalom, za nju ni Kristijan Šmit nije bio turista – istakla je Cvijanovićeva u objavi na društvenoj mreži Iks, citirajući izjavu Trivićeve: “Da li se danas na PIK-u (tzv. Savjetu za implementaciju mira) bira turista sa novom vizom ili visoki predstavnik.
Нисам ни очекивала да Јелена Тривић разумије било шта од оног што се дешава. Уосталом, за њу ни Кристијан Шмит није био туриста.
Тривић: “Да ли се данас на ПИK-у (тзв. Савјету за имплементацију мира) бира туриста са новом визом или високи представник?” pic.twitter.com/JUidDEByzO
Ministar pravde Republike Srpske Goran Selak izjavio je da pravosnažna presuda Miloradu Dodiku ne predstavlja prepreku za kandidaturu za srpskog člana Predsjedništva BiH.
„Iz izreke presude jasno proizlazi da se zabrana odnosi isključivo na vršenje funkcije predsjednika Republike Srpske. Ne postoji zabrana kandidovanja niti obavljanja drugih javnih i političkih funkcija u Republici Srpskoj i BiH“, rekao je Selak.
On je istakao da se sudske odluke moraju tumačiti onako kako su napisane u izreci presude, a koja je izvršna.
„Milorad Dodik ima pravo da bude kandidat za srpskog člana Predsjedništva BiH, smatra Selak.
Predsjednik SDS-a Branko Blanuša odustao je od kandidature za predsjednika Republike Srpske u korist predsjednika Pokreta sigurna Srpska Draška Stanivukovića, ali u dogovoru sa njim još ne želi da saopšti tu odluku da bi onemogućili kandidature drugih potencijalnih opozicionih kandidata, saznaje portal “Banjaluka.net” iz izvora bliskih opoziciji.
Isti izvor navodi da njihov zajednički cilj nije samo da Stanivuković postane kandidat opozicije za predsjednika Republike Srpske, već da bude jedini opozicioni kandidat u toj trci i da upravo zbog toga još nije donesena konačna odluka o povlačenju Blanuše iz predsjedničke trke.
– Stanivuković strahuje da bi njegovo odustajanje prije isteka roka za prijavu kandidatura otvorilo prostor za kandidaturu gradonačelnika Bijeljine Ljubiše Petrovića, koji je ranije poručio da će SDS u svakom slučaju imati kandidata za predsjednika, bez obzira da li se Blanuša povukao iz trke ili ne – navodi izvor.
Portal podsjeća da Petrović ne krije neslaganje sa Stanivukovićevom kandidaturom i već duže vrijeme kritikuje njegovo političko djelovanje.
Sagovornici upoznati sa dešavanjima tvrde da upravo zbog toga postoji i rezervni scenario.
– Prema tom planu, i Blanuša i Stanivuković bi formalno podnijeli kandidature za predsjednika Republike Srpske, dok bi se Blanuša povukao tek nakon isteka roka za prijavu kandidata – navodi izvor.
Takav potez bi, kako navode izvori, bio predstavljen kao čin političke odgovornosti i doprinos jedinstvu opozicije, uz obrazloženje da je riječ o ličnoj žrtvi zarad zajedničkog cilja.
– Istovremeno, na taj način bi bila onemogućena kandidatura drugih potencijalnih opozicionih kandidata – dodaje izvor.
Portal podsjeća da Stanivukovićeva kandidatura već izaziva podjele unutar opozicije i da su se protiv nje javno izjašnjavali Nebojša Vukanović, Igor Crnadak, kao i dio funkcionera SDS-a.
Predsjedništvo SDS-a sinoć je održalo sjednicu, ali još uvijek nema zvaničnih informacija šta je dogovoreno i da li je tačno, kako tvrde pojedinci, da je odbijena ponuda Draška Stanivukovića, lidera Pokreta “Sigurna Srpska” (PSS).
Pojedini mediji objavili su da je na sjednici Predsjedništva SDS-a odbijen prijedlog Stanivukovića o zajedničkoj listi tog pokreta i SDS-a, a da će sve biti potvrđeno na sjednici Glavnog odbora koja se održava u nedjelju.
Takođe, navodno, odbijen je i prijedlog PSS da Draško Stanivuković bude kandidat za predsjednika Republike Srpske, a Branko Blanuša, lider SDS-a, za člana Predsjedništva BiH.
Međutim, pojedini članovi Predsjedništva SDS-a sa koje smo kontaktirali kažu da to nije tačno i da će do sjednice Glavnog odbora biti održano još razgovora na te teme.
Jedan od članova Predsjedništva SDS-a u nezvaničnom razgovoru tvrdi da medijski navodi nisu tačni ili da su samo djelimično tačni, te da će se do sjednice Glavnog odbora “sve iskristalisati”.
“Najgore bi bilo da se na sjednicu Glavnog odbora dođe sa različitim stavovima. Sve treba usaglasiti prije sjednice i vjerujem da će tako i biti”, ispričao je on.
Socijalistička partija na sjednici Glavnog odbora izabrala je Petra Јokanovića, Nedeljka Јovića, Rajka Ćapina i Duška Milunovića za nove potpredsjednike i Ognjena Kuljića za predsjednika Izvršnog odbora stranke.
Lider ove političke partije Petar Đokić kaže da SP na predstojeće opšte izbore izlazi sa svojom kandidatskom listom na nivou Republike Srpske i BiH, kao i za pojedine kantone u Federaciji, a da će za inokosne funkcije kako su već i ranije dogovorili podržati kandidate SNSD-a.
Dejan Sejmanović iz Ujedinjene Srpske važi za jednog od najaktivnijih i najpristupačnijih odbornika u Skupštini grada Banjaluka. Građani ga prepoznaju po radu na terenu, brzoj reakciji i stalnoj komunikaciji sa ljudima. U razgovoru za naš portal govori o motivaciji za rad, problemima građana i viziji razvoja Banjaluke.
Kako nosite breme najpopularnijeg i najomiljenijeg odbornika u Skupštini grada Banjaluka?
„Pitanje „najpopularniji“ i „najbolji“ je relativno. Ima dosta dobrih i popularnih odbornika. Iskreno, nije lako. Da biste bili među najboljima i održali tu popularnost, morate biti dostupni građanima 24 sata dnevno, ozbiljni u poslu i istrajni u svemu što radite.
Nekada se obraćam i u šaljivom tonu, ali uvijek gledam da to ima smisla i da iza svega stoji ozbiljna poruka. Ta popularnost nije došla preko noći. Godinama sam se bavio sportom, učestvovao u humanitarnim akcijama, pomagao ljudima i bio prisutan u društvenom životu grada. Sve to gradi povjerenje.
S druge strane, dovoljan je jedan pogrešan korak da se sve što ste godinama gradili sruši preko noći. Zato čovjek mora biti iskren i dosljedan. Građani vrlo dobro osjete iskrenost, ali i neiskrenost“.
Mislite li da vas je upravo taj šaljivi način obraćanja izdvojio među građanima?
„Moguće. Nemamo svi isti pristup medijima. Neki političari imaju mnogo više prostora, pa opet ne uspiju da zadrže pažnju ljudi. Ja uglavnom koristim društvene mreže i trudim se da kroz humor približim ozbiljne teme građanima.
Recimo, imao sam jedan video o regulacionim planovima koji je bio šaljivog karaktera, ali sam potpuno ozbiljno mislio sve što sam rekao. Ljudi koji me poznaju znaju da sam iskren u tome.
Veoma sam vezan za Banjaluku. Ovdje živim 46 godina i uvijek sam govorio koliko je važno sačuvati zelenilo po kojem je naš grad prepoznatljiv. Iskreno se bojim da bi Banjaluka, ako ovako nastavimo, mogla postati grad betona umjesto grad zelenila“.
Otkud Vam tolika energija, šta Vas motiviše da toliko radite za građane Banjaluke?
„Nekada imam energije i previše, a nekada potpuno ostanem bez nje, jer sam praktično 24 sata aktivan. Ljudi stalno zovu, traže pomoć, pitaju za savjete i očekuju da izađete na teren. Dešava se da telefon zvoni i kada sam na sahrani ili porodičnom okupljanju. Ako se ne javite, ljudi odmah pomisle da ste se promijenili ili „uzdigli“. Većinu ne interesuje gdje ste i šta radite — oni žele da riješite njihov problem“. Naravno, ne mogu sve riješiti, ali se trudim koliko god mogu“.
Koliko vremena provodite rješavajući probleme građana?
„Mnogo. Banjaluka je teritorijalno veliki grad i nije jednostavno u jednom danu otići u Veriće, pa u Krmine, Kuljane i druga naselja. Uz sve to, ljudi vas često pozovu i na kafu, druženje ili slavlje, pa pokušavate nekako sve uklopiti. Iskreno, najviše trpe porodica i moje zdravlje. Imam suprugu, dvoje djece, obaveze prema porodici i prijateljima, ali često nemam dovoljno vremena za njih. To mi najteže pada“.
Da li uspijevate stići na sve lokacije i odgovoriti na sve zahtjeve?
„Trudim se. Naravno da ne mogu uvijek svugdje stići. Nekad privatne obaveze jednostavno ne dozvoljavaju. Ali pokušavam biti maksimalno prisutan među ljudima“.
Kako Skupština grada reaguje na vaše inicijative i pitanja?
„Neke stvari uspijemo riješiti kroz Skupštinu, ali za mnoge je potrebna saradnja gradske uprave. Trenutno imamo situaciju gdje gradska vlast nema skupštinsku većinu kojoj ja pripadam, pa je neophodno stalno praviti kompromise i dogovore.
Mi u Ujedinjenoj Srpskoj imamo slogan „Banjaluka bez blokada“ i zaista pokušavamo da građani ne trpe zbog političkih sukoba.
Jedan od primjera je projekat vodovodne mreže „Tunjice 1 i 2“. Bilo je dosta nejasnoća oko projekta i tražili smo dopunu dokumentacije. Na kraju smo ipak uspjeli postići dogovor i svi odbornici su jednoglasno podržali projekat. Takvi trenuci me posebno raduju.
Vrlo je neprijatno kada odete među ljude, a oni vam kažu da po deset ili dvadeset dana nemaju vodu. Tada osjećate dodatnu odgovornost da se problem riješi“.
Kako vidite Banjaluku u narednom periodu?
„Volio bih da ostane grad zelenila i duha koji je nekada imala. Vjerovatno me stiže i nostalgija za starom Banjalukom, za vremenom kada je grad imao drugačiji izgled i atmosferu. Nisam pristalica ove prebrze urbanizacije i betonizacije. Naravno da grad treba da se razvija i da ima turističke sadržaje, ali ne smijemo izgubiti identitet.
Recimo, nedavno smo podržali projekte sanacije kula na Kastelu, a grad je dobio oko 600 hiljada KM bespovratnih sredstava iz evropskih fondova. To su konkretne stvari koje ostaju građanima.
Meni nikada nije bilo najvažnije da se slikam pored projekta ili da sve objavljujem na društvenim mrežama. Važno mi je da se nešto uradi. Novac nije moj, nego narodni. Građani pune budžet i mi smo tu da taj novac vratimo kroz konkretne projekte“.
Hoćete li se i u narednom periodu ovim intezitetom baviti politikom?
„Pokušaću, koliko budem mogao. Ujedinjena Srpska ima dva odbornika i nemamo veliku političku snagu, ali upravo kroz dogovor i kompromis uspijevamo riješiti mnogo stvari.
Trudim se da budem realan i iskren. Ljudi to prepoznaju.
Ja sam dijete radničke porodice. Odrastao sam dijelom i na selu, radio razne poslove još od osnovne škole i to čovjeka oblikuje. Danas imam 25 godina radnog staža i vjerovatno bih po tome mogao razmišljati i o penziji, ali mislim da još nije vrijeme za to“.
Pamet, snaga i organizacija su naša dobitna kombinacija, istakao je lider Ujedinjene Srpske Nenad Stevandić.
Imamo odlične odnose sa domicilnim Bošnjacima i Hrvatima u Srpskoj, zajedno čuvamo mir. Izbalansirali smo odnose sa SAD, a sa Rusijom i Kinom odavno imamo odličnu saradnju. Mnogo radimo da srušimo stereotipe o nama i u EU – istakao je Stevandić u objavi na drušvenoj mreži Iks uz video sa skupštine Ujedinjene Srpske koja je održana pod nazivom “Pametna Srpska”.
Имамо одличне односе са домицилним Бошњацима и Хрватима у Српској, заједно чувамо мир. Избалансирали смо односе са САД, а са Русијом и Кином одавно имамо одличну сарадњу. Много радимо да срушимо стереотипе о нама и у ЕУ. Памет, снага и организација су наша добитна комбинација! pic.twitter.com/EyFNbvJWFu
Sjednica Savjeta za implementaciju mira (PIC) zakazana je za 3. i 4. juni u Sarajevu i na njoj bi, prema najavama, trebalo da bude imenovan nasljednik Kristijana Šmita, a nezvanične informacije govore da najveće šanse za tu poziciju ima italijanski diplomata Antonio Zanardi Landi.
Posljednjih dana mediji spekulišu ko bi mogao biti novi visoki predstavnik, međutim još niko nema jasnu sliku o tome ko bi mogao biti predložen, i pojedini mediji u Federaciji BiH izvještavaju da se o tome vode intenzivni razgovori.
“Nezavisne novine” ranije su objavile da SAD i dalje misle da bi najbolji kandidat bio Italijan Antonio Zanardi Landi, dok je u petak portal politicki.ba objavio da je njegovo ime zvanično i predloženo.
Međutim, čini se da su Evropljani skeptični prema tom imenu i pokušavaju za tu poziciju progurati Renea Trokaza, specijalnog izaslanika Francuske za zapadni Balkan.
Kako stvari sada stoje, najviše šanse za imenovanje ima Antonio Zanardi Landi. On je rođen 1950. godine u Udinama, diplomirao je pravo na Univerzitetu u Padovi, a diplomatsku karijeru započeo je krajem sedamdesetih godina. Bio je prvi Italijan koji je pohađao prestižnu francusku školu ENA u Parizu, instituciju koju su prošli brojni evropski državnici i diplomate.
Tokom višedecenijske karijere službovao je u Otavi, Teheranu, Londonu, Vatikanu, Srbiji i Rusiji. Od 2004. do 2006. bio je ambasador Italije u tadašnjoj državnoj zajednici Srbije i Crne Gore, dok je od 2010. do 2013. obavljao funkciju ambasadora u Ruskoj Federaciji i Turkmenistanu. Nakon toga postao je diplomatski savjetnik predsjednika Italije, a danas obavlja funkciju ambasadora Suverenog malteškog reda pri Svetoj stolici.
Očekivano, imenovanje budućeg novog visokog predstavnika izazvalo je potpuno različite reakcije u Republici Srpskoj i Federaciji BiH.
Milorad Dodik, predsjednik SNSD-a, rekao je da PIC nije dio Dejtonskog mirovnog sporazuma i od njega se ni ubuduće ne može očekivati ništa dobro.
“Jedino bi bila dobra odluka da dozvole narodima da se mirno raziđu”, rekao je Dodik u nedjelju novinarima u Banjaluci.
Kazao je da u PIC-u sjede birokrate koje prenose stavove udaljenih kancelarija koje nemaju nikakve veze sa realnošću u BiH, da se PIC nametnuo kao izraz političke volje dijela zapadnih zemalja, da u njemu danas nema Rusije i da je urušen konsenzus odlučivanja.
“Taj savjet je sebi pribavio moć upravo na pozicijama politika koje nisu bile zasnovane na zdravom razumu. Da li je zdravorazumski da u jednoj zemlji 30 godina pokušavate da sprovedete jednu stvar? Da možda nije vrijeme da odustanete i pokušate nešto novo?”, upitao je Dodik.
S druge strane, u SDA, najvećoj bošnjačkoj stranci, kažu da OHR mora ostati sa punim ovlaštenjima i da je neprihvatljivo da se govori o redukovanju ovlaštenja visokog predstavnika i da građani o tome ne znaju ništa.
Oni su od PIC-a zatražili da javnosti saopšte da li se i kakve promjene planiraju u funkcionisanju OHR-a i predoče procjenu kako će se to odraziti na stabilnost BiH.
“Visoki predstavnik sa punim ovlaštenjima nikada nije bio potrebniji. Slabljenje njegove uloge dodatno bi ohrabrilo antidejtonske snage i vodilo u produbljivanje krize”, saopštili su iz SDA.
Podsjećamo, Kancelarija visokog predstavnika objavila je da Kristijan Šmit napušta funkciju visokog predstavnika, ali da će na poziciji ostati do imenovanja njegovog zamjenika.
Time se potvrdilo pisanje “Nezavisnih novina” o tome da se priprema Šmitov odlazak. Prema informacijama koje smo mi objavili, Šmit je insistirao da ode u penziju i da bi trebalo da ostane dok se ne sprovedu naredni opšti izbori.
Prije nekoliko dana bivši visoki predstavnici Karl Bilt i Volfgang Petrič pozvali su na ukidanje funkcije visokog predstavnika u Bosni i Hercegovini, smatrajući da je međunarodni nadzor nad zemljom postao zastarjelo rješenje koje više ne doprinosi stabilnosti, već održava političku stagnaciju.
Oni su tada rekli da je Bosna i Hercegovina, tri decenije nakon Dejtonskog sporazuma, formalno suverena država koja i dalje ostaje pod snažnim spoljnim upravljanjem, što, po njihovom mišljenju, koči razvoj domaće političke odgovornosti.
Savjet za sprovođenje mira u BiH (PIK) nije dio Dejtonskog mirovnog sporazuma i od njega se ni ubuduće ne može očekivati ništa dobro, poručio je lider SNSD-a Milorad Dodik.
“Jedino bi bila dobra odluka da dozvole narodima da se mirno raziđu”, rekao je Dodik u nedjelju novinarima u Banjaluci.
Kazao je da u PIK-u sjede birokrate koje prenose stavove udaljenih kancelarija koje nemaju nikakve veze sa realnošću u BiH, da se PIK nametnuo kao izraz političke volje dijela zapadnih zemalja, da u njemu danas nema Rusije i da je urušen konsenzus odlučivanja.
“Taj savjet je sebi pribavio moć upravo na pozicijama politika koje nisu bile zasnovane na zdravom razumu. Da li je zadravorazumski da u jednoj zemlji 30 godina pokušavate da sprovedete jednu stvar? Da li možda nije vrijeme da odustanete i pokušate nešto novo?”, upitao je Dodik.
Uoči ključne sjednice Savjeta za implementaciju mira (PIC), zakazane za 3. i 4. jun u Sarajevu, međunarodna zajednica suočava se sa ozbiljnim podjelama oko izbora visokog predstavnika u Bosni i Hercegovini.
Prema diplomatskim izvorima, formirana su dva jasno profilisana bloka. Sjedinjene Američke Države, uz podršku Italije, Turske i Japana, snažno podržavaju kandidaturu italijanskog diplomate Antonija Zanardija Landija. Kako je objavio portal Istraga pozivajuci se na diplomatske izvore, nasuprot njima stoje Francuska, Njemačka, Kanada i institucije Evropske unije, koje pokušavaju progurati svog kandidata – francuskog diplomatu Renea Trokaza, trenutnog specijalnog izaslanika za Zapadni Balkan.
Diplomatski obračun u Sarajevu
Dolazak visokih evropskih zvaničnika u Sarajevo uoči sjednice PIC-a potvrđuje ozbiljnost situacije.
Francuski ministar za Evropu i spoljne poslove Benjamin Haddad i ministar za Evropu u Ministarstvu spoljnih poslova Njemačke Gunther Krichbaum dolaze sa jasnim ciljem – da spriječe izbor kandidata kojeg podržavaju Vašington i njegovi saveznici. Iako Velika Britanija još nije zvanično zauzela stav, njena pozicija mogla bi biti presudna za konačni ishod.
Ovakva polarizacija unutar PIC-a rijetko je viđena u ranijim procesima imenovanja visokog predstavnika, što dodatno naglašava geopolitičku dimenziju izbora.
Pozadina: Ostavka Šmita i ubrzano traženje nasljednika
Aktuelna kriza intenzivirana je ovog mjeseca, kada je Kristijan Šmit iznenada podnio ostavku pod pritiskom američke administracije.
Time je otvoren prostor za brzo imenovanje njegovog nasljednika, ali i za otvoreni sukob koncepata upravljanja Bosnom i Hercegovinom.
U proteklih desetak dana odvijala se intenzivna diplomatska aktivnost – od zatvorenih konsultacija unutar PIC-a, preko koordinacije unutar Evropske unije, do bilateralnih razgovora ključnih aktera. Ranije je objavljeno i da je među ozbiljnim kandidatima italijanski diplomata Zanardi Landi, što je potom i formalizovano kroz njegovu nominaciju.
Istovremeno, Francuska i Njemačka sa zakašnjenjem radile su na okupljanju podrške za Trokaza, nastojeći izbjeći ranu javnu konfrontaciju.
Ko su kandidati
Antonio Zanardi Landi je veteran italijanske diplomatije, sa karijerom koja obuhvata ključne pozicije u Evropi i svijetu. Bio je ambasador u Rusiji i Srbiji, savjetnik predsjednika Italije, te jedan od rijetkih Italijana obrazovanih na prestižnoj francuskoj školi ENA u Parizu.
Rene Trokaz predstavlja francuski diplomatski kadar sa iskustvom na Kipru i Bliskom istoku, ali i direktnim angažmanom na Zapadnom Balkanu. Kao specijalni izaslanik, već je aktivno uključen u političke procese u Bosni i Hercegovini.
Neizvjestan ishod
Kako se približava sjednica PIC-a, sve je izvjesnije da dogovor neće biti lako postignut. Ukoliko nijedna strana ne obezbijedi potrebnu većinu, nije isključeno ni odgađanje izbora ili traženje kompromisnog kandidata.
U svakom slučaju, izbor novog visokog predstavnika prerastao je u mnogo više od kadrovskog pitanja – postao je test odnosa snaga između Sjedinjenih Američkih Država i Evropske unije na Balkanu, ali i signal budućeg pravca međunarodne politike prema Bosni i Hercegovini.
Različiti stavovi i u BiH
Uoči sjednice Savjeta za implementaciju mira, domaća politička scena u Bosni i Hercegovini dodatno se zaoštrila kada je riječ o budućnosti OHR-a. U Banjaluci je Narodna skupština Republike Srpske usvojila deklaraciju kojom se traži zatvaranje OHR-a, uz ocjenu da je riječ o prevaziđenoj instituciji koja narušava suverenitet zemlje. Iz Republike Srpske je istovremeno ponovljen stav da se ne priznaje legitimitet Kristijana Šmita, te da svaki budući visoki predstavnik mora imati potvrdu Savjeta bezbjednosti UN.
Za razliku od toga, iz Sarajeva dolaze potpuno suprotne poruke. Vodeći bošnjački politički akteri poručuju da OHR mora ostati i zadržati snažnu ulogu, uz upozorenje da bi njegovo ukidanje u ovom trenutku moglo dodatno destabilizovati prilike u zemlji. U više javnih istupa naglašeno je da budući visoki predstavnik mora biti spreman koristiti bonska ovlašćenja.
Iz Mostara, odnosno iz redova hrvatskih političkih predstavnika, dolaze nijansiranije poruke. Istaknuto je da bi novi visoki predstavnik mogao imati drugačiji mandat i pristup, sa manje nametanja odluka i većim oslanjanjem na dogovor domaćih aktera. Istovremeno, naglašava se da pitanje izmjena izbornog zakonodavstva i “legitimnog predstavljanja” ostaje prioritet.
Bez zajedničkog stava tri politička bloka, jasno je da pitanje budućnosti OHR-a ostaje jedno od ključnih političkih sporova u zemlji, koji će u velikoj mjeri uticati i na izbor novog visokog predstavnika.
