Lider stranke Lista za pravdu i red Nebojša Vukanović rekao je da će biti kandidat za člana Predsjedništva BiH iduće godine.
– Kako sada stvari stoje, vrijeme je da se uđe u Predsjedništvo BiH. Sa SDS-om koji će imati kandidata za predsjednika Republike Srpske, Lista za pravdu i red će ponuditi kandidata za Predsjedništvo i to bi bio najbolji tandem i garant za promjene u Republici Srpskoj – rekao je Vukanović.
Sve su prilike da se zakuvalo u vladajućoj koaliciji u Republici Srpskoj.
Tačka ključanja, prema onome što se nedavno moglo čuti iz SNSD-a, bili su prijevremeni izbori za predsjednika Republike Srpske, a Sanja Vulić, jedna od vodećih ljudi u najvećoj stranci u Srpskoj, optužila je koalicione partnere: Ujedinjenu Srpsku, Demos, DNS, NPS, Socijalističku partiju i SPS; da su na tim izborima samo deklarativno dali podršku Siniši Karanu, a da od SNSD-a neprestano traže nešto zauzvrat, pa da im čak i otimaju ljude.
Iako su se u postizbornom periodu iz koalicije čule jedinstvene poruke i čestitke Siniši Karanu, Vulićeva je, gostujući u emisiji “PoTTcast”, poručila da u koaliciji “glume da vole SNSD”, a da su u stvari “vrlo proračunati i da ih svi koriste”.
“Nerviraju me jako. Stalno zovu Igora (Dodika) i kažu niste nam dali ovo, niste nam dali ono, niste nas ispoštovali za ovo, za ono… Ja sad postavljam pitanje gdje su oni nas ispoštovali? Evo, kad su bili sad izbori, za gospodina Karana, nigdje nas nisu ispoštovali. Ne bi u Banjaluci bila razlika 14.000 da su nas ispoštovali. Oni jesu hodali po tribinama i deklarativno nas podržali, ali da li si obišao sve svoje aktiviste, zašto nam nisu poslali tačno ko je glasao itd. To je sve demagogija. Oni koriste nas, naše resurse, otimaju nam ljude i onda mi glume da oni nas vole”, kazala je Vulićeva.
Dodala je i da se svi neuspjesi kadrova koje su predložili partneri lome preko leđa SNSD-a.
“Niko ne kaže da je to kandidat Ujedinjene Srpske ili Demosa, nego kažu ‘to je podržao Dodik’ (Milorad). A, Dodik ne bira kadrove iz koalicionih partnera, nego oni. To nije fer. Naravno da me to ljuti”, poručila je Vulićeva.
Stevandić: Ništa gluplje nije moglo da bude izjavljeno
Komentarišući kritike, iz Ujedinjene Srpske poručuju da se nadaju da je sve “bila omaška”.
“Ništa gluplje nije moglo da bude izjavljeno. Kada se vidi naš rad i naši glasovi, onda se vidi da je tako izabran i gospodin (Milorad) Dodik i gospodin (Siniša) Karan. Na kraju krajeva, kadrovi Ujedinjenje Srpske su oni koji posluju pozitivno u svim krajevima i funkcijama i plaćaju porez na dobit. Nadam se da je to samo bila neka omaška, jer to nema nikakvog smisla”, rekao je za “Nezavisne novine” Nenad Stevandić, predsjednik Ujedinjene Srpske.
Bosančić: Drago mi je što su se sjetili Demosa, makar i u kritici
Iz Demosa poručuju da se ne osjećaju direktno prozvanim od strane SNSD-a, te dodaju da su na prethodnim izborima, ali i godinama unazad, uradili sve što su mogli u smislu podrške i rada u koaliciji, pogotovo kada je riječ o Banjaluci.
Boran Bosančić, predsjednik Gradskog odbora Demosa Banjaluka, u razgovoru za “Nezavisne” navodi da bi u SNSD-u trebalo više da se pozabave svojim kadrovima u Banjaluci.
“A drago mi je što su se sjetili Demosa, makar i u kritici”, poručuje Bosančić.
Na pitanje gdje je trenutno Demos kada su u pitanju odnosi u vladajućoj koaliciji, Bosančić ističe da je Demos koalicioni partner i da imaju dugoročnu stratešku saradnju sa SNSD-om.
“Smatramo da su neki potezi iz prethodnog perioda išli na našu štetu i bojimo se da se u budućnosti to ne odrazi i na sam SNSD. Ali, mi smo uz koaliciju već mnogo godina, a i najviše zbog dosadašnjeg odnosa sa Miloradom Dodikom, predsjednikom SNSD-a”, rekao je on.
Selak: Postoje osnove za kritiku, ali ne prema SPS
Goran Selak, predsjednik SPS, ističe da vjerovatno postoje određene osnove za kritiku koju je uputila Vulićeva, ali ne smatra da su one upućene lično njemu niti SPS.
“SPS je jasno pokazao da je dao punu podršku, shodno svom političkom kapacitetu. Sve ostalo je pitanje otvorenog dijaloga i zajedničkog dogovora unutar koalicije, kako bi se došlo do najboljih rješenja”, rekao je Selak za “Nezavisne novine”.
Petar Đokić, predsjednik Socijalističke partije Republike Srpske rekao je za “Nezavisne” da ne zna šta je tačno izjavila Vulićeva, ali da zna da su socijalisti uvijek bili odgovorna koaliciona partija, kao i prilikom nedavne kampanje za predsjednika Republike Srpske.
“I tada smo vidljivo animirali svoje članstvo i biračko tijelo”, naveo je Đokić.
Da li se osjećaju direktno prozvanim od strane SNSD i da li ima razloga za to, pokušali smo provjeriti i sa Darkom Banjcem, liderom Narodne partije Srpske, ali nije odgovorio do zaključenja ovog broja “Nezavisnih novina”.
Mašić: Traži se krivac zbog loših rezultata na izborima
Mihajlo Mašić, politikolog, smatra da je očigledno da usljed nezadovoljstva rezultatima izbora dolazi i do određenih neslaganja u vladajućoj koaliciji, ali i da je ovo samo potvrda ranijih priča da postoje neslaganja unutar koalicije.
“U SNSD-u traže krivca za loš rezultat izbora u drugima, a ne u sopstvenim redovima i načinu vođenja politike. Međutim, još odranije možemo vidjeti da među njima odnosi nisu baš idealni i da se nerijetko javno upute otrovne strelice ka onima koji u tom momentu nisu najpodobniji. Takođe, možemo uočiti i situaciju gdje i jedan dio koalicionih partnera javno istupa i iskazuje nezadovoljstvo, pogotovo kada su u pitanju raspodjele moći među njima i na osnovu toga što neki budu više povlašćeni. Biće zanimljivo ispratiti da li će trenutni interes prevladati i da li će na osnovu toga koalicija opstati ili ćemo imati neke nove podjele i novu političku situaciju”, rekao je Mašić za “Nezavisne novine”.
Ministar spoljnih poslova Srbije Marko Đurić izjavio je da evropske integracije, vojna neutralnost i mulivektorski pristup ostaju ključni stubovi srpske spoljne politike.
Đurić je rekao da je dugoročni cilj srpske diplomatije da Srbiju pozicionira kao stabilnu modernu i međunarodno relevantnu evropsku državu, a da paralelno mora obezbijediti energetsku i ekonomsku sigurnost.
– Cilj je da Srbija postane tehnološki i logistički čvor regiona – zemlja koja je integrisana u evropske lance vrednosti, ali isposobna za inovacije i izvoz znanja – kaže Đurić.
Đurić je istakao da poseban i trajan izazov ostaje pitanje Kosova i Metohije, a kada je u pitanju region, pristup srpske diplomatije je jačanje praktične saradnje i sprečavanje pogrešnih procjena koje mogu dovesti do podizanja tenzija.
– Srbija nudi saradnju zasnovanu na interesu i uzajamnom poštovanju, ali istovremeno ostaje čvrsto opredeljena za zaštitu svojih legitimnih interesa i bezbednosti svog naroda – rekao je Đurić za Politiku.
Naglasio je da Srbija nastoji da odnose gradi pragmatično i racionalno, tamo gdje postoji podudarnost interesa, uz jasno definisane crvene linije u pitanjima suvereniteta, teritorijalnog integriteta i bezbjednosti.
Šef srpske diplomatije je istakao da punopravno i ravnopravno članstvo u EU ostaje spoljnopolitički prioritet Srbije, ali, kako je napomenuo, taj proces danas nije isključivo tehničko pitanje, već je u velikoj mjeri političko.
– Zato ćemo nastaviti reforme zbog naših građana i sopstvene budućnosti, uz jačanje međunarodnih kapaciteta Srbije – kaže Đurić.
Dodik je rekao da Republika Srpska u sljedeću godinu ulazi stabilna s jasnim planom i programom investicija, koje su veće od četiri milijarde KM.
U osvrtu na proteklu sedmicu, Dodik je na Iksu naveo da je razgovarao sa rukovodstvom Gradskog odbora SNSD-a u Doboju, koji je i na proteklim izborima pokazao koliko narod vjeruje u našu politiku.
Košarac je, odgovarajući predsjedavajućem Kluba poslanika SDP BiH u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH Saši Magazinoviću, rekao da je jedna od prvih inicijativa Milorada Dodika kao tadašnjeg srpskog člana Predsjedništva BiH bilo usvajanje seta zaključaka Predsjedništva BiH na osnovu kojih su nadležne institucije obavezne na postupanje u slučaju Trgovske gore.
On je naglasio da su ti zaključci bili osnova za sva dalja postupanja.
– Uporno ponavljam da problem izgradnje spornog odlagališta na Trgovskoj gori ne smije biti predmet politizacije i jeftinog populizma na unutrašnjem planu – rekao je Košarac Srni.
Nažalost, dodao je, jedan broj političara iz FBiH koji obavljaju važne funkcije na nivou institucija BiH pokušava da tendencioznim i histeričnim napadima na zvaničnike Republike Srpske prikrije svoj nerad, umjesto da preduzmu konkretne korake i doprinesu borbi za zaštitu zdravlja 250.000 ljudi i životne sredine.
– Јuče Konaković, danas Magazinović i tako u krug… Nedopustivo je njihovo politikanstvo i pokušaj da na prizeman i banalan način pokušaju prikupiti pokoji politički poen kod svog sve malobrojnijeg glasačkog tijela – rekao je Košarac.
Upitao je šta je uradio Magazinovićev stranački kolega, aktuelni bošnjački član Predsjedništva BiH Denis Bećirović u vezi sa Trgovskom gorom
– Čime mjerimo njegov doprinos rješavaju ovog problema? Bećirović nije uradio ništa. I što je još veći apsurd, Bećirovićev nepostojeći doprinos veći je od doprinosa Magazinovićevog koalicionog partnera Konakovića. Bećirović ne radi ništa, za razliku od Konakovića, koji sabotira našu borbu zataškavajući protestne note u MIP-u BiH – kaže Košarac.
Naglasio je da je krajnje vrijeme da se uozbilje, manu “mlaćenja prazne slame i lažnih optužbi na račun Milorada Dodika i Republike Srpske”.
– Ako ne želite da date konstruktivan doprinos borbi protiv izgradnje odlagališta na Trgovskoj gori, barem zaćutite i ne trujte javnost obmanama i manipulacijama – rekao je Košarac.
PDP je pokojna stranka koju je sahranio Draško Stanivuković, čovjek koji ima velike ambicije, a koje nisu u skladu s njegovom moći.
Ovo je izjavio Lider Liste Za pravdu i red, Nebojša Vukanović, tvrdeći da je Stanivuković “Dodikov igrač”, kao i da predsjednik PDP ima podršku zvaničnog Beograda.
Gostujući u programu N1, Vukanović je ustvrdio da se Stanivuković pokušava nametnuti kao “vajni lider opozicije”, zahvaljujući vezama s vlastima u Srbiji.
– Najveći problem Draška Stanivukovića je njegova nepouzdanost. To je razlog zbog kojeg mislimo da on ne može biti kandidat za dvije inokosne funkcije. Što se tiče kandidature Stanivukovića, znamo da on igra u dogovoru s Dodikom – rekao je Vukanović.
Istakao je i da bez uvođenja skenera nema govora o fer izborima, a dodao je i da je podnosio prijave protiv lidera PDP zbog sumnji za kriminal.
– Da je Stanivuković iskreni opozicionar bio bi uhapšen, kao što je uhapšen Milan Miličević koji je prošao kroz pakao – naveo je Vukanović.
Dodao je da nakon što nije izabran za ministra bezbjednosti BiH sebe vidi kao srpskog člana Predsjedništva BiH, poslije izbora sljedeće godine.
– Da dođe neko ko ima povjerenje svih naroda, ko radi na promjeni sistema i ko radi na istinskom pomirenju, normalizaciji odnosa, promjeni diskursa, kao i promjeni odnosa prema međunarodnoj zajednici. Bio bih prvi od rata koji bi bio jednako dobrodošao i u Banjaluci, Mostaru, Trebinju i Tuzli – poručio je Vukanović.
Uvođenje pojma “posebno nadzirano javno preduzeće” omogućiće primjenu pojačanih mjera nadzora nad radom ovih preduzeća, koja su od najvećeg značaja za javne finansije, navedeno je u Prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o javnim preduzećima o kojem će Narodna skupština raspravljati u nastavku zasjedanja naredne sedmice.
Obrazloženo je da se pojam “posebno nadzirano javno preduzeće” definiše kao pravno lice pod direktnom ili indirektnom kontrolom Republike Srpske koje dvije uzastopne kalendarske godine ispunjava kriterijume velikog pravnog lica u skladu sa zakonom kojim se uređuje računovodstvo i revizija.
Kako je navedeno, ovim zakonom precizira se definicija javnog preduzeća, dodatno jačaju odgovornost, efikasnost i ekonomičnost kao osnovna načela upravljanja javnim preduzećima, propisuje se izrada politike vlasništva, kao strateškog dokumenta za unapređenje vlasničkog upravljanja i uspostavlja se Sistem za koordinaciju nadzora javnih preduzeća u Republici Srpskoj.
– Zakonom se jasno definiše javno preduzeće kao privredno društvo u većinskom javnom vlasništvu ili pod kontrolom javnog organa, a uvodi se i pojam “kontrola po drugom osnovu”, koja omogućava obuhvatanje svih relevantnih pravnih lica koja se faktički nalaze pod javnom kontrolom, bez obzira na formalni vlasnički udio – navodi se u tekstu Prijedloga zakona.
Kada je riječ o kontroli, uspostavlja se novi sistem za koordinaciju nadzora javnih preduzeća kao novina u odnosu na raniji model utvrđen odlukom o uspostavljanju sistema za koordinaciju nadzora javnih preduzeća iz 2021. godine.
Sistem za koordinaciju nadzora obuhvata javna preduzeća u punom kapacitetu, više organa i institucija koje imaju jasno utvrđene nadležnosti, čime se omogućava koordinisano i efikasnije vršenje nadzora nad javnim preduzećima.
– Sistem za koordinaciju nadzora obuhvata više institucija sa jasno definisanim nadležnostima, a čine ga Vlada Republike Srpske, Tijelo za koordinaciju nadzora, resorna ministarstva, Ministarstvo finansija, Investiciono-razvojna banka i jedinice lokalne samouprave – ističe se u tekstu Prijedloga.
S ciljem sprečavanja sukoba interesa i jačanja nadzorne funkcije, propisuje se uvođenje u nadzorni odbor javnih preduzeća najmanje jednog nezavisnog člana, u smislu da je nezavisni član lice koje ne obavlja rukovodeće funkcije u javnom preduzeću, nije zaposleno u javnom preduzeću, nije član organa upravljanja ili nadzora povezanih društava, nema vlasnički udio ili bilo koji finansijski i drugi interes u javnom preduzeću.
Predloženo je da uspostavljanje sistema za koordinaciju nadzora, za posebno nadzirana javna preduzeća, stupaju na snagu osmog dana od dana objavljivanja u “Službenom glasniku Republike Srpske”, dok se na ostala javna preduzeća odredbe primjenjuju nakon dvije godine od donošenja zakona jer se ostavlja period adaptacije i razvoja drugih neophodnih kapaciteta.
Stevandić je, u izjavio za RTRS radio, rekao kako smatra da opozicija iz Republike Srpske predlaganjem ovih rješenja na pogrešan način reaguje na izborni poraz.
Draško Stanivuković, predsjednik PDP-a i Pokreta “Sigurna Srpska” (PSS), najavio je da će uskoro, konkretno u tekućem decembru, ovaj pokret imati dvocifren broj poslanika u Narodnoj skupštini Republike Srpske, a s obzirom na to da u Klubu PDP-a trenutno ima osam narodnih tribuna i ako njih računamo kao PSS, to znači da će im se u narednim danima pridružiti još najmanje dva poslanika iz aktuelnog skupštinskog saziva.
“Želim da kažem da u vremenu koje dolazi ćemo biti na trocifrenom broju odbornika, a mogu da kažem i dvocifrenom broju poslanika. Dajte da jednom to kažem u decembru”, rekao je Stanivuković 17. decembra ove godine, ne otkrivajući više detalja.
Međutim, kako “Nezavisne novine” nezvanično saznaju, kod Stanivukovića stiže Dragan Galić, šef Kluba poslanika NPS-DNS u parlamentu Srpske, dok je drugi poslanik iz jedne od “malih” partija.
Galić: To samo Draško zna
Potvrdu ove informacije potražili smo od Galića lično, istina ne pitajući ga direktno da li je on taj poslanik koji će se pridružiti Stanivukoviću, već da li će neko uskoro napustiti Klub NPS-DNS, koji trenutno broji šest poslanika? Galić nije potvrdio niti negirao odlazak.
“To samo Draško zna”, poručio je Galić za “Nezavisne novine”.
Šta je sa PDP-om?
Sve opcije u vezi sa navodnim “prelijetanjem” dva narodna poslanika sada su otvorene.
Međutim, pored pitanja koji poslanici bi se mogli pridružiti PSS, ostaje još jedno pitanje, a to je da li su svi aktuelni poslanici PDP-a, a ima ih, kako smo rekli, osam, saglasni sa tim da ubuduće pored imena njihovog kluba piše Pokret “Sigurna Srpska”, a ne PDP.
Ovo govorimo iz razloga što je, prije svih, Igor Crnadak, šef Kluba poslanika PDP-a, dosad u više navrata javno istakao da on ne podržava ideju PSS, jer to vodi ka problemima u PDP-u.
Preostalih sedam poslanika PDP-a, ako pogledamo imena i njihov dosadašnji rad, te nastupe od kada je formiran PSS, izvjesno nemaju ništa protiv da Pokret bude isturen u prvi plan.
Među njima je svakako i Maja Dragojević Stojić, koja se pridružila Stanivukoviću i PDP-u, nakon što je ovaj preuzeo kormilo stranke, a kao što je poznato, prethodno napustivši SDS.
SDS: Nemamo informacije
Upravo se u javnosti najviše spekuliše da bi, ako se ostvare novi politički prelasci iz stranke u stranku, deblji kraj na ime tzv. preletača ponovo mogao da izvuče SDS.
Međutim, iz SDS-a, koji trenutno broji 11 poslanika, uvjeravaju da niko od njih neće preći u Stanivukovićev pokret.
“Za tu priču o prelascima nemam nikakvu informaciju”, kratko je za “Nezavisne” kazao Tomica Stojanović, poslanik SDS-a u parlamentu Srpske.
Lista Za pravdu i red: Nema pregovora
Bilo kakvih pregovora o prelasku kod Stanivukovića nema ni kada je u pitanju Lista Za pravdu i red, koji imaju četiri poslanika. Ovo je za “Nezavisne” potvrdio Đorđe Vučinić, dodavši da su oni jedini u NS RS koji od početka saziva postoje u izvornom obliku.
Povezanost sa “preletačima” negira i Željko Dubravac iz Poslaničke grupe Narodni front, koji za “Nezavisne” kaže da ni on niti Radislav Dončić neće napustiti ovu stranku.
“Mi smo poslanici Narodnog fronta, i mi radimo i razvijamo Narodni front zajedno sa predsjednicom Jelenom Trivić i ostalim članovima stranke”, rekao je Dubravac.
SNSD: Treba pokucati na vrata drugih stranaka
Potpuno samouvjereni u ono što imaju su i u SNSD-u.
“Poslanici izvanredno funkcionišu i nemam ni najmanje naznake da je neko nečim nezadovoljan i da bi mogao da pređe u neku stranku. Treba pokucati na vrata drugih stranaka”, poručio je za “Nezavisne” Srđan Mazalica, šef Kluba poslanika SNSD-a.
Stevandić: U Ujedinjenu Srpsku se dolazi, a ne odlazi
Ni u Ujedinjenoj Srpskoj neće biti “preletača”, uvjerava Nenad Stevandić, lider ove partije.
“U Ujedinjenu Srpsku se dolazi što se tiče poslanika, a ne odlazi”, navodi Stevandić.
Na naše pitanje da li će biti još dolazaka, bio je zagonetan.
“Ja se nadam da hoće, imam samo nešto što ne mogu da podijelim, a to su samo interesovanja, ne informacije konkretno”, tvrdi Stevandić za “Nezavisne novine”.
Ipak, nagovještaji da se nešto dešava mogli bi se zaključiti iz onoga što smo dobili kada je u pitanju Klub poslanika Demos-SPS.
Spomenka Stevanović, šef ovog kluba u kojem je trenutno pet poslanika, prvo je poručila da nema nikakve informacije da će biti prelazaka. Ali…
“Ima nekih govorkanja, ali time se ne bavim. Sigurna sam da iz ovog kluba neće niko”, kazala je Stevanovićeva za “Nezavisne novine”.
Ognjen Kuljić, poslanik Kluba Socijalističke partije, koji čini pet poslanika, poručio je da je apsolutno uvjeren da niko od njih neće napustiti stranku.
“Sve ove godine, što se tiče našeg kluba, niko nije napustio SP”, rekao je Kuljić.
U aktuelnoj političkoj situaciji teško je očekivati da će iko od pet poslanika iz Poslaničke grupe Pokret za državu (tri poslanika) i SDA – BH Zeleni (dva poslanika), preći u redove Pokreta “Sigurna Srpska”.
Potpredsjednik Partije demokratskog progresa (PDP) Igor Crnadak saopštio je da u vrhu stranke nije postignut jedinstven stav o formiranju Pokreta Sigurna Srpska, ističući da su pojedini medijski nastupi i tvrdnje u vezi s tim – netačni.
Crnadak je na Fejskuku naveo da Predsjedništvo PDP-a nije jednoglasno donijelo odluku o formiranju Pokreta, jer su se tome, kako tvrdi, usprotivila najmanje dva visoka funkcionera stranke, uz napomenu da postoje i različita raspoloženja među članovima i simpatizerima.
Prema njegovim riječima, ni Glavni odbor PDP-a, koji je zasjedao u Bijeljini, nije donio jednoglasnu odluku, budući da podrška nije stigla od više funkcionera sa područja Banjaluke, Istočnog Sarajeva i Hercegovine.
Crnadak je podsjetio i da počasni predsjednik PDP-a Mladen Ivanić nije dao podršku Pokretu, što je, kako je naveo, Ivanić potvrdio u više javnih i medijskih nastupa, iako nije prisustvovao sjednici Glavnog odbora.
On je ukazao i na način vođenja rasprave u Bijeljini, navodeći da je ona bila ograničena na 45 minuta, zbog čega se, kako kaže, mnogi članovi nisu ni uspjeli obratiti.
Politike PDP-a, sa svojom jasnom alternativom vladajućem režimu, biće važan faktor na narednim izborima i nije dobro sa tim se poigravati – poručio je Crnadak.
Dodao je da mu se, kako tvrdi, javlja veliki broj ljudi koji pružaju snažnu podršku, žele stvarne promjene, ali ne vide svoj politički angažman u okviru Pokreta.
Uoči, kako je naveo, važnih dogovora na opozicionoj strani, Crnadak je pozvao na fokusiranje na rješavanje dva ključna problema – manjak povjerenja i pouzdanosti prema pojedinim akterima, kao i potrebu da niko ne bude isključen, odnosno da svako ko iskreno želi promjene pronađe svoje mjesto u zajedničkom opozicionom dogovoru