VRBAS Media

Kategorija: Politika

  • Dodik: Moj cilj je da Srbe odvojim od muslimana koji hoće hegemoniju nad njima

    Dodik: Moj cilj je da Srbe odvojim od muslimana koji hoće hegemoniju nad njima

    Ja ne vodim ovdje ličnu bitku, ja vodim bitku za Republiku Srpsku i moj glavni politički cilj, poslije trideset godina neuspjeha Dejtonskog sporazuma, je da Srbe hrišćane odvojim od muslimana koji hoće hegemoniju nad srpskim narodom i hrišćanima, rekao je predsjednik SNSD-a Milorad Dodik.

    “Mi smo u neprijateljskom okruženju od strane Sarajeva. To je definitivno. Ja mislim da ovdje moramo da objašnjavamo i nazivamo stvari pravim imenom. Kada je neko kroz istoriju stalno u naporu da Srbima nanese zlo, onda da je to neprijateljstvo. Kakav poziv na normalan život? Šta to njima znači?”, upitao je Dodik.

    Kako navodi to se pokazalo i tokom pravosudnog postupka koji je vođen protiv njega.

    “Zato sam ja uzeo i povukao se korak nazad i rekao: ‘Dobro, ali vidjećete Milorada Dodika kojeg nikada niste vidjeli do sada'”, rekao je Dodik za portal “Provjereno.info”.

  • Da li v.d. predsjednika Republike Srpske treba da uđe u Ustav RS?

    Da li v.d. predsjednika Republike Srpske treba da uđe u Ustav RS?

    Ustav Republike Srpske treba promijeniti i još konkretnije definisati, a to se prije svega radi i kroz potpuno novi pravni akt, koji će ispraviti sve nedostatke koje ima aktuelni, uključujući i definiciju nove ustavne norme – vršilac dužnosti predsjednika Republike Srpske.

    Saglasni u ovom stavu su pravni i politički stručnjaci, koji ocjenjuju da se Ustavom moraju otkloniti sve nedoumice i o nadležnosti Narodne skupštine Republike Srpske kao ustavotvorca, kako bi se, dodaju, jasno stavilo do znanja šta može predsjednik Republike, šta može potpredsjednik, a šta eventualno može vršilac dužnosti.

    Ovom temom neophodno se pozabaviti kako bi se izbjegle aktuelne situacije u kojima se nalazi Republika Srpska, poput mišljenja da v.d. predsjednika Republike Srpske Ana Trišić Babić nije mogla predložiti mandatara za sastav Vlade RS, da potpredsjednici imaju veću ulogu od one koja im je data aktuelnim Ustavom Srpske, pa do toga da parlament nije mogao da imenuje nikoga u v.d. mandat.

    Dmičić: Ima prostora za unapređenje Ustava
    Mile Dmičić, profesor Pravnog fakulteta Univerziteta u Banjaluci, podsjeća da predsjednik Republike Srpske ima dva potpredsjednika iz različitih konstitutivnih naroda, čime je u sadašnjem Ustavu RS u svoj svojoj punoći implementiran osnovni temelj konstitutivnosti triju naroda u BiH. Dmičić podsjeća i da predsjednik Republike određuje koji će ga potpredsjednik mijenjati u slučaju privremene spriječenosti da obavlja svoje funkcije, te da u slučaju da se to desi – to predstavlja vremenski ograničen stav.

    U takvoj situaciji i s obzirom na to da ne postoje norme o drugim stanjima, Dmičić ističe da ima prostora da se u unapređivanju ustavnih rješenja, pogotovo sa stanovišta komparativne ustavnosti i situacije u ustavnosti BiH, stvore uslovi da se u nekim narednim ustavnim promjenama razgovara i o konstituciji ustavne norme vršilac dužnosti predsjednika Republike Srpske.

    “To sve ima temelj u slučajevima koje imamo i u stanjima od 2007. i iznenadne smrti predsjednika Milana Jelića, ali vodeći računa o tome da ima jedna činjenica, a to je da se predsjednik Republike Srpske bira na opštim izborima, a ne u parlamentu u Srpskoj. U kontekstu ta dva stanja moguće je tražiti i rješenje o vršiocu dužnosti do sprovođenja vanrednih izbora za predsjednika Republike Srpske”, kaže Dmičić za “Nezavisne novine” te dodaje:

    “Ili ukoliko ustavnim rješenjima, a ovdje je republikanski oblik uređenja, Narodna skupština kao najviše ustavotvorno i zakonodavno tijelo ne bira predsjednika, onda ona dobija legalitet i legitimitet da određuje vršioca dužnosti predsjednika Republike, a dva potpredsjednika obavljaju dužnosti u skladu sa svojim nadležnostima”.

    Jedan od mogućih načina da se riješe ovakve stvari, prema njegovom mišljenju, je i ako se donese zakon o predsjedniku Republike kao ustavnom organu.

    “Onda je i tu moguće dalje razraditi stanja koja se događaju u ovakvim ili sličnim situacijama”, naglasio je Dmičić.

    Ovlašćenja v.d. predsjednika Republike Srpske
    Na pitanje ukoliko bi se Ustavom zaista definisao vršilac dužnosti predsjednika kao ustavna kategorija, koja ovlašćenja bi on imao, Dmičić odgovara da bi to odredio ustavotvorac.

    “Ustavotvorac bi definisao u kojoj mjeri će u tom dijelu vršenja dužnosti biti puna ustavna norma ili određena restrikcija zbog stanja u kojima se nalazi ustavni organ – predsjednik Republike Srpske”, zaključio je profesor Dmičić.

    Stevandić: Potpredsjednici nemaju nikakva ovlašćenja
    Da Ustav RS treba promijeniti uvjeren je i Nenad Stevandić, predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske.

    On kaže da u Ustav Republike Srpske treba uvesti sve mogućnosti, a prije svega još bolje definisati odluke koje Narodna skupština RS može donositi kada nema predsjednika Republike, jer je parlament ustavotvorac.

    “Treba uvesti i kategoriju kako se u odsustvu predsjednika Republike Srpske mogu prenijeti ovlašćenja osim potpredsjedniku Republike, jer potpredsjednici nemaju nikakvu nadležnost – njima predsjednik ne može prenijeti nadležnost, već samo povjeriti poslove, i samo mogu raditi onaj posao koji im povjeri, a to je potpisivanje akata. A kad predsjednika Republike nema, potpredsjednik ne može da radi nijedan posao predsjednika jer nema izvorna ovlašćenja, njemu to mora naložiti Institucija predsjednika, a nju može substituisati samo odluka Narodne skupštine Republike Srpske ili v.d. predsjednika koga je imenovala Narodna skupština”, naglašava Stevandić za “Nezavisne”.

    Uz to, dodaje on, u novi pravni akt treba uključiti i pojam vršilac dužnosti predsjednika Republike Srpske.

    “U slučaju spriječenosti, smrti, nepredviđenih okolnosti koje mogu da se podvedu iz sudske presude i drugog. Naravno da može bolje. Ali je najgluplja priča da potpredsjednici mogu da vrše funkciju predsjednika. To je izdajnička priča ljudi koji nemaju pojma ni o Ustavu ni o nacionalnoj politici, poput pojedinih iz opozicije”, istakao je Stevandić.

    Ustav RS donesen 1992. godine
    Podsjećanja radi, aktuelni Ustav Republike Srpske donesen je 28. februara 1992. godine, a usvojila ga je Skupština srpskog naroda BiH.

    Narodna skupština Republike Srpske je na 20. posebnoj sjednici, održanoj 13. marta 2025. godine, donijela Odluku o utvrđivanju Nacrta ustava Republike Srpske, nakon čega je održan niz javnih rasprava širom Republike.

    Vidović: BiH treba novi državni ustav
    Danijel Vidović, politikolog, ocjenjuje da je političkom sistemu BiH neophodna potpuna rekonstrukcija, uključujući i niže nivoe, odnosno entitete i kantone.

    “U tom smislu smatram da treba donijeti novi ustav počevši od državne razine, sve do srednjih razina vlasti i na odgovarajući način sve to uklopiti na lokalni nivo, na jedinice lokalne samouprave”, poručio je Vidović za “Nezavisne novine”.

  • “Primitivan istup Heleza”

    “Primitivan istup Heleza”

    Gradski odbor HDZ-a Mostar objavio je saopštenje u kojem je dao punu podršku klubu Zrinjski i njegovom treneru Igoru Štimcu, reagirajući na ranije zahtjeve mostarskog SDP-a za ukidanjem Štimčeve radne i boravišne dozvole u Bosni i Hercegovini.

    U odgovoru na zahtjev SDP-a iz HDZ-a BiH ističu kako je taj zahtjev primitivan istup Zukana Heleza, ministra odbrane BiH.

    Njihovo saopštenje prenosimo u cijelosti:

    “Rijetko je tko ovoj napaćenoj i podijeljenoj zemlji, a posebno gradu Mostaru, donio više pozitivnog i dobroga od HŠK Zrinjskog. Uspjesi koje ovaj klub godinama ostvaruje na domaćim, ali i europskim terenima učinili su za promociju Mostara i Bosne i Hercegovine više nego što su to uspjela pojedina ministarstva turizma.

    Umjesto da se stranke koje vode ta ministarstva i čiji predstavnici sjede na svim razinama vlasti – prvenstveno SDP – brinu o ugledu i pozitivnoj slici grada i države, njima je očito važnija vlastita politička kampanja, u koju su, po svemu sudeći, preuranjeno i nervozno ušli.

    Ta nervoza sve se češće prelijeva u javni prostor. Najbolji primjer toga je primitivan i neodgovoran istup ministra Zukana Heleza (SDP). Umjesto da se nanesena šteta sanira, svjedočimo pokušaju da se pred vlastitim biračkim tijelom skine stigma političke slabosti – i to na jedini njima poznat način: napadima na Hrvate i sve što ih predstavlja.

    Ovoga puta udar je usmjeren prema HŠK Zrinjskom i treneru Igoru Štimcu, čija je jedina ‘krivnja’ to što ima svoje mišljenje i ne boji ga se javno izreći. Trener Štimac je, očito, vjerovao da dolazi u demokratsku zemlju u kojoj je sloboda govora zajamčena, no predstavnici tzv. ‘građanskih’ opcija iznova ga pokušavaju uvjeriti u suprotno.

    Unatoč svemu, unatoč stalnim pokušajima obespravljivanja i omalovažavanja, jedno mora biti svima jasno:

    Hrvati su jednakopravan i konstitutivan narod u Bosni i Hercegovini.

    A Zrinjski nije samo klub – Zrinjski je život, identitet i ponos Mostara.”

    Zašto SDP traži da se Štimcu oduzme dozvola
    Nakon izjave trenera Fudbalskog kluba Zrinjski iz Mostara Igora Štimaca da mu je želja da Hrvati u BiH dobiju svoj entitet, SDP je zatražio da mu bude oduzeta radna, odnosno boravišna dozvola.

    Iz Gradske organizacije SDP-a Mostar navode da se Štimac bavi političkim djelovanjem i propagandom umjesto posla za kojim mu je dozvola data.

    Tvrde da je Štimac prekršio odredbe Zakona o strancima BiH, a posebno član koji se odnosi na obavezu poštovanja javnog poretka.

    Poziv da se Štimcu uskrati radna, odnosno boravišna dozvola upućen je Ministarstvu bezbjednosti u Savjetu ministara i Službi za poslove sa strancima BiH.

    Nekadašnji reprezentativac Hrvatske u fudbalu i trener Igor Štimac izjavio je da bi želio da Hrvati u BiH dobiju svoj entitet, da Hrvatska bude lijepa i ponosna i da se vide manje oni koji mašu jugoslovenskim zastavama.

  • Prijeti li Federaciji grčki scenario?

    Prijeti li Federaciji grčki scenario?

    Prijeti li Federaciji grčki scenario? Na to je upozoreno u oba doma federalnog parlamenta, gdje se raspravljalo o prijedlogu budžeta za ovu godinu.

    Dok opozicija ukazuje na rast duga i nedostatak razvojnih projekata, federalni premijer Nermin Nikšić kategoričan da je budžet, kako kaže, snažno socijalno orijentisan. U ovoj godini Federacija će morati vratiti 1,3 milijarde ranijih dugova.

    Rekordan budžet, ali i rekordna zaduženja. Od oko 8,9 milijardi maraka, čak 25 odsto se odnosi na dug.

    – Tekući prihodi ne mogu pokriti sve rashode, posebno kada uključimo i servis duga koji s kamatama u narednoj godini takođe iznosi 1,309 miliona maraka, te je s toga i neko dodatno zaduženje neophodno, a što nije novina nikakva u odnosu na prethodne godine – rekao je Nermin Nikšić, premijer Federacije BiH.

    Čeka nas grčki scenario, poručuje iz Kluba poslanika SDA.

    – Јa odgovorno tvrdim, nadam se da će me vrijeme demantovati, da sa ovakvim budžetom mi definitivno ulazimo u grčki scenario- rekao je Mirsad Zaimović, šef Kluba poslanika SDA u Predstavničkom domu Parlamenta FBiH.

    Prezaduženo smo, kaže iz SBiH.

    – Više od dvije milijarde konvertibilnih maraka ovog budžeta je planirano zaduženje. Nikada u istoriji Federacije niste imali to – naveo je Admir Čavalić, poslanik SBiH u Predstavničkom domu Parlamenta FBiH.

    Do juna je planirano zaduženje od 800 miliona evra na Londonskoj berzi. Ovaj put po puno nepovoljnijim uslovima nego prošle godine, upozorava dio poslanika.

    – Nemojte zaboraviti da je ovo izborna godina, da je način funkcionisanja ove vladajuće strukture u ovom mandatu takav da se ponašaju poput pijanih bogataša – daj uzmi šta je na raspolaganju i daj što više, jer ko zna ko živ, ko mrtav, nakon desetog mjeseca ko će činiti novu većinu – kaže Slaven Raguž, poslanik HRS-a u Predstavničkom domu Parlamenta FBiH.

    I Dom naroda federalnog parlamenta u sličnom tonu kao i Predstavnički.

    – Grčki scenario je scenario u koji vi vodite Federaciju BiH već odavno. 2022. godine kada je neko drugi vodio procese na području Federacije BiH ostao je suficit u budžetu preko 500 miliona maraka. Dakle, od 2022. ste uspjeli potrošiti suficit i napraviti deficit koji je svake godine sve veći i veći – ističe Aida Obuća, delegat u Domu naroda Parlamenta FBiH (SDA).

    I ekonomisti upozoravaju na mogući sistemski slom javnih finansija. Smanjenje broja zaposlenih, sve manje investicija, a sve više ugašenih firmi – realnost je to u Federaciji, dok Vlada obećava najviše novca za penzionere i sve predstavlja kao blagostanje. Istovremeno, nezvanično, prikriva stvarni deficit od oko dvije milijarde maraka.

    – Postoji ozbiljna bojazan da ono što se javno prikazuje ne odgovara stvarnosti, jer inače sami postupci ne bi imali smisla. Ako je stanje tako dobro kako se hvali u nekoj preuranjenoj izbornoj kampanji, zašto se onda nisu smanjili doprinosi od nove godine, zašto se onda nije obavljala fiskalna reforma? – pita Igor Gavran,ekonomski stručnjak.

    Dok Federacija grca u dugovima, u federalnom parlamentu gotovo svi složno protiv ukidanja privilegija samima sebi. Tako je većina poslanika u Predstavničkom domu na različite načine onemogućila da se na dnevnom redu nađu izmjene Zakona kojim bi se automatski zaustavio rast plata izvršnoj i zakonodavnoj vlasti i primanje takozvanog “bijelog hljeba“. Neki su bili suzdržani, a pojedinci su naprasno nestali iz sale tokom glasanja. Sa posljednjim povećanjem, plata parlamentarca u Federaciji iznosi nešto više od 4.200 maraka. Oni koji nemaju zaposlenje nakon mandata, za godinu dana nerada će dobiti preko 50. 000 maraka.

  • Dodik: Nezavisnost Srpske ostaje cilj, do nje mirnim političkim putem

    Dodik: Nezavisnost Srpske ostaje cilj, do nje mirnim političkim putem

    Glavni politički cilj Republike Srpske ostaje nezavisnost, a do njega se, prema riječima lidera SNSD-a Milorada Dodika, želi doći mirnim putem i kroz politički proces, koristeći povoljan međunarodni trenutak. Dodik je u Јutarnjem programu RTRS-a poručio da taj cilj „nije nestao“ i da će biti „nezadovoljan ako propustimo tajming za naše konačne odluke“.

    On je naveo da bi, u slučaju proglašenja nezavisnosti, Republiku Srpsku u roku od nekoliko dana priznalo 15 zemalja. Istakao je da želi da Srpsku oslobodi pritisaka i dodao da ne odustaje od svojih političkih namjera. „Nisam čovjek koji odustaje i nastojim da se borim za svoje ciljeve“, rekao je Dodik.

    Govoreći o odnosima u BiH, Dodik je poručio da ne pristaje na, kako je naveo, bošnjačku dominaciju i podaništvo koje, prema njegovim riječima, prihvata opozicija. „Znamo šta su napori muslimana u BiH. Uradili su sve da razvale dejtonsku BiH i da je što više približe unitarnoj zemlji“, rekao je, dodajući da Srpska ne smije pristati na takav razvoj događaja.

    Najavio je i niz međunarodnih posjeta, navodeći da će boraviti u Beogradu, Parizu i Vašingtonu, kao i u Moskvi, koju je označio strateškim partnerom Republike Srpske. Komentarišući kritike opozicije zbog odlaska u SAD i prisustva molitvenom doručku, Dodik je rekao da postoje „važnije stvari koje se ne vide“.

    Posebno je izdvojio posjete Izraelu i Mađarskoj. Za sastanak sa izraelskim premijerom Benjaminom Netanjahuom rekao je da je bio „impozantan“ i da su razgovarali o svim važnim pitanjima, navodeći da Izrael razumije poziciju Republike Srpske. Dodao je da će rezultati te posjete biti vidljivi u narednom periodu.

    Kada je riječ o Mađarskoj, Dodik je istakao da ta zemlja ima najviše razumijevanja za Balkan i da sa premijerom Viktorom Orbanom dijeli slične političke stavove. „Republika Srpska i Mađarska dijele vrijednosti slobodnog svijeta i žele da njihove zajednice i države budu očuvane“, rekao je Dodik, naglašavajući da saradnja obuhvata ekonomiju i politička pitanja.

    On je naveo da ni Mađarska ni Republika Srpska ne žele nikome da nameću stavove, već da grade odnose zasnovane na međusobnom uvažavanju. Nakon sastanka u Budimpešti, Dodik i vršilac dužnosti predsjednika Republike Srpske Ana Trišić Babić prisustvovali su Svetosavskoj akademiji, na kojoj je Dodiku dodijeljen Orden Samouprave Srba u Mađarskoj za podršku srpskoj zajednici.

    U unutrašnjopolitičkom kontekstu, Dodik je najavio da će po povratku iz SAD prioritet biti vraćanje Izbornog zakona Republike Srpske pred Narodnu skupštinu. Ocijenio je da je cilj „političkog Sarajeva da napravi haos u Republici Srpskoj“ i ponovio tvrdnju da su izbori provedeni u skladu sa pravilima. „Mi smo pokradeni, ne oni“, rekao je.

    Na kraju je poručio da se srpski narod mora snažnije okupiti oko Republike Srpske, koju je nazvao domovinom i štitom. Istakao je da je potrebno čuvati Srpsku kako bi ona čuvala sadašnje i buduće generacije, ponavljajući da su politička stabilnost i institucionalna snaga ključni prioriteti.

  • HDZ traži pritisak na OHR

    HDZ traži pritisak na OHR

    Dok lider HDZ Dragan Čović traži pritisak na Kristijana Šmita koga institucije Republike Srpske ne priznaju za visokog predstavnika, kako bi povukao odluku o zabrani raspolaganja imovinom BiH, SDA zahtjeva pritisak na Republiku Srpsku kako bi tu zabranu poštovala.

    UFederaciji BiH jedni upozoravaju da zabrana zaustavlja investicije i razvoj lokalnih zajednica u ovom entitetu, dok drugi tvrde da je riječ o jedinom mehanizmu za sprečavanje daljnje rasprodaje imovine BiH. U Republici Srpskoj jedinstveno poručuju javna dobra pripadaju entitetima.

    Projekti zakočeni, gradnja onemogućena, investicije na čekanju, ali samo u opštinama i gradovima u Federaciji Bosne i Hercegovine, kaže ministar Davor Bunoza, koji uzrok vidi u proširenoj zabrani raspolaganja imovinom BiH koju je 2022. nametnuo Šmit koga institucije Republike Srpske ne priznaju za visokog predstavnika.

    – Ja živim u Mostaru gdje se više ne mogu praviti stambene zgrade, gdje je cijena stana 6.000 maraka po kvadratu, gdje mladi napuštaju, jer ne mogu kupiti stan. Dođem u Istočno Sarajevo, puno stanova, gradi se. Neki dan ste vidjeli bolnicu u Trebinju, podržavam, ali otiđite u Jajce i pitajte zašto ne mogu napraviti bolnicu gdje su osigurali sredstva – poručuje ministar pravde BiH, Davor Bunoza.

    Kako zabrana raspolaganja imovinom BiH ne zaustavlja projekte u Republici Srpskoj, Bunoza nije pojasnio, ali je, ističe, ostao šokiran posljedicama zabrane o kojim su mu govorili predstavnici Saveza opština i gradova Federacije. Konačno rješenje, smatra Bunoza, jeste donošenje zakona o državnoj imovini na nivou Bosne i Hercegovine.

    – Politički ambijent ne postoji da mi donesemo taj adekvatni zakon i da je postajao, donijeli bismo ga u zadnjih 20 godina. S te strane bih ja predložio da mi napravimo pritisak na osobu koja je nametnula ova privremena rješenja da ih povuče – smatra Dragan Čović, zamjenik predsjedavajućeg Doma naroda PS BiH.

    Ova zabrana jedna je od najboljih odluka koje su ikad stigle iz OHR, ističu iz stranaka Trojke.

    – Vrši se sada pritisak da se ukine taj zakon, da Kristijan Šmit koga institucije Republike Srpske ne priznaju za visokog predstavnika povuče taj zakon u potpunosti, da bi se moglo ovo što je preostalo državne imovine razgrabiti – rekao je Kemal Ademović, predsjedavajući Doma naroda PS BiH.

    U Republici Srpskoj, vlast i opozicija jednoglasni – protiv su državnog zakona u kome bi se naznačilo da su sva nepokretna imovina i prirodna dobra vlasništvo Bosne i Hercegovine.

    – Ne postoji titular koji se zove država Bosne i Hercegovine. To je laž! OHR treba istjerati iz Bosne i Hercegovine i poništiti odlukom Parlamenta sve ono što je uradio – jasan je lider SNDS Milorad Dodik.

    – Nije sporno da ova zgrada bude imovina Bosne i Hercegovine, zgrada Predsjedništva, MIP-a. Ne znam šta je sve u funkciji institucija Bosne i Hercegovine, ali ona priča koja je ključna, a to je zemljište, rijeke, vode, rude, šumska bogatstva i sve ostalo, mislim da to ne treba uopšte da bude predmet raspravljanja i da su u tom dijelu nadležni entiteti – naglašava Nenad Vuković, delegat u Domu naroda PS BiH.

    Zbog odluke o zabrani raspolaganja imovinom BiH, SDA takođe poziva na pritisak, ali ne na OHR kao Čović, već na Republiku Srpsku.

    – Ja znam da Republika Srpska uopšte ne poštuje odluke Ustavnog suda, a niti tu odluku. Put je u mehanizmima države, međunarodne zajednice, odvratiti one koje ruše ustavni poredak da se ponašaju u skladu sa Ustavom – konstatuje Šefik Džaferović, delegat u Domu naroda PS BiH.

    Prihvatljivo i održivo rješenje za raspodjelu imovine između države i drugih nivoa vlasti, dio je Programa 5+2, odnosno uslov za zatvaranje kancelarije OHR-a. To, svima prihvatljivo rješenje, domaće politike nikada nisu pronašle, pa su privremena nametali visoki predstavnici. 2005. Paddy Ashdown zabranio je raspolaganje imovinom BiH dok se pitanje ne riješi zakonom na državnom nivou. Sedamnaest godina kasnije, Šmit koga institucije Republike Srpske ne priznaju za visokog predstavnika zabranu je proširio na imovinu naslijeđenu iz Jugoslavije, te na poljoprivredno zemljište, rijeke i šume, prenosi Euronews.ba.

  • Dodik: Sedmi februar 1942. crni datum u našoj istoriji, Srpska je naš štit i garant opstanka

    Dodik: Sedmi februar 1942. crni datum u našoj istoriji, Srpska je naš štit i garant opstanka

    Predsjednik SNSD-a Milorad Dodik istakao je da je 7. februara 1942. godine izvršen jedan od najmonstruoznijih zločina na tlu Evrope u Drugom svjetskom ratu, kada su ustaške formacije NDH za nekoliko sati zvjerski ubili 2.315 srpskih civila, među kojima je bilo 551 dijete, u selima Drakulić, Šargovac i Motike i rudniku Rakovac kod Banjaluke.

    – Ono što najviše boli su djeca, žrtve ustaške bestijalnosti. Djeca koja nisu stigla ni da odrastu, ni da zapamte život. Ovaj zločin nije bio rat, nije bila borba vojski, već planski pokolj golorukog naroda, žena, staraca, nejači na kućnom pragu.

    Ubijane su majke pred djecom, djeca pred majkama i očevima. Cijele porodice su zbrisane sa lica zemlje samo zato što su bile srpske – istakao je Dodik za Srnu povodom sutrašnjeg obilježavanja 84 godine od zločina NDH nad srpskim civilima u selima Drakulić, Šargovac i Motike i rudniku Rakovac kod Banjaluke koji se dogodio 7. februara 1942. godine.

    On je istakao da tog crnog dana nije ugašena jedna vojna formacija, već su pokušali da ugase srpska ognjišta, prezimena i budućnost jednog naroda i stoga to ostaje jedan od crnih datuma u istoriji srpskog naroda na ovim prostorima.

    Lider SNSD-a je podsjetio da istorija srpskog naroda, nažalost, prepuna ovakvih događaja, ali da je ovaj zločin, u kome su djeca pobijena bez ispaljenog metka, najtragičniji.

    – Zločin u Osnovnoj školi “Đura Јakšić” u banjalučkom naselju Šargovac koji su počinili ustaše nad 52 učenika jedan je od najstrašnijih koji je počinjen u Drugom svjetskom ratu. Nevina djeca ubijana su maljevima, sjekirama, noževima… Taj zločin predstavlja simbol stradanja Srba u NDH i dokaz je do kakvih razmjera može dovesti ideologija mržnje kada se pretvori u državni projekat i dobije uniformu i nož – naglasio je Dodik.

    Nažalost, dodao je on, od iste ruke i politike srpski narod je nekoliko puta stradao u 20. vijeku, što nikada ne smije biti zaboravljeno, jer da nismo zaboravljali i da smo imali svoju državu ne bi nam se ponavljalo.

    – Zaborav je drugo ubistvo žrtava. Svaki pokušaj relativizacije, prećutkivanja ili umanjivanja ovog zločina je udar na dostojanstvo nevino postradalih i na temelj civilizacijskih vrijednosti. Republika Srpska i srpski narod imaju moralnu dužnost da čuvaju kulturu sjećanja na Drakulić, Šargovac, Motike i sva druga mjesta srpskog stradanja. To nije samo pitanje prošlosti, već i opomena za budućnost – da se zlo ne ponovi, da se istina ne prekraja i da se stradanje nevinih nikada ne zaboravi.

    Svako prećutkivanje, svako umanjivanje, svaka relativizacija ovog zločina jeste novo poniženje žrtava i udar na samo dostojanstvo čovječanstva. Svako mjesto srpskog stradanja je zavjet da istina ostane jača od zaborava i da žrtve žive u našem pamćenju onako kako su stradale – nevine – naglasio je Dodik.

    On je podsjetio da je poslijeratni komunistički režim sve do 1991. godine vješto prikrivao zločin, gradeći ideologiju lažnog “bratstva i jedinstva”, na štetu srpskog naroda, onemogućavajući utvrđivanje činjenica o genocidu nad Srbima i njihovim počiniocima.

    U prilog tome govori i činjenica, dodao je Dodik, da je istina o ovom zločinu prikrivana i prećutkivana, a tek 1965. godine u Drakuliću je podignut spomenik sa petokrakom i natpisom “žrtvama fašističkog terora”, uz umanjen broj žrtava i skrivanje nacionalnosti žrtava i njihovih dželata.

    On je podsjetio da je spomenik obnovljen 1991. godine, a u Donjem Drakuliću je izgrađen Spomen-hram Svetog velikomučenika Georgija, osveštan 2009. godine, posvećen žrtvama ovog pokolja.

    Dodik je ukazao da je to još jedna potvrda značaja postojanja Republike Srpske, koja nije samo politička činjenica, već garant opstanka, slobode i dostojanstva srpskog naroda na ovim prostorima.

    – Republika Srpska je naša domovina i naš štit, i moramo je čuvati da bi ona čuvala nas, naše pretke i naše buduće generacije. Republika Srpska je garant našeg opstanka i našeg postojanja – poručio je lider SNSD-a Milorad Dodik.

  • Kovačević: Ustavni sud nastavio da donosi antisrpske odluke i omogućio Bošnjacima preglasavanje Srba

    Kovačević: Ustavni sud nastavio da donosi antisrpske odluke i omogućio Bošnjacima preglasavanje Srba

    Srpski delegat u Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH Radovan Kovačević izjavio je da je krnji Ustavni sud BiH nastavio da donosi antisrpske odluke, a posljednjom je omogućio Bošnjacima preglasavanje Srba.

     Oni smatraju da Klub Bošnjaka može da odlučuje ko će u ime Srba biti u parlamentarnim komisijama. Dovoljno je, dakle, da Bošnjaci imaju snagu da izaberu jednog delegata, nažalost, u ime Srba u Narodnoj skupštini zajedno sa opozicijom i on će biti član svih komisija i donositi sve ključne odluke mimo većinske volje srpskog naroda – rekao je Kovačević za Glas Srpske.

    To, ističe Kovačević, nije put, ali jeste poruka da Srbi moraju tražiti druge puteve.

    – Klub Srba treba da odlučuje o tome koji članovi će biti u komisijama, a klubovi Bošnjaka, odnosno Hrvata ko će od njih biti i gdje. To je jedini pravi način, ali vidimo da im je još od Alije Izetbegovića, a nedavno i od Midhada Čauševića, njegovog partijskog kolege, kako i sami kažu, potrebno samo pet Srba u Predstavničkom domu i dva u Domu naroda i jedan, misleći na poziciju predsjednika, da brzo završe sa Srpskom – zaključio je Kovačević.

    Krnji Ustavni sud BiH na sjednici 23. januara donio je odluku da nije povrijeđen vitalni nacionalni interes srpskog naroda odlukama o imenovanju u parlamentarnim delegacijama.

    O tome je odlučivao nakon što je Klub Srba stavio veto na tri odluke o imenovanju u parlamentarnim delegacijama, koje je predložio delegat Želimir Nešković, a koje nije podržala većina u Klubu Srba, odnosno SNSD.

    Većina delegata u Klubu Srba je tvrdila da se komisije popunjavaju na prijedlog klubova, a ne delegata, te je stavljen veto na te odluke.

    Nakon što na parlamentarnom nivou nije postignut dogovor, predmetni zahtjev je proslijeđen na odlučivanje krnjem Ustavnom sudu BiH.

  • Minić: Kontinuitet proizvodnje u Ugljeviku i zaštita domaćih prevoznika prioritet Vlade

    Minić: Kontinuitet proizvodnje u Ugljeviku i zaštita domaćih prevoznika prioritet Vlade

    Predsjednik Vlade Republike Srpske Savo Minić izjavio je da se rješavanje pitanja Rudnika i Termoelektrane „Ugljevik“ odvija predviđenom dinamikom, te poručio da će Vlada tražiti partnere za revitalizaciju ovog energetskog sistema. Istovremeno, govoreći o problemima domaćih prevoznika, naveo je da su protesti na granicama bili nužni kako bi se Briselu ukazalo na ugroženu egzistenciju vozača iz Srpske.

    Minić je istakao da je za nastavak rada RiTE „Ugljevik“ potrebno što prije završiti oko 4,5 kilometara putne infrastrukture i elektromrežu, kako bi se ušlo u kop „Istok dva“. „Znamo da tamo ima uglja i to će sigurno obezbijediti kontinuitet u proizvodnji električne energije“, rekao je Minić u Doboju.

    Prema njegovim riječima, naredni korak je obezbjeđivanje strateških partnera i dugoročno rješenje za modernizaciju sistema. „Nama ostaje obaveza da tražimo partnere i razmišljamo o tome kako napraviti revitalizaciju ovog giganta“, naveo je Minić, ukazujući na veliki broj zaposlenih rudara i značaj očuvanja njihove egzistencije.

    U Ugljeviku je potpisan i ugovor o prenosu prava na koncesiju za eksploataciju uglja na ležištu „Istok dva“ sa kompanije „Komsar enerdži“ na RiTE „Ugljevik“, čime su stvoreni uslovi za dalju eksploataciju i stabilnost proizvodnje.

    Govoreći o prevoznicima, Minić je rekao da su protesti na graničnim prelazima bili način da se evropskim institucijama ukaže na problem ograničavanja boravka vozača iz BiH u zemljama EU. Ocijenio je da je taj problem nastao zbog potrebe Evrope za radnom snagom, ali i neravnopravnog tretmana manjih tržišta.

    „Jači uvijek imaju mogućnost da primijene sve regule koje oni žele, ne obazirući se na ove koji su, da tako kažem, slabi“, rekao je Minić novinarima u Briselu.

    Dodao je da je Vlada bila u stalnom kontaktu sa prevoznicima i pokušala da im pomogne kroz olakšice u vezi sa akcizama, registracijom i putarinama, kako bi zadržali vozače u domaćim firmama. Upozorio je da bi eventualna hapšenja vozača mogla izazvati domino-efekat i potpuni zastoj u transportu robe.

    Minić je naveo da su štetu pretrpjeli i prevoznici i privreda, jer su kamioni stajali, ali da su, kako je rekao, „ekstremne mjere“ bile usmjerene isključivo prema Briselu, a ne prema institucijama Republike Srpske. Nakon dobijenih garancija da se na vozače neće primjenjivati pravilo 90/180 dana boravka u EU, prevoznici su obustavili blokade teretnog saobraćaja na graničnim prelazima.

    Na taj način, poručio je, otvoren je prostor za stabilizaciju i energetskog i transportnog sektora u Republici Srpskoj.

  • Cvijanović: Crnadak – bujica besmislenosti kao i uvijek

    Cvijanović: Crnadak – bujica besmislenosti kao i uvijek

    Srpski član Predsjedništva BiH Željka Cvijanović reagovala je na izjavu poslanika PDP-a Igora Crnatka, ocijenivši njegove navode kao bujicu besmislica, kao i uvijek.

    Cvijanović je na društvenim mrežama objavila dio Crnatkove izjave, u kojoj on tvrdi da, “prema njegovim informacijama iz Vašingtona”, njeni saradnici užurbano traže sastanke, u administraciji i kod raznih nevladinih organizacija, s planom da se iskoristi njen visok položaj člana Predsjedništva BiH, kako bi se ugovorili sastanci, na koje bi onda, kako Crnadak ističe, Cvijanović na njih povela “svog stranačkog šefa”.