Kategorija: Politika

Izjave više političkih lidera u proteklim danima, iako dolaze iz različitih političkih tabora i obrazlažu se različitim ciljevima, vode ka istoj temi – preispitivanju postojećeg dejtonskog ustavnog poretka. Takve poruke otvaraju pitanje koliko je realno pokretanje izmjena Dejtonskog sporazuma, ali i kakve bi posljedice takav proces mogao imati po stabilnost u Bosni i Hercegovini.

Predsjednik SNSD-a Milorad Dodik, nakon sastanka u Beogradu, ocijenio je da je Dejtonski sporazum faktički urušen. Naveo je da je o tome razgovarao i sa predsjednikom Srbije Aleksandrom Vučićem, ističući da je, prema njegovom stavu, Bosna i Hercegovina oslabila zbog, kako tvrdi, ignorisanja prava Republike Srpske. Pravne institucije, dodao je, djeluju kao sredstvo političkog pritiska, zbog čega, kako smatra, Srpska mora da štiti sopstvene interese i stanovništvo.

U sličnom periodu oglasio se i predsjednik HDZ-a BiH Dragan Čović, koji je poručio da je došlo vrijeme za otvaranje pitanja Dejtonskog sporazuma. Najavio je razgovore u Briselu i Vašingtonu, s namjerom da obezbijedi podršku za ustavne i izborne promjene, uz poseban fokus na izmjene Izbornog zakona u skladu sa prijedlozima njegove stranke. Iako se te inicijative predstavljaju kao reformske, zajednička poruka je da sadašnji okvir više nije prihvatljiv.

Predsjednica Narodnog fronta Jelena Trivić upozorava da bi takav pristup mogao imati ozbiljne posljedice po Republiku Srpsku i srpski narod u BiH. Kako navodi Srpska info, ona ističe da se malo govori o tome šta bi se dogodilo ako bi se Dejton u potpunosti otvorio. Prema njenim riječima, postoje pitanja koja treba rješavati, poput imovine, stranih sudija u Ustavnom sudu i uloge OHR-a, ali bez dovođenja u pitanje samog sporazuma.

Trivićeva ocjenjuje da Dejton nije savršen, ali da je obezbijedio institucionalni okvir i nivo samostalnosti Srpske. Smatra i da je neodgovorno olako otvarati temu njegovog ukidanja, te tvrdi da Dodik i Čović po tom pitanju djeluju usklađeno, na štetu interesa Republike Srpske.

Pravnik Milko Grmuša podsjeća da se rasprave o izmjenama sporazuma vode još od njegovog potpisivanja, ali da do suštinskih promjena nikada nije došlo. Prema njegovom mišljenju, u uslovima globalnih i političkih nestabilnosti mnoge teme jesu otvorene, ali to ne znači da su promjene ostvarive. Naglašava da su sporazum potpisali i domaći akteri, iako pod snažnim pritiscima, te da se ta činjenica često zanemaruje.

On smatra da bez saglasnosti političkih predstavnika sva tri naroda i šireg društvenog dogovora nije realno očekivati izmjene Ustava BiH. Upozorava da bi jednostrani potezi mogli dovesti do novih tenzija i dugotrajnih sukoba, ističući da je stabilnost moguća jedino kroz kompromis i međusobni dogovor.

Sličan stav iznosi i šef Kluba poslanika PDP-a u Narodnoj skupštini Republike Srpske Igor Crnadak. On ocjenjuje da bi rušenje Dejtonskog okvira predstavljalo najnepovoljniji scenario za sve narode u BiH i regionu. Smatra da ideje o gašenju sporazuma nose bezbjednosne rizike i vode u neizvjesnost.

Crnadak podsjeća da su, prema postojećem uređenju, ključne oblasti poput obrazovanja, zdravstva, policije, penzionog sistema i radnih prava u nadležnosti entiteta, dok se odluke na nivou BiH donose uz saglasnost predstavnika Republike Srpske. Dodaje da sporazum omogućava i posebne veze sa Srbijom, te da je prioritet jačanje institucija i poboljšanje životnog standarda, a ne otvaranje, kako navodi, rizičnih političkih avantura.

Ministarstvo odbrane BiH, sa Zukanom Helezom na čelu, u ovoj godini planira da potroši skoro 810 miliona maraka, od čega se 490 miliona odnosi na novac poreskih obveznika, dok preostali dio otpada na donacije.

Ministarstvo odbrane najveći je budžetski potrošač od svih institucija na nivou BiH, a u prošloj godini ovaj resor u Savjetu ministara imao je na raspolaganju nešto više od 401 miliona KM.

Iako budžet zajedničkih institucija BiH za 2026. godinu nije usvojen, niti iko od nadležnih o njemu priča u javnosti, Ministarstvo odbrane planira da mu kasa bude uvećana za 90 miliona maraka u odnosu na 2025. godinu, što je vidljivo i iz plana njegovog rada za ovu godinu u koji je “Glas Srpske” imao uvid.

Ministarstvo odbrane BiH, sa Zukanom Helezom na čelu, u ovoj godini planira da potroši skoro 810 miliona maraka, od čega se 490 miliona odnosi na novac poreskih obveznika, dok preostali dio otpada na donacije.

Ministarstvo odbrane najveći je budžetski potrošač od svih institucija na nivou BiH, a u prošloj godini ovaj resor u Savjetu ministara imao je na raspolaganju nešto više od 401 miliona KM.

Iako budžet zajedničkih institucija BiH za 2026. godinu nije usvojen, niti iko od nadležnih o njemu priča u javnosti, Ministarstvo odbrane planira da mu kasa bude uvećana za 90 miliona maraka u odnosu na 2025. godinu, što je vidljivo i iz plana njegovog rada za ovu godinu u koji je “Glas Srpske” imao uvid.

Kada je riječ o donacijama, najteži projekat je “obezbjeđenje i unapređenje operativnosti helikoptera” koji je težak čak 257,50 miliona maraka.

– Iz donacija je planirana i nabavka oklopnih vozila teških 22,07 miliona, ali i municije i minsko-eksplozivnih sredstava od 17,78 miliona, dok je za nabavku helikoptera planirano 8,15 miliona maraka iz donatorskih sredstava – stoji u programu rada resora odbrane za 2026.

Od donacija je planirana i nabavka nove terenske uniforme pripadnicima Oružanih snaga BiH, a za te namjene biće potrošeno, prema zacrtanom planu, 4,64 miliona maraka.

Stručnjak za bezbjednost Slobodan Župljanin navodi da su već odavno poznati Helezovi apetiti o pitanju krojenja budžeta Ministarstva odbrane.

– To nije ni realno ni racionalno i ne ide u korist BiH i svih njenih građana. Traži ogromnu svotu novca, kako on kaže, za jačanje odbrambene sposobnosti BiH, a ta zemlja se ni od koga ne može odbraniti ako bi je napao, niti bilo koga može napasti ukoliko bi iz glava u FBiH potekla takva ideja – kazao je “Glasu” Župljanin.

Naglasio je i da se potrebno okrenuti racionalnijem pristupu, a to je da se Oružane snage BiH zadrže u okviru Ustava i zakona.

– Sve što se investira i finansira u Oružane snage treba da bude upotrijebljeno u smislu da se obezbijedi logistika za onu misiju koja je i predviđena, a nikakvo pripremanje za rat ili ratnohuškačke prijetnje prema bilo kome u BiH i izvan nje – naveo je Župljanin.

Dodao je da je to, s druge strane, teško očekivati od nekoga ko je po svojim stavovima poznat kao jedan od “većih jastrebova u BiH i ratnih huškača”.

– Ali sve to što on radi ide ka ubrzanom nestanku BiH. Jer BiH kakvu Helez želi sasvim sigurno nije održava i niko je neće praviti takvu kakvom je on vidi. Zbog toga je pitanje šta će se sve događati i sa donacijama i koliko će ih uopšte biti, ali i redovnim sredstvima kad budžet bude usvojen i kada budu predviđena sredstva za rad tog resora – poručio je Župljanin.

Kako je naglasio, “Ministarstvo odbrane je šuplje, te ima mnogo nezakrpljenih rupa”.

– Ako se samo pogledaju oprema i sredstva za redovnu upotrebu, vidimo da to ne liči ni na šta i da je to bruka i sramota. Sve što Helez radi je sasvim sigurno u funkciji predizborne kampanje partije kojoj pripada, jer su ove godine i izbori. Jasno je da se resursi institucija koriste za sprovođenje kampanje političkih partija – naglasio je Župljanin i zaključio da Oružane snage mogu preživjeti samo ukoliko sve što rade bude rezultat međusobnog dogovora dva entiteta i tri konstitutivna naroda.

ARMIJA ZAPOSLENIH

U Ministarstvu odbrane BiH prema posljednjim dostupnim podacima, koji su navedeni i u planu rada za ovu godinu, ima 272 zaposlenih dok Oružane snage broje 8.519 pripadnika.

– Ti podaci odnose se na brojno stanje na dan izrade prijedloga godišnjeg programa rada.  Budžetskim zahtjevom za 2026. godinu planirana je popuna u ljudstvu – stoji u programu rada.

Srpski član Predsjedništva BiH Željka Cvijanović sastala se u Vašingtonu sa članicom Predstavničkog doma američkog Kongresa iz Demokratske stranke Ejpril Lin Meklejn Delani i sa kongresmenom iz Republikanske stranke Petom Herigenom, a razgovori su bili posvećeni unapređenju ekonomske saradnje i aktuelnim političkim pitanjima u BiH i regionu.

Cvijanović je navela da je sa Delani razgovarala o jačanju ekonomskih veza i aktuelnim političkim temama. „Veoma dobar i produktivan razgovor sa članicom Predstavničkog doma američkog Kongresa iz Demokratske stranke Ejpril Lin Meklejn Delani o unapređenju ekonomske saradnje i aktuelnim političkim temama u BiH i regiji“, objavila je na mreži Iks.

Tokom odvojenog sastanka sa republikanskim kongresmenom Petom Herigenom, fokus je bio na bezbjednosnim i političkim izazovima sa kojima se suočavaju BiH i region. Kako je istakla, susret je iskorišćen za razmjenu informacija o trenutnoj situaciji i mogućim rješenjima.

„Bila je ovo prilika da sagovornika informišem o ključnim izazovima u BiH i regiji, kao i o modalitetima za njihovo prevazilaženje“, poručila je Cvijanović.

Sastanci u Vašingtonu dio su aktivnosti usmjerenih na jačanje političke komunikacije i saradnje sa predstavnicima američkog Kongresa.

U posljednje vrijeme sve češće se može čuti da je Dejtonski mirovni sporazum mrtav i da je vrijeme za njegovo preispitivanje, ali je glavno pitanje koliko je to u ovom trenutku realno i kako u postojećim okolnostima doći do novog dokumenta koji će biti ključan za funkcionisanje BiH.

Trenutno, ključni političari u sva tri naroda u BiH slažu se da je vrijeme za novi Dejton, međutim pogledi kako on treba da izgleda potpuno su različiti. Ono što je zanimljivo jeste da je sve više i onih u svijetu koji smatraju da Dejtonski mirovni sporazum treba raspakovati i napraviti novi dogovor na kojem će počivati BiH u budućnosti.

Čović i Konaković saglasni
“Ne samo da Dejtonski sporazum treba preispitati, veći i cijelu NATO povelju”, napisao je nedavno Majkl Flin, bivši savjetnik za nacionalnu bezbjednost SAD.

Sa ovom izjavom Flina odmah se saglasio i Dragan Čović, predsjednik HDZ-a, ali djelimično i Elmedin Konaković, lider NiP-a i ministar spoljnih poslova BiH. Međutim, Čović i Konaković ovo pitanje vide potpuno drugačije.

S jedne strane, lider HDZ-a smatra da je vrijeme za preispitivanje Dejtona koji će omogućiti ravnopravnost hrvatskom narodu, dok Konaković smatra da je “vrijeme za novi Dejton” kako bi se od BiH napravila funkcionalna država i izbacili “etnički klipovi koji stoje u točkovima naše budućnosti”.

Dakle, Čović i Konaković potpuno različito gledaju na eventualno raspakivanje Dejtonskog mirovnog sporazuma koji je lider najveće bošnjačke partije u Bosni i Hercegovini Bakir Izetbegović prije nekoliko godina nazvao “ludačkom košuljom”.

“Dejtonski mirovni sporazum je luđačka košulja na rukama patriotski i proevropski orijentisane većine. Sputava glavnu snagu u BiH. Pedeset osam posto ruku je probosanskih stranaka tradicionalno bošnjačkih, koje su za stabilnost, mir, protiv kriza, za evropski i NATO put. I tih 58 posto Dejton gura u 1/3”, rekao je tada Izetbegović.

Izvorne nadležnosti
S “treće strane” zvanična politika u Republici Srpskoj već godinama govori da je Dejtonski mirovni sporazum mrtav i da je neophodno vraćanje na izvorne nadležnosti.

“Informisao sam predsjednika Vučića (Aleksandar Vučić, predsjednik Srbije) da je Dejtonski sporazum srušen, da je BiH atrofirala usljed nespremnosti sarajevske politike da poštuje prava Republike Srpske, da su sudovi postali sredstvo odmazde i da Srpska ima pravo i obavezu da zaštiti sebe i srpski narod”, rekao je Dodik nakon nedavne posjete Srbiji.

Inače, Dodik, ali i brojni drugi zvaničnici iz Republike Srpske, govore o potrebi “raspakivanja Dejtona”, što je ideja koja se, sa druge strane, nimalo ne sviđa opoziciji u Republici Srpskoj.

“Braniti Dejton svom snagom”
Igor Crnadak, šef Kluba poslanika PDP-a i bivši ministar spoljnih poslova BiH, kaže da Dejtonski sporazum nije srušen i da Republika Srpska treba da ga brani svom snagom.

“Ideja koju trenutno predstavlja SNSD da Dejton treba ugasiti je dramatično opasna, direktno ugrožava bezbjednost cijelog regiona i njeno sprovođenje dovelo bi do spirale sukoba”, mišljenja je Crnadak dodajući da je kompletan svakodnevni život Republike Srpske prema Dejtonskom sporazumu u “rukama naših institucija”.

I Nebojša Vukanović, predsjednik Liste za pravdu i red i poslanik u Narodnoj skupštini Republike Srpske, smatra da će u slučaju raspakivanja Dejtona Srbi i Republika Srpska biti najveći gubitnici.

“Ne postoji povratak nadležnosti i ‘izvornog’ Dejtona”, rekao je Vukanović, koji smatra da će se raspakivanjem Dejtona dodatno izgubiti nadležnosti Republike Srpske i centralizovati vlast u BiH.

Predsjednik Ujedinjene Srpske Nenad Stevandić poručio je u Kneževu, tokom druženja sa Opštinskim odborom stranke, da je ova politička organizacija prisutna i aktivna na cijeloj teritoriji Republike Srpske, te spremna za političku borbu na svim nivoima.

Govoreći o radu stranke, Stevandić je istakao da Ujedinjena Srpska djeluje „u svakom gradu“ i da je spremna da zastupa svoje stavove kako u domaćim institucijama, tako i na međunarodnoj sceni.
„Naša stranka je spremna i da vodi političku borbu, i da se tuče u Sarajevu, i da ide u Vašington, i u Moskvu, u Pariz, u Beč, u Brisel“, naveo je Stevandić.

On je naglasio da je organizacija stranke prilagođena i skupštinskom i lokalnom djelovanju, ali i, kako je rekao, širim političkim procesima.
„Spremna je i za skupštinsku borbu i za opštinsku borbu. Spremna je i za referendum, i za Ustav, i za otpor, i za čuvanje Republike Srpske i za odbranu“, poručio je.

Stevandić smatra da snaga stranke leži u ideologiji, ljudima i međusobnom povjerenju članstva.
„Svako svakog od nas može nazvati u po dana, u po noći, reći ‘ovo moramo odraditi’ i svi ćemo doći“, rekao je.

Govoreći o političkoj stabilnosti, ocijenio je da je Ujedinjena Srpska dala značajan doprinos očuvanju institucija Republike Srpske, posebno Narodne skupštine.
„To je ono što je Ujedinjena Srpska dala kao veliki doprinos stabilizaciji prilika u Republici Srpskoj. Zato nije pala Skupština i možemo da budemo ponosni što je kumovala tim procesima“, istakao je Stevandić.

Na kraju obraćanja zahvalio je članovima i simpatizerima na dolasku i podršci, poručivši da je cilj dalji napredak, kako politički, tako i u kvalitetu života građana.
„Hvala vam na dolasku i participiranju. Da idemo korak dalje, ne samo na izborima, nego i u kvalitetu života i šta kome treba“, zaključio je Stevandić.